SEARCH

Pretražite zakone, komentare, pitanja i odgovore te druge sadržaje sa online platforme

Propisi - Zakonski akti, Bosna i Hercegovina, Privredno pravo

U generalnu pretragu upišite naziv traženog dokumenta. Da biste suzili pretragu, koristite ponuđene opcije



Naslov Teritorija Objavljeno u Datum objave Preuzmi PDF Izmjene i dopune
Zakon o organizaciji tržišta vina BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 63/23 15.09.2023 vino,vina
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 50/22 29.07.2022 SG BiH 91/17, SG BiH 60/14, SG BiH 49/14, SG BiH 49/09 akcize,zakon
Zakon o izmjenama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 09/18 06.02.2018 SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 saobraćaj,putevi,sigurnost Број 9 - Страна 2 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Уторак, 6. 2. 2018. Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 5. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 22. prosinca 2017. godine, i na 56. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 31. siječnja 2018. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA Članak 1. U članku 9. Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja ("Službeni glasnik BiH", broj 25/09) dodaje se novi stavak (6), koji glasi: "(6) Zabranjeno je stavljanje na tržište, uvoz ili izvoz krzna pasa i mačaka ili proizvoda koji sadrže ovakvo krzno". Dosadašnji stavak (6) postaje stavak (7). Članak 2. U članku 43. u stavku (5) broj "2018" zamjenjuje se brojem "2028". Članak 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-814/17 31. siječnja 2018. godine Sarajevo Predsjedateljica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, v. r. 132 На основу члана IV 4а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 5. хитној сједници Дома народа, одржаној 22. децембра 2017. године, и на 56. сједници Представничког дома, одржаној 31. јануара 2018. године, усвојила је ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", бр. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 и 8/17), у члану 1296. став (1) брише се. Досадашњи ст. (2) и (3) постају ст. (1) и (2). Члан 2. У члану 184. став (2) тач. 3, 4. и 5. мијењају се и гласе: "3. 21 годину за категорије Ц и ЦЕ; 4. 21 годину за поткатегорије Д1 и Д1Е; 5. 24 године за категорије Д и ДЕ." У члану 184. у ставу (3) ријечи: "изузев возача којима је то основно занимање за вријеме обављања дјелатности" бришу се. Члан 3. У члану 184а. став (7) мијења се и гласи: "(7) Возачку дозволу за категорију Д могу добити само они возачи који већ имају возачку дозволу за категорије Б или Ц или Д1 најмање двије године." Члан 4. У члану 238. став (1) тачка 24) брише се. Члан 5. У члану 239. став (1) тачка 21а) брише се. Члан 6. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-02-1-1374/17 31. јануара 2018. године Сарајево Предсједавајућа Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Борјана Кришто, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Мр Огњен Тадић, с. р. Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 5. hitnoj sjednici Doma naroda, održanoj 22. decembra 2017. godine, i na 56. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 31. januara 2018. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17), u članu 129b. stav (1) briše se. Dosadašnji st. (2) i (3) postaju st. (1) i (2). Član 2. U članu 184. stav (2) tač. 3., 4. i 5. mijenjaju se i glase: "3. 21 godinu za kategorije C i CE; 4. 21 godinu za potkategorije D1 i D1E; 5. 24 godine za kategorije D i DE." U članu 184. u stavu (3) riječi: "izuzev vozača kojima je to osnovno zanimanje za vrijeme obavljanja djelatnosti" brišu se. Član 3. U članu 184a. stav (7) mijenja se i glasi: "(7) Vozačku dozvolu za kategoriju D mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategorije B ili C ili D1 najmanje dvije godine." Član 4. U članu 238. stav (1) tačka 24) briše se. Član 5. U članu 239. stav (1) tačka 21a) briše se. Član 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-1374/17 31. januara 2018. godine Sarajevo Predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 89/17 15.12.2017 SG BiH 09/18, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 sigurnost saobraćaja,putevi Broj 89 - Stranica 2 S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Petak, 15. 12. 2017. Članak 6. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-687/17 7. prosinca 2017. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, v. r. На основу члана IV4 а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 50. сједници Представничког дома, одржаној 26. јула 2017. године, и на 34. сједници Дома народа, одржаној 7. де- цембра 2017. године, усвојила је ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА И ДОПУНАМА ЗАКОНА О ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", бр. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 и 8/17) у члану 125. став (3) иза ријечи: "осим у односу на" додају се ријечи: "возила службе хитне помоћи и ватрогасна возила, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове и". Члан 2. У члану 126. став (1) мијења се и гласи: "(1) Возила службе хитне помоћи и ватрогасна возила, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове, имају право првенства пролаза у односу на сва друга возила (члан 49), осим у односу на возила која се крећу раскрсницом на којој је саобраћај регулисан свјетлосним саобраћајним знаковима или знаковима овлашћеног лица, и на њих се не примјењују одредбе о ограничењу брзине (чл. 44. и 46), забрани претицања и обилажења колоне возила (члан 61. став (1) тачка 1)) и забрани пресијецања колоне пјешака (члан 80), под условом да не угрожавају безбједност других учесника у саобраћају." У истом члану додаје се нови став (2) који гласи: "(2) Возила полиције и судске полиције, затворске полиције - страже, војна возила и возила Граничне полиције Босне и Херцеговине, када посебним уређајима дају свјетлосне и звучне знакове, имају право првенства пролаза у односу на сва друга возила (члан 49), осим у односу на возила из става (1) овог члана, возила под пратњом (члан 125) и возила која се крећу раскрсницом на којој је саобраћај регулисан свјетлосним саобраћајним знаковима или знаковима овлашћеног лица, и на њих се не примјењују одредбе о ограничењу брзине (чл. 44. и 46), забрани претицања и обилажења колоне возила (члан 61. став (1) тачка 1)) и забрани пресијецања колоне пјешака (члан 80), под условом да не угрожавају безбједност других учесника у саобраћају." Досадашњи ст. (2), (3), (4) и (5) постају ст. (3), (4), (5) и (6). У ставу (2), који постаје став (3), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". У ставу (4), који постаје став (5), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". У ставу (5), који постаје став (6), иза броја "(1)" додају се ријечи: "и (2)". Члан 3. У члану 233. став (1), у тачки 4) број "(5)" замјењује се бројем "(6)". Члан 4. У члану 235. став (1), у тачки 21) број "(5)" замјењује се бројем "(6)". Члан 5. У члану 236. став (1), у тачки 19) број "(4)" замјенује се бројем "(5)". Члан 6. Овај Закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-02-1-687/17 7. децембра 2017. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Шефик Џаферовић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Мр Огњен Тадић, с. р. Na osnovu člana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 50. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 26. jula 2017. godine, i na 34. sjednici Doma naroda, održanoj 7. decembra 2017. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13 i 8/17) u članu 125. stav (3) iza riječi: "osim u odnosu na" dodaju se riječi: "vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove i". Član 2. U članu 126. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Vozila službe hitne pomoći i vatrogasna vozila, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (član 49.), osim u odnosu na vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine (čl. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila (član 61. stav (1) tačka 1)) i zabrani presijecanja kolone pješaka (član 80.), pod uslovom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju." U istom članu dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Vozila policije i sudske policije, zatvorske policije - straže, vojna vozila i vozila Granične policije Bosne i Hercegovine, kada posebnim uređajima daju svjetlosne i zvučne znakove, imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (član 49.), osim u odnosu na vozila iz stava (1) ovog člana, vozila pod pratnjom (član 125.) i vozila koja se kreću raskrsnicom na kojoj je saobraćaj Petak, 15. 12. 2017. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 89 - Stranica 3 reguliran svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znakovima ovlaštenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograničenju brzine (čl. 44. i 46.), zabrani preticanja i obilaženja kolone vozila (član 61. stav (1) tačka 1)) i zabrani presijecanja kolone pješaka (član 80.), pod uslovom da ne ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju." Dosadašnji st. (2), (3), (4) i (5) postaju st. (3), (4), (5) i (6). U stavu (2), koji postaje stav (3), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". U stavu (4), koji postaje stav (5), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". U stavu (5), koji postaje stav (6), iza broja "(1)" dodaju se riječi: "i (2)". Član 3. U članu 233. stav (1) u tački 4) broj "(5)" zamjenjuje se brojem "(6)". Član 4. U članu 235. stav (1) u tački 21) broj "(5)" zamjenjuje se brojem "(6)". Član 5. U članu 236. stav (1) u tački 19) broj "(4)" zamjenjuje se brojem "(5)". Član 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-687/17 7. decembra 2017. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Mr. Ognjen Tadić, s. r. K A Z A L O PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BOSNE I HERCEGOVINE 1309 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini (hrvatski jezik) 1 Закон о измјенама и допунама Закона о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини (српски језик) 2 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (bosanski jezik) 2
Zakon o izmjenenama i dopununama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 08/17 07.02.2017 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 putevi,saobraćaj O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10 i 18/13) u članu 9. tačka 3) mijenja se i glasi: "3) bicikl je vozilo opremljeno pedalama, koje ima najmanje dva točka i koje se pokreće snagom vozača, a može biti dodatno opremljeno pomoćnim elektromotorom čija najveća trajna nominalna snaga nije veća od 0,25 kW i maksimalne brzine kretanja do 25 km/h; Iza tačke 22) dodaje se nova tačka 22a) koja glasi: "22a) put s makadamskim zastorom je put koji je izgrađen od dva sloja tucanika u uvaljanom stanju." Tačka 32) mijenja se i glasi: "32) naselje je izgrađen, nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta u kom su javni putevi izgrađeni s uređenim trotoarom i ivičnjakom pored kojeg je najmanje s jedne strane red kuća ili grupa zgrada i čije su granice obilježene saobraćajnim znakom za obilježavanje naselja;". Iza tačke 32) dodaje se nova tačka 32a) koja glasi: "32a) naseljeno mjesto je prostorna jedinica u Bosni i Hercegovini koja obuhvata jedno ili više naselja s područjem koje pripada tom naseljenom mjestu, čiji se naziv i teritorija uređuju posebnim zakonima i čija je teritorija označena saobraćajnim znakom za obilježavanje naseljenih mjesta;". Iza tačke 39) dodaje se nova tačka 39a) koja glasi: "39a) pčelarsko vozilo je motorno ili priključno vozilo namijenjeno ili konstrukcijski prilagođeno isključivo za prijevoz pčelinjih zajednica (košnica), te se na njemu ne smije prevoziti nikakav drugi teret;". Iza tačke 57) dodaju se nove tač. 57a) i 57b) koje glase: "57a) saobraćajna signalizacija je sistem sredstava, uređaja i oznaka za reguliranje i vođenje saobraćaja; 57b) saobraćajni znak je znak kojim se upotrebom grafičkih ili svjetlosnih ili brojčanih ili slovnih oznaka ili drugih simbola učesnici u saobraćaju upozoravaju na opasnosti na putu, stavljaju im se do znanja ograničenja, zabrane i obaveze, odnosno daju obavještenja potrebna za sigurnost kretanje po putu;". Tačka 78. mijenja se i glasi: "78) ulica je javni put u naselju koji saobraćajno povezuje dijelove naselja;". Član 2. Član 20. mijenja se i glasi: "Član 20. (1) Preduzeća i drugi subjekti koji izvode radove na javnom putu dužni su prije početka izvođenja radova postaviti privremenu saobraćajnu signalizaciju i osigurati mjesto na kojem se radovi izvode, održavati saobraćajnu signalizaciju tokom izvođenja radova, za vrijeme trajanja radova organizirati siguran saobraćaj na mjestu izvođenja radova, te poslije završetka radova ukloniti s javnog puta ostatke materijala, sredstva za rad, privremenu saobraćajnu signalizaciju i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvođenja radova. (2) Saobraćajna signalizacija i oprema puta postavlja se na osnovu Elaborata saobraćajne signalizacije i opreme puta, ako je riječ o saobraćajnoj signalizaciji i opremi puta namijenjenoj označavanju radova na putu." Član 3. Član 21. mijenja se i glasi: "Član 21. (1) Nadležni organi koji upravljaju putevima dužni su, u skladu s važećim propisima, analizirati i preduzimati mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama na kojima se učestalo događaju saobraćajne nesreće. (2) Organi nadležni za unutrašnje poslove dužni su omogućiti pristup informacijama o saobraćajnim nesrećama institucijama iz stava (1) ovog člana, za potrebe analize uzroka događanja saobraćajnih nesreća." Član 4. Član 22. mijenja se i glasi: "Član 22. (1) U slučaju prekida ili ugrožavanja saobraćaja na javnom putu zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u slučaju oštećenja kolovoza koja u većoj mjeri ugrožavaju sigurnost saobraćaja, nadležna institucija koja upravlja putevima odmah po saznanju na uočenoj lokaciji organizira postavljanje privremene saobraćajne signalizacije, te preduzima mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje sigurnog saobraćaja. (2) U slučaju događaja iz stava (1) ovog člana, saobraćajna signalizacija postavlja se u skladu s Pravilnikom o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na putevima, načinu obilježavanja radova i prepreka na putu i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlašteno lice, ako ne postoje uslovi u pogledu vremena izrade Elaborata saobraćajne signalizacije i opreme puta." Član 5. Član 25. mijenja se i glasi: "Član 25. (1) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu s propisima o pravilima saobraćaja, saobraćajnoj signalizaciji i naredbama koje daje ovlašteno lice. (2) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu sa saobraćajnom signalizacijom i kada se time odstupa od pravila saobraćaja. (3) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati u skladu sa svjetlosnim saobraćajnim znakom i kada se značenje tog znaka razlikuje od značenja ostalih saobraćajnih znakova ili pravila saobraćaja. (4) Međusobno prvenstvo prolaza učesnika u saobraćaju, koji na raskrsnici svjetlosnim saobraćajnim znakovima istovremeno dobivaju pravo prolaza, regulira se pravilima saobraćaja. (5) Učesnici u saobraćaju dužni su postupati prema znacima ili naredbama koje daju ovlaštena lica i kad se time odstupa od svjetlosnog saobraćajnog znaka ili drugog saobraćajnog znaka ili pravila saobraćaja." Član 6. U članu 33. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Za vrijeme kretanja vozila u saobraćaju na javnom putu vozač ne smije koristiti mobilni telefon odnosno druge uređaje za komuniciranje ako nema odnosno ne koristi opremu koja omogućava komuniciranje bez angažiranja ruku za vrijeme vožnje. Vozač ne smije koristiti audio odnosno videouređaje tako da ne čuje zvučne signale drugih učesnika u saobraćaju niti preduzimati druge radnje koje ometaju njegovu pažnju prilikom upravljanja vozilom." Iza stava (2) dodaje se stav (3) koji glasi: "(3) Odredbe stava (1) ovog člana koje se odnose na druge uređaje za komuniciranje ne primjenjuju se na vozače vozila policije, sudske policije, vojnih vozila i vozila Granične policije Bosne i Hercegovine, hitne pomoći i vatrogasne službe, dok upravljaju vozilom prilikom izvršavanja poslova u vezi sa službenom dužnošću, odnosno djelatnošću, kao i vozače taksi prijevoza u obavljanju službene dužnosti.". Član 7. Iza člana 33. dodaje se novi član 33a. koji glasi: "Član 33a. (1) U vozilu u sabraćaju na putu ne smije se koristiti niti nalaziti uređaj odnosno sredstvo kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja. (2) Zabranjeno je stavljati na tržište i reklamirati uređaje i sredstva iz stava (1) ovog člana." Član 8. U članu 36. stav (1) iza riječi: "radnju vozilom na putu" dodaju se riječi: "ili vozilo uključiti u saobraćaj". Član 9. U članu 45. st. (1), (2) i (3) mijenjaju se i glase: "(1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uslovima saobraćaja ne smije se ograničiti saobraćajnim znakom ispod 40 km/h. (2) Brzina kretanja vozila utvrđuje se na jedan od sljedećih načina: 1) pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, 2) tahografskim zapisom, 3) neposrednim praćenjem vozilom uz videonadzor. (3) Fotografija i videozapis s podacima o utvrđenoj brzini kretanja vozila, tahografski zapis i zapisnik o očitanju na radaru služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila." Član 10. U članu 49. stav (5) iza riječi: "zemljani putevi" dodaju se riječi: "ili putevi s makadamskim zastorom". Član 11. U članu 50. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Prilikom reguliranja saobraćaja u raskrsnici s kružnim tokom, potrebno je saobraćaj regulirati tako da vozila u kružnom toku imaju prvenstvo prolaza." Član 12. U članu 73. iza tačke 12) dodaje se tačka 13) koja glasi: "13) na trotoaru odnosno na pješačkoj stazi, ako to nije izričito regulirano saobraćajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka, s tim da ta površina ne može biti uz ivicu kolovoza." Član 13. U članu 74. tačka 5) briše se. Dosadašnja tačka 6) postaje tačka 5). Član 14. U članu 76. stav (5) mijenja se i glasi: "(5) Premještanje vozila na drugo mjesto i nadoknadu troškova za premještanje i čuvanje vozila uređuje organ nadležan za unutrašnje poslove entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine posebnim propisom." Član 15. U članu 90. stav (1) iza riječi "kratka" dodaju se riječi: "ili dnevna". Član 16. U članu 95. stav (2) briše se. Dosadašnji stav (3) postaje stav (2). Član 17. Član 100. mijenja se i glasi: "Član 100. Vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi učesnici u saobraćaju, a naročito ne smije: 1) ispuštati upravljač iz ruku, osim kad najavljuje promjenu smjera kretanja, 2) sklanjati noge s pedala, 3) pridržavati se za drugo vozilo, 4) voditi, vući ili potiskivati druga vozila, odnosno životinje, osim vući priključno vozilo za bicikl, 5) dopustiti da vozilo kojim upravlja bude vučeno ili potiskivano, 6) prevoziti predmete koji ga mogu ometati tokom upravljanja, 7) upotrebljavati na oba uha slušalice za audiouređaje, 8) upotrebljavati mobilni telefon." Član 18. Član 102. mijenja se i glasi: "Član 102. (1) Vozač mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četvorocikla ili četverocikla, kao i lica koja se prevoze tim vozilima moraju za vrijeme vožnje nositi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu. (2) Vozač bicikla u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, mora koristiti svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla. (3) Vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla ne smije prevoziti lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima. (4) Vozač bicikla stariji od 18 godina može na javnom putu biciklom prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno uzrastu djeteta i čvrsto spojeno s biciklom, te ako dijete na glavi nosi zakopčanu zaštitnu kacigu." Član 19. U članu 108. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Za vrijeme kretanja kolovozom pješak ne smije koristiti mobilni telefon niti imati slušalice u oba uha." Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 20. U članu 112. stav (2) riječi: "naseljenom mjestu" zamjenjuju se riječju "naselju". Član 21. U članu 128. stav (6) mijenja se i glasi: "(6) Teret u rasutom stanju koji po svojim karakteristikama i granulaciji nije na odgovarajući način zaštićen od rasipanja, kada se prevozi u otvorenom tovarnom prostoru na javnom putu, mora biti prekriven na odgovarajući način, tako da se spriječi rasipanje tereta." Član 22. U članu 129a. stav (1) iza riječi "prevoziti" dodaje se riječ "najviše". Član 23. Naziv Poglavlja IV: "Saobraćajni znakovi" mijenja se i glasi: "Saobraćajna i turistička signalizacija, oprema puta i znakovi ovlaštenih lica". Član 24. U članu 130. stav (1) riječi: "propisanim saobraćajnim znakovima" zamjenjuju se riječima: "propisanom saobraćajnom signalizacijom". U stavu (2) riječi: "Saobraćajnim znakovima" zamjenjuju se riječima: "Saobraćajnom signalizacijom". Stavovi (3) i (4) mijenjaju se i glase: "(3) Saobraćajnu signalizaciju čine saobraćajni znakovi (znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja i dopunske table koje su sastavni dio saobraćajnog znaka i koje bliže određuju značenje saobraćajnog znaka ako su postavljene), svjetlosni saobraćajni znakovi, oznake na kolovozu i trotoaru, te svjetlosne i druge oznake na putu. (4) Učesnici u saobraćaju dužni su pridržavati se ograničenja, zabrana i obaveza izraženih saobraćajnom signalizacijom i postupiti u skladu s njihovim značenjem." Član 25. Član 131. mijenja se i glasi: "Član 131. (1) Saobraćajnu signalizaciju i opremu puta postavljaju i održavaju institucije koje upravljaju putevima u skladu s važećim propisima. (2) Saobraćajna signalizacija postavlja se i održava tako da je učesnici u saobraćaju mogu na vrijeme i lako uočiti danju i noću i blagovremeno postupiti u skladu s njenim značenjem. (3) Saobraćajna signalizacija mora se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njeno značenje ne odgovara izmijenjenim uslovima saobraćaja na putu ili zahtjevima sigurnosti saobraćaja. (4) Sadržaj, oblik, boja i veličina saobraćajne signalizacije mora biti ista u svim vremenskim uslovima, pri dnevnom svijetlu i pri osvjetljavanju farovima. (5) Saobraćajna signalizacija mora biti osvijetljena ili izrađena od svjetloodbojnih materijala." Član 26. Član 132. mijenja se i glasi: "Član 132. (1) Na saobraćajnu signalizaciju i na njenom nosaču zabranjeno je postavljanje bilo čega što nije u vezi sa značenjem same signalizacije. (2) Zabranjeno je neovlašteno postavljanje, uklanjanje, oštećivanje i izmjena značenja saobraćajne signalizacije kao i opreme puta." Član 27. Član 133. mijenja se i glasi: "Član 133. Na putu i njegovom zaštitnom pojasu ne smiju se postavljati table, znakovi, svjetla, stubovi ili drugi slični predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje uočljivost postavljene saobraćajne signalizacije ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podražavaju ili liče na saobraćajnu signalizaciju ili zasljepljuju učesnike u saobraćaju ili odvraćaju njihovu pažnju u mjeri koja može biti opasna za sigurnost saobraćaja." Član 28. U Poglavlju IV. tačka 2. naziv: "Znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi i znakovi obavještenja" mijenja se i glasi: "Saobraćajni znakovi". Član 29. U članu 134. dodaje se novi stav (1) koji glasi: "(1) Saobraćajni znakovi su znakovi opasnosti, znakovi izričitih naredbi, znakovi obavještenja. Uz saobraćajni znak može biti postavljena dopunska tabla koja je sastavni dio saobraćajnog znaka i koja bliže određuje njegovo značenje." Dosadašnji st. (1), (2) i (3) postaju st. (2), (3) i (4). Član 30. U članu 135. riječi: "naseljenim mjestima" zamjenjuju se riječju "naselju". Član 31. U članu 137. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Prilikom projektiranja nove ili reprogramiranja postojeće svjetlosne saobraćajne signalizacije, obavezno treba ugraditi zeleno trepćuće svjetlo, kao najavu prestanka slobodnog prolaza." Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Prilikom projektiranja nove ili reprogramiranja postojeće svjetlosne saobraćajne signalizacije, obavezno treba ugraditi dodatni signal u vidu strelice, u slučaju zaštićene zelene faze, za vozila koja skreću. Član 32. U članu 139. stav (1) iza riječi: "za davanje" dodaje se riječ "svjetlosnih". Član 33. Član 145. mijenja se i glasi: "Član 145. Na dijelu puta ispred prijelaza puta preko željezničke pruge u istom nivou mora biti postavljena odgovarajuća saobraćajna signalizacija." Član 34. U članu 151. iza stava (3) dodaju se st. (4) i (5) koji glase: "(4) Prilikom izvođenja radova na putu ili obavljanja drugih poslova na putu, na dijelu koji nije zatvoren za saobraćaj, lica koja izvode radove i koja su na putu moraju na sebi imati svjetloodbojni prsluk. (5) Učesnik u saobraćaju ne smije ometati radnika koji obavlja radove na putu ili pored puta i dužan je ukloniti svoje vozilo na zahtjev izvođača radova. Zahtjev izvođača radova može biti dat i kao javni poziv." Član 35. U članu 157. stav (2) riječi: "mjesni nadležni organ za izdavanje vozačke dozvole" zamjenjuju se riječima: "nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji". Član 36. Iza člana 157. dodaje se novi član 157a. koji glasi: "Član 157a. (1) Ako je zdravstvena ustanova primila lice na liječenje koje zbog svog zdravstvenog stanja nije sposobno za samostalno upravljanje motornim vozilom, a otpušta se iz zdravstvene ustanove na kućno liječenje, dužna je o tome odmah obavijestiti organ nadležan za unutrašnje poslove radi provjere važenja vozačke dozvole. (2) Nadležni organ koji vozača vodi u evidenciji dužan je da u roku od tri dana, vozača koji prema informaciji zdravstvene ustanove nije sposoban da zbog svog stanja sigurno upravlja vozilom, pozove i privremeno oduzme vozačku dozvolu, te da ga uputi na vanredni ljekarski pregled ako on nije saglasan s privremenim oduzimanjem vozačke dozvole. (3) U slučaju vanrednog ljekarskog pregleda iz stava (2) ovog člana, pregled se obavlja na trošak lica upućenog na vanredni ljekarski pregled." Član 37. U članu 174. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Smatrat će se da je vozač počeo upravljati vozilom ako je pokrenuo vozilo s mjesta." Član 38. U članu 175. stav (3) riječi: "saobraćajna pravila" zamjenjuju se riječima: "pravila saobraćaja". Iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Osposobljavanje za vozača tramvaja pravilnikom propisuje nadležno ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji s organom nadležnim za obrazovanje ako je, u sklopu javnog prijevoza, organiziran saobraćaj tramvaja." Član 39. U članu 177. stav (11) iza riječi "zdravstvo" dodaju se riječi: "i organom nadležnim za obrazovanje." Iza stava (11) dodaju se st. (12) i (13) koji glase: "(12) Odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz pružanja prve pomoći donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, usaglašen s Crvenim križom u Bosni i Hercegovini. (13) Odluku o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog časa iz teoretskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače donosi Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, usaglašen s organom nadležnim za obrazovanje." Član 40. U članu 183. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Organi iz stava (1) ovog člana mogu poslove iz stava (1) ovog člana povjeriti i drugim organima entiteta, kantona i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ili odgovarajućoj strukovnoj ili stručnoj organizaciji u skladu s važećim zakonodavstvom." Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) Bliže odredbe s programom usavršavanja za lica iz stava (1) ovog člana donosi ministar u saradnji s organima nadležnim za obrazovanje." Član 41. U članu 184. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Osim uslova iz stava (1) ovog člana, pravo da upravlja motornim vozilom za pojedine kategorije, odnosno potkategorije stiče lice koje navrši: 1. 16 godina za potkategorije A1 i B1, traktor i radnu mašinu; 2. 18 godina za kategorije A, B, BE i potkategorije C1 i C1E; 3. 21 godinu za kategorije C i CE pod uslovom da ima vozačku dozvolu za potkategorije C1 ili C1E najmanje jednu godinu; 4. 21 godinu za potkategorije D1 i D1E pod uslovom da ima vozačku dozvolu za B kategoriju najmanje dvije godine; 5. 24 godine za kategorije D i DE pod uslovom da ima vozačku dozvolu za potkategorije D1 ili D1E najmanje dvije godine." Iza stava (2) dodaju se novi st. (3), (4) i (5) i koji glase: (3) Licu koje prvi put stekne pravo upravljanja motornim vozilom kategorije B, izuzev vozača kojima je to osnovno zanimanje za vrijeme obavljanja djelatnosti, koje u toku dvije godine od dana sticanja prava upravljanja motornim vozilom kategorije B sakupi četiri kaznena boda, nadležni organ za izdavanje vozačke dozvole oduzet će dozvolu i poništiti je, čime on gubi pravo upravljanja motornim vozilom. (4) Rješenje o oduzimanju i poništavanju vozačke dozvole donosi organ kod kojeg se vozač vodi u evidenciji. (5) Lice kojem je vozačka dozvola oduzeta i poništena u skladu s odredbama ovog člana, smatrat će se da nema položen vozački ispit za upravljanje motornim vozilom kategorije B." Član 42. Iza člana 184. dodaje se novi član 184a. koji glasi: "Član 184a. (1) Vozačku dozvolu za kategoriju BE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B. (2) Vozačku dozvolu za kategoriju C1E mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju C1. (3) Vozačku dozvolu za kategoriju CE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju C. (4) Vozačku dozvolu za kategoriju D1E mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D1. (5) Vozačku dozvolu za kategoriju DE mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D. (6) Vozačku dozvolu za kategorije C i C1 mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B. (7) Vozačku dozvolu za kategoriju D mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju D1 najmanje dvije godine. (8) Vozačku dozvolu za kategoriju D1 mogu dobiti samo oni vozači koji već imaju vozačku dozvolu za kategoriju B najmanje dvije godine." Član 43. U članu 185. stav (18) mijenja se i glasi: "(18) Vozač kojem je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo da upravlja motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i D1, a vozač kojem je izdata vozačka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo da upravlja i motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i C1." U stavu (20) iza riječi: "upravljanja vozilima" dodaje se riječ "odgovarajućih". Član 44. Član 188. mijenja se i glasi: "Član 188. Stranac koji privremeno boravi u Bosni i Hercegovini ili državljanin Bosne i Hercegovine koji prebiva u inozemstvu za vrijeme privremenog boravka u Bosni i Hercegovini može upravljati vozilom na teritoriji Bosne i Hercegovine, na osnovu važeće strane vozačke dozvole ili međunarodne vozačke dozvole, izdate u skladu s odredbama Bečke konvencije o drumskom saobraćaju, koju je izdao nadležni organ strane države." Član 45. U članu 190. stav (2) riječi: "člana 188." zamjenjuje se riječima: "člana 186." U stavu (4) riječi: "člana 189." zamjenjuje se riječima: "člana 186". Iza stava (5) dodaje se stav (6) koji glasi: "(6) Učestvovanje vozača međunarodnih oružanih snaga stacioniranih u Bosni i Hercegovini u saobraćaju na putevima u Bosni i Hercegovini može se regulirati posebnim međunarodnim ugovorom." Član 46. Nаziv оdјеlјkа 6. "Тrајаnjе uprаvlјаnjа mоtоrnim vоzilоm" brišе sе. Članovi 199., 200. i 202. brišu se. Član 47. U članu 208. stav (5) tačka 1) alineja 2. iza riječi "traktor," dodaju se riječi: "priključno vozilo za traktor". Član 48. U članu 209. stav (1) iza tačke 6) briše se riječ "i" i dodaje intepunkcijski znak tačka-zarez. Iza tačke 7) interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se riječju "i" i dodaje se nova tačka 8) koja glasi: "8) prenosive tablice." Član 49. U članu 213. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana ova vozila mogu učestvovati u saobraćaju iako su registrirana u inozemstvu, a najduže tri mjeseca od dana ulaska na teritoriju Bosne i Hercegovine. Rok za vozila koja su vlasništvo stranaca kojima je izdato odobrenje za privremeni boravak duži od šest mjeseci ili za stalni boravak počinje teći nakon dobivanja ovog statusa." Dosadašnji stav (2) postaje stav (3). Član 50. U članu 215. iza stava (3) dodaje se stav (4) koji glasi: "(4) Bliže odredbe o postupku i načinu registracije oldtajmera pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadležnim za unutrašnje poslove." Član 51. Iza člana 215. dodaje se novi član 215a. koji glasi: "Član 215a. (1) Prenosive tablice koriste se isključivo na teritoriji Bosne i Hercegovine za vozila koja se kreću do mjesta carinjenja, homologacije, servisiranja, prodajnog i izložbenog mjesta, mjesta atestiranja, mjesta skladištenja/čuvanja, mjesta nadogradnje i za vozila kojima se obavlja eksperimentalna vožnja. (2) Prenosive tablice izdaju se najduže na rok od jedne godine. (3) Za prenosive tablice izdaje se potvrda o registraciji vozila. Potvrda o registraciji vozila izdaje se na rok od jedne godine, uz uslov da su plaćene propisane obaveze. (4) Kad upravlja vozilom koje je označeno prenosivim tablicama vozač mora kod sebe imati važeću potvrdu o registraciji vozila. (5) O izdatim prenosivim tablicama vodi se evidencija. (6) Prenosive tablice izdaju se na ime pravnog ili fizičkog lica preduzetnika koji se bavi proizvodnjom, nadogradnjom, servisiranjem, prijevozom ili prodajom vozila na malo. Izdavanje prenosivih tablica odobrava ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove, a izdaje ih policijska stanica prema sjedištu pravnog ili fizičkog lica preduzetnika. (7) Ako policijska stanica utvrdi da se prenosive tablice koriste protivno propisima i rješenju kojim je odobreno izdavanje prenosivih tablica, ministarstvo nadležno za unutrašnje poslove rješenjem će pravnom ili fizičkom licu iz stava (6) ovog člana oduzeti prenosive tablice, odnosno odbiti zahtjev za odobrenje prenosivih tablica. Ponovni zahtjev za odobrenje iz stava (6) ovog člana može se podnijeti nakon isteka dvije godine od dana izvršnosti rješenja." Član 52. U članu 217. stav (2) mijenja se i glasi: "(2) Tehnički pregled vozila može biti redovni, preventivni i vanredni." Član 53. Član 218. mijenja se i glasi: "Član 218. (1) Novoproizvedena motorna i priključna vozila, nakon obaveznog identificiranja vozila prije prve registracije, vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu u toku mjeseca u kojem ističe rok od 24 mjeseca od dana prve registracije vozila, te u toku mjeseca u kojem ističe rok od 48 mjeseci od dana prve registracije vozila. (2) Vozila stara četiri i više godina vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu tokom svakog 12. mjeseca, od posljednjeg redovnog tehničkog pregleda. (3) Vozila koja se uvoze u Bosnu i Hercegovinu, a nisu novoproizvedena, prije prve registracije vlasnici su dužni podvrgnuti redovnom tehničkom pregledu." Član 54. U članu 219. stav (1) iza riječi "godišnje" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se interpunkcijskim znakom tačka, a ostatak teksta se briše. Iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2) Preventivni tehnički pregled vozila obavlja se nakon proteka šest mjeseci od redovnog tehničkog pregleda vozila. (3) Preventivnom tehničkom pregledu vozila iz stava (2) ovog člana dužna su se podvrgnuti vozila koja se daju u najam (rent a car vozila), vozila kojima se obavlja osposobljavanje kandidata za vozače, vozila kojima se obavlja taksi prijevoz, autobusi, teretna i priključna vozila za prijevoz opasnih materija, teretna i priključna vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 7.500 kg. (4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog člana, preventivnim tehničkim pregledima ne podliježu vozila za stanovanje ili kampiranje, pčelarska vozila, teretna i priključna vatrogasna vozila, teretna i priključna vozila za zabavne radnje i priključna vozila za traktore." Dosadašnji st. (2), (3), (4), (5) i (6) postaju st. (5), (6), (7), (8) i (9). U dosadašnjem stavu (4), koji postaje stav (7), riječi: "Organi iz stava (2)" zamjenjuju se riječima: "Organi iz stava (5)". U dosadašnjem stavu (5), koji postaje stav (8), riječi: "Organi iz stava (2)" zamjenjuju se riječima: "Organi iz stava (5)". U dosadašnjem stavu (6), koji postaje stav (9), iza riječi "poslove" dodaju se riječi: "i organima iz stava (5) ovog člana." Član 55. Član 221. briše se. Član 56. U članu 224. stav (2) na kraju teksta interpunkcijski znak tačka zamjenjuje se interpunkcijskim znakom zarez i dodaju se riječi: "a vozača kod kojeg se utvrdi količina alkohola u krvi preko 1.5 g/kg ili koji odbije testiranje, a pokazuje znakove poremećenosti izazvane dejstvom alkohola, zadržati do otrežnjenja, a najduže 12 sati." Stav (5) briše se. Dosadašnji st. (6), (7), (8) i (9) postaju st. (5), (6), (7) i (8). U dosadašnjem stavu (7), koji postaje stav (6), iza riječi "(4)" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se riječju "i", a riječi: "i (6)" briše se. U dosadašnjem stavu (9), koji postaje stav (8), iza riječi "(4)" interpunkcijski znak zarez zamjenjuje se riječju "i", a riječi "i (6)" brišu se. Član 57. U članu 227. riječi: "člana 221." zamjenjuju se riječima: "člana 45.". Član 58. U članu 230. stav (1) iza riječi "tablice" stavlja se interpunkcijski znak zarez i briše se riječ "ili", a iza riječi "naljepnicu" dodaju se riječi: "ili koje nije podvrgnuto vanrednom tehničkom pregledu na koji ga je uputilo ovlašteno lice nadležnog organa." Član 59. U članu 231. st. (1) i (2) mijenjaju se i glase: "(1) Ovlašteno lice nadležnog organa pismenim će nalogom, na vanredni tehnički pregled uputiti motorno i priključno vozilo za koje postoje osnovi sumnje u tehničku neispravnost uređaja za upravljanje ili uređaja za zaustavljanje, vozilo koje je u saobraćajnoj nesreći toliko oštećeno da se opravdano može zaključiti da su na njemu oštećeni sklopovi i uređaji koji su bitni za sigurnost saobraćaja, vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za pogon na tečni plin, vozilo za koje se opravdano posumnja da ima neispravan uređaj za spajanje vučnog i priključnog vozila, vozilo koje ispušnim plinovima ili na drugi način prekomjerno zagađuje okoliš, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku. (2) Ako vozač iz stava (1) ovog člana odbije da vozilo podvrgne vanrednom tehničkom pregledu ili se na vanrednom tehničkom pregledu potvrdi neispravnost zbog koje je vozilo upućeno na vanredni tehnički pregled ili se ustanovi druga neispravnost za koju je propisano isključivanje iz saobraćaja, nadležni organ koji je uputio vozilo na vanredni tehnički pregled isključit će vozilo iz saobraćaja, privremeno oduzeti i zadržati potvrdu o registraciji vozila dok se navedene neispravnosti ne otklone i ispravnost vozila potvrdi na novom tehničkom pregledu, o čemu izdaje potvrdu u skladu s članom 230. stav (4) ovog zakona." Član 60. U članu 232. stav (1) tačka 5) briše se. Član 61. U članu 233. stav (1) tačka 18) briše se. U tački 19) iza riječi: "priključnog vozila" brišu se interpunkcijski znak zarez i riječ "tahograf". Član 62. U članu 234. stav (1) tačka 3) mijenja se i glasi: "3) ne preduzima praktične mjere radi otklanjanja određenih nedostataka na putu na lokacijama na kojima se učestalo događaju saobraćajne nesreće (član 21. stav (1));". Iza tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi: "7a) postupi suprotno odredbama člana 33a. stav (2);". Tačka 12) mijenja se i glasi: "12) ako ukloni ili ošteti saobraćajnu signalizaciju ili opremu puta ili izmijeni značenje saobraćajnog znaka ili opreme puta (član 132. stav (2));". Tačka 21) briše se. U tаčki 22) izа riјеči: "priklјučnоg vоzilа" brišu sе zаrеz i riјеč "tаhоgrаf". Član 63. U članu 234a. stav (1) iza tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi: "3a) vozač koji na sjedištu suvozača prevozi dijete mlađe od 12 godina (član 34. stav (3));". U tački 4) riječi: "preko 2 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 1.5 g/kg". U tački 5) riječi: "u naselju" brišu se, a riječi: "50 km" zamjenjuju se riječima: "30 km". Iza tačke 5) dodaju se tač. 6), 7), 8), 9) 10) i 11) koje glase: "6) lice koje je učestvovalo u saobraćajnoj nesreći ako postupi protivno odredbama člana 154. stav (1); 7) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom (član 184.); 8) vozač koji učestvuje u saobraćaju vozilom koje je neregistrirano ili čija je potvrda o registraciji vozila istekla za duže od 30 dana (član 207., član 211. stav (1)); 9) vozač koji na vozilu koristi registarske tablice koje nisu izdate za to vozilo (član 209. stav (1)); 10) vozač ili instruktor vožnje koji odbija da se obavi ispitivanje pomoću odgovarajućih sredstava i aparata ili stručni pregled radi provjeravanja da li ima alkohola u organizmu ili da li pokazuje znake poremećenosti izazvane dejstvom alkohola, odnosno da li je pod dejstvom opojnih droga ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje (član 220. st. (1) i (2)); 11) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim vozilom protivno odredbi člana 227.". U stavu (2) riječi: "tač. 4) i 5)" zamjenjuju se riječima: "tač. 4), 5), 8), 9), 10) i 11)". Član 64. U članu 235. stav (1) iza tačke 1) dodaju se tač. 1a), 1b) i 1c) koje glase: "1a) vozač koji prilikom upravljanja vozilom koristi mobilni telefon ili drugi uređaj protivno odredbama člana 33.; 1b) vozač koji u sabraćaju na putu koristi uređaj odnosno sredstvo, kojim se može ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za dokumentiranje prekršaja (član 33a. stav (1)); 1c) vozač ili drugo lice koje se za vrijeme vožnje u motornom vozilu ne veže sigurnosnim pojasom (član 34. stav (1))". Tačka 3) mijenja se i glasi: "3) vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 20 km do 30 km na sat veća od dozvoljene brzine (član 44. i član 46. st. (1) i (2));". Tačka 22) mijenja se i glasi: "22) lice koje ukloni ili ošteti saobraćajnu signalizaciju ili opremu puta, ili izmijeni značenje saobraćajne signalizacije (član 132. stav (2));". U tački 24a) riječi: "stav (4)" zamjenjuju se riječima: "stav (6)". Iza tačke 24a) dodaje se tačka 24b) koja glasi: "24b) vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom koji postupi u suprotnosti s članom 172. stav (5);". U tački 26) riječi: "od 1 g/kg do 2 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 0.8 g/kg do 1.5 g/kg". Tačka 27) briše se. Tačke 29), 30), 31) i 32) mijenjaju se i glase: "29) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uslove u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog opterećenja, ili nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila i pneumatike (član 203. stav (1)); 30) vozač koji kod sebe nema važeću potvrdu o registraciji za vozilo kojim upravlja ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica (član 211. stav (1)), a pri tome stiker naljepnica ne dokazuje da je vozilo registrirano (član 208. stav (3) i član 215. stav (1); 31) vozač koji upravlja motornim i priključnim vozilom ako stiker naljepnica nije postavljena na propisan način ili nije čitljiva (član 208. stav (3) i član 215. stav (1)); 32) vozač koji u saobraćaju na putu upravlja motornim ili priključnim vozilom poslije isteka važenja potvrde o korištenju probnih ili prenosivih tablica (član 211. stav (2) i član 215a. stav (4));". Iza tačke 32) dodaju se tač. 32a) i 32b) koje glase: "32a) vozač motornog i priključnog vozila registriranog u stranoj zemlji ako nema međunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja važi na području Bosne i Hercegovine i ne pokaže je na zahtjev policijskog službenika ili drugog ovlaštenog lica (član 211. stav (1); 32b) vozač motornog i priključnog vozila ako nema važeću potvrdu o registraciji vozila i registarske oznake koje je izdao nadležni organ zemlje u kojoj je vozilo registrirano (član 212.); Tačka 33) briše se. Iza tačke 34) dodaje se nova tačka 34a) koja glasi: "34a) vozač koji u saobraćaju na putu učestvuje motornim ili priključnim vozilom koje je upućeno na tehnički pregled, a nije podvrgnuto tom pregledu (član 231.)." U stavu (2) riječi: "i 33)" brišu se. U stavu (4) riječi: "izuzev vozača iz stava (1) tačke 27) ovog člana" brišu se. Član 65. U članu 236. stav (1) iza tačke 3) dodaje se tačka 3a) koja glasi: "3a) vozač kod koga se u vozilu u sabraćaju na putu nađe uređaj odnosno sredstvo kojim se može otkrivati ili ometati rad uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih uređaja namijenjenih za otkrivanje i dokumentiranje prekršaja (član 33a. stav (1))". Iza tačke 7) dodaje se tačka 7a) koja glasi: "7a) vozač koji prilikom pokretanja vozila iz mjesta naglo poveća brzinu kretanja na način da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i škripe (član 43. stav (3));". U tački 8) riječi: "(član 50. stav (2))" zamjenjuju se riječima: "član 50. st. (2) i (4)". Tačka 22) briše se. U tački 27) riječi: "od 0,3 g/kg do 1 g/kg" zamjenjuju se riječima: "preko 0,3 g/kg do 0.8 g/kg". U tački 29) riječi: "član 208. stav (5)" zamjenjuju se riječima: "član 208. stav (6));", U tački 30) riječi: "član 208. stav (6)" zamjenjuju se riječima: "član 208. stav (7));", Tačka 31) briše se. Član 66. U članu 237. stav (1) tačka 3) mijenja se i glasi: "3) vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je za više od 10 km do 20 km na sat veća od dozvoljene brzine (čl. 44. i 46. st. (1) i (2));". U tački 13) riječ "rastojanje" zamjenjuje se riječju "odstojanje". Tačka 15) mijenja se i glasi: "15) vozač mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla, kao i lica koja se prevoze tim vozilima, koji za vrijeme vožnje ne nosi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu (član 102. stav (1));" Iza tačke 15. dodaju se tač. 15a), 15b) i 15c) koje glase: "15a) vozač bicikla koji u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti ne koristi svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću retroreflektirajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla (član 102. stav (2)); 15b) vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima (član 102. stav (3)); 15c) vozač bicikla stariji od 18 godina koji na javnom putu biciklom prevozi dijete do osam godina starosti, ako na biciklu nije ugrađeno posebno sjedalo, prilagođeno uzrastu djeteta i čvrsto spojeno s biciklom, te ako dijete na glavi ne nosi zakopčanu zaštitnu kacigu (član 102. stav (4)); Tačke 28) i 29) brišu se. Član 67. U članu 238. stav (1) iza tačke 1) dodaje se nova tačka 1a) koja glasi: "1a) vozač koji u putničkom automobilu na prednjem sjedištu prevozi lice koje je očigledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava (član 34. stav (2));". Dosadašnja tačka 1a) postaje tačka 1b). Tačke 4), 7), 7a) i 10a) brišu se. Tačka 24) mijenja se i glasi: "24) vozač lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla, četverocikla i mopeda i lica koja se prevoze tim vozilom ako u saobraćaju na putu ne nose zakopčanu zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje, a u periodu od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i danju u slučaju smanjene vidljivosti, vozač bicikla ne nosi i svjetloodbojni prsluk ili odgovarajuću opremu koja osigurava adekvatnu uočljivost vozača bicikla ili bicikla (član 102.);". Iza tačke 28) dodaje se nova tačka 28a) koja glasi: "28a) pješak koji za vrijeme kretanja kolovozom koristi mobilni telefon ili ima slušalice u ušima (član 108. stav (2));". U tački 39) riječi: "važeću saobraćajnu dozvolu, registarske tablice i" brišu se. Član 68. U članu 239. stav (1) tač. 2) i 7) brišu se. U tački 21) iza riječi "kratkog" dodaju se riječi: "ili dnevnog". Iza tačke 21) dodaje se tačka 21a) koja glasi: "21a) vozač bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog četverocikla ili četverocikla, koji prevozi lice koje je pod uticajem alkohola, odnosno psihoaktivnih supstanci, ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja svojim postupcima;". Tačka 33) mijenja se i glasi: "33) vozač koji kod sebe nema polisu obaveznog osiguranja ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštenog lica (član 211. stav (1))." Član 69. U članu 239a. st. (1), (2) i (3) mijenjaju se i glase: "(1) Kada nadležni organ iz člana 177. stav (7) ovog zakona u obavljanju nadzora nad radom autoškola i Crvenog križa utvrdi da se autoškola ili organizaciona jedinica Crvenog križa u obavljanju svoje djelatnosti ne pridržava Zakona ili da ne ispunjava propisane uslove, organ nadležan za obrazovanje rješenjem će odrediti da se utvrđeni nedostaci otklone, a ako je to potrebno u pogledu prirode nedostataka zabranit će obavljanje jednog dijela osposobljavanja ili cjelokupnog osposobljavanja u periodu do dva mjeseca ili dok se utvrđeni nedostaci ne otklone. (2) Organ nadležan za obrazovanje može rješenjem zabraniti osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila autoškoli ili odjeljenju autoškole ili organizacionoj jedinici Crvenog križa u trajanju do dva mjeseca ako se nadležnom organu iz stava (1) ovog člana onemogući ili se ometa vršenje kontrole. (3) Organ nadležan za obrazovanje može predavaču teoretske nastave koji obavlja osposobljavanje kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti saobraćaja ili instruktoru vožnje koji obavlja osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila u praktičnom upravljanju vozilom, ako osposobljavanje ne obavlja u skladu s važećim propisima, privremeno zabraniti osposobljavanje kandidata na period do šest mjeseci." U stavu (5) riječi: "stav (2)" zamjenjuje se riječima: "stav (5)". U stavu (6) riječi: "stav (2)" zamjenjuju se riječima: "stav (5)". Član 70. U članu 252. tačka 4) mijenja se i glasi: "4) obilježavanju vozila kojim upravlja lice sa oštećenim ekstremitetima i vozila u kojima su u vrijeme prevoženja lica sa stepenom invaliditeta 100% (član 29.);" Iza tačke 21) dodaje se nova tačka 21a) koja glasi: "21a) postupku i načinu registracije oldtajmera (član 215. stav (4));". Član 71. U članu 254. stav (1) tačka 4) mijenja se i glasi: "4) vozačima koji imaju pravo da upravljaju vozilom kategorije D bit će izdata vozačka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B i D i potkategorija B1 i D1". Član 72. Prečišćeni tekst ovog zakona priprema Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma i Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Član 73. (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". (2) Ovaj zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Zakon o dopuni Zakona o zaštiti potrošača BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 88/15 17.11.2015 SG BiH 25/06 zakon,zaštita potrošača,potrošači ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o zaštiti potrošača u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 25/06) iza člana 52. dodaje se novi član 52a. koji glasi: "Član 52a. Ugovori o kreditu iz člana 52. ovog zakona ne smiju sadržavati odredbu o indeksiranoj valutnoj klauzuli u stranoj valuti, osim u eurima." Član 2. U članu 127. u stavu (1) iza tačke m) dodaje se nova tačka n) koja glasi: "n) zaključi s potrošačem ugovor o kreditu koji sadrži odredbu o indeksiranoj valutnoj klauzuli u stranoj valuti, osim u eurima (član 52a. ovog zakona);"
Ispravka Zakona o igrama na sreću FBiH Bosna i Hercegovina Službene novine FBiH 60/15 05.08.2015 SN FBiH 48/15 igre na sreću
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 22/15 16.03.2015 SG BiH 48/10, SG BiH 13/03, SG BiH 17/98 zakon,strana ulaganja ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLITICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 17/98, 13/03 i 48/10), u članu 2., u izrazu "Rezident Bosne i Hercegovine", iza riječi "entiteta" dodaju se riječi: "ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". Izraz "Javno informiranje" zamjenjuje se izrazom "Medijski poslovi""i glasi: "Medijski poslovi" su poslovi emitiranja radijskog programa i emitiranja televizijskog programa putem zemaljske radiodifuzije." Poslije izraza "Medijski poslovi" dodaje se novi izraz "Poslovni subjekat" i glasi: "Poslovni subjekat" je bilo koje domaće privredno društvo ili ustanova u koju je strani ulagač izvršio direktno strano ulaganje, uključujući i proširenje dijela ili cjeline domaćeg privrednog društva ili ustanove." Član 2. U članu 3. iza riječi: "Bosne i Hercegovine" brišu se riječi: "i to", a iza riječi "entiteta" dodaju se riječi: "i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". Član 3. U članu 4. stav (a) mijenja se i glasi: "(a) Bez obzira na politiku slobodnih direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini utvrđenih u članu 3. ovog zakona, strani ulog u osnovnom kapitalu nekog poslovnog subjekta koji se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije, eksploziva za vojnu upotrebu, vojne opreme i medijskim poslovima neće preći 49% osnovnog kapitala u tom poslovnom subjektu." U stavu (b) riječ "saglasnost" zamjenjuje se riječju "odobrenje". Stav (f) mijenja se i glasi: "(f) Vlada entiteta može donijeti odluku, ukoliko ocijeni opravdanim, da ulog stranog lica kod određenih privrednih društava iz stava (a) ovog člana, ne podliježe restrikciji navedenoj u stavu (a) ovog člana, a sve u skladu s propisima kojim su regulirane ove oblasti." Član 4. U članu 8. stav (a) riječi: " i sa zakonima entiteta" zamjenjuju se riječima: "te sa zakonima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine". U stavu (b) riječi: "Bosna i Hercegovina i entiteti" zamjenjuju se riječima: "Bosna i Hercegovina, entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine". Član 5. U članu 9. stav (a) mijenja se i glasi: "(a) Oporezivanje poslovnih subjekata iz ovog zakona obavljat će se u skladu s poreskim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.". Stavovi (b) i (c) brišu se. Član 6. Član 10. mijenja se i glasi: "Član 10. Direktno strano ulaganje bit će izuzeto od plaćanja carina i carinskih obaveza, ukoliko drugačije nije predviđeno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine. ("Službeni glasnik BiH", br. 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11)." Član 7. U članu 11. stav (d) mijenja se i glasi: "(d) Transakcije iz st. (a), (b) i (c) ovog člana u inozemstvo vrše se putem komercijalnih banaka po ispunjenju svih poreskih i drugih zakonom propisanih obaveza po osnovu javnih prihoda u Bosni i Hercegovini." Član 8. U članu 17. riječi: "dogovore o nekoj drugoj proceduri" zamjenjuju se riječima: "ugovore neku drugu proceduru". Član 9. U članu 19. stav (b) briše se. Član 10. U članu 22. iza riječi "entiteti" dodaju se riječi: "i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine". Član 11. U članu 23. riječi: "Bosna i Hercegovina i entiteti" zamjenjuju se riječima: "Bosna i Hercegovina, entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine". Član 12. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Zakon o izmjenama Zakona o osnivanju kompanije za prenos električne energije BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 20/14 17.03.2014 SG BiH 76/09, SG BiH 35/04 električna energija,zakon,bih Година XVIII Понедјељак, 17. марта 2014. годинe Број/Broj 20 Godina XVIII Ponedjeljak, 17. marta/ožujka 2014. godine ISSN 1512-7508 - српски језик ISSN 1512-7486 - босански језик ISSN 1512-7494 - хрватски језик ПАРЛАМЕНТАРНА СКУПШТИНА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ 283 На основу члана IV 4.а) Устава Босне и Херцеговине Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 59. сједници Представничког дома, одржаној 12. децембра 2013. године, и на 36. сједници Дома народа, одржаној 12. марта 2014. године, усвојила је ЗАКОН О ИЗМЈЕНАМА ЗАКОНА О ОСНИВАЊУ КОМПАНИЈЕ ЗА ПРЕНОС ЕЛЕКТРИЧНЕ ЕНЕРГИЈЕ У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о оснивању Компаније за пренос електричне енергије у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", бр. 35/04 и 76/09), у члану 17. став 2. мијења се и гласи: "2. Скупштина акционара доноси одлуку о начину расподјеле добити укључујући и акумулирану добит, на предлог Управног одбора, а по усвајању финансијских извјештаја." Став 3. брише се. Члан 2. У члану 24. тачка ц) иза ријечи "Компаније" ставља се интерпункцијски знак тачка са запетом а остатак текста се брише. Члан 3. У члану 27. став 1. тачка ц) брише се. Досадашње тач. д), е), ф), г), х) и и) постају тач. ц), д), е), ф), г) и х). Члан 4. Овај закон ступа на снагу осмог дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-02-1-58/13 12. марта 2014. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Денис Бећировић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Др Драган Човић, с. р. Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 59. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 12. decembra 2013. godine, i na 36. sjednici Doma naroda, održanoj 12. marta 2014. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O OSNIVANJU KOMPANIJE ZA PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnivanju Kompanije za prijenos električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 35/04 i 76/09), u članu 17. stav 2. mijenja se i glasi: "2. Skupština akcionara donosi odluku o načinu raspodjele dobiti, uključujući i akumuliranu dobit, na prijedlog Upravnog odbora, a po usvajanju finansijskih izvještaja." Stav 3. briše se. Број 20 - Страна 2 С Л У Ж Б Е Н И Г Л А С Н И К Б и Х Понедјељак, 17. 3. 2014. Član 2. U članu 24. tačka c) iza riječi "Kompanije" stavlja se interpunkcijski znak tačka-zarez, a ostatak teksta se briše. Član 3. U članu 27. stav 1. tačka c) briše se. Dosadašnje tač. d), e), f), g), h) i i) postaju tač. c), d), e), f), g) i h). Član 4. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-58/13 12. marta 2014. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Denis Bećirović, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, s. r. Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 59. sjednici Zastupničkog doma održanoj 12. prosinca 2013. godine i na 36. sjednici Doma naroda održanoj 12. ožujka 2014. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O UTEMELJENJU KOMPANIJE ZA PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 1. U Zakonu o utemeljenju Kompanije za prijenos električne energije u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 35/04 i 76/09), u članku 17. stavak 2. mijenja se i glasi: "2. Skupština dioničara donosi odluku o načinu raspodjele dobiti, uključujući i akumuliranu dobit, na prijedlog Upravnog odbora, a po usvajanju financijskih izvješća." Stavak 3. briše se. Članak 2. U članku 24. u točki c) iza riječi "Kompanije" stavlja se interpunkcijski znak točka-zarez, a ostatak teksta briše se. Članak 3. U članku 27. u stavku 1. točka c) briše se. Dosadašnje toč. d), e), f), g), h) i i) postaju toč. c), d), e), f), g) i h). Članak 4. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-02-1-58/13 12. ožujka 2014. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Denis Bećirović, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, v. r. 284 На основу члана 10. став (1) тачка е) и члана 30. став (1) Закона о одбрани Босне и Херцеговине ("Службени гласник БиХ", број 88/05), Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 62. сједници Представничког дома, одржаној 23. јануара 2014. године, и на 36. сједници Дома народа, одржаној 12. марта 2014. године, донијела је ОДЛУКУ О ПОТВРЂИВАЊУ ОДЛУКЕ ПРЕДСЈЕДНИШТВА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ О ПОСТАВЉЕЊУ НА ДУЖНОСТ КОМАНДАНТА 4. ПЈЕШАДИЈСКЕ БРИГАДЕ ОРУЖАНИХ СНАГА БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ I Потврђује се Одлука Предсједништва Босне и Херцеговине, број: 01-50-1-1183-19/12 од 27. априла 2012. године, о постављењу бригадира Томе (Фрање) Коленде на дужност команданта 4. пјешадијске бригаде Оружаних снага Босне и Херцеговине. II Ова одлука ступа на снагу даном објављивања у "Службеном гласнику БиХ". Број 01,02-03-1177-1/13 12. марта 2014. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Милорад Живковић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Др Драган Човић, с. р. Na osnovu člana 10. stav (1) tačka e) i člana 30. stav (1) Zakona o odbrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 62. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 23. januara 2014. godine, i na 36. sjednici Doma naroda, održanoj 12. marta 2014. godine, donijela je ODLUKU O POTVRĐIVANJU ODLUKE PREDSJEDNIŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE O POSTAVLJENJU NA DUŽNOST KOMANDANTA 4. PJEŠADIJSKE BRIGADE ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE I. Potvrđuje se Odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine, broj: 01-50-1-1183-19/12, od 27. aprila 2012., o postavljenju brigadira Tome (Franje) Kolende na dužnost komandanta 4. pješadijske brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. II. Ova odluka stupa na snagu danom objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Broj 01,02-03-1177-1/13 12. marta 2014. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Milorad Živković, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dr. Dragan Čović, s. r. Temeljem članka 10. stavak (1) točka e) i članka 30. stavak (1) Zakona o obrani Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 88/05), Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 62. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 23. siječnja 2014. godine, i na 36. sjednici Doma naroda, održanoj 12. ožujka 2014. godine, donijela je
Zakon o dopuni Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 18/13 11.03.2013 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 saobraćaj,putevi,sigurnost Ponedjeljak, 11. 3. 2013. S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H Broj 18 - Stranica 3 Nakon obavljenog probnog popisa stanovništva izvršit će se eventualna preraspodjela budžetskih sredstava po budžetskim stavkama i godinama, a u okviru ukupnog planiranog iznosa sredstava". Član 8. U članu 40. stav (4) datum: "10.04.2013." zamjenjuje se datumom: "15.10.2013.". Član 9. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". Brој 01,02-02-1-6/13 26. februara 2013. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Božo Ljubić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, s. r. 264 Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 14. veljače 2013. godine, i na 27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. veljače 2013. godine, usvojila je ZAKON O DOPUNI ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI Članak 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10) u članku 238. stavak (1) dodaje se točka 14), koja glasi: "vozač koji zaustavi ili parkira svoje vozilo protivno odredbama čl. 73. i 74.;". Članak 2. (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objave u "Službenom glasniku BiH". (2) Ovaj Zakon objavljuje se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Brој 01-02-1-9/13 26. veljače 2013. godine Sаrајеvо Predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Božo Ljubić, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, v. r. На основу члана IV 4. а) Устава Босне и Херцеговине, Парламентарна скупштина Босне и Херцеговине, на 42. сједници Представничког дома, одржаној 14. фебруара 2013. године, и на 27. сједници Дома народа, одржаној 26. фебруара 2013. године, усвојила је ЗАКОН О ДОПУНИ ЗАКОНА О ОСНОВАМА БЕЗБЈЕДНОСТИ САОБРАЋАЈА НА ПУТЕВИМА У БОСНИ И ХЕРЦЕГОВИНИ Члан 1. У Закону о основама безбједности саобраћаја на путевима у Босни и Херцеговини ("Службени гласник БиХ", број 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 и 48/10) у члану 238. став (1) додаје се тачка 14), која гласи: "возач који заустави или паркира своје возило противно одредбама члана 73. и 74;". Члан 2. (1) Овај Закон ступа на снагу осам дана од дана објављивања у "Службеном гласнику БиХ". (2) Овај Закон биће објављен и у службеним гласилима ентитета и Брчко Дистрикта Босне и Херцеговине. Број 01-02-1-9/13 26. фебруара 2013. године Сарајево Предсједавајући Представничког дома Парламентарне скупштине БиХ Др Божо Љубић, с. р. Предсједавајући Дома народа Парламентарне скупштине БиХ Сулејман Тихић, с. р. Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 42. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 14. februara 2013. godine, i na 27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. februara 2013. godine, usvojila je ZAKON O DOPUNI ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 6/06, 75/06, 44/07, 84/09 i 48/10) u članu 238. stav (1) dodaje se tačka 14), koja glasi: "vozač koji zaustavi ili parkira svoje vozilo protivno odredbama čl. 73. i 74.;". Član 2. (1) Ovaj Zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". (2) Ovaj Zakon bit će objavljen i u službenim glasnicima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine. Brој 01-02-1-9/13 26. februara 2013. godine Sаrајеvо Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Dr. Božo Ljubić, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, s. r. 265 Na temelju članka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 36. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 22. studenoga 2012. godine, i na 27. sjednici Doma naroda, održanoj 26. veljače 2013. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA IZBORNOG ZAKONA BOSNE I HERCEGOVINE Članak 1. U Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 23/01, 07/02, 09/02, 20/02, 25/02, 04/04, 20/04, 25/05, 52/05, 65/05, 77/05, 11/06, 24/06, 32/07, 33/08,
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti u saobraćaju u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 48/10 14.06.2010 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 sigurnost u saobraćaju,putevi,saobraćaj Broj 48 - Stranica 18 S LU@BENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 14. 6. 2010. (2) Prije razmatrawa Strategije od Savjeta ministara Bosne i Hercegovine predlaga~ je obavezan da pribavi mi{qewe Savjeta za bezbjednost saobra}aja. (3) Strategiju usvaja Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine i odnosi se na period od pet godina. (4) Strategija sadr`i zna~ajna obiqe`ja postoje}eg stawa bezbjednosti saobra}aja, dugoro~ne i kratkoro~ne ciqeve, smjernice, kqu~ne oblasti rada i rokove za dono{ewe Plana za sprovo|ewe strategije. Strategija polazi od principa proklamovanih standardima Evropske unije, me|unarodnih konvencija i sporazuma ~ija je potpisnica Bosna i Hercegovina. (5) Akcioni plan za sprovo|ewe Strategije usvaja Savjet ministara Bosne i Hercegovine i vlade entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine u istom tekstu. (6) Ministarstvo podnosi izvje{taj o sprovo|ewu Strategije Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine jednom godi{we. (7) Ministarstvo podnosi izvje{taj o izvr{ewu Akcionog plana za sprovo|ewe Strategije Savjetu ministara Bosne i Hercegovine i vladama entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine jednom godi{we. (8) Izvje{taje iz st. (6) i (7) ovog ~lana prije upu}ivawa u proceduru usvajawa razmatra Savjet za bezbjednost saobra}aja i daje mi{qewe o wima". ^lan 87. U ~lanu 252. ta~ka 10) rije~i: "~lan 178." zamjewuju se rije~ima: "~lan 177.". U ta~ki 11) rije~i: "za ispitiva~a" bri{u se, a rije~i: "~lan 179." zamjewuju se rije~ima: "~lan 178.". Uta~ki 12) rije~i: "~lan 181." zamjewuju se rije~ima: "~lan 178.". Uta~ki 13) rije~i: "~lan 183." zamjewuju se rije~ima: "~lan 177.". U ta~ki 17) iza rije~i "vozila" dodaju se rije~i: "kao i uslovi koje moraju ispuwavati zdravstvene ustanove za obavqawezdravstvenih pregleda kandidata za voza~e motornih vozila". Iza ta~ke 22) dodaju se nove ta~. 23), 24), 25), 26) i 27) koje glase: "23) na~inu prikupqawa i obradi statisti~kih podataka o saobra}ajnim nezgodama (~lan 158.); 24) na~inu i postupku uzimawa uzoraka na analizu radi utvr|ivawa koncentracije alkohola ili opojnih sredstava u organizmu (~lan 159.); 25) op{timuslovima za vr{ewekontrole nad sprovo|ewem propisa iz osposobqavawa (~lan 177. stav (9)); 26) na~inu i uslovima organizovawa ispita za voza~a motornih vozila (~lan 179.); 27) Savjetu za bezbjednost saobra}aja (~lan 251.)". ^lan 88. Iza ~lana 252. dodaje se novi ~lan 252a. koji glasi: "^lan 252a. (1) Ovla{}uje se Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine da donese bli`e propise o sadr`aju i na~inu vo|ewa Centralnog registra (~lan 10.). (2) Ovla{}uju se nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine da donesu bli`e propise o na~inu formirawa i radu {kolskih saobra}ajnih patrola (~lan 2.)". ^lan 89. U ~lanu 253. iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2) Odredbe ~lana 225. st. (5), (8) i (10) ovog zakona primjewuju se nakon proteka perioda od godinu dana od dana stupawa na snagu ovog zakona, do kada }e se primjewivati prethodna ograni~ewa bodova. (3) Ministarstvo je du`no organizovati izradu kataloga testovnih pitawa iz ~lana 182. stav (1) ovog zakona i objaviti ga u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. (4) Danom stupawa na snagu ovog zakona saobra}ajna dozvola va`i kao potvrda o registraciji. (5) Odredba ~lana 90. stav (6) ovog zakona za traktore primjewuje se nakon proteka roka od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona." ^lan 90. (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH". (2) Ovaj zakon objavquje se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH, broj 517/10 28. maja 2010. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tineBiH NikoLozan~i}, s.r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sulejman Tihi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 12. maja 2010. godine i na 46. sjednici Doma naroda, odr`anoj 28. maja 2010. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07 i 84/09), u cijelom tekstu, u odgovaraju}im pade`ima: a) rije~i: "vozila na motorni pogon" zamjenjuju se rije~ima: "motorna vozila"; b) rije~i: "voza~ instruktor" zamjenjuju se rije~ima: "instruktor vo`nje"; c) rije~ "nesre}a" zamjenjuje se rije~ju "nezgoda"; d) rije~i: "bicikl smotorom" zamjenjuju se rije~ju "moped". ^lan 2. U ~lanu 2. iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2)Kontrolu i reguliranje saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini vr{e ovla{tena lica nadle`nog organa unutra{njih poslova (u daljnjem tekstu: ovla{tena lica). (3) U blizini {kole, preventivno reguliranje saobra}aja mogu vr{iti i {kolske saobra}ajne patrole, uz prisustvo ovla{tenog lica iz stava (2) ovog ~lana. (4) Bli`e odredbe o na~inu formiranja i radu {kolskih saobra}ajnih patrola propisuju organi entiteta, kantona i Br~ko Distrikta nadle`ni za obrazovanje". ^lan 3. U ~lanu 5. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2)Radi za{tite `ivota i zdravlja djece, {kole, obdani{ta i druge ustanove u kojima se realizira vaspitno-obrazovni rad s djecom, kroz nastavne planove i programe, organiziraju pripremu djece za u~e{}e u saobra}aju". ^lan 4. U ~lanu 8. stav (1) na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju se rije~i: "ili radi odr`avanja sportskih i drugih priredbi ili aktivnosti na putevima". ^lan 5. U ~lanu 9. ta~. 4) i 5) mijenjaju se i glase: "4) moped je motorno vozilo s dva to~ka ~ija radna zapremina motora nije ve}a od 50 cm3, a snaga kod elektri~nih motora ne prelazi 4kW, ili na tri to~ka, ~ija radna zapremina motora nije ve}a od 50 cm3, ili snaga motora kod motora s unutra{njim sagorijevanjem i elektri~nih motora nije ve}a od 4kW, i koje na ravnom putu ne mo`e razviti brzinu ve}u od 45km/h; 5) laki motocikl je motorno vozilo s dva to~ka ili s tri asimetri~no postavljena to~ka (s bo~nom prikolicom), ~ija je zapreminamotora ve}a od 50 cm3 i ne prelazi 125 cm3 , a snaga motora ne prelazi 11 kW i koji na ravnom putu mo`e razviti brzinu ve}u od 45km/h;". Uta~ki 6) rije~i: "lakihmotocikala s motorom" zamjenjuju se rije~ju "mopeda". Iza ta~ke 9) dodaju se nove ta~. 9a), 9b), 9c) i 9d) koje glase: "9a) ~etverocikl je motorno vozilo na ~etiri to~ka s masom neoptere}enog vozila manjom od 400kg, bez mase akumulatora kod elektri~nih vozila i ~ija najve}a netosnaga motora ne prelazi 15kW; 9b) evropski izvje{taj o saobra}ajnoj nezgodi je propisani obrazac koji u~esnici u saobra}ajnoj nezgodi popunjavaju nakon saobra}ajne nezgode; 9c) instruktor vo`nje je lice koje je steklo uvjete da obavlja osposobljavanje iz upravljanja motornim vozilom; 9d) ispitiva~ je lice koje je steklo uvjete da vr{i ispitivanje iz poznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja na putevima ili iz upravljanja motornim vozilom;". Iza ta~ke 16) dodaje se nova ta~ka 16a) koja glasi: "16a)kontrolor tehni~ke ispravnosti je lice koje je steklo uvjete da na stanici tehni~kog pregleda vr{i kontrolu tehni~ke ispravnosti vozila;". Ta~ka 17) bri{e se. Ta~ka 19) mijenja se i glasi: "19) laki ~etverocikl je motorno vozilo s ~etiri to~ka s masom neoptere}enog vozila manjom od 350 kg, bez mase akumulatora kod elektri~nih vozila, ~ija najve}a brzina nije ve}a od 45km/h i ~ija radna zapremina nije ve}a od 50 cm3 ili ~ija najve}a snaga nije ve}a od 4kW kod ostalih motora, ili ~ija najve}a trajna snaga nije ve}a od 4kW kod elektromotora;". Ta~ka 27) mijenja se i glasi: "27) motocikl je motorno vozilo s dva to~ka ili s tri asimetri~no postavljena to~ka (s bo~nom prikolicom), kod koga je radna zapremina motora ve}a od 125 cm3 i koje na ravnom putu mo`e razviti brzinu ve}u od 45km/h;". Ta~ka 30) mijenja se i glasi: "30) motorno vozilo je vozilo koje se pokre}e snagom sopstvenog motora i koje je prvenstveno namijenjeno za prijevoz lica ili tereta na putevima, ili vu~u priklju~nog vozila, osim vozila koja se kre}u po {inama i pomo}nih pje{a~kih sredstava;". Ta~ka 32) mijenja se i glasi: "32) naselje je prostor na kome se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje strane puta, daju}imuizgled ulice i ~ije granice odre|uje nadle`ni organ za upravljanje putevima saobra}ajnim znakovima za obilje`avanje naseljenih mjesta;". Iza ta~ke 36) dodaju se nove ta~. 36a) i 36b) koje glase: "36a) odstojanje je najkra}a uzdu`na udaljenost izme|u najisturenijih ta~aka vozila ili lica, odnosno drugih objekata; 36b) oldtimer je motorno vozilo proizvedeno prije trideset i vi{e godina, koje je radi njegovanja historijskih naslije|a i tehni~ke kulture sa~uvano ili ponovo sastavljeno u izvornom obliku;". Ta~ka 38) mijenja se i glasi: "38) osovinsko optere}enje je dio ukupne mase vozila koja se preko osovina vozila prenosi na vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila;". Iza ta~ke 45) dodaje se nova ta~ka 45a) koja glasi: "45a) predava~ je lice koje je steklo uvjete da vr{i osposobljavanje iz poznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja na putevima;". Ta~ka 48) mijenja se i glasi: "48) saobra}ajna dozvola je javna isprava koju je izdao nadle`ni organ i kojom se dokazuju vlasni{tvo i period va`enja registracije odre|enog vozila, njegove tehni~ke i druge osobine i karakteristike;". Iza ta~ke 52) dodaju se nove ta~. 52a) i 52b) koje glase: "52a) priklju~ak za izvo|enje radova je izmjenjivo oru|e koje slu`i za obavljanje poljoprivrednih, {umskih ili drugih radova, i koje se u svrhu izvo|enja radova postavlja ili priklju~uje na motorno vozilo; 52b) priklju~no vozilo za traktor je priklju~no vozilo koje je namijenjeno da ga vu~e isklju~ivo traktor;". Ta~ka 56) mijenja se i glasi: "56) saobra}ajna nezgoda je doga|aj na putu ili koji je zapo~et na putu, u kojem je u~estvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je jedno ili vi{e lica poginulo ili povrije|eno ili je nastala materijalna {teta;". Ta~ka 58) mijenja se i glasi: "58) saobra}ajna traka za prinudno zaustavljanje vozila je obilje`eni uzdu`ni dio kolovoza na autoputevima i na odre|enim mjestima na putevima vi{eg ranga, kao i u tunelima i galerijama, namijenjena za prinudno zaustavljanje vozila;". Iza ta~ke 61) dodaju se nove ta~. 61a) i 61b) koje glase: "61a)sistem provjere sigurnosti (RSI - Road Safety Inspection) predstavlja proceduru nezavisne provjere postoje}ih javnih puteva u pogledu sigurnosti; 61b) sistem revizije sigurnosti (RSA - Road Safety Audit) predstavlja proceduru nezavisne revizije projekata izgradnje javnih puteva u pogledu sigurnosti;". Iza ta~ke 63) dodaje se nova ta~ka 63a) koja glasi: "63a) rastojanje je najkra}a bo~na udaljenost izme|u najisturenijih ta~aka vozila ili lica, odnosno drugih objekata;". Iza ta~ke 68) dodaju se nove ta~. 68a) i 68b) koje glase: "68a) stanica tehni~kog pregleda je organizacija ovla{tena od nadle`nog organa za obavljanje poslova tehni~kog pregleda vozila; 68b)svjetloodbojni prsluk je odijevni predmet namijenjen lak{em uo~avanju lica koja se na javnom putu nalaze van vozila;". Iza ta~ke 69) dodaju se nove ta~. 69a) i 69b) koje glase: "69a) {insko vozilo je vozilo posebno konstruirano i isklju~ivo namijenjeno za vo`nju po {inama; 69b)tahograf je ure|aj ugra|en u motorno vozilo koji bilje`i elemente bitne za upotrebu motornog vozila i/ili rada voza~a;". Iza ta~ke 72) dodaje se nova ta~ka 72a) koja glasi: "72a) teglja~ je motorno vozilo namijenjeno i opremljeno za vu~u poluprikolice;". Ta~ka 75) mijenja se i glasi: "75) tricikl je motorno vozilo na tri to~ka simetri~no postavljena u odnosu na srednju uzdu`nu osu, s toplotnim motorom ~ija je radna zapremina ve}a od 50 cm3 ili ~ija je konstrukcijski najve}a brzina ve}a od 45km/h;". Iza ta~ke 75) dodaje se nova ta~ka 75a) koja glasi: "75a) turisti~ki voz je skup vozila koji ~ine vu~no vozilo i priklju~na vozila, namijenjeni za prijevoz putnika u parkovima, hotelsko-turisti~kim i sli~nim naseljima, na povr{ini na kojoj se ne obavlja saobra}aj ili putu na kojem se saobra}aj obavlja u turisti~ke svrhe;". Iza ta~ke 78) dodaje se nova ta~ka 78a) koja glasi: "78a) {ef stanice tehni~kog pregleda je lice koje je steklo uvjete da vodi stanicu za tehni~ki pregled vozila;". Ta~ka 80) mijenja se i glasi: Ponedjeljak, 14. 6. 2010. S LU@BENI GLASNIK BiH Broj 48 - Stranica 19 Broj 48 - Stranica 20 S LU@BENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 14. 6. 2010. "80) voza~ka dozvola je javna isprava koju je izdao nadle`ni organ i kojom se dokazuje pravo upravljanja vozilom odre|ene kategorije ili potkategorije;". Ta~ka 82) bri{e se. ^lan 6. U ~lanu 10. stav (3) mijenja se i glasi: "(3) Bli`e odredbe o sadr`aju i na~inu vo|enja Centralnog registra pravilnikom propisuje Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine". ^lan 7. U ~lanu 11. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2)Radi ispunjavanja zahtjeva sigurnosti saobra}aja, nadle`ni organ za puteve du`an je projektiranje puteva podvrgnuti sistemu revizije sigurnosti (RSA), a postoje}e puteve sistemu provjere sigurnosti (RSI)". Dosada{nji stav (2) postaje stav (3). U dosada{njem stavu (2), koji postaje stav (3), iza rije~i "saobra}aja" stavlja se zarez i dodaju se rije~i: "sistemu revizije i provjere sigurnosti". ^lan 8. U~lanu 12. rije~ "propisane" bri{e se i na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju se rije~i: "u skladu s odgovaraju}im propisima". ^lan 9. ^lan 27. mijenja se i glasi: "^lan 27. Voza~ je du`an dr`ati vozilo na takvom odstojanju i rastojanju od drugih vozila u saobra}aju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobra}aju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge u~esnike u saobra}aju." ^lan 10. U~lanu 29. iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3)Osim vozila iz stava (2) ovog ~lana, posebnim znakom mogu biti obilje`ena i vozila u kojima se, za vrijeme prevo`enja, nalaze lica sa stepenom invaliditeta 100%. (4) Na posebno ozna~enim mjestima za parkiranje vozila iz st. (2) i (3) ovog ~lana mo`e se samo parkirati vozilo obilje`eno znakom iz st. (2) i (3) ovog ~lana." Dosada{nji stav (3) koji postaje stav (5) mijenja se i glasi: "(5)Bli`e odredbe o na~inu obilje`avanja vozila iz st. (2) i (3) ovog ~lana pravilnikom propisuje ministar." ^lan 11. U ~lanu 35. stav (3) rije~ "posebnim" zamjenjuje se rije~ima: "posebno ozna~enim". ^lan 12. U ~lanu 36. stav (3) rije~i: "ili mirovanju" bri{u se. ^lan 13. U~lanu 39. stav (4) rije~i: "3.500 kg" zamjenjuju se rije~ima: "7.500 kg". ^lan 14. U ~lanu 44. stav (1) rije~i: "60 km/h" zamjenjuju se rije~ima: "50 km/h". ^lan 15. U ~lanu 46. stav (1) ta~ka 1) mijenja se i glasi: "1) na 80 km/h - za autobuse i autobuse s lakom prikolicom, kao i za teretna motorna vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg a manja od 7.500 kg;". U ta~ki 4) iza rije~i "stajanje" stavlja se zarez i dodaju se rije~i: "i teretna motorna vozila koja vuku dva priklju~na vozila;". Iza ta~ke 4) dodaje se nova ta~ka 5) koja glasi: "5) na 40 km/h - motorno vozilo koje na putu vu~e drugo neispravno motorno vozilo, kao i za traktore;". U dosada{njoj ta~ki 5), koja postaje ta~ka 6), na kraju teksta dodaju se rije~i: "koji vuku priklju~no vozilo". U dosada{njoj ta~ki 6), koja postaje ta~ka 7) rije~i: "lahki motocikl" zamjenjuju se rije~ju "moped". Iza dosada{nje ta~ke 6) koja postaje ta~ka 7) dodaje se nova ta~ka 8) koja glasi: "8) na 20 km/h - za turisti~ki voz i radnu ma{inu". Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2)Izuzetno od odredbi iz stava (1) ovog ~lana, kada se kre}u autoputem, brzina kretanja za autobuse ograni~ava se na 100km/h". Dosada{nji st. (2) i (3) postaju st. (3) i (4). U dosada{njem stavu (3) koji postaje stav (4) rije~i: "`ute boje" zamjenjuju se rije~ima: "bijele boje". ^lan 16. U~lanu 49. stav (6) iza rije~i "traku" dodaju se rije~i: "koja se pru`a uzdu` kolovoza kojim se kre}e" a na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "u istom ili suprotnom smjeru". ^lan 17. U ~lanu 51. stav (3) na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom, i dodaju se rije~i: "i da ure|aj za davanje svjetlosnih znakova nije u funkciji reguliranja saobra}aja". ^lan 18. U ~lanu 61. ta~ka 7) iza rije~i "jednu" dodaje se rije~ "saobra}ajnu". ^lan 19. U ~lanu 62. stav (1) iza rije~i "potrebnom" dodaju se rije~i: "odstojanju i". ^lan 20. U ~lanu 70. stav (1) mijenja se i glasi: "(1)Na javnom putu van naselja voza~ je du`an, u slu~aju potrebe zaustavljanja ili parkiranja vozila, kada za to postoji mogu}nost, zaustaviti ili parkirati vozilo van kolovoza". U stavu (2) rije~i: "obilje`iti sigurnosnim trokutom" zamjenjuju se rije~ima: "za vrijeme kretanja van vozila ozna~iti se svjetloodbojnim prslukom". ^lan 21. U ~lanu 71. stav (1) iza rije~i: "parkira vozilo na javnom putu" dodaju se rije~i: "gdje je ta radnja dozvoljena". ^lan 22. U ~lanu 73. ta~ka 12) rije~i: "invalidna lica" zamjenjuju se rije~ima: "lica s invaliditetom ako vozilo nije obilje`eno znakom iz ~lana 29. st. (2) i (3) ovog zakona". Ta~ka 13) bri{e se. ^lan 23. U ~lanu 74. iza ta~ke 5) dodaje se nova ta~ka 6) koja glasi: "6) na kolovozu s dvije saobra}ajne trake gdje se saobra}aj odvija u oba smjera". ^lan 24. U ~lanu 76. stav (3) na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju se rije~i: "ili voza~ vozila". Stav (5) mijenja se i glasi: "(5)Premje{tanje vozila na drugo mjesto ure|uje se propisima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine". ^lan 25. U~lanu 77. stav (1) ta~ka 1) iza rije~i "~lana" dodaju se rije~i: "70. stav (2) i ~lana". U stavu (2) rije~i: "dovoljnoj udaljenosti koja" zamjenjuju se rije~ima: "dovoljnom odstojanju koje", a iza rije~i: "50 m" dodaju se rije~i: "a u naselju 10 m". ^lan 26. U ~lanu 81. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5)U saobra}aju na javnom putu radnom ma{inom smiju se vu}i samo priklju~ci za izvo|enje radova". ^lan 27. U ~lanu 84. iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3)Za vrijeme vu~e neispravnog vozila, na vozilima moraju biti uklju~eni ure|aji za istovremeno paljenje svih pokaziva~a pravca". ^lan 28. U ~lanu 89. stav (1) bri{e se. Dosada{nji st. (2), (3) i (4) postaju st. (1), (2) i (3). U dosada{njem stavu (2) koji postaje stav (1) na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju se rije~i: "osim lica koje upravlja vu~enim vozilom". U dosada{njem stavu (4) koji postaje stav (3) rije~i: "stava (3)" zamjenjuju se rije~ima: "stava (2)" a rije~i: "i brzina kretanja ne smije biti ve}a od 40 km/h" bri{u se. ^lan 29. U ~lanu 90. stav (2) ta~ka 1) rije~i: "paran broj crvenih svjetala" zamjenjuju se rije~ima: "najmanje dva crvena svjetla". Stav (6) mijenja se i glasi: "(6)Na traktoru za vrijeme vo`nje po javnom putu mora biti upaljeno `uto rotaciono svjetlo". ^lan 30. U ~lanu 99. stav (1) mijenja se i glasi: "(1)Biciklom na javnom putu smije upravljati lice koje je navr{ilo 12 godina, a mopedom na javnom putu smije upravljati lice koje je navr{ilo 14 godina i posjeduje odgovaraju}i dokument o poznavanju propisa o sigurnosti saobra}aja". ^lan 31. ^lan 102. mijenja se i glasi: "^lan 102. Voza~ bicikla, mopeda, lakog motocikla, motocikla, tricikla, lakog ~etverocikla ili ~etverocikla i lica koja se prevoze tim vozilima moraju pravilno koristiti za{titnu kacigu za vrijeme vo`nje, a u periodu od prvog sumraka do potpunog svanu}a, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, voza~ biciklamora pravilno koristiti i svjetloodbojni prsluk". ^lan 32. U ~lanu 103. dodaje se novi stav (1) koji glasi: "(1)Zapre`nim vozilom na javnom putu mo`e upravljati lice s navr{enih 16 godina `ivota". Dosada{nji st. (1), (2) i (3) postaju st. (2), (3) i (4). Iza dosada{njeg stava (3) koji postaje stav (4) dodaju se novi st. (5), (6), (7) i (8) koji glase: "(5)Voza~ zapre`nog vozila mora voditi zapregu na nepreglednom i neosigurnom prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge, kao i pri uklju~ivanju u saobra}aj s kolskog ulaza. (6) Za zapre`no vozilo se, u saobra}aju na putu, sa zadnje desne strane mo`e privezati jedno grlo stoke. (7) Voza~ zapre`nog vozila mora, dok vozi ili vodi zapregu, u periodu od prvog sumraka do potpunog svanu}a, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, nositi i svjetloodbojni prsluk. (8) Zapre`na vozila koja se kre}u jedno iza drugog moraju dr`ati odstojanje najmanje 50m". ^lan 33. U ~lanu 104. dodaje se novi stav (1) koji glasi: "(1)Goni~ stoke, ako stoku goni javnim putem, mo`e biti lice s navr{enih 16 godina `ivota". Dosada{nji st. (1) i (2) postaju st. (2) i (3). Iza dosada{njeg stava (2) koji postaje stav (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4)Stoka se na javnom putu smije goniti u grupama i na takvom odstojanju izme|u grupa da takvo kretanje bitno ne uti~e na prohodnost puta i sigurnost saobra}aja koji se odvija tim putem.'' ^lan 34. U ~lanu 107. stav (1) mijenja se i glasi: "(1)Kad se pje{ak kre}e kolovozom na javnom putu van naselja, du`an je kretati se uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, a no}u i danju u uvjetima smanjene vidljivosti mora biti osvijetljen ili ozna~en svjetloodbojnim prslukom, a kretanje u grupi izvoditi kre}u}i se jedan iza drugog". ^lan 35. U ~lanu 111. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4)U slu~aju iz stava (3) ovog ~lana na kolovozu s dvije ili vi{e saobra}ajnih traka za saobra}aj u istom smjeru, zabranjeno je prola`enje pored vozila koje je zaustavljeno ili usporava ispred pje{a~kog prijelaza da bi propustilo pje{ake". ^lan 36. U ~lanu 120. stav (1) rije~i: "3.500 kg" zamjenjuju se rije~ima: "7.500 kg". ^lan 37. U ~lanu 123. iza rije~i "zaustavljati" dodaju se rije~i: "niti parkirati". ^lan 38. U ~lanu 125. stav (1) rije~ "posebnim" bri{e se. ^lan 39. U ~lanu 126. stav (1) rije~i: "Dr`avne grani~ne slu`be BiH" zamjenjuju se rije~ima: "Grani~ne policije Bosne i Hercegovine". Stav (5) mijenja se i glasi: "(5)Ure|aji za davanje posebnih svjetlosnih i zvu~nih znakova ne smiju se ugra|ivati osim na vozila iz stava (1) ovog ~lana". ^lan 40. U ~lanu 127. stav (1) rije~i: "knji`icu vozila" zamjenjuju se rije~ima: "potvrdu o registraciji", a rije~i: "i tehni~ko-konstrukcione mogu}nosti vozila" zamjenjuju se rije~ima: "utvr|ene propisima ili saobra}ajnim znakom". ^lan 41. U ~lanu 128. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6)Teret u rasutom stanju, kada se prevozi na javnom putu, mora biti prekriven na odgovaraju}i na~in, tako da se sprije~i rasipanje tereta". ^lan 42. U III. dijelu Zakona iza poglavlja 26. iza ~lana 129. dodaje se novo poglavlje 27. koje glasi: "27. Prijevoz lica vozilima". Iza ~lana 129. dodaju se novi ~l. 129a. i 129b. koji glase: "^lan 129a. (1) U motornom vozilu, odnosno na vozilu i priklju~nom vozilu u saobra}aju na putu, osim u teretnom vozilu policije i oru`anih snaga, dozvoljeno je prevoziti onoliko lica koliko je ozna~eno u potvrdi o registraciji, na mjestima koja su za to predvi|ena. (2) Na teretnom vozilu u prostoru za smje{taj tereta i priklju~nom vozilu koje vu~e traktor mo`e se prevoziti najvi{e pet lica, a u tovarnom prostoru motokultivatora mogu se prevoziti najvi{e tri lica, koja utovaraju ili istovaraju teret ili obavljaju poljoprivredne ili druge radnje. (3) Lica iz stava (2) ovog ~lana koja se prevoze u tovarnom prostoru ne smiju stajati, sjediti na stranicama karoserije, na nestabilnom teretu ili teretu koji prelazi visinu tovarnog sanduka. (4) U zatvorenom prostoru vozila koje se ne mo`e iznutra otvoriti ne smiju se prevoziti lica. (5) Vozilima organa za izvr{enje krivi~nih i prekr{ajnih sankcija smiju se prevoziti lica i to samo za slu`bene potrebe. (6) U priklju~nom vozilu za stanovanje (kamp prikolica) ne smiju se prevoziti lica. (7) Voza~ ne smije pokrenuti vozilo dok putnici sigurno ne u|u, odnosno iza|u iz vozila i dok vrata ne budu zatvorena. (8) Za vrijeme kretanja vozila ne smije se uskakati u vozilo, iskakati iz vozila, otvarati vrata, naginjati se van vozila, Ponedjeljak, 14. 6. 2010. S LU@BENI GLASNIK BiH Broj 48 - Stranica 21 Broj 48 - Stranica 22 S LU@BENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 14. 6. 2010. isturati dijelove tijela iz vozila i voziti se na vanjskim dijelovima vozila ili na traktorskim prikolicama. (9) Izuzetno od stava (8) ovog ~lana, na vanjskim dijelovima vozila i priklju~nog vozila mogu se voziti lica koja obavljaju poslove svog radnog mjesta u vezi s namjenom vozila (na vozilima vatrogasne slu`be, komunalne slu`be, elektrodistribucije i drugih djelatnosti), dok su na du`nosti, ako je na tim vozilima ugra|ena platforma za stajanje i dr`a~i. ^lan 129b. (1) Voza~ bicikla stariji od 18 godina mo`e na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti ako je na biciklu ugra|eno posebno sjedi{te, prilago|eno veli~ini djeteta i ~vrsto spojeno s biciklom. (2) Dijete mla|e od 12 godina ne smije se prevoziti na mopedu, triciklu, motociklu i ~etvorociklu. (3) U prostoru za smje{taj tereta vozila iz ~lana 129a. stav (2) ovog zakona zabranjeno je prevoziti lica mla|a od 15 godina". ^lan 43. U ~lanu 158. iza stava (6) dodaje se novi stav (7) koji glasi: "(7)Bli`e odredbe o na~inu prikupljanja i obradi statisti~kih podataka o saobra}ajnim nezgodama pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organima nadle`nim za unutra{nje poslove". ^lan 44. U ~lanu 159. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6)Bli`e odredbe o na~inu i postupku uzimanja uzoraka na analizu radi utvr|ivanja koncentracije alkohola ili opojnih sredstava u organizmu pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organima nadle`nim za zdravstvo i organima nadle`nim za unutra{nje poslove". ^lan 45. U ~lanu 172. stav (1) na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje zarezom i dodaju rije~i: "odgovaraju}e kategorije". Iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3)Kandidat za voza~a motornih vozila mo`e i prije polo`enog ispita za voza~a upravljati motornim vozilom one kategorije za koju priprema ispit ako vozilom upravlja uz prisustvo instruktora vo`nje. (4) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog ~lana mopedom, traktorom, radnom ma{inom i motokultivatorom mo`e upravljati i lice koje posjeduje odgovaraju}i dokument o poznavanju propisa o sigurnosti saobra}aja". Dosada{nji st. (3), (4) i (5) postaju st. (5), (6) i (7). ^lan 46. ^lan 177. mijenja se i glasi: "^lan 177. (1) Osposobljavanje kandidata za voza~a motornih vozila obavlja se prema propisima koje donosi ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. (2) Osposobljavanje kandidata za voza~e iz teoretskog i prakti~nog dijela obavljaju auto{kole po ovla{tenju organa entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine nadle`nih za obrazovanje, nakon {to se utvrdi da ispunjavaju uvjete odre|ene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Osposobljavanje kandidata za voza~a motornih vozila iz prve pomo}i obavlja Crveni krst/kri` u Bosni i Hercegovini. (4) Osposobljavanje kandidata za voza~a motornih vozila koji ima fizi~ki invaliditet mora se obavljati na prilago|enom vozilu za lica s invaliditetom koje mora atestirati ovla{tena institucija ili poduze}e. (5) Motorno vozilo na kojem se kandidat za voza~a motornih vozila osposobljava u prakti~nom upravljanju motornim vozilom na putu mora biti ozna~eno posebnim tablicama. (6) Tablice iz stava (5) ovog ~lana imaju oblik kvadrata, plave su boje i na njima je bijelom bojom napisano latini~no slovo L. (7) Kontrolu nad provo|enjem propisa iz stava (1) ovog ~lana provode organi nadle`ni za obrazovanje, putem stru~nog organa. (8) Subjekti iz st. (2) i (3) ovog ~lana du`ni su organu iz stava (7) ovog ~lana, prilikom kontrole, omogu}iti pristup u prostorije, vozila, uvid u tok osposobljavanja i polaganja ispita za voza~a motornih vozila, kao i uvid u sva dokumenta kojima se dokazuje ispunjenost uvjeta za rad. (9) Bli`e odredbe o provo|enju kontrole iz stava (7) ovog ~lana pravilnikom propisuje organ entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine nadle`an za obrazovanje, u skladu s op}im principima za provo|enje kontrole propisanim podzakonskim aktom iz st. (10) i (11) ovog ~lana. (10)Bli`e odredbe o osposobljavanju za voza~a motornih vozila pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. (11) Bli`e odredbe o organiziranju obuke za osposobljavanje iz pru`anja prve pomo}i licima povrije|enim u saobra}ajnoj nezgodi pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za zdravstvo". ^lan 47. UVIII. dijelu Zakona iza poglavlja 2. iza ~lana 177. dodaje se novo poglavlje 2a. koje glasi: "2a. Sticanje prava osposobljavanja i ispitivanja kandidata za voza~a motornih vozila". ^lan 178. mijenja se i glasi: "^lan 178. (1) Pravo da osposobljava kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja sti~e lice - diplomirani saobra}ajni in`injer drumskog smjera i koje posjeduje licencu predava~a teoretske nastave. (2) Pravo da ispituje kandidata iz oblasti propisa o sigurnosti saobra}aja sti~e lice s licencom ispitiva~a teoretskog dijela ispita. (3) Pravo da ispituje kandidata iz prakti~nog dijela sti~e lice s licencom ispitiva~a iz upravljanja motornim vozilom. (4) Pravo da ispituje kandidata iz prve pomo}i sti~e lice s licencom ispitiva~a iz poznavanja prve pomo}i. (5) Lice iz st. (1), (2) i (3) ovog ~lana, osim dokaza o zavr{enoj {kolskoj spremi, mora imati voza~ku dozvolu. (6) Osposobljavanje kandidata za voza~a motornih vozila iz pru`anja prve pomo}i licima povrije|enim u saobra}ajnoj nezgodi obavlja doktor medicine. (7) Osposobljavanje kandidata za voza~a motornih vozila u prakti~nom upravljanju motornim vozilom obavlja instruktor vo`nje. (8) Bli`e odredbe o uvjetima i na~inu dobivanja licence iz st. (1), (2), (3) i (4) ovog ~lana pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. (9) Bli`e odredbe o sticanju zvanja instruktora vo`nje motornih vozila pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje". ^lan 48. Iza poglavlja 2a. iza ~lana 178. dodaje se novo poglavlje 2b. koje glasi: "2b. Potvrda o osposobljenosti". Iza ~lana 178. dodaje se novi ~lan 178a. koji glasi: "^lan 178a. Auto{kole, obrazovne ustanove iCrveni krst izdaju potvrde o uspje{no zavr{enoj obuci za voza~a motornih vozila." ^lan 49. U nazivu poglavlja 3. rije~i: "i provjera osposobljenosti" bri{u se. ^lan 50. U ~lanu 179. stav (4) mijenja se i glasi: "(4)Bli`e odredbe o na~inu i uvjetima organiziranja ispita za voza~a motornih vozila pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje". ^lan 51. ^lan 180. mijenja se i glasi: "^lan 180. (1) Za vrijeme upravljanja motornim vozilom kandidat za voza~a mora imati kod sebe uvjerenje da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za upravljanje motornim vozilom kao i uvjerenje o polo`enom ispitu iz poznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja na putevima za onu kategoriju za koju se obu~ava, i du`an ga je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. (2) Za vrijeme obu~avanja kandidata iz upravljanja motornim vozilom instruktor vo`nje kod sebe mora imati: voza~ku dozvolu, dozvolu instruktora vo`nje i dnevnik rada instruktora vo`nje i du`an ih je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica." ^lan 52. ^lan 181. bri{e se. ^lan 53. ^lan 182. mijenja se i glasi: "^lan 182. (1) Ministarstvo organizira izradu jedinstvenog kataloga testovnih pitanja. (2) Organi nadle`ni za provo|enje ispita du`ni su formirati ispitne testove na osnovu pitanja iz kataloga iz stava (1) ovog ~lana. (3) Na ispitu za voza~a motornih vozila Komisija utvr|uje da li je kandidat u dovoljnoj mjeri osposobljen za sigurno upravljanje motornim vozilom odre|ene kategorije prema propisanom programu iz ~lana 176. ovog zakona. (4) Na ispitu za voza~a motornih vozila kandidat za voza~a ne smije se koristiti nedozvoljenim sredstvima." ^lan 54. ^lan 183. mijenja se i glasi: "^lan 183. (1) Organi nadle`ni za obrazovanje entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine du`ni su organizirati kontinuirano usavr{avanje za lica koja su uklju~ena u proces osposobljavanja i provjere znanja kandidata za voza~a motornih vozila. (2) Organi iz stava (1) ovog ~lana mogu poslove iz stava (1) ovog ~lana prenijeti na odgovaraju}u strukovnu organizaciju." ^lan 55. U ~lanu 184. stav (1) ta~ka 3) iza rije~i "kategorije" dodaju se rije~i: "ili potkategorije". U stavu (2) na po~etku teksta, dodaju se rije~i: "Pored uvjeta iz stava (1) ovog ~lana". Ta~ke 3) i 4) mijenjaju se i glase: "3) kategorije C i CE pod uvjetom da posjeduje voza~ku dozvolu potkategorije C1 iliC1Enajmanje jednu godinu; 4) kategorije D i DE i potkategorije D1 i D1E pod uvjetom da posjeduje voza~ku dozvolu kategorije C ili CE najmanje dvije godine". ^lan 56. U ~lanu 185. stav (5) rije~ "do" mijenja se rije~ju "preko", a rije~i: "imotorno vozilo B kategorije s prikolicom ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 750 kg," bri{u se. U stavu (15) rije~i: "a manje" zamjenjuju se rije~ima: "a ne vi{e". U stavu (19) iza rije~i "BE" dodaju se rije~i: "i C1E", i na kraju teksta dodaju se rije~i: "i D1E". U stavu (21) iza rije~i "upravljati" dodaju se rije~i: "mopedom, lakim ~etverociklom i motokultivatorom". ^lan 57. U ~lanu 186. stav (8) slovo "C" bri{e se. Stav (9) bri{e se. ^lan 58. U ~lanu 195. ta~ka 1) mijenja se i glasi: "1) voza~i koji upravljaju motornim vozilima kojima se vr{i javni prijevoz i voza~i tramvaja - svake tri godine;". Iza ta~ke 1) dodaje se nova ta~ka 2) koja glasi: "2) instruktori vo`nje - prilikom produ`enja va`enja dozvole instruktora vo`nje;". Dosada{nje ta~. 2) i 3) postaju ta~. 3) i 4). ^lan 59. U ~lanu 196. stav (2) rije~i: "opravdano posumnja" zamjenjuju se rije~ju "utvrdi". Stav (4) mijenja se i glasi: "(4)Na vanredni ljekarski pregled rje{enjem upu}uje organ kod kojeg se voza~ vodi u evidenciji, u zdravstvenu instituciju koja je ovla{tena za obavljanje ljekarskih pregleda i izdavanje ljekarskih uvjerenja za voza~e". Iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5)Voza~ kojem je na vanrednom ljekarskom pregledu utvr|ena nesposobnost upravljanja odre|enom kategorijom vozila, nakon otklanjanja ustanovljene nesposobnosti, du`an je izvr{iti kontrolni ljekarski pregled u istoj zdravstvenoj instituciji iz stava (4) ovog ~lana i o tome dostaviti dokaz nadle`nom organu koji je izdao voza~ku dozvolu". ^lan 60. ^lan 198. mijenja se i glasi: "^lan 198. Bli`e odredbe o zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati voza~i motornih vozila kao i uvjete koje treba da ispunjavaju zdravstvene ustanove za obavljanje zdravstvenih pregleda kandidata za voza~e motornih vozila, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za zdravstvo." ^lan 61. U ~lanu 199. stav (2) mijenja se i glasi: "(2)Odmor iz stava (1) ovog ~lana mo`e se koristiti u dva dijela, i to prvi dio u trajanju od najmanje 15 minuta, nakon kojeg slijedi odmor od najmanje 30 minuta, a koji se koristi tokom perioda vo`nje iz stava (1) ovog ~lana". Iza stava (3) dodaju se novi st. (4), (5), (6) i (7) koji glase: "(4)Izuzetno od stava (3) ovog ~lana, dnevno vrijeme vo`nje mo`e se produ`iti najvi{e do deset sati, ali ne vi{e od dva puta tokom sedmice, tako da prosje~no sedmi~no radno vrijeme ne smije biti du`e od 48 sati. (5) Tokom vo`nje, voza~ mora posjedovati dokaze o evidenciji svog rada za taj dan i prethodnih 28 dana, uklju~uju}i i potvrdu o slobodnom vremenu. (6) Vozila iz stava (1) ovog ~lana moraju imati ugra|en tahograf. (7) Nova vozila iz stava (1) ovog ~lana, koja se prvi put registriraju u Bosni i Hercegovini nakon 16.6.2010. godine, moraju imati ugra|en digitalni tahograf." ^lan 62. U ~lanu 200. stav (2) rije~ "osam" zamjenjuje se rije~ju "devet". ^lan 63. ^lan 201. bri{e se. ^lan 64. U ~lanu 208. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5)Izuzetno od odredbi stava (4) ovog ~lana, potvrda o registraciji se mo`e izdati: 1) trajno za: – oldtajmere, Ponedjeljak, 14. 6. 2010. S LU@BENI GLASNIK BiH Broj 48 - Stranica 23 Broj 48 - Stranica 24 S LU@BENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 14. 6. 2010. – vozila koja nisu prvenstveno namijenjena za u~e{}e u saobra}aju (motokultivator, traktor, radna ma{ina, p~elarsko vozilo, poljoprivredno vozilo i sl.) i – mopede i lake ~etvorocikle. 2) s kra}im rokom va`enja, koji ne mo`e biti kra}i od {est mjeseci, za sljede}e kategorije: – motocikle, tricikle, ~etverocikle i lake motocikle." Dosada{nji st. (5) i (6) postaju st. (6) i (7). ^lan 65. U ~lanu 218. stav (1) iza rije~i "vozila" stavlja se zarez i dodaju se rije~i: "nakon tehni~kog pregleda prije prve registracije,". Stav (3) bri{e se. ^lan 66. U ~lanu 219. iza stava (2) dodaju se novi st. (3) i (4) koji glase: "(3)Stanica tehni~kog pregleda koja ima odobrenje za rad du`na je tehni~ke preglede obavljati u skladu s ovim zakonom i va`e}im propisima kojima je regulirana ova oblast. (4) Organi iz stava (2) ovog ~lana du`ni su najmanje ~etiri puta godi{nje organizirati nadzor nad radom stanica za tehni~ki pregled vozila". Dosada{nji st. (3) i (4) postaju st. (5) i (6). ^lan 67. U~lanu 220. stav (3) rije~i: "ako bi to izazvalo" zamjenjuju se rije~ima: "ako takva analiza ne bi izazvala". ^lan 68. U ~lanu 224. stav (5) iza rije~i: "upravlja vozilom du`e od devet sati" stavlja se ta~ka i ostatak teksta se bri{e. ^lan 69. U~lanu 225. stav (1) iza rije~i: "prema odredbama" dodaju se rije~i: "~lana 234a.,". U stavu (5) rije~ "deset" zamjenjuje se rije~ju "sedam". U stavu (8) broj "15" zamjenjuje se rije~ju "deset". U stavu (10) broj "15" zamjenjuje se rije~ima: "najmanje deset". Iza stava (13) dodaju se novi st. (14) i (15) koji glase: "(14)Nadle`ni organi iz stava (5) ovog ~lana odr`avanje predavanja o posljedicama koje proizlaze iz nepo{tovanja ili nepoznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja na putevima mogu prenijeti na odgovaraju}u strukovnu organizaciju. (15)Bli`e odredbe o sadr`aju programa i na~inu odr`avanja predavanja o posljedicama koje proizlaze iz nepo{tovanja ili nepoznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja na putevima i programu i na~inu provjere poznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja na putevima pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje i organom nadle`nim za unutra{nje poslove". ^lan 70. U ~lanu 226. stav (1) iza rije~i "pozvan" dodaju se rije~i: "ili upu}en". Ustavu (4) ta~ka na kraju teksta se bri{e i dodaju se rije~i: "uz predo~avanje dokaza da je zadovoljio na provjeri poznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja na putevima". ^lan 71. U ~lanu 228. stav (2) rije~i: "knji`icu vozila" zamjenjuju se rije~ima: "potvrdu o registraciji". ^lan 72. ^lan 229. bri{e se. ^lan 73. U ~lanu 230. u cijelom tekstu rije~i: "potvrda o vlasni{tvu" zamjenjuju se rije~ima: "potvrda o registraciji" u odgovaraju}im pade`ima. U stavu (1) na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju se rije~i: "ili nema propisanu registarsku naljepnicu". ^lan 74. U ~lanu 231. stav (2) rije~i: "knji`icu vozila" zamjenjuju se rije~ima: "potvrdu o registraciji". St. (3) i (4) mijenjaju se i glase: "(3)Ako voza~, odnosno vlasnik vozila iz stava (2) ovog ~lana ne preuzme privremeno oduzetu potvrdu o registraciji u roku od tri dana od dana oduzimanja, a potvrda o registraciji se ne vodi u evidenciji organa ~ije je ovla{teno lice potvrdu oduzelo, ona }e biti dostavljena nadle`nom organu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji. (4) Vlasnik vozila ne pla}a tro{kove vanrednog tehni~kog pregleda na koji ga je uputio nadle`ni organ, ako se na pregledu utvrdi da je vozilo tehni~ki ispravno." ^lan 75. U ~lanu 232. stav (1) iza ta~ke 3) dodaje se nova ta~ka 3a) koja glasi: "3a) ako postupi u suprotnosti sa odredbama ~lana 19. ovog zakona;". Ta~ka 6) bri{e se. U stavu (2) iza rije~i "preduze}u" stavlja se zarez, bri{e se rije~ "ili", i na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili drugom organu". ^lan 76. U ~lanu 233. stav (1) iza ta~ke 1) dodaje se nova ta~ka 1a) koja glasi: "1a) proizvodi, prepravlja i pu{ta u saobra}aj vozilo suprotno odredbama ~lana 35. stav (1) ovog zakona;". U ta~ki 2) na kraju teksta dodaju se rije~i: "i ~lana 82. ovog zakona". U ta~ki 15) rije~i: "stav (3)" bri{u se. U ta~ki 18) iza rije~i: "30 minuta" dodaju se rije~i: "ili kad u toku 24 sata upravlja du`e od 9 sati" a u zagradi rije~i: "stav (1)" zamjenjuju se rije~ima: "st. (1) i (3)". Ta~ka 20) bri{e se. U stavu (2) iza rije~i "preduze}u" stavlja se zarez, bri{e se rije~ "ili", i na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili drugom organu". Stav (3) bri{e se. ^lan 77. U ~lanu 234. stav (1) rije~i: "400,00 KM" zamjenjuju se rije~ima: "500,00 KM". Ta~ka 6) mijenja se i glasi: "6) postupa suprotno odredbama ~lana 26. stav (1) ovog zakona;". Uta~ki 8) rije~i: "stav (3)" mijenjaju se rije~ima: "stav (4)". Iza ta~ke 9) dodaje se nova ta~ka 9a) koja glasi: "9a) naredi ili dozvoli, u pogledu smje{taja tereta na vozilu ili u pogledu ozna~avanja tereta, postupanje suprotno odredbama ~lana 128. ovog zakona;". Ta~ka 15) mijenja se i glasi: "15) ako postupi suprotno odredbama ~lana 162. stav (1), 166. stav (3), 167. stav (1) i 169. stav (1) ovog zakona;". Iza ta~ke 16) dodaje se nova ta~ka 16a) koja glasi: "16a)ne podnese podatke o identitetu lica kojem je dao vozilo na upravljanje;". U ta~ki 17) broj "(183)" zamjenjuje se brojem "(177)". U ta~ki 19) rije~i: "zdravstvenog pregleda" zamjenjuju se rije~ima: "ljekarskog uvjerenja". U ta~ki 25) rije~i: "saobra}ajne dozvole" zamjenjuju se rije~ima: "potvrde o registraciji". U ta~ki 26) rije~i: "~lana 217." zamjenjuju se rije~ima: "~l. 217. i 219". U stavu (3) iza rije~i "preduze}u" stavlja se zarez, bri{e se rije~ "ili", i na kraju teksta bri{e se ta~ka i dodaju rije~i: "ili drugom organu". Stav (4) bri{e se. ^lan 78. Iza ~lana 234. dodaje se novi ~lan 234a. koji glasi: "^lan 234a. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 1.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) lice koje ometa saobra}aj, o{te}uje puteve, objekte i opremu na putu (~lan 3. stav (2)); 2) lice koje koristi prostor iznad kolovoza, u visini od 4,5m do 7m, suprotno odredbama ~lana 17. ovog zakona; 3) lice koje postupa suprotno odredbama ~lana 19. ovog zakona; 4) voza~ koji upravlja ili po~ne upravljati vozilom u saobra}aju na putu ili instruktor vo`nje dok osposobljava kandidata za voza~a motornog vozila u prakti~nom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi koli~ina alkohola u krvi preko od 2g/kg (~lan 174. (2)); 5) voza~ koji se vozilom na putu u naselju kre}e brzinom koja je vi{e od 50 kmna sat ve}a od dozvoljene brzine (~l. 44. i 46. st. (1) i (2)). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ta~. 4) i 5) ovog ~lana voza~u ili instruktoru vo`nje uz kaznu }e se izre}i za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva mjeseca do {est mjeseci i dva kaznena boda. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kojim je izazvana saobra}ajna nezgoda u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM, a voza~u }e se uz kaznu izre}i za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od {est mjeseci." ^lan 79. U ~lanu 235. stav (1) ta~ka 2) rije~i: "stav (3)" bri{u se. Uta~ki 3) iza rije~i: "30kmna sat" dodaju se rije~i: "do 50km na sat". Iza ta~ke 14) dodaje se nova ta~ka 14a) koja glasi: "14a)voza~ koji po~ne preticanje neposredno ispred tunela i u tunelu koji po smjeru kretanja ima samo jednu saobra}ajnu traku suprotno odredbama ~lana 61. stav (1) ta~ka 7) ovog zakona;". Iza ta~ke 17) dodaje se nova ta~ka 17a) koja glasi: "17a) voza~ vozila koje prevozi opasne materije, ako ne dr`i svoje vozilo na propisanom odstojanju od istog takvog vozila ispred sebe u skladu s ~lanom 97. stav (3) ovog zakona;". Iza ta~ke 24) dodaje se nova ta~ka 24a) koja glasi: "24a)vlasnik vozila koji ne podnese podatke o identitetu lica kojem je dao vozilo na upravljanje u skladu s ~lanom 172. stav (4) ovog zakona;". U ta~ki 26) rije~ "preko" zamjenjuje se rije~ju "od" i na kraju teksta se dodaju rije~i: "do 2g/kg". U ta~ki 28) rije~i: "~lan 185." zamjenjuje se rije~ima: "~lan 187. stav (2)". Iza ta~ke 28) dodaje se nova ta~ka 28a) koja glasi: "28a) lice koje upravlja motornim vozilom suprotno odredbama ~lana 188. ovog zakona;". U ta~ki 32) rije~i: "saobra}ajne dozvole" zamjenjuju se rije~ima: "potvrde o registraciji". Ta~ka 35) bri{e se. U stavu (3) iza rije~i: "a voza~u" dodaju se rije~i: "izuzev voza~a iz stava (1) ta~ke 27) ovog ~lana". U stavu (4) iza rije~i: "voza~u ili voza~u-instruktoru" dodaju se rije~i: "izuzev voza~a iz stava (1) ta~ke 27) ovog ~lana". ^lan 80. U ~lanu 236. stav (1) ta~ka 6) mijenja se i glasi: "6) voza~ koji postupa suprotno odredbama ~lana 39. stav (4) ovog zakona;". U ta~ki 9) rije~i: "~lan 58." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 57.". Iza ta~ke 10) dodaje se nova ta~ka 10a) koja glasi: "10a) lice koje postupa suprotno odredbama ~lana 79. stav (2) ovog zakona;". Ta~ka 14) mijenja se i glasi: "14) goni~ stoke koji postupa suprotno odredbama ~lana 104. ovog zakona;". U ta~ki 20) rije~i: "stav (2) ta~ka 1." bri{u se. Ta~ka 26) bri{e se. Iza ta~ke 27) dodaje se nova ta~ka 27a) koja glasi: "27a) kandidat za voza~a i instruktor vo`nje ako postupe suprotno odredbama ~lana 180. ovog zakona ". U ta~ki 29) rije~i: "stav (4)" zamjenjuju se rije~ima: "stav (5)". U ta~ki 30) rije~i: "stav (5)" zamjenjuju se rije~ima: "stav (6)". ^lan 81. U ~lanu 237. stav (1) iza ta~ke 1) dodaje se nova ta~ka 1a) koja glasi: "1a) lice koje postupa suprotno odredbama ~lana 36. stav (3) ovog zakona;". U ta~ki 10) iza rije~i: "~lana 90." dodaju se rije~i: "st. (2), (3), (4) i (5)". U ta~ki 15) iza rije~i "putu" dodaju se rije~i: "ne koriste svjetloodbojni prsluk ili". Iza ta~ke 26) dodaje se nova ta~ka 26a) koja glasi: "26a) voza~ koji upravlja ili po~ne upravljati vozilom u saobra}aju na putu ili instruktor vo`nje dok osposobljava kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom kod kojeg se utvrdi da koli~ina alkohola u krvi prelazi 0,0g/kg do 0,3g/kg (~lan 174. stav (3));". ^lan 82. U ~lanu 238. stav (1) iza ta~ke 7) dodaje se nova ta~ka 7a) koja glasi: "7a) voza~ koji se vozilom na putu u naselju kre}e brzinom koja je 10-20 km/h ve}a od dozvoljene, odnosno voza~ koji se vozilom na putu van naselja kre}e brzinom koja je od 20-30 km/h ve}a od dozvoljene (~lan 44. i ~lan 46. st. (1) i (2));". Iza ta~ke 10) dodaje se nova ta~ka 10a) koja glasi: "10a) voza~ koji obavlja preticanje i obila`enje suprotno odredbama ~lana 58. ovog zakona;". U ta~ki 13) iza rije~i: "~lana 70." dodaju se rije~i: "st. (1) i (3)". Ta~ka 14) bri{e se. Uta~ki 24) iza rije~i "vo`nje" dodaju se rije~i: "a u periodu od prvog sumraka do potpunog svanu}a, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, i svjetloodbojni prsluk". U ta~ki 25) iza rije~i: "na putu" dodaju se rije~i: "ili lice koje ne ispunjava uvjete za upravljanje zapre`nim vozilom, ili lice koje se na nepropisan na~in prevozi vozilom". Ta~ka 27) bri{e se. Iza ta~ke 35) dodaje se nova ta~ka 35a) koja glasi: "35a)Voza~i vozila i lica koja postupaju suprotno odredbama ~l. 129a. i 129b. ovog zakona;". U ta~ki 37) rije~i: "stav (9)" zamjenjuju se rije~ima: "stav (10)". ^lan 83. U ~lanu 239. u stavu (1) ta~ki 12) rije~i: "~l. 55 i" zamjenjuju se rije~ju "~lan". U ta~ki 17) iza rije~i: "~lana 81." dodaju se rije~i: "i ~lana 82.". Ta~ka 20) mijenja se i glasi: "20) voza~ koji neispravno vozilo vu~e suprotno odredbama ~lana 88. ovog zakona;". U ta~ki 21) rije~ "ta~." mijenja se rije~ju "stav" a na kraju teksta dodaju se rije~i: "kao i voza~ koji upravlja traktorom bez upaljenog `utog rotacionog svjetla (~lan 90. stav (6))". Ta~ka 22) mijenja se i glasi: "22) goni~ stoke koji stoku ne dr`i u skladu s odredbama ~lana 104. st. (2) i (4) ovog zakona;". U ta~ki 29) rije~i: "stav (5)" zamjenjuju se rije~ima: "stav (7)". Ponedjeljak, 14. 6. 2010. S LU@BENI GLASNIK BiH Broj 48 - Stranica 25 Broj 48 - Stranica 26 S LU@BENI GLASNIK BiH Ponedjeljak, 14. 6. 2010. Uta~ki 30) rije~i: "~lan 183. stav (1)" zamjenjuju se rije~ima: "~lan 177. stav (5)". U ta~ki 33) rije~i: "saobra}ajnu dozvolu" zamjenjuju se rije~ima: "potvrdu o registraciji". ^lan 84. Iza ~lana 239. dodaje se novi ~lan 239a. koji glasi: "^lan 239a. (1) Kada nadle`ni organ iz ~lana 177. stav (7) ovog zakona u obavljanju nadzora nad radom auto{kola utvrdi da se auto{kola u obavljanju svoje djelatnosti ne pridr`ava Zakona ili da ne ispunjava propisane uvjete, organ nadle`an za obrazovanje }e rje{enjem odrediti da se utvr|eni nedostaci otklone i zabranit }e obavljanje jednog dijela osposobljavanja ili cjelokupnog osposobljavanja, dok se utvr|eni nedostaci ne otklone, ako je to potrebno u pogledu prirode nedostataka. (2) Organ nadle`an za obrazovanje mo`e rje{enjem zabraniti rad auto{koli ili odjeljenju auto{kole u trajanju do dva mjeseca ako se nadle`nom organu iz stava (1) ovog ~lana onemogu}i ili ometa provo|enje kontrole. (3) Organ nadle`an za obrazovanje mo`e licu koje obavlja osposobljavanje kandidata iz poznavanja propisa o sigurnosti saobra}aja ili instruktoru vo`nje koji obavlja osposobljavanje kandidata za voza~a motornih vozila u prakti~nom upravljanju vozilom, ako osposobljavanje ne obavlja u skladu s va`e}im propisima, privremeno oduzeti licencu odnosno dozvolu instruktora vo`nje na period od tri do {est mjeseci. (4) Kandidatu za voza~a motornih vozila koji na ispitu postupa suprotno odredbama ~lana 182. stav (4) ovog zakona organ nadle`an za obrazovanje mo`e zabraniti izlazak na ispit u periodu do {est mjeseci od dana izlaska na ispit na kojem je prekr{aj po~injen. (5) Ako nadle`ni organ iz ~lana 219. stav (2) ovog zakona utvrdi da stanica tehni~kog pregleda obavlja tehni~ke preglede suprotno pozitivnim propisima, izdat }e rje{enje o privremenoj zabrani rada do otklanjanja nedostataka. (6) Nadle`ni organ iz ~lana 219. stav (2) ovog zakona rje{enjem }e privremeno zabraniti rad i odrediti period za otklanjanje nedostataka stanici tehni~kog pregleda za koju utvrdi da: 1) prilikom tehni~kog pregleda vozila koristi neumjeren ili neispravan ure|aj ili opremu; 2) objekat (prostor) ne zadovoljava propisane uvjete; 3) tehni~ki pregled vozila obavlja lice koje nema licencu". ^lan 85. Naziv dijela XII. ovog zakona mijenja se i glasi: "XII STRATEGIJA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA I VIJE]E ZA SIGURNOST SAOBRA]AJA". U ~lanu 251. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5)Za obavljanje poslova iz stava (1) ovog ~lana vije}a za sigurnost saobra}aja mogu formirati i entiteti i Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine, kao i ni`i nivoi vlasti". ^lan 86. Iza ~lana 251. dodaje se novi ~lan 251a. koji glasi: "^lan 251a. (1) Ministarstvo je du`no da, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, izradi Strategiju sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Strategija). (2) Prije nego {to Vije}e ministara Bosne i Hercegovine razmatra Strategiju, predlaga~ je obavezan da pribavi mi{ljenje vije}a za sigurnost saobra}aja. (3) Strategiju usvaja Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine i odnosi se na period od pet godina. (4) Strategija sadr`i zna~ajna obilje`ja postoje}eg stanja sigurnosti saobra}aja, dugoro~ne i kratkoro~ne ciljeve, smjernice, klju~ne oblasti rada i rokove za dono{enje plana za provo|enje Strategije. Strategija polazi od principa proklamiranih standardima Evropske unije, me|unarodnih konvencija i sporazuma ~ija je potpisnica Bosna i Hercegovina. (5) Akcioni plan za provo|enje Strategije usvaja Vije}e ministara Bosne i Hercegovine i vlade entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine u istom tekstu. (6) Ministarstvo podnosi izvje{taj o provo|enju Strategije Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovine jednom godi{nje. (7) Ministarstvo podnosi izvje{taj o izvr{enju Akcionog plana za provo|enju Strategije Vije}u ministara Bosne i Hercegovine i vladama entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine jednom godi{nje. (8) Izvje{taje iz st. (6) i (7) ovog ~lana, prije upu}ivanja u proceduru usvajanja, razmatra vije}e za sigurnost saobra}aja i daje mi{ljenje o njima". ^lan 87. U ~lanu 252. ta~ka 10) rije~i: "~lan 178." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 177.". U ta~ki 11) rije~i: "za ispitiva~a" bri{u se, a rije~i: "~lan 179." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 178.". U ta~ki 12) rije~i: "~lan 181." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 178.". U ta~ki 13) rije~i: "~lan 183." zamjenjuju se rije~ima: "~lan 177.". U ta~ki 17) iza rije~i "vozila" dodaju se rije~i: "kao i uvjeti koje moraju da ispunjavaju zdravstvene ustanove za obavljanje zdravstvenih pregleda kandidata za voza~e motornih vozila". Iza ta~ke 22) dodaju se nove ta~. 23), 24), 25), 26) i 27) koje glase: "23) na~inu prikupljanja i obradi statisti~kih podataka o saobra}ajnim nezgodama (~lan 158.); 24) na~inu i postupku uzimanja uzoraka na analizu radi utvr|ivanja koncentracije alkohola ili opojnih sredstava u organizmu (~lan 159.); 25) op}im uvjetima za vr{enje kontrole nad provo|enjem propisa iz osposobljavanja (~lan 177. stav (9)); 26) na~inu i uvjetima organiziranja ispita za voza~a motornih vozila (~lan 179.); 27) vije}u za sigurnost saobra}aja (~lan 251.)". ^lan 88. Iza ~lana 252. dodaje se novi ~lan 252a. koji glasi: "^lan 252a. (1) Ovla{}uje se Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine da donese bli`e propise o sadr`aju i na~inu vo|enja Centralnog registra (~lan 10.). (2) Ovla{}uju se nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine da donesu bli`e propise o na~inu formiranja i radu {kolskih saobra}ajnih patrola (~lan 2.)". ^lan 89. U ~lanu 253. iza stava (1) dodaju se novi st. (2), (3) i (4) koji glase: "(2) Odredbe ~lana 225. st. (5), (8) i (10) ovog zakona primjenjuju se nakon proteka perioda od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, do kada }e se primjenjivati prethodna ograni~enja bodova. (3) Ministarstvo je du`no organizirati izradu kataloga testovnih pitanja iz ~lana 182. stav (1) ovog zakona i objaviti ga u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. (4) Danom stupanja na snagu ovog zakona saobra}ajna dozvola va`i kao potvrda o registraciji. (5) Odredba ~lana 90. stav (6) ovog zakona za traktore se primjenjuje nakon isteka roka od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona". ^lan 90. (1) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". (2) Ovaj zakon objavljuje se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH, broj 517/10 28. maja 2010. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Niko Lozan~i}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sulejman Tihi}, s. r. 259 Na temelju ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 77. sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 12. svibnja 2010. godine, i na 46. sjednici Doma naroda, odr`anoj 28. svibnja 2010. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLITICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lanak 1. U Zakonu o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 17/98 i 13/03), tekst ispod naziva Zakona ozna~en kao PREAMBULA bri{e se. ^lanak 2. U ~lanku 2. mijenjaju se zna~enja sljede}ih izraza tako da glase: "Direktno strano ulaganje" zna~i ulaganje u novoosnovano gospodarsko dru{tvo ili ulaganje u postoje}e doma}e gospodarsko dru{tvo, kao i ulaganje u novoosnovanu ustanovu ili postoje}u ustanovu, koje mo`e biti u novcu, stvarima i pravima. "Strana kontrola" zna~i svako ulaganje u visini osniva~kog uloga predvi|enog za osnivanje gospodarskog dru{tva ili ustanove u Bosni i Hercegovini. "Javno informiranje" zna~i informiranje koje se ostvaruje posredstvom medija.Mediji su novine i druge tiskovine, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektroni~ke publikacije, teletekst, ostali oblici dnevnog ili periodi~nog objavljivanja uredni~ki oblikovanih programskih sadr`aja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. ^lanak 3. U ~lanku 4. stavak (d) mijenja se i glasi: "(d) Ako nadle`ni organ u entitetu ne donese odluku u roku od 30 dana, ra~unaju}i od dana predaje urednog zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja, o tome }e obavijestiti podnositelja zahtjeva u idu}em roku od 30 dana.Odluku s obrazlo`enjem o stranom ulaganju nadle`ni organ du`an je donijeti i dostaviti stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Ako takva odluka ne bude donesena ni u roku od 60 dana, smatrat }e se da je direktno strano ulaganje odobreno". Stavak (f) mijenja se i glasi: "(f) Vlada entiteta mo`e donijeti odluku, ako to ocijeni opravdanim, da ulog strane osobe kod odre|enih gospodarskih dru{tava iz stavka (a) ovoga ~lanka, osim poduze}a koja se bave javnim informiranjem, ne podlije`e restrikciji navedenoj u stavku (a) ovoga ~lanka". ^lanak 4. ^lanak 5. mijenja se i glasi: "^lanak 5. (a) Postupak registracije stranih ulaganja provodit }e se sukladno postupku registracije poslovnog subjekta u Bosni iHercegovini, njenim entitetima iBr~ko Distriktu. (b) Nadle`ni registracijski sudovi du`ni su po slu`benoj du`nosti dostavljati Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podatke o registriranim gospodarskim dru{tvima s elementom stranog ulaganja u elektroni~kom obliku. (c) Nadle`ni registracijski sudovi dostavljat }e obavijesti o upisu u registar nadle`nog suda iz kojih je vidljiv naziv stranog ulaga~a, zemlja osniva~a, djelatnost i visina ugovorenog (upisanog) osniva~kog kapitala. (d) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH osigurat }e tehni~ke preduvjete za dostavu podataka od nadle`nih sudova. (e) Bosna i Hercegovina, entiteti i Br~ko Distrikt mogu objavljivati op}e podatke o stranim ulaganjima, pri ~emu }e po{tivati legitimne interese subjekata o kojima se radi i osiguravati da njihove poslovne tajne ne budu otkrivene". PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 5. Do ostvarivanja tehni~kih uvjeta za uspostavu elektroni~kog sustava razmjene informacija nadle`ni registracijski sudovi dostavljat }eMinistarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH presliku rje{enja o upisu poslovnog subjekta u sudski registar gospodarskog dru{tva s elementom stranog ulaganja. ^lanak 6. Prava i povlastice dati stranim ulaga~ima i obveze koje proizilaze iz ovog Zakona ne mogu se ukinuti niti poni{titi stupanjem na snagu naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata. ^lanak 7. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH, broj 518/10 28. svibnja 2010. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Niko Lozan~i}, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sulejman Tihi}, v. r. Na osnovu ~lana IV 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 77. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 12. maja 2010. godine, i na 46. sjednici Doma naroda, odr`anoj 28. maja 2010. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLITICI DIREKTNIH STRANIH ULAGAWA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. U Zakonu o politici direktnih stranih ulagawa u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 17/98 i 13/03), tekst ispod naziva Zakona ozna~en kao PREAMBULA bri{e se. ^lan 2. U ~lanu 2. mijewaju se zna~ewa sqede}ih izraza tako da glase: "Direktno strano ulagawe" zna~i ulagawe u novoosnovano privredno dru{tvo ili ulagawe u postoje}e doma}e privredno dru{tvo, kao i ulagawe u novoosnovanu ustanovu ili postoje}u ustanovu, koje mo`e biti u novcu, stvarima i pravima. "Strana kontrola" zna~i svako ulagawe u visini osniva~kog uloga predvi|enog za osnivawe privrednog dru{tva ili ustanove u Bosni i Hercegovini. "Javno informisawe" zna~i informisawe koje se ostvaruje posredstvom medija. Mediji su novine i druga {tampa, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektronske publikacije, teletekst, Ponedjeljak, 14. 6. 2010. S LU@BENI GLASNIK BiH Broj 48 - Stranica 27
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 48/10 14.06.2010 SG BiH 22/15, SG BiH 13/03, SG BiH 17/98 zakon,strana ulaganja ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLITICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 17/98 i 13/03), tekst ispod naziva zakona označen kao PREAMBULA briše se. Član 2. U članu 2. mijenjaju se značenja sljedećih izraza tako da glase: "Direktno strano ulaganje" znači ulaganje u novoosnovano privredno društvo ili ulaganje u postojeće domaće privredno društvo, kao i ulaganje u novoosnovanu ustanovu ili postojeću ustanovu, koje može biti u novcu, stvarima i pravima. "Strana kontrola" znači svako ulaganje u visini osnivačkog uloga predviđenog za osnivanje privrednog društva ili ustanove u Bosni i Hercegovini. "Javno informiranje" znači informiranje koje se ostvaruje posredstvom medija. Mediji su novine i druga štampa, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektronske publikacije, teletekst, ostali oblici dnevnog ili periodičnog objavljivanja urednički oblikovanih programskih sadržaja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike. Član 3. U članu 4. stav (d) mijenja se i glasi: "(d) Ako nadležni organ u entitetu ne donese odluku u roku od 30 dana, računajući od dana predaje urednog zahtjeva za odobrenje stranog ulaganja, obavijestit će o tome podnosioca zahtjeva u narednom roku od 30 dana. Odluku s obrazloženjem o stranom ulaganju nadležni organ dužan je donijeti i dostaviti stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Ako takva odluka ne bude donesena ni u roku od 60 dana, smatrat će se da je direktno strano ulaganje odobreno". Stav (f) mijenja se i glasi: "(f) Vlada entiteta može donijeti odluku, ukoliko ocijeni opravdanim, da ulog stranog lica kod određenih privrednih društava iz stava (a) ovog člana, osim preduzeća koja se bave javnim informiranjem, ne podliježe restrikciji navedenoj u stavu (a) ovog člana". Član 4. Član 5. mijenja se i glasi: "Član 5. (a) Postupak registracije stranih ulaganja vršit će se u skladu s postupkom registracije poslovnog subjekta u Bosni i Hercegovini, njenim entitetima i Brčko Distriktu. (b) Nadležni registracijski sudovi dužni su po službenoj dužnosti dostavljati Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podatke o registriranim privrednim društvima s elementom stranog ulaganja u elektronskoj formi. (c) Nadležni registracijski sudovi dostavljat će obavještenja o upisu u Registar nadležnog suda iz kojih je vidljiv naziv stranog ulagača, zemlja osnivača, djelatnost i visina ugovorenog (upisanog) osnivačkog kapitala. (d) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH osigurat će tehničke preduslove za dostavljanje podataka od nadležnih sudova. (e) Bosna i Hercegovina, entiteti i Brčko Distrikt mogu objavljivati opće podatke o stranim ulaganjima, pri čemu će poštivati legitimne interese subjekata o kojima se radi i osiguravati da se njihove poslovne tajne ne otkrivaju". PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 5. Do ostvarivanja tehničkih uslova za uspostavljanje elektronskog sistema razmjene informacija nadležni registracijski sudovi će Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH dostavljati kopiju rješenja o upisu poslovnog subjekta u sudski registar privrednog društva s elementom stranog ulaganja. Član 6. Prava i povlastice dati stranim ulagačima i obaveze koje proizilaze iz ovog zakona ne mogu se ukinuti niti poništiti stupanjem naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata na snagu. Član 7. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Zakon izmjenama Zakona o klasifikaciji djelatnosti BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 32/10 22.04.2010 SG BiH 47/10, SG BiH 100/08, SG BiH 76/06 klasifikacija djelatnosti ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O KLASIFIKACIJI DJELATNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini ("Službni glasnik BiH", br. 76/06 i 100/08) u članu 7. st. (1) i (4) mijenjaju se i glase: "(1) Entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) mogu predlagati razradu klasifikacije djelatnosti na dodatne nivoe koji nisu određeni Odlukom o KDBiH iz člana 6. ovog zakona. (4) Agencija, entitetski zavodi i Brčko Distrikt dužni su usaglasiti prijedloge razrade na dodatne nivoe iz stava (1) ovog člana." Član 2. Član 9. mijenja se i glasi: "Član 9. (Hijerarhijske kategorije KDBiH) (1) Hijerarhijske kategorije grupiranja KDBiH privrednih i drugih subjekata određuje Agencija u saradnji s entitetskim zavodima za statistiku Odlukom o KDBiH iz člana 6. ovog zakona. (2) Hijerarhijske kategorije grupiranja KDBiH iz stava (1) ovog člana moraju biti usklađene sa uslovima iz člana 5. ovog zakona." Član 3. U članu 12. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Subjekti iz člana 10. ovog zakona i njihovi dijelovi razvrstavaju se u hijerarhijske kategorije KDBiH u skladu s Odlukom o KDBiH iz člana 6. ovog zakona, prema djelatnosti koju obavljaju." Stavovi (3) i (4) brišu se. Član 4. (1) Entitetski zakoni i zakon Brčko Distrikta, kojima se uređuje klasifikacija djelatnosti, uskladit će se s ovim zakonom u roku od 90 dana od dana njegovog stupanja na snagu. (2) Entiteti i Brčko Distrikt donijet će podzakonske akte o razvrstavanju subjekata iz člana 10. ovog zakona, u skladu s ovim zakonom i Odlukom o KDBiH iz člana 6. ovog zakona, u roku od 120 dana od dana početka primjene ovog zakona. Član 5. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Zakon o duhanu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 32/10 22.04.2010 duhan ZAKONO DUHANU BOSNE I HERCEGOVINEPOGLAVLJE I. OP]E ODREDBE^lan 1.(Predmet Zakona)Zakonom o duhanu Bosne i Hercegovine ure|uje se:proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada ipromet sirovog duhana u listu, te proizvodnja i promet duhanskihproizvoda u Bosni i Hercegovini.^lan 2.(Tipovi duhana)Pod duhanom u smislu ovog zakona podrazumijevaju selistovi kultivirane biljne vrste iz rodaNicotiana tabacum Lstipovima:a)Virginija(flue-cured) su{ena u specijalnim su{nicama skontroliranom atmosferom,b)Berlej(air-cured) su{en ambijentalnim zrakom u hladu,c)Hercegova~ki ravnjak(sun-cured) su{en ambijentalnimzrakom na suncu.^lan 3.(Zna~aj duhanske proizvodnje)Zbog privredne i fiskalne va`nosti proizvodnje duhana iduhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini Vije}e ministaraBosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vije}e ministara), napreporuku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u saradnjis nadle`nim entitetskim ministarstvima i Br~ko DistriktomBosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt), donosirazvojne mjere i privredne politike za doma}u proizvodnju uokviru propisa i akata kojima se ure|uje podsticaj poljoprivredneproizvodnje, a prvenstveno Zakona o poljoprivredi, ishrani iruralnom razvoju Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH",broj 50/08).^lan 4.(Izuzeci od primjene Zakona)Odredbe ovog zakona u pogledu proizvodnje sirovog duhanau listu ne odnose se na nau~ne organizacije koje proizvode duhanu nau~ne ili ogledne svrhe.^lan 5.(Zna~enje pojedinih izraza u Zakonu)(1)Duhan~ine listovi kultivirane biljne vrste Nicotianatabacum L. u svim oblicima i stepenima uzgoja i u svimfazama obrade i pakiranja koji ne slu`e krajnjoj potro{nji(neobra|eni duhan).(2)Sirovi duhanje osu{eno i nefermentirano, odnosnoneobra|eno duhansko li{}e, koje se ne mo`e upotrebljavatiza proizvodnju duhanskih proizvoda.(3) Duhanska sirovina je dora|eni duhan, list ili strips, duhanskafolija i ekspandirani nerv, koji se koriste za proizvodnjuduhanskih proizvoda.(4)Fermentirani duhanje duhan obra|en tehnolo{kimpostupkom i to sezonskom i vansezonskom fermentacijom itermi~kom obradom.(5)Duhanski proizvodisu svi proizvodi koji su napravljeni odduhana i koji su namijenjeni krajnjoj potro{nji u vidupu{enja, `vakanja ili sisanja i {mrkanja.a)Cigare i cigarilosi su:1)svici duhana koji se mogu pu{iti u datom stanju ikoji su u cjelini izra|eni od prirodnog duhana;2)svici duhana koji se mogu pu{iti u datom stanju i ~ijije vanjski omota~ od prirodnog duhana;3)svici duhana od mje{avine i`iljenog duhana svanjskim omota~em u prirodnoj boji cigare kojipotpuno pokriva proizvod.b)Cigarete su:1)svici duhana koji se mogu pu{iti u datom stanju, akoji ne spadaju u cigare i cigarilose iz stava (5)ta~ka a) ovog ~lana;2)svici duhana koji se na jednostavan, neindustrijski iindustrijski na~in stavljaju u papirne tube zacigarete;3)svici duhana koji se na jednostavan, neindustrijskina~in uvijaju u papir za cigarete.c)Duhan za pu{enje je:1)duhan koji je rezan ili na drugi na~in usitnjen,iskidan ili presovan u blokove i koji se mo`e pu{itibez dalje industrijske obrade;2)duhan koji je namijenjen za prodaju u trgovini namalo, a koji ne spada u proizvode iz stava (5) ta~. a)i b) ovog ~lana i koji se mo`e pu{iti.d)Ostali duhanski proizvodi su:1)duhan namijenjen za prodaju u trgovinama na malo,koji se mo`e koristiti bez dalje industrijske obrade ikoji je specijalno pripremljen za `vakanje,{mrkanje ili sisanje, ali ne i pu{enje;2)proizvodi koji se u cjelini ili djelimi~no sastoje odsupstanci koje nisu duhan, ali koji u pogledu drugihkriterija odgovaraju proizvodima iz stava (5) ta~kaa) ili ta~ka c) ovog ~lana i koji se, u smislu poreskih idrugih zakona, tretiraju kao cigarete ili duhan zapu{enje;3)proizvodi koji se djelimi~no sastoje od supstancikoje nisu duhan, ali koji u pogledu drugih kriterijaodgovaraju proizvodima iz stava (5) ta~ka b) ovog~lana i koji se, u smislu poreskih i drugih zakona,tretiraju kao cigare i cigarilosi ako ispunjavajujedanodsljede}ihuslova:–imaju omota~ od prirodnog duhana,–imaju omota~ i povoj od duhanske folije,–imaju omota~ od duhanske folije;4)proizvodi koji se djelimi~no sastoje od supstancikoje nisu duhan, ali u pogledu drugih kriterijaodgovaraju proizvodima iz stava (5) ta~ke d) alineje1) ovog ~lana.(6)Doma}i duhanski proizvodisu duhanski proizvodi koje jeproizvelo lice u Bosni i Hercegovini koje je upisano u^etvrtak, 22. 4. 2010.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 32 - Strana 19 Broj 32 - Strana 20S L U @ B E N I G L A S N I K B i H^etvrtak, 22. 4. 2010.Registar proizvo|a~a duhanskih proizvoda i Registar omarkama duhanskih proizvoda, u skladu s ovim zakonom.(7)Proizvodnja duhanaje proizvodnja rasada duhana, uzgojduhana u polju, berba, su{enje, sortiranje i pakiranje duhanakod proizvo|a~a.(8)Obrada duhanaje sre|ivanje i industrijska fermentacijaduhana, te druge radnje u tehnolo{kom postupku obrade ipakiranja duhana.(9)Proizvodnja duhanskih proizvodaje industrijski postupaku proizvodnji i pakiranju proizvoda napravljenih od duhanakoji su namijenjeni pu{enju, `vakanju, {mrkanju i sisanju.(10)Proizvo|a~ duhanaje privredno dru{tvo, preduzetnik ilifizi~ko lice koje proizvodi duhan i koje je upisano u Registarproizvo|a~aduhana,odnosnouEvidencijskulistuproizvo|a~a duhana.(11)Organizatorom proizvodnjesmatra se preduze}e ili drugopravno lice koje se bavi organizacijom proizvodnje duhanana vlastitom posjedu, zakupljenom zemlji{tu ili u saradnji sfizi~kimlicima(zemljoradnicima)posjednicimailizakupcima zemlji{ta;(12)Obra|iva~ duhanaje privredno dru{tvo, preduzetnik kojiobra|uje duhan i koji je upisan u Registar obra|iva~aduhana.(13)Proizvo|a~, trgovac na veliko, odnosno trgovac na maloduhanskim proizvodima je privredno dru{tvo, preduzetnik,koji proizvodi, prodaje na veliko ili na malo proizvode izstava (5) ovog ~lana i koji je upisan u Registar proizvo|a~aduhanskih proizvoda, odnosno Registar trgovaca na velikoduhanskim proizvodima, kao i u Evidencijsku listu otrgovcima na malo duhanskim proizvodima.(14)Otkup duhanaje preuzimanje sirovog duhana u listu odproizvo|a~a i procjena kvaliteta tog duhana.(15)Uvoznik duhanai duhanskih proizvoda je privrednodru{tvo, odnosno preduze}e koje uvozi u svoje ime i za svojra~un proizvode iz st. (1), (4) i (5) ovog ~lana i koje jeupisano u Registar uvoznika duhana.(16)Izvoznik duhanai duhanskih proizvoda je privrednodru{tvo, odnosno preduze}e koje izvozi u svoje ime i za svojra~un proizvode iz st. (1), (4) i (5) ovog ~lana i koje jeupisano u Registar izvoznika duhana.(17)Promet duhana,odnosno fermetiranog duhana je trgovina,kao i uvoz i izvoz duhana, odnosno fermentiranog duhana.(18)Promet duhanskih proizvodaje trgovina, kao i uvoz iizvoz duhanskih proizvoda.(19)Nadle`ni organi su:Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine - na teritorijiBosne i Hercegovine; Federalno ministarstvo poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva - na podru~ju Federacije Bosne iHercegovine;Ministarstvopoljoprivrede,{umarstvaivodoprivrede Republike Srpske - na podru~ju RepublikeSrpske; Odjel za poljoprivredu, {umarstvo i vodoprivreduVlade Br~ko Distrikta - na podru~ju Br~ko Distrikta.POGLAVLJE II. PROIZVODNJA, OTKUP I OBRADADUHANA^lan 6.(Proizvo|a~i duhana)Proizvodnjom sirovog duhana u listu mogu se baviti fizi~ka ipravna lica i privredna dru{tva koja se bave otkupom, obradom ipreradom duhana, samostalno ili u me|usobnoj saradnji, poduslovima odre|enim ovim zakonom i propisima donesenim naosnovu njega.^lan 7.(Ugovori proizvo|a~a)(1) Fizi~ka i pravna lica mogu se baviti proizvodnjom sirovogduhana u listu samo ako su prethodno sklopila sorganizatorom proizvodnje ili obra|iva~em pismeni ugovoro proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu.(2) Ugovor iz stava (1) ovog ~lana mora se sklopiti najkasnijedo 30. juna godine u kojoj se proizvodi sirovi duhan u listu.(3) Ugovor o isporuci duhana iz stava (1) ovog ~lana morasadr`avati:a)naziv parcele i povr{inu poljoprivrednog zemlji{ta nakojoj }e se saditi duhan,b)naziv tipa i sorte duhana koji }e se saditi,c)na~in na koji ugovorne strane osiguravaju sjeme, odnosnoduhanski presad,d)obaveze u pogledu primjene mjera za suzbijanje biljnihbolesti i {teto~ina na duhanu i davanja reprodukcijskihmaterijala,e)cijenu proizvedenog duhana po klasama koju }eobra|iva~ duhana platiti proizvo|a~u,f)obavezu proizvo|a~a da }e u ugovorenom rokuobra|iva~u duhana s kojim je sklopljen ugovor oproizvodnji isporu~iti sav proizvedeni duhan, te obavezuobra|iva~a duhana da }e od njega preuzeti i platiti muproizvedeni duhan,g)izjavu proizvo|a~a duhana da za isti vremenski periodnije sklopio ugovor o proizvodnji duhana s drugimobra|iva~em duhana za istu povr{inu iz stava (3) ta~ka a)ovog ~lana,h)rok i mjesto predaje duhana, ii)rok i na~in isplate nov~anih sredstava za preuzeti duhan.(4) Ugovor mo`e sadr`avati i druge elemente koje utvrdeugovorne strane, a koji ne mogu biti u suprotnostiobaveznim elementima iz stava (3) ovog ~lana.^lan 8.(Stru~ne slu`be za za{titu od biljnih bolesti)(1) Organizatori proizvodnje ili obra|iva~i koji se bave iproizvodnjom sirovog duhana u listu du`ni su u okviru svojeorganizacije organizirati stru~nu slu`bu koja }e pru`atistru~nu pomo} na za{titi duhana od biljnih bolesti i {teto~inaza vlastitu prozvodnju kao i za proizvodnju fizi~kih i pravnihlica s kojima imaju sklopljene ugovore o proizvodnji.(2) U slu~aju pojave biljnih bolesti ili {teto~ina organizatorproizvodnje ili obra|iva~ du`an je bez odga|anja organiziratiza{titu duhana i proizvo|a~ima iz stava (1) ovog ~lana.^lan 9.(Pravilnik za proizvodnju duhana)Vije}eministarapravilnikompropisujeuslovezaproizvodnju duhana i bilansiranje koli~ina duhana za potrebedoma}eg tr`i{ta i izvoz, na prijedlog Ministarstva u saradnji snadle`nim organima.^lan 10.(Uslovi za registriranje otkupa i obrade duhana )(1) Otkupom i obradom duhana mogu se baviti obra|iva~i kojisu registrirani za obavljanje ove djelatnosti i ispunjavajuuslove za njeno obavljanje, i to tako da:a)raspola`u odgovaraju}im prostorom za smje{taj, ~uvanje iobradu duhana,b)raspola`u odgovaraju}om tehnolo{kom opremom,c)raspola`u odgovaraju}im stru~nim kadrom,d)osiguraju laboratorijske analize duhana.(2) Vije}e ministara, na prijedlog Ministarstva u saradnji snadle`nim organima, pravilnikom propisuje uslove kojemoraju ispunjavati obra|iva~i za obavljanje djelatnostiotkupa i obrade duhana.^lan 11.(Prijava proizvodnje)(1) Organizator proizvodnje i obra|iva~i obavezni su daproizvodnju sirovog duhana u listu prijave organu upravenadle`nom za poljoprivredu, na ~ijem se podru~ju obavljaproizvodnja, najkasnije do 15. jula godine u kojoj je duhanrasa|ivan.(2) Prijava se podnosi u pisanoj formi, a sadr`i imena i adreseugovornih strana, kao podatke o broju rasa|enih strukova,povr{ini zemlji{ta i sortama zasa|enog duhana.(3) Nadle`ni organ iz stava (1) ovog ~lana mo`e propisati daprijava sadr`i i druge potrebne podatke.^lan 12.(Ugovor o proizvodnji)(1) Organizatori proizvodnje obavezni su, ako se sami ne baveobradom duhana, sklopiti pismeni ugovor o obradi sirovogduhana u listu s obra|iva~em.(2) Ugovor iz stava (1) ovog ~lana sklapa se najkasnije do 30.septembra godine u kojoj se proizvodi sirovi duhan u listu. ^lan 13.(Procjena koli~ina sirovog duhana)(1) Proizvo|a~i sirovog duhana u listu obavezni su u tokuvegetacije omogu}iti procjenu sirovog duhana u listuorganizatoru proizvodnje ili obra|iva~u s kojim su sklopiliugovor o proizvodnji duhana, radi utvr|ivanja koli~ina koje}e biti preuzete.(2) Procjena iz stava (1) ovog ~lana vr{i se na parceli na kojoj jeduhan zasa|en (duhani{te).^lan 14.(Vrijeme i mjerila procjene kvaliteta sirovog duhana)(1) Kvalitet proizvedenog sirovog duhana u listu procjenjuje seprilikomnjegovogpreuzimanja,premapropisanimjedinstvenim mjerilima.(2) Mjerila za procjenu duhana u listu donosi Vije}e ministarana prijedlog Ministarstva, u saradnji s nadle`nim organima istrukovnom asocijacijom za srednjoro~ni period, u skladu spropisanim standardima kvaliteta sirovog duhana u listu.(3) Procjena duhana je javni ~in i obavlja se u prisustvuproizvo|a~a duhana.^lan 15.(Potvrda procjene koli~ine sirovog duhana)(1) Procjenu koli~ine i kvaliteta sirovog duhana u listu vr{iorganizator proizvodnje ili obra|iva~ s kojim je sklopljenugovor o proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu.Procjenu vr{i procjenitelj koji ima odgovaraju}u stru~nuspremudiplomiranogin`injerapoljoprivrednogilitehnolo{kog smjera i radno iskustvo u proizvodnji, otkupu iliobradi duhana u trajanju od najmanje tri godine.(2) Ako organizator proizvodnje ili obra|iva~ ne zapo{ljava liceiz stava (1) ovog ~lana, procjenu vr{i komisija iz ~lana 17.ovog zakona.(3) O izvr{enoj procjeni koli~ine i kvaliteta duhana organizatorproizvodnje ili obra|iva~ iz stava (1) ovog ~lana izdajepotvrdu proizvo|a~u duhana.(4) Potvrda iz stava (3) ovog ~lana slu`i kao dokazno sredstvosamo u slu~aju kada je proizvo|a~ saglasan s procjenom.^lan 16.(Komisija za ponovnu procjenu)(1) Proizvo|a~duhanakojinijezadovoljanizvr{enomprocjenom sirovog duhana u listu tokom vegetacije radiutvr|ivanja koli~ine koja }e se preuzeti mo`e u roku odosam dana od dana dostavljanja potvrde iz ~lana 15. ovogzakona podnijeti zahtjev organu uprave nadle`nom zapoljoprivredu da se procjena koli~ine duhana izvr{ikomisijskim putem.(2) Proizvo|a~duhanakojinijezadovoljanizvr{enomprocjenom kvaliteta sirovog duhana u listu mo`e odmahzahtijevatidaseprocjenakvalitetaduhanaizvr{ikomisijskim putem. Do komisijske procjene ovaj duhan ~uvasu odvojeno.^lan 17.(Sastav komisije za procjenu)(1) Sastav i na~in rada komisije iz ~lana 15. ovog zakonaodre|uje nadle`ni organ na ~ijem je podru~ju proizvedensirovi duhan u listu.(2) U komisiju iz stava (1) ovog ~lana imenuje se najmanje pojedanpredstavnikproizvo|a~aduhana,organizatoraproizvodnje ili obra|iva~a i organa koji imenuje komisiju.^lan 18.(Isporuka i preuzimanje sirovog duhana)(1) Fizi~ka i pravna lica koja se bave proizvodnjom sirovogduhana u listu obavezna su sav proizvedeni sirovi duhan ulistu isporu~iti organizatoru proizvodnje ili obra|iva~u skojim su sklopili ugovor o proizvodnji i isporuci sirovogduhana u listu, a obra|iva~ je obavezan preuzeti sav duhanproizveden na ugovorenoj povr{ini.(2) Isporuka odnosno preuzimanje duhana vr{i se u roku i namjestu odre|enom u ugovoru o proizvodnji i isporucisirovog duhana u listu.^lan 19.(Evidencije o preuzetom duhanu)Organizator proizvodnje ili obra|iva~ koji vr{i otkup duhanaobavezan je odvojeno voditi evidenciju za svakog proizvo|a~aduhana o koli~inama, klasama i sortama duhana preuzetog usmislu ~lana 18. ovog zakona.^lan 20.(Dostavljanje spiskova proizvo|a~a)Organizator proizvodnje ili obra|iva~ koji vr{i otkupobavezan je, u roku od 15 dana od zavr{etka otkupa sirovogduhana u listu, dostaviti nadle`nom organu uprave zapoljoprivredu spisak proizvo|a~a duhana koji nisu isporu~iliugovorene koli~ine duhana.^lan 21.(Evidencije o koli~inama ugovorenog duhana i potvrde opreuzetom duhanu)(1) Organizator proizvodnje ili obra|iva~ du`an je prijaviti svekoli~ine ugovorenog i preuzetog sirovog duhana u listu, poklasama i sortama, nadle`nim entitetskim organima uprave iorganima uprave Br~ko Distrikta na ~ijem podru~ju je duhanproizveden.(2) Organizatorproizvodnjeiliobra|iva~obavezanjenadle`nom organu uprave u propisanim rokovima dostavljatiizvje{taje o:a)broju sklopljenih ugovora o proizvodnji s podacima oproizvo|a~ima,b)povr{ini zemlji{ta zasa|enog duhanom prema ugovorima,te o o~ekivanoj proizvodnji,c)koli~ini, tipu i klasama proizvedenog i preuzetog duhanana osnovu ugovorene proizvodnje.(3) Sadr`aj evidencija i izvje{taja iz st. (1) i (2) ovog ~lanapropisuje Ministarstvo, u saradnji s nadle`nim organima.(4) Organizatorproizvodnjeiliobra|iva~obavezanjeproizvo|a~ima izdati potvrdu o preuzetim koli~inamasirovog duhana u listu.^lan 22.(Prijave koli~ina ugovorenog i preuzetog duhana)Organizator proizvodnje ili obra|iva~ obavezan je prijavitisve koli~ine ugovorenog i preuzetog sirovog duhana u listu, poproizvo|a~ima, organu uprave nadle`nom za poljoprivredu, na~ijem je podru~ju proizveden sirovi duhan u listu.^lan 23.(Proizvodnja rasada duhana)Za proizvodnju rasada duhana mo`e se upotrijebiti samosjeme koje je proizvedeno po propisima o sjemenu koji seprimjenjuju u Bosni i Hercegovini i dobiveno od organizatoraproizvodnje ili obra|iva~a duhana s kojima je sklopljen ugovor.^lan 24.(Obrada sirovog duhana)Obrada sirovog duhana u listu vr{i se po postupku i na na~inkoji su propisani standardima koji se primjenjuju u Bosni iHercegovini i prema posebnim zahtjevima kupca.POGLAVLJE III. PROMET OBRA\ENOG DUHANA^lan 25.(Uslovi za promet duhana)(1) U promet se mo`e stavljati samo obra|eni duhan.(2) Obra|eni duhan mo`e se prodati samo privrednim dru{tvimakoja se bave preradom i prometom duhana i radi izvoza.(3) Preradom duhana mogu se baviti privredna dru{tva kojaispunjavaju uslove odre|ene ~lanom 29. ovog zakona.^lan 26.(Uslovi za otkup, obradu i promet duhana)Privredna dru{tva koja se bave otkupom, obradom iprometom duhana mogu obra|eni duhan izvoziti u skladu spropisima o vanjskotrgovinskom poslovanju.^lan 27.(Neovla{teni promet duhana)Fizi~ka i pravna lica ne smiju neovla{teno dr`ati, koristiti,kupovati, prodavati ili na drugi na~in neovla{teno vr{iti prometduhana u listu ili rezanog duhana.^etvrtak, 22. 4. 2010.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 32 - Strana 21 Broj 32 - Strana 22S L U @ B E N I G L A S N I K B i H^etvrtak, 22. 4. 2010.POGLAVLJE IV. PROIZVODNJA DUHANSKIHPROIZVODA^lan 28.(Definiranje proizvodnje duhanskih proizvoda)Pod proizvodnjom duhanskih proizvoda (cigarete, cigare,cigarilosi, duhan za lulu, duhan za pu{enje, duhan za `vakanje ilisisanje i dr.) podrazumijevaju se radnje i tehnolo{ki postupcikojima se dobivaju finalni duhanski proizvodi preradom duhanau listu, a to su: priprema i rezanje duhana, izrada cigareta,pakiranje u odvojivu i neodvojivu ambala`u i skladi{tenje dostavljanja u promet.^lan 29.(Registriranje i uslovi za obavljanje djelatnosti prerade iproizvodnje duhanskih proizvoda)(1) Proizvodnjom duhanskih proizvoda mogu se baviti privrednadru{tva registrirana za obavljanje djelatnosti prerade duhanai proizvodnje duhanskih proizvoda kod nadle`nog suda ikoja ispunjavaju odre|ene tehni~ko-tehnolo{ke uslove da:a)raspola`u odgovaraju}im prostorom za smje{taj duhana iduhanskih prera|evina,b)raspola`u odgovaraju}om tehnolo{kom opremom uskladu s kapacitetom proizvodnje,c)instalirana tehnologija osigurava sve faze proizvodnje odpripreme i rezanja duhana do izrade i pakiranja duhanskihproizvoda,d)raspola`u odgovaraju}om laboratorijom za analizu ikontrolu duhanskih proizvoda,e)zapo{ljavaju odgovaraju}i stru~ni kadar.(2) Ministarstvo, u saradnji s nadle`nim organima, donosi propiso minimalnim tehni~ko-tehnolo{kim i kadrovskim uslovimakoje moraju ispunjavati privredna dru{tva iz stava (1) ovog~lana.^lan 30.(Rje{enje za obavljanje djelatnosti)(1) Rje{enje kojim se utvr|uje da proizvo|a~ duhanskihproizvoda ispunjava uslove iz ~lana 29. ovog zakona donosinadle`ni organ na osnovu nalaza i mi{ljenja komisije iz stava(2) ovog ~lana.(2) Komisiju koja }e utvrditi ispunjavanje uslova iz stava (1)ovog ~lana osniva nadle`ni organ. Nalaz i mi{ljenje komisijeima karakter nalaza vje{taka koji, kao dokazno sredstvo,slu`i za dono{enje rje{enja iz stava (1) ovog ~lana.(3) Protiv rje{enja iz stava (1) ovog ~lana nije dozvoljena `albaali se mo`e pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne iHercegovine.^lan 31.(Duhanske mje{avine za proizvodnju i razvrstavanje)(1) Za proizvodnju cigareta upotrebljavaju se isklju~ivo duhan ulistu (djelimi~no ili potpuno i`iljen duhan), od kojeg sepriprema duhanska mje{avina, a koja se sastoji od doma}ih iuvoznih tipova duhana ili na njima zasnovanih surogata(duhanska folija i tehnolo{ki obra|eno rebro) koju odre|ujeproizvo|a~.(2) Cigarete na tr`i{tu Bosne i Hercegovine razvrstavaju sepremakvalitetuduhanskihmje{avinainjihovimorganolepti~nim svojstvima pri pu{enju, tehni~koj izradi iopremljenosti cigareta, te prema oznaci cigareta.(3) Prema kvalitetu duhanske mje{avine i organolepti~nimsvojstvima pri pu{enju razlikuju se cigrete koje se bazirajuna mje{avini razli~itih tipova duhana virginija su{enih toplimzrakom i berleja su{enog u hladu, te hercegova~kogravnjaka, kao i drugih tipova duhana.(4) S obzirom na tehni~ku izradu i opremljenost, cigarete serazvrstavaju prema:a)omotu pakiranja: na cigarete u tvrdom i mekom pakiranju,b)ugra|enosti filtera: na cigarete s filterom i cigarete bezfiltera.(5) Prema oznaci, cigarete se razvrstavaju zavisno od mjestaproizvodnje i prvog stavljanja u promet pojedine markecigareta.^lan 32.(Razvrstavanje cigareta)(1) U skladu s obilje`jima iz ~lana 31. ovog zakona, cigarete serazvrstavaju u tri grupe, i to:a)grupa A - popularne cigarete,b)grupa B - standardne cigarete,c)grupa C - ekstra cigarete.(2) U grupuAspadaju cigarete, sa ili bez filtera, pakirane umeko pakovanje koje sadr`e najmanje 50% doma}ih tipovaduhana (virginija, berlej ili hercegova~ki ravnjak) u ~emu jenajmanje 25% donjeg branja ili na njima zasnovanihsurogata doma}eg porijekla (duhanska folija i tehnolo{kiobra|eno rebro), a koje su proizvedene i prvi put stavljene upromet na teritoriji Bosne i Hercegovine.(3) U grupuBspadaju cigarete s filterom pakirane u tvrdopakovanje koje sadr`e najmanje 50% doma}ih tipova duhana(virginija, berlej ili hercegova~ki ravnjak) u ~emu jenajmanje 15% donjih branja ili na njima zasnovanih surogatadoma}eg porijekla (duhanska folija i tehnolo{ki obra|enorebro), a koje su proizvedene i prvi put stavljene u promet nateritoriji Bosne i Hercegovine.(4) U grupuCspadaju sve ostale cigarete koje ne ispunjavajuuslove za cigarete iz grupa A i B.^lan 33.(Pravilnik o razvrstavanju cigareta i markama)Razvrstavanje cigareta u odgovaraju}e grupe propisuje sepravilnikom o razvrstavanju cigareta i markama koji donosiMinistarstvo, u saradnji s nadle`nim organima.^lan 34.(Isticanje nadzorne markice)Duhanski proizvodi na tr`i{tu Bosne i Hercegovineproizvedeni izvan teritorije Bosne i Hercegovine moraju imatinalijepljenunadzornumarkicuUpravezaindirektnooporezivanje Bosne i Hercegovine, na kojoj je vidno istaknut inaziv uvoznika.^lan 35.(Kontrola kvaliteta duhanskih proizvoda)(1) Kvalitetaduhanskihproizvodanatr`i{tuBosneiHercegovineproizvedenihvanteritorijeBosneiHercegovine mora biti provjerena prije carinjenja, odnosnostavljanja u promet, u laboratoriji za analizu duhana iduhanskihprera|evinaakreditiranojodInstitutazaakreditiranje Bosne i Hercegovine.(2) Svaka po{iljka duhanskih proizvoda iz stava (1) ovog ~lanamora se podvrgnuti kontroli kvaliteta prije carinjenja.(3) Do momenta akreditiranja laboratorije za analizu duhana iduhanskih proizvoda iz stava (1) ovog ~lana, ispitivanja }evr{iti laboratorija s odobrenjem Ministarstva.(4) Ministarstvo daje odobrenje laboratoriji koja }e vr{iti analizui superanalizu duhana i duhanskih prera|evina.POGLAVLJE V. REGISTRI I EVIDENCIJE^lan 36.(Vrste registara)(1) Ministarstvo, u saradnji s entitetskim ministarstvima i Br~koDistriktom, vodi registre:a)proizvo|a~a sirovog duhana u listu,b)organizatora proizvodnje i obra|iva~a duhana u Bosni iHercegovini,c)proizvo|a~a duhanskih proizvoda,d)izvoznika i uvoznika duhanskih proizvoda,e)veleprodaje duhanskih proizvoda,f)marki duhanskih proizvoda koji su stavljeni u promet uBosni i Hercegovini.(2) Djelatnost obrade duhana, proizvodnje duhanskih proizvodai prometa duhana i duhanskih proizvoda mogu obavljatipravna lica koja imaju sjedi{te u Bosni i Hercegovini i kojasu na osnovu ispunjavanja uslova propisanih ovim zakonomupisana u odgovaraju}i registar iz stava (1) ovog ~lana.(3) Lica iz stava (2) ovog ~lana obavezna su nadle`nom organuuprave bez odga|anja prijaviti svaku promjenu naziva,adrese, sjedi{ta ili djelatnosti. (4) Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne iHercegovine (u daljnjem tekstu: ministar) propisuje sadr`ajobrazaca i na~in vo|enja registra iz stava (1) ovog ~lana a uskladu s jedinstvenim registrom poljoprivrednih gazdinstavai klijenata Bosne i Hercegovine.^lan 37.(Evidencije proizvodnje, prometa, uvoza, izvoza i zalihaduhanskih proizvoda)(1) Organizatori proizvodnje, obra|iva~i duhana, proizvo|a~iduhanskih proizvoda i uvoznici duhana i duhanskihproizvoda du`ni su voditi evidencije o proizvodnji, prometu,utro{ku, uvozu, izvozu i zalihama duhana i duhanskihproizvoda.(2) Evidencije iz stava (1) ovog ~lana moraju se ~uvati petgodina.(3) Sadr`aj, formu i na~in vo|enja evidencija iz stava (1) ovog~lana propisuje ministar.POGLAVLJE VI. NADZOR NAD PROVO\ENJEMZAKONA^lan 38.(Nadzor nad provo|enjem Zakona)(1) Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog zakona i propisadonesenih na osnovu njega o proizvodnji i obradi sirovogduhana u listu vr{i Ministarstvo, u saradnji s nadle`nimorganima entiteta i Br~ko Distrikta, posredstvom entitetskihinspektorata.(2) Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog zakona i propisadonesenih na osnovu njega o prometu sirovog duhana u listui obra|enog duhana i duhanskih proizvoda vr{e nadle`niorgani uprave zadu`eni za trgovinu.(3) Nadzor nad provo|enjem odredbi ovog zakona i propisadonesenih na osnovu njega o tehni~ko-tehnolo{kim uslovimakoje moraju ispunjavati proizvo|a~i duhanskih proizvodavode nadle`ni organi Bosne i Hercegovine, nadle`ni zaoblast poljoprivrede.^lan 39.(Inspekcijski nadzor)Inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog zakona i propisadonesenih na osnovu njega vr{e nadle`ni inspektori.^lan 40.(Prava i du`nosti poljoprivrednog inspektora)Poljoprivredni inspektor, pored ovla{tenja koja ima popropisima o poljoprivrednoj inspekciji, ovla{ten je i da:a)vr{i pregled parcela na kojim se proizvodi ili }e seproizvoditi rasad duhana u listu,b)nadzire proizvodnju, promet i upotrebu rasada duhana,kao i promet i upotrebu sirovog duhana,c)vr{i pregled rasada i duhana u listu tokom vegetacije,d)nadzire ta~nost i potpunost evidencija o sklopljenimugovorima o proizvodnji i preuzetom duhanu,e)nala`e proizvo|a~u koji nije sklopio ugovor o proizvodnjii isporuci sirovog duhana u listu, odnosno otkupljiva~ukoji nije dostavio nadle`nom organu uprave prijavu oproizvodnji duhana, da u odre|enom roku izvr{i te radnjeu skladu s ovim zakonom,f)nadzire da li se procjena kvaliteta i proces preuzimanjaduhana vr{i u skladu s utvr|enim mjerilima,g)nadzire postupak obrade duhana i ocjenjuje obavlja li se taaktivnost u skladu sa Zakonom,h)nadzire ispunjava li organizator proizvodnje ili obra|iva~duhana propisane uslove za obradu u skladu sa Zakonom idrugim propisima donesenim na osnovu njega,i)nadzire da li proizvo|a~ ispunjava uslove propisane~lanom 29. ovog zakona,j)nadzire da li se u proizvodnji duhanskih prizvodaupotrebljavaju sirovine propisane ~l. 31. i 32. ovogzakona ik)uzima uzorke duhana radi slanja na laboratorijsku analizu.^lan 41.(Uni{tavanje rasada)Ako proizvo|a~ duhana ne sklopi ugovor o proizvodnji iisporuci sirovog duhana u listu u roku koji je utvr|en rje{enjempoljoprivrednog inspektora, poljoprivredni inspektor }e, uzzahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka, narediti uni{tavanjerasada, odnosno rasa|enog duhana o tro{ku organizatoraproizvodnje ili proizvo|a~a ako i u naknadno dostavljenom rokupo podno{enju prijave ne sklopi ugovor s obra|iva~em.POGLAVLJE VII. KAZNENE ODREDBE^lan 42.(Prekr{aj privrednog dru{tva ili pravnog lica)(1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj privredno dru{tvo i drugopravno lice ako:a)se bavi proizvodnjom sirovog duhana u listu, a nijeorganizirao stru~nu slu`bu koja }e vr{iti za{titu duhana odbiljnih bolesti i {teto~ina (~lan 8.),b)procjenu sirovog duhana u listu tokom vegetacije, radiutvr|ivanja koli~ine koja }e se preuzeti, ne vr{i na parcelina kojoj je posa|en duhan (~lan 13. stav (2)) i ne izdapotvrdu o izvr{enoj procjeni prinosa i broju rasa|enihstrukova duhana (~lan 15. stav (3)),c)pri preuzimanju proizvedenog sirovog duhana u listu nevr{i procjenu kvaliteta prema propisanim mjerilima (~lan14.),d)ne preuzme sav duhan proizveden na ugovorenoj povr{iniili ako to ne u~ini u ugovorenom roku ili na ugovorenommjestu (~lan 18.),e)sav proizvedeni sirovi duhan u listu ne isporu~i na obraduu skladu s ugovorom o obradi (~lan 12.),f)ne vr{i obradu sirovog duhana u listu po postupku i nana~in koji su propisani standardima koji su propisani~lanom 24. ovog zakona,g)obra|eni sirovi duhan u listu proda protivno odredbi ~lana25. stav (2) ovog zakona,h)neovla{teno dr`i, koristi, kupuje ili na drugi na~inneovla{teno vr{i promet duhana u listu ili rezanog duhana(~lan 27.),i)ne organizira za{titu duhana u slu~aju pojave biljnihbolesti i {teto~ina (~lan 8. stav (2)),j)ne izvr{e obaveze definirane u Pravilniku o uslovima zaproizvodnju duhana, odnosno proizvo|a~i ne otkupebalansirane koli~ine obra|enog duhana (~lan 9.),k)ne ispunjavaju Pravilnikom propisane uslove koje morajuispunjavati obra|iva~i za obavljanje djelatnosti (~lan 10.),l)ne obavljaju laboratorijske analize duhana (~lan 10.),m) prizvo|a~ima duhana ustupe sjeme koje ne odgovaranormama kvaliteta (~lan 23.),n)otkupi sirovi duhan u listu od proizvo|a~a s kojimanemaju sklopljen ugovor.(2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice u privrednom dru{tvu nov~anom kaznom u iznosu od500,00 KM do 2.000,00 KM.^lan 43.(Nov~ane kazne i oduzimanje duhana)Za prekr{aj iz ~lana 42. stav (1) ta~ka h) ovog zakona uznov~anu kaznu izre}i }e se i za{titna mjera oduzimanja duhana idrugih predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni zaizvr{enje privrednog prijestupa ili koji su nastali izvr{enjemprijestupa.^lan 44.(Kazne za privredna dru{tva i odgovorna lica)(1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 10.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj privredno dru{tvo i drugoodgovorno lice ako:a)proizvodi sirovi duhan u listu u saradnji sa fizi~kim ilipravnim licima, a nema sklopljen pismeni ugovor oproizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu ili ako tajugovor ne sadr`i sve propisane elemente (~lan 7.),b)nadle`nom organu uprave ne podnesu prijavu oproizvodnji sirovog duhana u listu u propisanom roku iliako prijava ne sadr`i sve propisane podatke (~lan 11.) ilineta~ne podatke o broju rasa|enih strukova,c)ne sklopi pismeni ugovor o obradi sirovog duhana u listu sobra|iva~em duhana ili to ne u~ini u propisanom roku(~lan 12.),^etvrtak, 22. 4. 2010.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 32 - Strana 23 Broj 32 - Strana 24S L U @ B E N I G L A S N I K B i H^etvrtak, 22. 4. 2010.d)ne izda potvrdu o izvr{enoj procjeni koli~ine i kvalitetasirovog duhana u listu (~lan 15.),e)ne vodi evidenciju o koli~inama i sortama duhanapreuzetog u smislu ~lana 19. ovog zakona za svakogproizvoda~a duhana odvojeno,f)u propisanom roku ne dostavi organu uprave nadle`nomza poljoprivredu spisak proizvo|a~a duhana koji nisuisporu~ili ugovorene koli~ine sirovog duhana u listu (~lan20.),g)organu uprave nadle`nom za poljoprivredu ne prijavi svekoli~ine ugovorenog i preuzetog sirovog duhana u listu iako otkupljiva~ ne preuzme duhan od proizvo|a~a (~lan21.).(2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovornolice u privrednom dru{tvu i drugom pravnom licu nov~anomkaznom iznosu od 1.000,00 KM do 2.000,00 KM.^lan 45.(Kazne za fizi~ka lica)Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KMkaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice ako:a)proizvede sirovi duhan u listu bez prethodno sklopljenogpismenog ugovora o proizvodnji i isporuci sirovogduhana u listu u propisanom roku ili ako taj ugovor nesadr`i sve propisane elemente (~lan 7.),b)za jednu parcelu sklopi ugovor o proizvodnji i isporucisirovog duhana u listu s dva ili vi{e organizatoraproizvodnje ili obra|iva~a (~lan 7.),c)ne omogu}i organizatoru proizvodnje i obra|iva~u skojim je sklopio ugovor o proizvodnji i isporuci sirovogduhana u listu, procjenu duhana tokom vegetacije radiutvr|ivanja koli~ina koje }e se preuzeti (~lan 13.),d)sav proizvedeni sirovi duhan u listu ne isporu~iorganizatoru proizvodnje ili obra|iva~u s kojim je sklopiougovor o proizvodnji i isporuci sirovog duhana u listu ilito ne u~ini u ugovorenom roku ili na ugovorenom mjestu(~lan 18.),e)neovla{teno dr`i, koristi, kupuje, prodaje ili na drugi na~inneovla{teno vr{i promet duhana u listu ili rezanog duhana(~lan 27.),f)za prekr{aj iz stava (1) ta~ka e) ovog ~lana kaznit }e seproizvo|a~ duhana, nov~anom kaznom u iznosu od500,00 KM do 2.000,00 KM,g)upotrijebi sjeme i rasad duhana suprotno ~lanu 23. ovogzakona,h)ne izvr{i za{titu duhana od biljnih bolesti i {teto~ina,i)prijavi ili ugovori neta~an broj strukova za proizvodnjuduhana,j)ne vodi evidencije propisane ~lanom 37. ovog zakona,k)ne prijavi nastale promjene u registru propisane ~lanom36. stav (3) ovog zakona,l)procjenu koli~ine i kvaliteta sirovog duhana u listu neobavlja u skladu s ~l. 14. i 15. ovog zakona.^lan 46.(Za{titna mjera oduzimanje duhana)Za prekr{aj iz ~lana 44. stav (1) ta~ka a) i ~lana 45. stav (1)ta~. a), d) i e) ovog zakona, uz nov~anu kaznu, izre}i }e se iza{titna mjera oduzimanja duhana i drugih predmeta koji suupotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr{enje prekr{aja ili sunastali izvr{enjem prekr{aja.^lan 47.(Kazne za privredna dru{tva)Nov~anom kaznom u iznosu od 20.000,00 KM do 50.000,00KM kaznit }e se za prekr{aj privredno dru{tvo ako:a)zapo~ne proizvodnju duhanskih proizvoda bez prethodnodobivenogrje{enjaoispunjenjupropisanihtehni~ko-tehnolo{kih uslova (~lan 30.),b)zapo~ne proizvoditi cigarete protivno ~lanu 30. ovogzakona za prekr{aj iz stava (1) ovoga ~lana kaznit }e se iodgovorno lice u privrednom dru{tvu, nov~anom kaznomu iznosu od 3.000,00 KM do 5.000,00 KM,c)ne ispunjava uslove utvr|ene Propisom o minimalnimtehni~ko-tehnolo{kim i kadrovskim uslovima (~lan 29.),d)cigarete ne sadr`e utvr|ene odnose duhana (~lan 32.),e)ne utvrdi kvalitet uvezenih duhanskih proizvoda (~lan35.).POGLAVLJE VIII. PRIJELAZNE I ZAVR[NEODREDBE^lan 48.(Donosioci propisa)Ministarstvo, u saradnji s nadle`nim organima, donosipropise iz ~l. 9., 10., 14., 29. i 36. ovog zakona u roku od {estmjeseci ra~unaju}i od dana njegovog stupanja na snagu.^lan 49.(Uskla|ivanje sa Zakonom)Fizi~ka i pravna lica koja se bave djelatnostima proizvodnje,obrade, prerade i prometa duhana i proizvodnje duhanskihproizvoda du`na su svoje poslovanje uskladiti s odredbama ovogzakona najkasnije u roku od 12 mjeseci od dana njegovogstupanja na snagu.^lan 50.(Prestanak primjene prethodno primjenjivanih propisa)(1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjenapropisa o duhanu i duhanskim prera|evinama koji su seprimjenjivali u entitetima i Br~ko Distriktu.(2) Podzakonski akti doneseni na osnovu propisa iz stava (1)ovog ~lana, koji su se primjenjivali u entitetima i Br~koDistriktu, ostaju na snazi do dono{enja propisa iz ~lana 48.ovog zakona
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 102/09 29.12.2009 SG BiH 44/07, SG BiH 45/04 tržište,nadzor ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NADZORUNAD TR@I[TEM U BOSNI I HERCEGOVINI^lan 1.U Zakonu o nadzoru nad tr`i{tem u Bosni i Hercegovini("Slu`beni glasnik BiH", br. 45/04 i 44/07) u ~lanu 1. stav 1.mijenja se i glasi:"1.Ovim Zakonom ure|uje se nadzor sigurnosti proizvodastavljenih na tr`i{te Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:nadzor nad tr`i{tem), uspostavlja se sistem nadzora nadtr`i{tem i ure|uju pitanja u vezi s tim, s ciljem osiguranjavisokog nivoa za{tite zdravlja i sigurnosti ljudi, `ivotinja,biljaka, imovine i okoli{a."Stav 2. bri{e se.Dosada{nji stav 3. postaje stav 2.^lan 2.U ~lanu 2. u ta~ki a) u prvoj re~enici iza rije~i "svaki" dodajese rije~ "neprehrambeni", a rije~ "popravljen" zamjenjuje serije~ju "prepravljen".Ta~ka b) mijenja se i glasi:"b)Siguran proizvod je svaki proizvod koji u uobi~ajenim ili razumno predvidljivim uslovima upotrebe, uklju~uju}itrajanje i, po potrebi, stavljanje u upotrebu, zahtjeve zaugradnju i odr`avanje, ne predstavlja nikakav rizik ilisamo najmanji rizik spojiv s upotrebom proizvoda, a kojise smatra prihvatljivim i saglasnim s visokim nivoomza{tite sigurnosti i zdravlja potro{a~a, posebno uzimaju}iu obzir sljede}e elemente:–karakteristike proizvoda, posebno njegov sastav,pakiranje, uputstva za sklapanje te, po potrebi,ugradnju i odr`avanje;–uticaj proizvoda na druge proizvode u slu~aju kad serazumno mo`e predvidjeti da }e se on upotrebljavatis drugim proizvodima;–predstavljanje proizvoda, njegovo ozna~avanje,upozorenja i uputstva za njegovu upotrebu iodlaganje nakon upotrebe i sve druge oznake iliobavje{tenja koja se odnose na taj proizvod;–kategorije potro{a~a izlo`enih riziku kadupotrebljavaju odre|eni proizvod, posebno djecu istarija lica.Mogu}nost da se kod proizvoda postigne vi{i nivo sigurnostiili dostupnost proizvoda koji predstavljaju ni`i stepen rizika nemo`e biti osnov da bi se proizvod smatrao opasnim."U ta~ki c) iza rije~i "definicijom" dodaju se rije~i: "za siguran proizvod", a rije~i: "stav 1." bri{u se.U ta~ki d) iza rije~i "organa" dodaju se rije~i: "u Bosni iHercegovini".Ta~ka e) mijenja se i glasi:"e)Proizvo|a~ je:–svako pravno lice, ili preduzetnik ili fizi~ko lice sasjedi{tem, odnosno prebivali{tem u Bosni iHercegovini koje se bavi izradom, doradom ilipreradom proizvoda i svako drugo lice koje sepredstavlja kao proizvo|a~, stavljaju}i na proizvodsvoje ime, `ig ili drugi znak razlikovanja;–predstavnik proizvo|a~a, ako proizvo|a~ nemasjedi{te, odnosno prebivali{te u Bosni i Hercegovini,ili uvoznik proizvoda, ako proizvo|a~ nemapredstavnika proizvo|a~a sa sjedi{tem, odnosnoprebivali{tem u Bosni i Hercegovini;–drugo pravno lice, ili preduzetnik ili fizi~ko lice ulancu snabdijevanja, koje obavlja trgovinu i/ilitrgovinske usluge, u mjeri u kojoj njegova aktivnostmo`e uticati na sigurnosne karakteristike proizvoda."Ta~ka f) mijenja se i glasi:"f)Distributer je svako pravno lice, ili preduzetnik ili fizi~ko lice koje obavlja trgovinu i/ili trgovinske usluge i koje ulancu snabdijevanja svojom aktivno{}u ne uti~e nasigurnosne karakteristike proizvoda." U ta~ki g) rije~i: "Povla~enje proizvoda" zamjenjuju serije~ima: "Povrat proizvoda od potro{a~a", a rije~ "koga"zamjenjuje se rije~ju "kojeg".Ta~ka h) mijenja se i glasi:"h)Povla~enje proizvoda s tr`i{ta je svaka mjera usmjerenana spre~avanje distribucije i izlaganja, te nu|enje opasnog proizvoda potro{a~ima".Iza ta~ke j) dodaje se nova ta~ka k) koja glasi:"k)Opasna imitacija je opasan proizvod obmanjuju}egizgleda, koji nije prehrambeni proizvod, ali svojimoblikom, mirisom, bojom, vanjskim izgledom,pakiranjem, oznakama, obimom ili veli~inom li~i ilipodsje}a na prehrambeni proizvod, tako da postojimogu}nost da ga potro{a~i, posebno djeca, ne razlikuju od prehrambenog proizvoda i zbog toga ga stave u usta,sisaju ili progutaju, {to mo`e predstavljati opasnost iizazvati npr. gu{enje, trovanje te perforiranje iliopstrukciju probavnog trakta".Dosada{nje ta~ke k) i l) postaju ta~ke l) i m).Dosada{nja ta~ka l) koja postaje ta~ka m) mijenja se i glasi:"m)Nadzor nad tr`i{tem podrazumijeva cjelovit sistemmjera, postupaka i radnji organa iz sistema nadzora nadtr`i{tem koje se provode da bi se osiguralo da proizvodi na tr`i{tu zadovoljavaju propisane zahtjeve za sigurnost auklju~uju nadziranje i preduzimanje mjera i radnji radiuskla|ivanja s propisanim zahtjevima".^lan 3.^lan 3. bri{e se.^lan 4.^lan 4. mijenja se i glasi:"Proporcionalnost i predostro`nost^lan 4.Prilikom preduzimanja mjera radi osiguranja uskla|enostizahtjeva za sigurnost proizvoda s propisima iz ~lana 1. stav 2.ovog zakona, a naro~ito prilikom dono{enja odluka o mjeramausmjerenim na povla~enje proizvoda s tr`i{ta i povrat proizvodaod potro{a~a, organi iz sistema nadzora nad tr`i{tem osiguravajuproporcionalnost mjera ustanovljenom sigurnosnom riziku, uzdu`no uva`avanje trenutnog stanja nauke i tehnike u pogledumogu}ih neposrednih ili posrednih, trenutnih ili odgo|enihopasnosti za zdravlje i sigurnost potro{a~a (princippredostro`nosti)."^lan 5.U ~lanu 5. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 2.", arije~i: "svi nadle`ni organi koji u~estvuju u sistemu nadzora nadtr`i{tem" zamjenjuju se rije~ima: "organi iz sistema nadzora nadtr`i{tem".^lan 6.U ~lanu 6. u stavu 1. rije~i: "u sistemu" zamjenjuju serije~ima: "iz sistema".U stavu 3. rije~i: "Svi organi u sistemu" zamjenjuju serije~ima: "Organi iz sistema".^lan 7.^lan 7. mijenja se i glasi:"Sistem nadzora nad tr`i{tem i provo|enje nadzora^lan 7.1.Sistem nadzora nad tr`i{tem Bosne i Hercegovine ~ine:a)Agencija za nadzor nad tr`i{tem Bosne i Hercegovine (udaljnjem tekstu: Agencija);b)Inspekcijski i drugi organi uprave Federacije Bosne iHercegovine, Republike Srpske i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine koji su posebnim zakonima i drugimpropisima ovla{teni za obavljanje inspekcijskih i drugihposlova koji se odnose na kontrolu sigurnosti proizvodana tr`i{tu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:nadle`ni organi).2.Organi iz sistema nadzora nad tr`i{tem, u skladu sa svojimnadle`nostima, nadziru uskla|enost proizvoda koji sustavljeni na tr`i{te sa zahtjevima za sigurnost proizvodautvr|enim Zakonom o op}oj sigurnosti proizvoda iposebnim tehni~kim propisima, ispunjavanje obavezaproizvo|a~a i distributera sadr`anih u ovim propisima tepreduzimaju mjere i radnje, kako bi se osigurala uskla|enostproizvoda s propisanim sigurnosnim zahtjevima."^lan 8.^lan 8. bri{e se.^lan 9.U ~lanu 9. stav 1. mijenja se i glasi:"1.U provo|enju ovog zakona a naro~ito u ostvarivanju ciljevanadzora nad tr`i{tem nadle`ni organi, osim mjera za ~ije supreduzimanje ovla{teni drugim propisima, ovla{teni su dapreduzmu i sljede}e mjere:a)za bilo koji proizvod:–da izvr{e, ~ak i nakon {to je bio stavljen na tr`i{te kaosiguran, odgovaraju}e provjere njegovih sigurnosnih svojstava, u odgovaraju}oj razmjeri, sve dokona~nog stadija upotrebe ili potro{nje;–da uzmu uzorke proizvoda s ciljem ispitivanjasigurnosnih svojstava;–da zahtijevaju sve neophodne informacije odzainteresiranih strana;b)za bilo koji proizvod koji bi mogao predstavljati rizik pododre|enim uslovima:–da nalo`e da on bude ozna~en odgovaraju}im, jasnoizre~enim i lako shvatljivim upozorenjima o rizicima koje on mo`e predstavljati na jezicima koji su uslu`benoj upotrebi u Bosni i Hercegovini;–da nalo`e da se za njegovo stavljanje na tr`i{te ispune preduslovi kako bi se on u~inio sigurnim;c)za bilo koji proizvod koji bi mogao predstavljati rizik zaodre|ena lica:–da nalo`e da se izda upozorenje o opasnostipravovremeno i u odgovaraju}em obliku uklju~uju}ipubliciranje posebnih upozorenja;d)za bilo koji proizvod koji bi mogao biti opasan:–da privremeno zabrane njegovu isporuku, ponudu zaisporuku ili njegovo prikazivanje za vremenski pe -riod potreban da se izvr{e sigurnosne procjene,provjere i analize;e)za bilo koji opasan proizvod:–da zabrane njegovo stavljanje na tr`i{te;f)za bilo koji opasan proizvod koji je ve} na tr`i{tu:–da nalo`e ili organiziraju trenutno povla~enjeproizvoda s tr`i{ta, prikazivanje i nu|enjepotro{a~ima i upozore na odgovaraju}i na~inpotro{a~e na opasnosti koje on predstavlja;–da nalo`e proizvo|a~ima i distributerima povratproizvoda od potro{a~a i njegovo uni{tavanje pova`e}im propisima od strane i na teret proizvo|a~a,odnosno distributera;g)za bilo koji proizvod koji je opasna imitacija:–da zabrane proizvodnju, uvoz, izvoz ili stavljanje natr`i{te."U stavu 2. rije~i: "stav 3." zamjenjuju se rije~ima: "stav 2.".U stavu 3. rije~i: "organizuju ili" bri{u se, rije~ "alineji"zamjenjuje se rije~ju "ta~ki", a u drugoj re~enici rije~i:"Povla~enje proizvoda" zamjenjuju se rije~ima: "Povratproizvoda od potro{a~a".U stavu 4. rije~i: "alineji b) do f)" zamjenjuju se rije~ima:"ta~ki b) do g)".Stav 5. mijenja se i glasi:"5.Nadle`ni organi donose rje{enje za mjere iz stava 1. ta~ke b)do g) ovog ~lana."Iza stava 5. dodaju se novi st. 6. i 7. koji glase:"6.@alba protiv rje{enja iz stava 5. ovog ~lana izjavljuje se uroku od osam dana od dana dostavljanja rje{enja.7.@alba protiv rje{enja iz stava 5. ovog ~lana ne odga|aizvr{enje rje{enja."^lan 10.U ~lanu 15. rije~ "svi" bri{e se, a rije~i: "u okviru" zamjenjuju se rije~ju "iz".^lan 11.U nazivu poglavlja IV. rije~ "TRGOVINE" zamjenjuje serije~ju "DISTRIBUTERA".Utorak, 29. 12. 2009.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 102 - Strana 11 Broj 102 - Strana 12S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 29. 12. 2009.^lan 12.U nazivu ~lana 16. rije~ "trgovine" zamjenjuje se rije~ju"distributera".Stav 2. mijenja se i glasi:"2.Proizvo|a~i su du`ni provoditi primjenjive kodekse, kao {tosu Kodeks dobre proizvodne prakse (GMP) i Kodeks dobrelaboratorijske prakse (GLP)."Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:"3.Proizvo|a~ je odgovoran za uskla|enost proizvoda s op}imili posebnim zahtjevima za sigurnost proizvoda premaodredbama Zakona o op}oj sigurnosti proizvoda i/iliposebnim tehni~kim propisima."^lan 13.U ~lanu 17. stav 2. ta~ka d) mijenja se i glasi:"d)unapre|enje saradnje s Evropskom unijom vezano zapra}enje, povla~enje proizvoda s tr`i{ta i povrat opasnihproizvoda od potro{a~a
Zakon o općoj sigurnosti proizvoda BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 102/09 29.12.2009 proizvodi,tržište,sigurnost ZAKON O OP]OJ SIGURNOSTI PROIZVODA POGLAVLJE I. OP]E ODREDBE ^lan 1. (Cilj i obim) (1) Ovim zakonom ure|uju se: op}a sigurnost proizvoda koji su stavljeni na tr`i{te, kriteriji za ocjenjivanje uskla|enosti s op}im zahtjevom za sigurnost, te obaveze proizvo|a~a i distributera. (2) Ovaj zakon primjenjuje se na sve proizvode definirane ~lanom 2. ta~ka a) ovog zakona, osim na proizvode ~iji su sigurnosni zahtjevi ure|eni va`e}im posebnim propisima Bosne i Hercegovine. (3) Ako posebnim propisima iz stava (2) ovog ~lana nisu obuhva}ene sve vrste i kategorije rizika koje proizvod mo`e predstavljati, ovaj zakon primjenjuje se na te proizvode samo u odnosu na te vrste i kategorije rizika. (4) Ako posebnim propisima iz stava (2) ovog ~lana nisu ure|ene obaveze proizvo|a~a i distributera, u tom slu~aju primjenjuju se odredbe ovog Zakona. (5) Ispunjavanjem obaveza propisanih ovim Zakonom ne isklju~uje se odgovornost proizvo|a~a za {tetu nastalu od proizvoda s nedostatkom u smislu propisa kojima je ure|ena ta odgovornost. ^lan 2. (Definicije) Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljede}e zna~enje: a) 1) Proizvod je svaki neprehrambeni proizvod koji je namijenjen potro{a~ima ili koji bi u razumno predvidljivim uslovima mogli upotrijebiti potro{a~i ~ak i ako im nije direktno namijenjen, a koji je isporu~en ili u~injen dostupnim, uz pla}anje ili besplatno u okviru neke trgova~ke djelatnosti, uklju~uju}i i proizvod isporu~en ili u~injen dostupnim u okviru pru`anja usluga, bez obzira na to da li je nov upotrijebljen ili prepravljen. 2) Ova definicija proizvoda ne odnosi se na polovne proizvode koji se dobavljaju kao antikviteti ili na proizvode koji zahtijevaju popravku ili prepravku prije upotrebe, pod uslovom da dobavlja~ u tom smislu jasno obavijesti lice kojem dostavlja dati proizvod. b) Siguran proizvod je svaki proizvod, koji u uobi~ajenim ili razumno predvidljivim uslovima upotrebe, uklju~uju}i trajanje i, po potrebi, stavljanje u upotrebu i zahtjeve za ugradnju i odr`avanje, ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s upotrebom proizvoda, a koji se smatra prihvatljivim i saglasnim s visokim nivoom za{tite sigurnosti i zdravlja ljudi, posebno uzimaju}i u obzir sljede}e elemente: 1) karakteristike proizvoda, posebno njegov sastav, pakiranje, uputstva za sklapanje, te, po potrebi, ugradnju i odr`avanje, 2) uticaj proizvoda na druge proizvode u slu~aju kad se razumno mo`e predvidjeti da }e se on upotrebljavati s drugim proizvodima, 3) predstavljanje proizvoda, njegovo ozna~avanje, upozorenja i uputstva za njegovu upotrebu i odlaganje nakon upotrebe i sve druge oznake ili obavje{tenja koja se odnose na taj proizvod, 4) kategorije potro{a~a izlo`enih riziku kad upotrebljavaju odre|eni proizvod, posebno djecu i starija lica. Mogu}nost da se kod proizvoda postigne vi{i nivo sigurnosti ili dostupnost proizvoda koji predstavljaju ni`i stepen rizika ne mo`e biti osnov da bi se proizvod smatrao opasnim. c) Opasan proizvod je svaki proizvod koji nije u skladu s definicijom za siguran proizvod iz ta~ke b) ovog ~lana. d) Ozbiljan rizik je svaki rizik koji zahtijeva brzo djelovanje nadle`nih organa u Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i i rizik ~ije posljedice nisu trenutne. e) Proizvo|a~ je: 1) svako pravno lice, ili preduzetnik ili fizi~ko lice sa sjedi{tem, odnosno prebivali{tem u Bosni i Hercegovini koje se bavi izradom, doradom ili preradom proizvoda i svako drugo lice koje se predstavlja kao proizvo|a~, stavljaju}i na proizvod svoje ime, `ig ili drugi znak razlikovanja, 2) predstavnik proizvo|a~a, ako proizvo|a~ nema sjedi{te, odnosno prebivali{te u Bosni i Hercegovini, ili uvoznik proizvoda, ako proizvo|a~ nema predstavnika proizvo|a~a sa sjedi{tem odnosno prebivali{tem u Bosni i Hercegovini, 3) drugo pravno lice, ili preduzetnik ili fizi~ko lice u lancu snabdijevanja, koje obavlja trgovinu i/ili trgova~ke usluge, u mjeri u kojoj njegova aktivnost mo`e uticati na sigurnosne karakteristike proizvoda. f) Distributer je svako pravno lice, ili preduzetnik ili fizi~ko lice, koje obavlja trgovinu i/ili trgova~ke usluge i koje u lancu snabdijevanja svojom aktivno{}u ne uti~e na sigurnosne karakteristike proizvoda. g) Povrat proizvoda od potro{a~a podrazumijeva svaku mjeru usmjerenu na vra}anje opasnog proizvoda koji je proizvo|a~ ili distributer ve} isporu~io ili ga u~inio dostupnim potro{a~u. h) Povla~enje proizvoda s tr`i{ta podrazumijeva svaku mjeru usmjerenu na spre~avanje distribucije i izlaganja, te nu|enje opasnog proizvoda potro{a~ima. i) Opasna imitacija je opasan proizvod obmanjuju}eg izgle da, koji nije prehrambeni proizvod, ali svojim oblikom, mirisom, bojom, vanjskim izgledom, pakira - njem, oznakama, obimom ili veli~inom li~i ili podsje}a na prehrambeni proizvod, tako da postoji mogu}nost da ga potro{a~i, posebno djeca, ne razlikuju od prehrambenog proizvoda i zbog toga ga stave u usta, sisaju ili progutaju, {to mo`e predstavljati opasnost i izazvati npr. gu{enje, trovanje te perforiranje ili opstrukciju probavnog trakta. j) Evropski standard je standard koji su usvojila evropska tijela za standardizaciju i dostupan je javnosti. k) Stavljanje proizvoda na tr`i{te je prva radnja kojom se proizvod stavlja na raspolaganje, uz naplatu ili besplatno, prvi put na tr`i{te Bosne i Hercegovine, s namjerom distribuiranja ili upotrebe na tr`i{tu Bosne i Hercegovine. l) Stavljanje proizvoda u upotrebu podrazumijeva trenutak kada krajnji korisnik prvi put upotrijebi proizvod u Bosni i Hercegovini. m) Nadzor nad tr`i{tem podrazumijeva cjelovit sistem mjera, postupaka i radnji koje se provode kako bi se osiguralo da su proizvodi koji su stavljeni na tr`i{te ili u upotrebu uskla|eni s propisanim kriterijima iz ovog Zakona, s ciljem ispunjenja zahtjeva za op}u sigurnost. POGLAVLJE II. ZAHTJEVI ZA OP]U SIGURNOST PROIZVODA I KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE USKLA\ENOSTI ^lan 3. (Zahtjev za op}u sigurnost proizvoda) Proizvo|a~ je obavezan da na tr`i{te stavlja samo sigurne proizvode. ^lan 4. (Zahtjevi za opasne imitacije) Nije dopu{teno proizvoditi, stavljati na tr`i{te, uvoziti ili izvoziti opasne imitacije iz ~lana 2. ta~ka i) ovog Zakona. ^lan 5. (Uskla|enost s propisima i standardima) (1) Proizvod se smatra sigurnim ako ispunjava sve sigurnosne i zdravstvene zahtjeve utvr|ene posebnim propisima koji se primjenjuju na teritoriji Bosne i Hercegovine za taj proizvod. Utorak, 29. 12. 2009. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 102 - Strana 3 Broj 102 - Strana 4 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 29. 12. 2009. (2) Pretpostavlja se da je proizvod siguran, u pogledu rizika i kategorija rizika, ako ispunjava zahtjeve bosanskohercego - va~kih standarda, kojima se preuzimaju evropski standardi. (3) Listu standarda iz stava (2) ovog ~lana objavljuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine u "Slu`benom glasniku BiH". ^lan 6. (Ostali kriteriji za ocjenjivanje uskla|enosti) U slu~ajevima koji nisu obuhva}eni ~lanom 5. ovog Zakona, uskla|enost proizvoda sa zahtjevom za op}u sigurnost ocjenjuje se uzimaju}i u obzir posebno sljede}e elemente: a) bosanskohercegova~ke standarde kojima se preuzimaju relevantni evropski standardi, osim onih koji su navedeni u ~lanu 5. stav (2) ovog Zakona, b) druge bosanskohercegova~ke standarde, c) kodekse dobre prakse za sigurnost proizvoda koji su na snazi u odgovaraju}em podru~ju, d) posljednja dostignu}a nauke, tehnike i tehnologije, e) razumna o~ekivanja potro{a~a u vezi sa sigurno{}u. ^lan 7. (Provo|enje nadzora nad tr`i{tem) U smislu odredbi ovog Zakona, nadzor nad tr`i{tem u pogledu sigurnosti proizvoda provode: a) Agencija za nadzor nad tr`i{tem Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), koja obavlja poslove i zadatke u okviru nadle`nosti propisanih Zakonom o nadzoru nad tr`i{tem u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 45/04 i 44/07), b) inspekcijski organi Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima (u daljnjem tekstu: nadle`ni inspekcijski organi), koji provode inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona s ciljem ispunjavanja zahtjeva za op}u sigurnost i odre|uju i preduzimaju odgovaraju}e upravne mjere i radnje kako bi se osigurala uskla|enost proizvoda s propisanim kriterijima iz ovog zakona. ^lan 8. (Za{titna klauzula) Nadle`ni inspekcijski organi preduzet }e odgovaraju}e mjere s ciljem spre~avanja stavljanja proizvoda na tr`i{te ili nalo`iti njegovo povla~enje s tr`i{ta ili povrat proizvoda od potro{a~a, ako postoje dokazi da je taj proizvod opasan, uprkos njegovoj uskla|enosti s kriterijima iz ~l. 5. i 6. ovog zakona. POGLAVLJE III. OBAVEZE PROIZVO\A^A I DISTRIBUTERA ^lan 9. (Obaveze proizvo|a~a) (1) Proizvo|a~ je du`an, u granicama svoje djelatnosti, pru`ati potrebne informacije potro{a~ima koje }e im omogu}iti da procijene rizik svojstven proizvodu tokom perioda njegove uobi~ajene ili razumno predvidljive upotrebe kada takvi rizici nisu jasno vidljivi bez odgovaraju}ih upozorenja, te da preduzmu mjere opreza protiv tih rizika. (2) Upozorenja iz stava (1) ovog ~lana ne osloba|aju proizvo - |a~a od obaveza da ispunjava i druge zahtjeve propisane ovim Zakonom. (3) Proizvo|a~ je du`an, u granicama svoje djelatnosti, preduzimati mjere u skladu s karakteristikama proizvoda koje isporu~uje, a koje mu omogu}avaju: a) da je upoznat s rizicima koje ti proizvodi mogu predstavljati; b) da preduzme odgovaraju}e radnje, uklju~uju}i povla~enje takvih proizvoda s tr`i{ta, odgovaraju}e i efikasno upozoravanje potro{a~a ili povrat proizvoda od potro{a~a, kada je to neophodno da se izbjegnu ti rizici. (4) Mjere iz stava (3) ovog ~lana, izme|u ostalog, uklju~uju: a) navo|enje podataka na proizvodu ili njegovom pakiranju, kojima se identificiraju proizvo|a~ i proizvod: naziv i puna adresa proizvo|a~a, naziv i tip ili model proizvoda, i ako postoji, serijski broj proizvoda. b) ispitivanje uzoraka proizvoda na tr`i{tu, razmatranje prigovora i vo|enje registra prigovora, te informiranje distributera o ovim mjerama. (5) Radnje iz stava (3) ta~ka b) ovog ~lana proizvo|a~ preduzima dobrovoljno ili po nalogu nadle`nih inspekcijskih organa. Proizvo|a~ preduzima mjeru povrata proizvoda od potro{a~a kao posljednju mjeru samo kada druge mjere nisu dovoljne za spre~avanje rizika, kada to smatra neophodnim ili kada je du`an to uraditi u skladu s mjerom koju je izrekao nadle`ni inspekcijski or gan. ^lan 10. (Obaveze distributera) (1) S ciljem osiguranja po{tivanja zahtjeva za op}u sigurnost proizvoda, dis trib uter je du`an postupati s du`nom pa`njom, na na~in da ne snabdijeva potro{a~e proizvodima za koje zna ili bi na osnovu raspolo`ivih informacija i profesionalnog znanja i iskustva trebalo da zna da nisu uskla|eni sa sigurnosnim zahtjevima. (2) Dis trib uter je, u granicama svoje djelatnosti, tako|er du`an u~estvovati u pra}enju sigurnosti proizvoda stavljenih na tr`i{te, a naro~ito tako {to: a) proslje|uje informacije o rizicima koje proizvod mo`e predstavljati, b) vodi i stavlja na raspolaganje dokumentaciju neophodnu za pra}enje porijekla proizvoda, c) sara|uje u provo|enju mjera i radnji koje preduzimaju proizvo|a~i, nadle`ni inspekcijski organi i Agencija s ciljem izbjegavanja rizika, d) preduzima mjere koje omogu}avaju efikasniju saradnju s proizvo|a~ima, nadle`nim inspekcijskim organima i Agencijom. ^lan 11. (Zajedni~ke obaveze proizvo|a~a i distributera) (1) Ako proizvo|a~ i dis trib uter, na osnovu raspolo`ivih informacija i profesionalnog znanja i iskustva, znaju ili bi trebalo da znaju da proizvod koji su stavili na tr`i{te predstavlja rizik za potro{a~e i koji nije u skladu sa zahtjevom za op}u sigurnost, du`ni su o tome odmah obavijestiti Agenciju, naro~ito daju}i podatke o mjerama i radnjama preduzetim da se sprije~i rizik za potro{a~e. (2) Proizvo|a~i i distributeri du`ni se, u granicama svoje djelatnosti, sara|ivati s nadle`nim inspekcijskim organima i Agencijom u provo|enju mjera i radnji preduzetih radi izbjegavanja rizika koje predstavljaju proizvodi koje oni isporu~uju ili su ih ve} isporu~ili. (3) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine posebnim propisom utvr|uje sadr`aj i pro ce dure u pogledu posebnih zahtjeva za obavje{tavanje i saradnju iz ovog ~lana. POGLAVLJE IV. NADZOR ^lan 12. (Nadzor nad provo|enjem zakona) Nadzor nad provo|enjem ovog zakona vr{it }e Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i nadle`na ministarstva entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. POGLAVLJE V. KAZNENE ODREDBE ^lan 13. (Te`i prekr{aji) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 25.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: a) suprotno ~lanu 3. ovog Zakona, stavi na tr`i{te proizvod koji nije siguran; b) suprotno ~lanu 4. ovog Zakona, proizvede, stavi na tr`i{te, uveze ili izveze opasnu imitaciju iz ~lana 2. ta~ka i) ovog zakona. (2) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 10.000 KM kaznit }e se preduzetnik i/ili fizi~ko lice za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana. (3) Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.000 KM kaznit }e se odgovorno lice pravnog lica za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 14. (Lak{i prekr{aji) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: a) suprotno ~lanu 9. stav (1) ovog zakona, ne obavijesti na odgovaraju}i na~in potro{a~e ili ne preduzme odgovaraju}e mjere kako bi im omogu}ilo da izbjegnu rizik; b) suprotno ~lanu 9. stav (3) ta~ka b) ovog zakona, ne preduzme odgovaraju}e radnje, uklju~uju}i povla~enje neuskla|enih proizvoda s tr`i{ta, odgovaraju}e i efikasno upozoravanje potro{a~a ili povrat proizvoda od potro{a~a kada je neophodno da se izbjegnu rizici koje predstavlja taj proizvod; c) suprotno ~lanu 10. stav (2) ta~ka b) ovog Zakona, ne vodi dokumentaciju za pra}enje porijekla proizvoda, odnosno na zahtjev nadle`nog inspekcijskog organa ne stavi na raspolaganje dokumentaciju koja omogu}ava pra}enje porijekla proizvoda; d) suprotno ~lanu 11. stav (1) ovog Zakona, ne obavijesti Agenciju o rizicima koje predstavlja proizvod koji je stavljen na tr`i{te; e) suprotno ~lanu 11. stav (2) ovog Zakona, uskrati saradnju s nadle`nim inspekcijskim organima i Agencijom. (2) Nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 2.500 KM kaznit }e se preduzetnik ili fizi~ko lice za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana. (3) Nov~anom kaznom u iznosu od 100 KM do 500 KM kaznit }e se odgovorno lice pravnog lica za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana. POGLAVLJE VI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 15. (Rok za dono{enje propisa) (1) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine donijet }e propis iz ~lana 11. stav (3) ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Do dono{enja propisa iz stava (1) ovog ~lana primjenjivat }e se va`e}i podzakonski akti ako oni nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. (3) U slu~aju saznanja o proizvodu ili grupi proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik po zdravlje i sigurnost potro{a~a, koja zahtijevaju dono{enje odluke kojom se zabranjuje ili ograni~ava uvoz, stavljanje na tr`i{te i izvoz tih proizvoda, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od 30 dana, donijet }e odluku kojom }e bli`e urediti postupanje proizvo|a~a i distributera u ovoj oblasti. ^lan 16. (Prestanak va`enja ranijeg zakona) Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o op}oj sigurnosti proizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 45/04). ^lan 17. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH, broj 456/09 15. decembra 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Milorad @ivkovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sulejman Tihi}, s. r. Na temelju ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 63. sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 4. studenog 2009. godine, i na 39. sjednici Doma naroda, odr`anoj 15. prosinca 2009. godine, usvojila je ZAKON O OP]OJ SIGURNOSTI PROIZVODA POGLAVLJE I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. (Cilj i opseg) (1) Ovim se Zakonom ure|uje op}a sigurnost proizvoda koji su stavljeni na tr`i{te, kriteriji za ocjenjivanje uskla|enosti s op}im sigurnosnim zahtjevom, te obveze proizvo|a~a i distributera. (2) Ovaj Zakon primjenjuje se na sve proizvode definirane u ~lanku 2. to~ka a) ovoga Zakona, izuzev proizvoda ~iji su sigurnosni zahtjevi ure|eni posebnim va`e}im propisima Bosne i Hercegovine. (3) Ako posebnim propisima iz stavka (2) ovoga ~lanka nisu obuhva}ene sve vrste i kategorije rizika koje proizvod mo`e predstavljati, ovaj se Zakon primjenjuje na te proizvode samo u odnosu na te vrste i kategorije rizika. (4) Ako posebnim propisima iz stavka (2) ovoga ~lanka nisu ure|ene obveze proizvo|a~a i distributera, u tom slu~aju primjenjuju se odredbe ovoga Zakona. (5) Ispunjavanjem obveza propisanih ovim Zakonom ne isklju~uje se odgovornost proizvo|a~a za {tetu nastalu od proizvoda s nedostatkom u smislu propisa kojima je ure|ena ta odgovornost. ^lanak 2. (Definicije) Pojmovi koji se koriste u smislu odredaba ovoga Zakona imaju sljede}e zna~enje: a) 1) Proizvod je svaki neprehrambeni proizvod koji je namijenjen potro{a~ima ili koji bi u razumno predvidljivim uvjetima potro{a~i mogli uporabiti ~ak i ako im nije izravno namijenjen, a koji je isporu~en ili u~injen dostupnim, uz pla}anje ili besplatno, u okviru kakve trgova~ke djelatnosti, uklju~uju}i i proizvod isporu~en ili u~injen dostupnim u okviru pru`anja usluga, bez obzira na to je li nov, rabljen ili prepravljen. 2) Ova definicija proizvoda ne odnosi se na rabljene proizvode koji se dobavljaju kao antikviteti ili na proizvode koji zahtijevaju popravak ili prepravak prije uporabe, pod uvjetom da dobavlja~ u tom smislu jasno obavijesti osobu kojoj dostavlja dani proizvod. b) Siguran proizvod je svaki proizvod koji u uobi~ajenim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe, uklju~uju}i trajanje i po potrebi stavljanje u uporabu i zahtjeve za ugradbu i odr`avanje, ne predstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda, a koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom za{tite sigurnosti i zdravlja ljudi, posebno uzimaju}i u obzir sljede}e elemente: 1) zna~ajke proizvoda, osobito njegov sastav, pakiranje, upute za sklapanje te po potrebi ugradbu i odr`avanje; 2) utjecaj proizvoda na druge proizvode u slu~aju kad se razumno mo`e predvidjeti da }e se on rabiti s drugim proizvodima; 3) predstavljanje proizvoda, njegovo ozna~avanje, upozorenja i upute za njegovu uporabu i odlaganje nakon uporabe i sve druge oznake ili obavijesti koje se odnose na taj proizvod; 4) kategorije potro{a~a izlo`enih riziku kada rabe odre|eni proizvod, osobito djecu i starije osobe. Mogu}nost postizanja vi{e sigurnosti ili dostupnosti proizvoda koji predstavljaju ni`i stupanj rizika ne mo`e biti osnovom da bi se proizvod smatrao opasnim. c) Opasan proizvod je svaki proizvod koji nije sukladan s definicijom sigurnog proizvoda iz to~ke b) ovoga ~lanka. d) Ozbiljan rizik je svaki rizik koji zahtijeva brzo djelovanje nadle`nih tijela u Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i i rizik ~ije posljedice nisu trenuta~ne.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 84/09 27.10.2009 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 putevi,saobraćaj,sigurnost bezbjednosti Bosne i Hercegovine radi sprovo|ewa dobrovoqne predaje. (3) U slu~aju iz stava (1) ovog ~lana mo`e se produ`iti pritvor samo ako za to postoji neki od razloga utvr|enih Zakonom o krivi~nom postupku. U suprotnom, lice se pu{ta na slobodu uz odre|ivawe jemstva, zabrane napu{tawa boravi{ta, odnosno drugih ograni~ewa li~ne slobode propisanih Zakonom o krivi~nom postupku. ^lan 31. (@alba na rje{ewe o predaji) (1) Na rje{ewe kojim se udovoqava zahtjevu Me|unarodnog krivi~nog suda za predaju lica, tu`ilac, lice ~ija se predaja tra`i i wegov branilac imaju pravo `albe u roku od osam dana od dana prijema rje{ewa. (2) @alba zadr`ava izvr{ewe rje{ewa, a o woj odlu~uje Apelaciono odjeqewe Suda BiH. (3) Na postupak odlu~ivawa o `albi, na odgovaraju}i na~in primijeni}e se odredbe Zakona o krivi~nom postupku koje se odnose na odlu~ivawe o `albi na presudu. ^lan 32. (Izvr{nost rje{ewa) (1) Pravosna`no rje{ewe kojim se dopu{ta predaja lica Me|unarodnom krivi~nom sudu je kona~no. (2) Protiv rje{ewa iz stava (1) ovog ~lana mo`e se podnijeti apelacija Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. (3) Ministar pravde mo`e privremeno odgoditi predaju lica zbog wegove bolesti ili drugog naro~ito opravdanog razloga. ^lan 33. (Dostavqawe rje{ewa) Pravosna`no i izvr{no rje{ewe kojim je odlu~eno o zahtjevu Me|unarodnog krivi~nog suda za predaju lica dostavqa se Me|unarodnom krivi~nom sudu putem Ministarstva pravde. ^lan 34. (Predaja osumwi~enog) Predaju lica Me|unarodnom krivi~nom sudu, na osnovu izjave o dobrovoqnoj predaji ili na osnovu pravosna`nog i kona~nog rje{ewa o predaji, obavqa Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine. DIO [ESTI - IZVR[EWE PRESUDE I DRUGIH ODLUKA ME\UNARODNOG KRIVI^NOG SUDA ^lan 35. (Izvr{ewe presude i drugih odluka Me|unarodnog krivi~nog suda) (1) Bosna i Hercegovina izvr{i}e presudu i drugu odluku Me|unarodnog krivi~nog suda primjewuju}i Rimski statut i druge propise Me|unarodnog krivi~nog suda, te odgovaraju}e odredbe doma}eg prava. (2) Bosna i Hercegovina obavijesti}e bez odga|awa Me|unarodni krivi~ni sud o stvarnim ili pravnim razlozima koji onemogu}avaju ili ograni~avaju izvr{ewe presude ili druge odluke te se posavjetovati sa Sudom o na~inu daqweg postupawa. ^lan 36. (Prihvat osu|enog) Bosna i Hercegovina prihvati}e na izdr`avawe kazne osu|ene pred Me|unarodnim krivi~nim sudom u skladu sa sporazumom koji se zakqu~uje za svaki slu~aj posebno. DIO SEDMI - U^ESTVOVAWE U RADU SKUP[TINE DR@AVA STRANAKA I DRUGIH TIJELA SUDA ^lan 37. (U~estvovawe u radu Skup{tine dr`ava stranaka i drugih tijela Suda) (1) Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, na predlog Savjeta ministara imenuje predstavnika Bosne i Hercegovine za rad u Skup{tini dr`ava stranaka. (2) U radu Skup{tine uz predstavnika iz stava (1) ovog ~lana mogu u~estvovati jedan ili vi{e zamjenika predstavnika, te stru~waci za me|unarodno krivi~no pravo. (3) Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine, na predlog Savjeta ministara, u skladu sa Rimskim statutom i drugim aktima Me|unarodnog krivi~nog suda, obezbje|uje odgovaraju}e u~e{}e predstavnika Bosne i Hercegovine u radu drugih organa Me|unarodnog krivi~nog suda. ^lan 38. (Izbori i imenovawa u Me|unarodnom krivi~nom sudu) (1) Visoki sudski i tu`ila~ki savjet Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o Visokom sudskom i tu`ila~kom savjetu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08) i Rimskim statutom, sprovodi postupak izbora sudija koji }e biti predlo`eni za imenovawe u Me|unarodni krivi~ni sud. (2) U slu~aju kada je Rimskim statutom ili drugim aktom Me|unarodnog krivi~nog suda predvi|en poseban postupak za izbor ili imenovawe predstavnika u druga tijela, Savjet ministara sprove{}e postupak primjewuju}i odgovaraju}e odredbe doma}eg prava. ^lan 39. (Finansirawe Me|unarodnog krivi~nog suda) (1) Finansijska sredstva kojim Bosna i Hercegovina doprinosi radu Me|unarodnog krivi~nog suda obezbje|uju se u buxetu institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, a u skladu sa kriterijumima Organizacije ujediwenih nacija. (2) Tro{kove pravne pomo}i i saradwe Bosne i Hercegovine i Me|unarodnog krivi~nog suda podmiruje svaka od strana u skladu sa ~lanom 100. Rimskog statuta. DIO OSMI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 40. (Primjena odredaba Zakona koje se odnose na Me|unarodni krivi~ni sud) Odredbe ovog Zakona koje se odnose na Me|unarodni krivi~ni sud i saradwu s Me|unarodnim krivi~nim sudom, kao i na li{ewe slobode i predaju lica, primjewuju se na krivi~na djela iz ~lana 5. Rimskog statuta, po~iwena nakon stupawa na snagu Rimskog statuta (6. mart 2002. godine). ^lan 41. (Stupawe na snagu ovog Zakona) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH, broj 445/09 19. oktobra 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr Milorad @ivkovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. 490 Na osnovu ~lana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 14. oktobra 2009. godine, i na 37. sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. oktobra 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06 i 44/07), u ~lanu 34. stav (2) iza rije~i: "opojnih sredstava" stavlja se ta~ka, a ostatak teksta bri{e se. Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3)U putni~kom automobilu na sjedi{tu suvoza~a ne smije se prevoziti dijete mla|e od 12 godina". ^lan 2. Iza ~lana 34. dodaje se novi ~lan 34a. koji glasi: Utorak, 27. 10. 2009. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 84 - Strana 13 Broj 84 - Strana 14 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 27. 10. 2009. "^lan 34a. (1) Izuzetno od ~lana 34. stav (3) ovog Zakona, u putni~kom automobilu voza~ mo`e prevoziti dijete mla|e od dvije godine na prednjem sjedi{tu vozila ako vozilo nema suvoza~ki zra~ni jastuk ili je suvoza~ki zra~ni jastuk isklju~en i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno od smjera kretanja vozila, a koja je pri~vr{}ena za sjedi{te pomo}u sigurnosnog pojasa u tri ta~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. Dijete u sigurnosnoj sjedalici mora biti vezano. (2) U putni~kom automobilu na zadnjem sjedi{tu voza~ smije prevoziti dijete mla|e od pet godina samo kada je dijete ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedi{te pri~vr{}ena pomo}u sigurnosnog pojasa u tri ta~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. (3) Voza~ u putni~kom automobilu smije prevoziti dijete starije od pet a mla|e od 12 godina na zadnjem sjedi{tu samo kada dijete sjedi na posebnom podmeta~u prilago|enom njegovoj visini koji omogu}ava upotrebu sigurnosnog pojasa i kada je ispravno vezano sigurnosnim pojasom, ili je ispravno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedi{te pri~vr{}ena pomo}u sigurnosnog pojasa u tri ta~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. (4) Na~ine i uslove prijevoza djece mla|e od 12 godina posebnim pravilnikom detaljnije propisuje ministar nadle`an za poslove saobra}aja". ^lan 3. U ~lanu 172. iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6) Voza~ je du`an da se, prije nego {to po~ne upravljati vozilom, pobrine za adekvatnu sigurnosnu za{titu djece mla|e od 12 godina, u skladu s ~lanom 34a.". ^lan 4. U ~lanu 238. stav (1) iza ta~ke 1) dodaje se nova ta~ka 1a) koja glasi: "1a) voza~ koji u putni~kom automobilu prevozi dijete protivno odredbama ~lana 34a.". ^lan 5. U ~lanu 239. stav (1) ta~ka 3) bri{e se. Dosada{nje ta~ke od 4) do 34) postaju ta~ke od 3) do 33). ^lan 6. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH, broj 446/09 19. oktobra 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Milorad @ivkovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 14. listopada 2009. godine, i na 37. sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. listopada 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lanak 1. U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06 i 44/07), u ~lanku 34. u stavku (2) iza rije~i: "opojnih sredstava" stavlja se to~ka, a ostatak teksta se bri{e. Iza stavka (2) dodaje se novi stavak (3), koji glasi: "(3)U osobnom automobilu na sjedalu suvoza~a zabranjeno je prevoziti dijete mla|e od 12 godina". ^lanak 2. Iza ~lanka 34. dodaje se novi ~lanak 34.a, koji glasi: "^lanak 34.a. (1) Iznimno od ~lanka 34. stavak (3) ovoga Zakona, voza~ u osobnom automobilu mo`e prevoziti dijete mla|e od dvije godine na prednjem sjedalu ako vozilo nema zra~ni jastuk za suvoza~a ili je zra~ni jastuk za suvoza~a isklju~en i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno od smjera kretanja vozila, a koja je pri~vr{}ena za sjedalo pomo}u sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. Dijete u sigurnosnoj sjedalici mora biti vezano. (2) Voza~ u osobnom automobilu smije prevoziti dijete mla|e od pet godina na stra`njem sjedalu samo kada je dijete pravilno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je za sjedalo pri~vr{}ena pomo}u sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. (3) Voza~ u osobnom automobilu smije prevoziti dijete starije od pet a mla|e od 12 godina na stra`njem sjedalu samo kada dijete sjedi na posebnom podmeta~u prilago|enom njegovoj visini koji omogu}ava upotrebu sigurnosnog pojasa i kada je pravilno vezano sigurnosnim pojasem, ili je pravilno vezano u sigurnosnoj sjedalici koja je pri~vr{}ena za sjedalo pomo}u sigurnosnog pojasa u tri to~ke vezivanja ili posebnim kop~ama u vozilu. (4) Ministar nadle`an za poslove prometa posebnim pravilnikom pobli`e propisuje na~ine i uvjete prijevoza djece mla|e od 12 godina." ^lanak 3. U ~lanku 172. iza stavka (5) dodaje se novi stavak (6), koji glasi: "(6)Voza~ je du`an, prije nego {to po~ne upravljati vozilom, pobrinuti se za primjerenu sigurnosnu za{titu djece mla|e od 12 godina, u skladu s ~lankom 34.a.". ^lanak 4. U ~lanku 238. stavak (1) iza to~ke 1) dodaje se nova to~ka 1.a), koja glasi: "1.a) voza~ koji u osobnom automobilu prevozi dijete protivno odredbama ~lanka 34.a.". ^lanak 5. U ~lanku 239. u stavku (1) to~ka 3) bri{e se. Dosada{nje to~ke od 4) do 34) postaju to~ke od 3) do 33). ^lanak 6. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH". (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 446/09 19. listopada 2009. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Milorad @ivkovi}, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, v. r. Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 62. sjed - nici Predstavni~kog doma odr`anoj 14. oktobra 2009. godine i na 37. sjednici Doma naroda, odr`anoj 19. oktobra 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. U Zakonu o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06, 75/06 i 44/07), u ~lanu 34 stav (2) iza rije~i: "opojnih sredstava" stavqa se ta~ka, a ostatak teksta se bri{e. Iza stava (2) dodaje se novi stav (3) koji glasi: "(3) U putni~kom automobilu na predwem sjedi{tu do voza~a ne smije se prevoziti dijete mla|e od 12 godina".
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o konkurenciji BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 80/09 13.10.2009 SG BiH 76/07, SG BiH 48/05 konkurencija,zakon ^lan 23. Postupci zapo~eti pred Konkurencijskim savjetom, a koji nisu okon~ani do dana stupawa na snagu ovog Zakona, nastavi}e se po odredbama Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07). ^lan 24. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a objavi}e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 425/09 1. oktobra 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr Milorad @ivkovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. Na osnovu ~lana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 60. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 16. septembra 2009. godine, i na 36. sjednici Doma naroda, odr`anoj 1. oktobra 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONKURENCIJI ^lan 1. U Zakonu o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07) u ~lanu 2. stavu (1) rije~i: "koja posredno ili neposredno u~estvuju u prometu roba i usluga" zamjenjuju se rije~ima: "koja se posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pru`anjem usluga", ispred rije~i "svojim" dodaje se rije~ "mogu" a iza rije~i "djelovanjem" rije~i: "spre~avaju, ograni~avaju ili naru{avaju" zamjenjuju se rije~ima: "spre~avati, ograni~avati ili naru{avati". U ta~ki a) iza rije~i "preduzetnike" bri{e se zarez i dodaju se rije~i: "i njihova udru`enja". Stav (2) mijenja se i glasi: "(2)Ovaj zakon primjenjuje se i na privredne subjekte koji imaju kontrolu nad drugim privrednim subjektom, te na privredne subjekte pod njegovom kontrolom. Privrednim subjektom pod kontrolom drugog privrednog subjekta smatra se privredni subjekt u kojem drugi privredni subjekt neposredno ili posredno: a) ima vi{e od polovine udjela ili dionica, ili b) mo`e ostvarivati vi{e od polovine glasa~kih prava, ili c) ima pravo na postavljanje vi{e od polovine ~lanova uprave, nadzornog odbora, odnosno odgovaraju}eg tijela za upravljanje, te vo|enje poslova, ili d) na drugi na~in ima pravo na upravljanje poslovanjem privrednog subjekta." U stavu (3) rije~i: "privredne djelatnosti" bri{u se, a rije~i: "privrednih subjekata" zamjenjuju se rije~ima: "privredne subjekte". ^lan 2. U ~lanu 3. u st. (1), (2) i (3) iza rije~i "proizvoda" dodaju se rije~i: "i/ili usluga". Stav (4) mijenja se i glasi: "(4)U odre|enim slu~ajevima relevantno geografsko tr`i{te mo`e biti utvr|eno na me|unarodnom nivou." ^lan 3. U ~lanu 4. u stavu (1) rije~i: "kao i odluke udru`enja privrednih subjekata" zamjenjuju se rije~ima: "kao i odluke i drugi akti privrednih subjekata". U stavu (3) ta~ki a) na kraju teksta ta~ka-zarez se bri{u i dodaje se veznik "i". ^lan 4. U ~lanu 5. stav (2) bri{e se. Dosada{nji st. (3), (4) i (5) postaju st. (2), (3) i (4). U dosada{njem stavu (3) koji postaje stav (2) rije~i: "u navedenom roku" zamjenjuju se rije~ima: "u roku iz ~lana 41. stav (1) ta~ka b) ovog Zakona". U dosada{njem stavu (4) koji postaje stav (3) u ta~ki c) rije~i: "utvr|enim obavezama" zamjenjuju se rije~ima: "obavezama utvr|enim od strane". U dosada{njem stavu (5) koji postaje stav (4) broj "(4)" zamjenjuje se brojem "(3)". ^lan 5. U ~lanu 8. stavu (2) rije~i: "pod uslovom da sporazum ne sadr`i odredbe koje uprkos neznatnom tr`i{nom u~e{}u dovode do sprje~avanja, ograni~avanja ili naru{avanja konkurencije" zamjenjuju se rije~ima: "izuzev te{kih ograni~enja". U stavu (3) ta~ki b) iza rije~i "nisu" dodaju se rije~i: "stvarni ili potencijalni". U stavu (4) iza rije~i "ispunjavati" stavlja se zarez i dodaju rije~i: "kao i te{ka ograni~enja". ^lan 6. U ~lanu 9. stavu (2) rije~i: "mo`e imati" zamjenjuju se rije~ju "ima", a rije~i: "Bosne i Hercegovine" bri{u se. Stav (3) mijenja se i glasi: "(3)Pretpostavlja se da vi{e privrednih subjekata ima dominantan polo`aj na tr`i{tu roba i/ili usluga ako na relevantnom tr`i{tu dva ili tri privredna subjekta imaju zajedno tr`i{no u~e{}e ve}e od 60%". Iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi: "(4)Pretpostavlja se da vi{e privrednih subjekata ima dominantan polo`aj na tr`i{tu roba i/ili usluga ako na relevantnom tr`i{tu ~etiri ili pet privrednih subjekata imaju zajedno tr`i{no u~e{}e ve}e od 80%". Dosada{nji stav (4) postaje stav (5). ^lan 7. U ~lanu 11. stav (2) bri{e se. Dosada{nji st. (3) i (4) postaju st. (2) i (3). U dosada{njem stavu (3) koji postaje stav (2) rije~i: "stava (2) ovog ~lana i" bri{u se, iza broja "41." dodaju se rije~i: "stav (1) ta~ka c)", iza rije~i: "smatra se da", dodaje se rije~ "se" i iza rije~i "sporazumom" dodaju se rije~i: "odnosno postupanjem privrednog subjekta". U dosada{njem stavu (4) koji postaje stav (3) broj "(3)" zamjenjuje se brojem "(2)", rije~i: "da predmetni sporazum" zamje nju ju se rije~ima: "da zaklju~enim sporazumom, odnosno postupanjem privredni subjekt", i iza rije~i: "ne zloupotrebljava", rije~ "se" bri{e se. ^lan 8. U ~lanu 14. stavu (1) ta~ka a) mijenja se i glasi: "a) da ukupni godi{nji prihod svih u~esnika koncentracije ostvaren prodajom roba i/ili usluga na svjetskom tr`i{tu iznosi 100.000.000 KM po zavr{nom ra~unu u godini koja je prethodila koncentraciji; i". U ta~ki b) broj "5.000.000 KM" zamjenjuje se brojem "8.000.000 KM". ^lan 9. U ~lanu 15. stavu (1) ta~ki a) rije~i: "direktnih poreza" zamjenjuju se rije~ima: "indirektnih poreza". ^lan 10. ^lan 16. mijenja se i glasi: "^lan 16. (Prijava koncentracije) (1) Privredni subjekti, u~esnici koncentracije obavezni su podnijeti prijavu koncentracije u smislu ~l. 12. i 14. ovog Zakona u roku od 15 dana od dana zaklju~ivanja sporazuma, objavljivanja javne ponude ili sticanja kontrole, zavisno od toga {ta nastupi ranije. Utorak, 13. 10. 2009. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 80 - Strana 3 Broj 80 - Strana 4 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 13. 10. 2009. (2) Prijava koncentracije mo`e se podnijeti i kada u~esnici koncentracije doka`u svoju namjeru za koncentracijom zaklju~enim na~elnim sporazumom, memorandumom o razumijevanju, pismom namjere potpisanim od svih u~esnika koncentracije ili javnim objavljivanjem namjere za ponudu kupovine. (3) U slu~aju kada kontrolu nad cijelim ili dijelovima jednog ili vi{e privrednih subjekata sti~e drugi privredni subjekt, prijavu podnosi privredni subjekt koji sti~e kontrolu, a u svim ostalim slu~ajevima privredni subjekti podnose zajedni~ku prijavu. (4) Konkurencijsko vije}e du`no je objaviti podatke iz prijave koncentracije u dnevnim novinama, a naro~ito: a) nazive privrednih subjekata u~esnika u koncentraciji; b) oblik koncentracije; i c) privredni sektor u okviru kojeg se koncentracija vr{i." ^lan 11. U ~lanu 17. stavu (1) rije~i: "pozitivne i negativne" bri{u se, iza rije~i "efekte" dodaju se rije~i: "koji za posljedicu imaju zna~ajno naru{avanje tr`i{ne konkurencije" a rije~i: "koji za posljedicu ima zna~ajno naru{avanje tr`i{ne konkurencije" bri{u se. ^lan 12. U ~lanu 18. stavu (5) rije~ "namjere" bri{e se, a broj "60" zamjenjuje se brojem "30". Iza stava (5) dodaje se novi stav (6) koji glasi: "(6)U slu~aju kada Konkurencijsko vije}e u roku od 30 dana, u skladu sa stavom (5) ovog ~lana, od dana izdavanja potvrde o prijemu kompletne i uredne prijave iz ~lana 30. ovog zakona ne donese zaklju~ak o pokretanju postupka ocjene koncentracije, smatrat }e se da je koncentracija dopu{tena". Dosada{nji st. (6), (7), (8) i (9) postaju st. (7), (8), (9) i (10). U dosada{njem stavu (9) koji postaje stav (10) broj "(8)" zamjenjuje se brojem "(9)". ^lan 13. U ~lanu 19. stavu (2) ta~ki b) broj "14." zamjenjuje se brojem "12.". ^lan 14. U ~lanu 30. naslov ~lana mijenja se i glasi: "(Dokumentacija uz prijavu koncentracije)". U stavu (1) rije~ "namjere" bri{e se. U ta~ki a) iza rije~i "odnosno" dodaje se veznik "i". U ta~ki c) rije~i: "propisom o koncentraciji" zamjenjuju se rije~ima: "podzakonskim aktima uz ovaj zakon". ^lan 15. U ~lanu 32. stavu (2) broj "15" zamjenjuje se brojem "30". ^lan 16. U ~lanu 34. stavu (3) rije~ "namjerno" bri{e se. ^lan 17. U ~lanu 35. stavu (2) rije~i: "a ne `ele ih staviti na uvid," bri{u se. ^lan 18. U ~lanu 41. stav (1) mijenja se i glasi: "(1)Nakon dono{enja zaklju~ka o pokretanju postupka, Konkurencijsko vije}e du`no je donijeti kona~no rje{enje u roku: a) od {est mjeseci za utvr|ivanje zabranjenih sporazuma iz ~lana 4. ovog zakona; b) od tri mjeseca za utvr|ivanje pojedina~nog izuze}a iz ~lana 5. ovog zakona; c) od ~etiri mjeseca za utvr|ivanje zloupotrebe dominantnog polo`aja iz ~lana 11. ovog zakona; d) od tri mjeseca za utvr|ivanje ocjene koncentracije iz ~lana 18. ovog zakona." U stavu (2) rije~i: "kao i ~l. 5. i 11. ovog zakona," bri{u se. ^lan 19. U ~lanu 42. stavu (1) ta~ka g) bri{e se. Iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2)Osim rje{enja iz stava (1) ovog ~lana, Konkurencijsko vije}e donosi i druga rje{enja, zaklju~ke i druge akte na osnovu odredbi ovog zakona". ^lan 20. U ~lanu 48. stavu (1) ta~ki d) na kraju teksta ta~ka se zamjenjuje ta~kom-zarezom. Iza ta~ke d) dodaje se nova ta~ka e) koja glasi: "e) provede koncentraciju bez prethodnog rje{enja o koncentraciji u smislu ~lana 18. stav (9) ovog zakona". ^lan 21. U ~lanu 54. stavu (1) rije~i: "u toku postupka" bri{u se. ^lan 22. Konkurencijsko vije}e }e, u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, uskladiti podzakonske i druge akte koji se odnose na provo|enje odredbi ovog zakona. ^lan 23. Postupci zapo~eti pred Konkurencijskim vije}em, a koji nisu okon~ani do dana stupanja na snagu ovog zakona, bit }e nastavljeni po odredbama Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07). ^lan 24. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH, broj 425/09 1. oktobra 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Dr. Milorad @ivkovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r Na temelju ~lanka IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 60. sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 16. rujna 2009. godine, i na 36. sjednici Doma naroda, odr`anoj 1. listopada 2009. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KONKURENCIJI ^lanak 1. U Zakonu o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 48/05 i 76/07) u ~lanku 2. u stavku (1) rije~i: "koje posredno ili neposredno sudjeluju u prometu roba i usluga" zamjenjuju se rije~ima: "koje se posredno ili neposredno bave proizvodnjom, prodajom roba i pru`anjem usluga", ispred rije~i "svojim" dodaje se rije~ "mogu", a iza rije~i "djelovanjem" rije~i: "spre~avaju, ograni~avaju ili naru{avaju" zamjenjuju se rije~ima: "spre~avati, ograni~avati ili naru{avati". U to~ki a) iza rije~i "poduzetnike" bri{e se zarez i dodaju se rije~i: "i njihove udruge". Stavak (2) mijenja se i glasi: "(2)Ovaj Zakon primjenjuje se i na gospodarske subjekte koji imaju nadzor nad drugim gospodarskim subjektom, te na gospodarske subjekte pod njegovim nadzorom. Gospodarskim subjektom pod nadzorom drugog gospodarskog subjekta smatra se gospodarski subjekt u kojem drugi gospodarski subjekt neposredno ili posredno: a) ima vi{e od polovine udjela ili dionica, ili b) mo`e ostvarivati vi{e od polovine glasa~kih prava, ili
Zakon i izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju kompanije za prenos električne energije BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 76/09 28.09.2009 SG BiH 20/14, SG BiH 35/04 električna energija,zakon,bih Broj 76 - Stranica 20 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 28. 9. 2009. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNIVANJU KOMPANIJE ZA PRIJENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ("Slu`beni glasnik Bosne i Hercegovine", br. 35/04) ^lan 1. U ~lanu 38. "Mandat generalnog direktora", dodaju se novi stavovi 2., 3., i 4. koji glase: (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog ~lana, generalni direktor }e obavljati funkciju i vr{iti sve svoje du`nosti kako je predvi|eno ovim Zakonom do imenovanja njegovog nasljednika, odnosno do njegovog razrje{enja. (3) Izvr{ni direktor nadle`an za planiranje sistema i in`injering obavljat }e sve du`nosti generalnog direktora do imenovanja novog generalnog direktora u slu~aju da generalni direktor: a) podnese ostavku, b) bude razrije{en du`nosti u skladu s ~lanom 32. ovog Zakona, c) bude odsutan bez opravdanih razloga u trajanju od pet dana uzastopno, d) ili bude na drugi na~in onemogu}en. (4) Svaki put po primitku obavijesti od ~lana uprave, Upravni odbor }e hitno sazvati zasjedanje i prostom ve}inom odlu~ivati o tome jesu li ispunjeni uslovi za primjenu stava 3., ta~ke c) i d), s tim da na zasjedanju Upravnog odbora moraju biti prisutna najmanje ~etiri ~lana. ^lan 2. Ovaj Zakon se objavljuje na slu`benoj internet stranici Ureda visokog predstavnika i stu pa na snagu narednog dana od dana objavljivanja. Ovaj Zakon se odmah objavljuje u "Slu`benom glasniku Bosne i Hercegovine". VIJE]E MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE 418 Na temelju ~lanka 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), i ~lanka 2. stavka (1) to~ka a) i ~lanka 4. Odluke o sjedi{tu i po~etku rada agencije za.potporu policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 24/09), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na 95. sjednici odr`anoj 23. srpnja 2009. godine, donijelo je ODLUKU O ODRE\IVANJU TRAJNOG SMJE[TAJA AGENCIJE ZA FORENZI^KA ISPITIVANJA I VJE[TA^ENJA ^lanak 1. (1) Ovom Odlukom odre|uje se trajni smje{taj Agencije za forenzi~ka ispitivanja i vje{ta~enja u zgradi Dr`avne agencije za istrage i za{titu na lokaciji Lukavica, op}ina Isto~no Novo Sarajevo. (2) Agencija za forenzi~ka ispitivanja i vje{ta~enja }e koristiti smje{taj iz stavka (1) ovog ~lanka nakon zavr{etka izgradnje objekta. ^lanak 2. (1) U objektu iz ~lanka 1. ove Odluke Agencija za forenzi~ka ispitivanja i vje{ta~enja }e koristiti prostor u prizemlju povr{ine cca 1135 m². (2) Agencija za forenzi~ka ispitivanja i vje{ta~enja }e gra|evinski prostor iz stavka (1) ovog ~lanka prilago|avati potrebama iz djelokruga svojih mjerodavnosti. ^lanak 3. Ova Odluka stu pa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH". VM broj 200/09 23. srpnja 2009. godine Sarajevo Predsjedatelj Vije}a ministara BiH Dr. Nikola [piri}, v. r. Na osnovu ~lana 17. Zakona o Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), i ~lana 2. stava (1) ta~ka a) i ~lana 4. Odluke o sjedi{tu i po~etku rada agencija za podr{ku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 24/09), Savjet ministara Bosne i Hercegovine na 95. sjednici odr`anoj 23. jula 2009. godine, donio je ODLUKU O ODRE\IVAWU TRAJNOG SMJE[TAJA AGENCIJE ZA FORENZI^KA ISPITIVAWA I VJE[TA^EWA ^lan 1. (1) Ovom Odlukom odre|uje se trajni smje{taj Agencije za forenzi~ka ispitivawa i vje{ta~ewa u zgradi Dr`avne agencije za istrage i za{titu na lokaciji Lukavica, op{tina Isto~no Novo Sarajevo. (2) Agencija za forenzi~ka ispitivawa i vje{ta~ewa }e koristiti smje{taj iz stava (1) ovog ~lana nakon zavr{etka izgradwe objekta. ^lan 2. (1) U objektu iz ~lana 1. ove Odluke Agencija za forenzi~ka ispitivawa i vje{ta~ewa }e koristiti prostor u prizemqu povr{ine cca 1135 m². (2) Agencija za forenzi~ka ispitivawa i vje{ta~ewa }e gra|evinski prostor iz stava (1) ovog ~lana prilago|avati potrebama iz djelokruga svojih nadle`nosti. ^lan 3. Ova Odluka stu pa na snagu danom dono{ewa i objavquje se u "Slu`benom glasniku BiH". SM broj 200/09 23. jula 2009. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Dr Nikola [piri}, s. r. Na osnovu ~lana 17. Zakona o Vije}u ministara Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), i ~lana 2. stava (1) ta~ka a) i ~lana 4. Odluke o sjedi{tu i po~etku rada agencija za podr{ku policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 24/09), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine na 95. sjednici odr`anoj 23. jula 2009. godine, donijelo je ODLUKU O ODRE\IVANJU TRAJNOG SMJE[TAJA AGENCIJE ZA FORENZI^KA ISPITIVANJA I VJE[TA^ENJA ^lan 1. (1) Ovom Odlukom odre|uje se trajni smje{taj Agencije za forenzi~ka ispitivanja i vje{ta~enja u zgradi Dr`avne agencije za istrage i za{titu na lokaciji Lukavica, op}ina Isto~no Novo Sarajevo. (2) Agencija za forenzi~ka ispitivanja i vje{ta~enja }e koristiti smje{taj iz stava (1) ovog ~lana nakon zavr{etka izgradnje objekta.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 38/09 10.06.2009 SG BiH 33/03 zaštita okoliša,dopuna ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZA[TITI OKOLI[A ^lan l. U Zakonu o za{titi okoli{a ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 33/03) u ~lanu 4. iza definicije: "uticaj na okoli{ - promjene u okoli{u nastale kori{tenjem i optere}ivanjem okoli{a; dodaje se nova definicija koja glasi: "strategijska procjena okoli{a-sistematski proces vrednovanja okolinskih posljedica predlo`enih planova, programa ili strategija kako bi se jo{ u ranoj fazi dono{enja odluka uz ekonomska i dru{tvena uklju~ila i okolinska razmatranja", a iza definicije: "procjena uticaja na okoli{ - identifikacija, opis i odgovaraju}a procjena u odnosu na svaki pojedina~an slu~aj, u skladu sa odredbama ovog zakona, direktan i indirektan uticaj nekog projekta na sljede}e elemente i faktore: – ljude, biljni i `ivotinjski svijet; – zemlji{te, vodu, zrak, klimu i krajolike; – materijalna dobra i kulturno naslije|e; – me|udjelovanje faktora navedenih u podta~. jedan, dva i tri", dodaje se nova definicija koja glasi: "plan aktivnosti - plan prilago|avanja postoje}ih pogona i postrojenja koji sadr`i ciljeve, mjere i uvjete koji moraju zadovoljiti nove standarde za{tite svih segmenata okoli{a sa utvr|enim sredstvima u utvr|enom roku". ^lan 2. U ~lanu 10. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Javnost ima pravo sudjelovati u postupcima koji se vode na zahtjev operatora u skladu sa ovim Zakonom ili drugim propisima." Dosada{nji stav 3. postaje stav 4. ^lan 3. U ~lanu 18. u stavu 1. iza rije~i "obuhvata" dodaju se rije~i: "za{titu od" a rije~ "upotrebu" zamjenjuje se rije~ju "upotrebe". ^lan 4. U ~lanu 19. u stavu 1. i u ~lanu 20. u stavu 1. iza rije~i "obuhvata" dodaju se rije~i: "za{titu od" a rije~i: "sve vrste" zamjenjuju se rije~ima: "svih vrsta". ^lan 5. U ~lanu 20. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Sva pitanja u vezi sa za{titom od buke i vibracija uredit }e se posebnim zakonom." ^lan 6. U ~lanu 21. iza rije~i "obuhvata" dodaju se rije~i: "za{titu od" a rije~i: "proizvedenu i prirodnu jonizaciju, nejoniziraju}u radijaciju i termalnu radijaciju" zamjenjuju se rije~ima: "proizvedene i prirodne jonizacije, nejoniziraju}e radijacije i termalne radijacije svih vrsta". ^lan 7. U ~lanu 22. u stavu 1. rije~i: "Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a " zamjenjuju se rije~ima: "Federalno ministarstvo okoli{a i turizma" a rije~ "omogu}iti" zamjenjuje se rije~ju "nalo`iti". U stavu 2. iza rije~i "naseljenosti" dodaju se rije~i: "i inteziteta kori{tenja okoli{a, kao periodi~ni izvje{taj o stanju okoli{a". Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Federalni organi nadle`ni za oblast upravljanja vodama, meteorologiju, pedologiju, geologiju, za{titu prirode, statistiku i druge upravne organizacije du`ni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje odgovaraju}ih podataka i informacija, posebno o kori{}enju i optere}enju okoli{a iz svoje nadle`nosti i dostaviti ih Ministarstvu, kao i drugim nadle`nim organima na dr`avnom nivou, te me|unarodnim institucijama." Dosada{nji stav 3. postaje stav 4. Godina XVI – Broj 38 Srijeda, 10. 6. 2009. godine S A R A J E V O ISSN 1512-7079 Broj 38 – Strana 2 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10.6.2009. ^lan 8. U ~lanu 36. u stavu 1. ta~ka 1. se bri{e. Dosada{nja ta~ka 2. postaje ta~ka 1. U stavu 4. iza ta~ke 3.alineja f) dodaje se nova alineja g) koja glasi: g) "prijedlogu rje{enja o izdavanju okolinske dozvole". U istom stavu, u ta~ki 5., rije~ "odluke" zamjenjuje se rije~ju "rje{enja". ^lan 9. U ~lanu 37. u stavu 1. rije~ "odluka" zamjenjuje se rije~ju "rje{enja". U stavu 3. rije~ "odluke" zamjenjuje se rije~ju "rje{enja". U stavu 4. rije~i: "donesenoj odluci" zamjenjuje se rije~ima: "donesenom rje{enju.". ^lan 10. U ~lanu 38. rije~i u naslovu: "Pristup pravdi" zamjenjuju se rije~ima: "Pravo `albe". ^lan 11. U ~lanu 45. u stavu 1. u ta~ki 1. rije~ "plan" zamjenjuje se rije~ju "pro gram". ^lan 12. U ~lanu 46. stav 1. rije~ "Plan" zamjenjuje se rije~ju "Pro - gram". U stavu 3. rije~ "plana" zamjenjuje se rije~ju "programa". ^lan 13. U ~lanu 48. u stavu 2. u ta~ki 1. rije~i: "Federalna strategija za{tite voda" zamjenjuje se rije~ima: "Federalna strategija upravljanja vodama". ^lan 14. U ~lanu 51. stav 1. mijenja se i glasi: "Organi nadle`ni za izradu dokumenata prostornog ure|enja i organi nadle`ni za izradu planova, programa i strategija iz oblasti: poljoprivrede, ribarstva, {umarstva, energije, rudarstva i industrije, transporta, upravljanja otpadom, upravljanja vodama i ~iji sadr`aji mogu imati negativan uticaj na okoli{ - du`ni su izraditi strategijsku procjenu okoli{a." ^lan 15. U ~lanu 52. stav 1. mijenja se i glasi: "Strategijska procjena okoli{a sadr`i: – procjenu okolinskog stanja; – identifikaciju razvojnih ciljeva odre|ivanjem prioriteta sa stanovi{ta okoli{a/odr`ivog razvoja; – razmatranje razvojnih alternativa za ciljeve i prioritete realizacije; – izradu prijedloga okolinske procjene; – odre|ivanje okolinskih indikatora za pra}enje uticaja na okoli{ i promjene stanja okoli{a; – integraciju planiranih mjera u zavr{ni dokument planova, programa i strategija." U stavu 2 .iza rije~i "ure|enja" dodaju se rije~i: "strategija, planova ili programa iz federalne nadle`nosti dostavljaju se federalnim ministarstvima nadle`nim za oblast okoli{a i zdravlja". U stavu 3. iza rije~i "okoli{a" dodaju se rije~i: "iz federalne nadle`nosti". Iza stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Strategijsku procjenu okoli{a iz kantonalne nadle`nosti donosi vlada kantona." ^lan 16. U naslovu IX. rije~i ,,(EIA)" se bri{u i dodaju rije~i: "l OKOLINSKA DOZVOLA". ^lan 17. U ~lanu 54. dodaju se novi st. 2., 3. i 4. koji glase: "Za izdavanje okolinske dozvole podnosi se zahtjev za izdavanje okolinske dozvole. Okolinsku dozvolu izdaje nadle`no ministarstvo u formi rje{enja. Okolinska dozvola se izdaje: – dono{enjem rje{enja za izdavanje okolinske dozvole u slu~ajevima gdje nije potrebna prethodna procjena uticaja na okoli{, – dono{enjem rje{enja za izdavanje okolinske dozvole nakon provedene pro ce dure prethodne procjene uticaja na okoli{ u slu~ajevima gdje je potrebna samo prethodna procjena uticaja na okoli{, – dono{enjem rje{enja za izdavanje okolinske dozvole nakon prihva}ene studije o uticaju na okoli{." ^lan 18. Iza ~lana 54. dodaje se novi ~lan 54.a koji glasi: "^lan 54.a Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole sadr`i: – ime i adresu operatora/investitora; – izvod iz planskog akta odnosnog podru~ja sa ucrtanom legendom o namjeni povr{ina {ireg podru~ja i namjenama povr{ine predmetne lokacije, – lokaciju pogona i postrojenja kao i opis: – pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehni~ki opis rada itd.), – osnovnih i pomo}nih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje, – izvora emisija iz pogona i postrojenja, – stanja lokacije pogona i postrojenja, – prirode i koli~ine predvi|enih emisija iz pogona i postrojenja u okoli{ (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju zna~ajnih uticaja na okoli{, – predlo`enih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spre~avanje ili ukoliko to nije mogu}e, smanjenje emisija iz postrojenja, – mjera za spre~avanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje, – ostalih mjera radi uskla|ivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja, – mjera planiranih za mon i tor ing emisija unutar podru~ja i/ili njihov uticaj, – predvi|enih alternativnih rje{enja; – kopiju zahtjeva za dobijanje drugih dozvola koje }e biti izdate zajedno sa okolinskom dozvolom; – netehni~ki rezime i – plan upravljanja otpadom. Za pogone i postrojenja za koje je obavezna izrada studije o procjeni uticaja na okoli{, uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole umjesto podataka iz stava 1. ovog ~lana podnosi se studija o uticaju na okoli{. Investitor je du`an studiju o procjeni uticaja na okoli{ dostaviti na ocjenu nadle`nom ministarstvu u roku od {est mjeseci od dana dono{enja zaklju~ka o izradi studije." ^lan 19. U ~lanu 55. u stavu 2. rije~ "postupku" zamjenjuje se rije~ju "postupak", rije~ "zainteresirani" zamjenjuje se rije~ju "nadle`ni" a iza rije~i: "organi na" dodaje se rije~ "op}inskom", iza koje se dodaje zarez. ^lan 20. U ~lanu 56. rije~ u naslovu "Projekti" zamjenjuje se rije~ima: "Pogoni i postrojenja". U stavu 2. ta~ka 1. se bri{e. Dosada{nje ta~.2. i 3. postaju ta~.1. i 2. U stavu 3. iza rije~i "okoli{" dodaju se rije~i: "te donosi rje{enje o izdavanju okolinske dozvole". ^lan 21. U ~lanu 57. dodaje se novi stav 2. koji glasi: "Ukoliko na osnovu zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole i prilo`enih dokaza utvrdi da nije potrebna izrada studije o Srijeda, 10.6.2009. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 38 – Strana 3 procjeni uticaja na okoli{ nadle`no ministarstvo donosi rje{enje o izdavanju okolinske dozvole na osnovu prethodne procjene uticaja na okoli{." ^lan 22. U ~lanu 58. st. 1. i 2. se bri{u. Dosada{nji stav 3. postaje stav 1., mijenja se i glasi: "Za pogone i postrojenja za koja je potrebna prethodna procjena uticaja na okoli{ nadle`no ministarstvo dostavlja zahtjev za izdavanje okolinske dozvole, zajedno sa prilozima, nadle`nim organima i zainteresiranim subjektima radi davanja mi{ljenja i sugestija." U dosada{njem stavu 4., koji postaje stav 2. rije~ "trideset" zamjenjuje se rije~ju "petnaest". Dosada{nji stav 5. se bri{e. ^lan 23. U ~lanu 59. u st. 1. i 2. rije~ "rje{enje" u odgovaraju}em pade`u zamjenjuje se rije~ju "zaklju~ak" u odgovaraju}em pade`u. U stavu 1. rije~ "trideset" zamjenjuje se rije~ju "petnaest". U stavu 2. ta~. 2. i 3. se bri{u. Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase: "Ocjenu studije o procjeni uticaja na okoli{ vr{i stru~na komisija koju imenuje ministar. Sastav, naknade kao i druga pitanja vezana uz rad komisije propisat }e nadle`ni ministar provedbenim propisom." Dosada{nji st. 3., 4. i 5. postaju st. 5., 6. i 7. U stavu 7. ispred rije~i "Provedbenim" dodaje se rije~ "Istim", rije~ "Provedbenim" zamjenjuje se rije~ju "provedbe - nim", iza rije~i "okoli{" dodaju se rije~i: "lista nosilaca izrade studije o procjeni uticaja na okoli{" ,a rije~i: "stava 3." zamjenjuju se rije~ima: "stava 5.". ^lan 24. U ~lanu 64. stav 1. mijenja se i glasi: "Nadle`no ministarstvo }e na osnovu ocjene studije o procjeni uticaja na okoli{ donijeti rje{enje o okolinskoj dozvoli u roku od 30 dana od dana dostavljanja ocjene." Stav 2. mijenja se i glasi: "Okolinska dozvola ne}e biti izdata ukoliko rezultati Studije o procjeni uticaja na okoli{ poka`u:". U ta~ki 1. bri{u se rije~i: "se utvrdi". U stavu 3. rije~i: "Rje{enjem o odobravanju ili odbijanju Studije o uticaju na okoli{" zamjenjuju se rije~ima: "Rje{enje o okolinskoj dozvoli". ^lan 25. ^lan 65. se bri{e. ^lan 26. ^lan 69. se bri{e. ^lan 27. U ~lanu 72. u stavu 1. rije~i: "2008. godine" zamjenjuju se rije~ima: "31.12.2011. godine". Stav 2. mijenja se i glasi: "Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole za postoje}e pogone i postrojenja obavezno sadr`i planove aktivnosti." Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Rok za izdavanje okolinske dozvole je 60 dana od dana ocjene plana aktivnosti." ^lan 28. U ~lanu 73. iza rije~i " ministarstvo" dodaju se rije~i: ,,i inspektora" a iza rije~i "emisija" dodaju se rije~i: "u skladu sa okolinskom dozvolom i provedbenim propisom". ^lan 29. U ~lanu 74. u stavu 1. rije~i: "Nadle`no ministarstvo razmatra i vr{i izmjenu okolinske dozvole, ili ukoliko ona nije potrebna, urbanisti~ke saglasnosti ukoliko: '; zamjenjuje se rije~ima: "Nadle`no ministarstvo ponovo razmatra i vr{i izmjenu okolinske dozvole ukoliko je:". U stavu 1. ta~ka 1. mijenja se i glasi: "- zaga|enje koje stvara pogon i postrojenje toliko zna~ajno da prelaze grani~ne vrijednosti utvr|ene u okolinskoj dozvoli;". U stavu 2. iza rije~i "zahtjev" dodaju se rije~i: "nadle`ne inspekcije za okoli{ i". ^lan 30. U ~lanu 75. u stavu 2. iza rije~i "ministarstvu" dodaju se rije~i: "i nadle`nom inspektoru". ^lan 31. U ~lanu 76. u stavu 1. iza rije~i "ministarstvo" dodati rije~i: "i nadle`nog inspektora". ^lan 32. U ~lanu 87. stav 1. mijenja se i glasi: "Federalni ministar propisuje standarde dono{enjem najbolje raspolo`ivih tehnika kojima se posti`u standardi kvaliteta okoli{a kako bi se negativni uticaji pogona i postrojenja ili aktivnosti na okoli{ sprije~ili ili sveli na najmanju mogu}u mjeru, a posebno: – uspostavljanjem grani~nih vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije, – odre|ivanjem tehnolo{kih i operativnih zahtjeva za pogone i postrojenja i – odre|ivanjem zahtjeva za mjerenje, mon i tor ing i podno{enje zahtjeva." ^lan 33. U ~lanu 90. stav 2. mijenja se i glasi: "Inspekcijski nadzor vr{i nadle`ni inspektor za{tite okoli{a." Stav 3. i 4. se bri{u. Dosada{nji st. 5., 6., 7., 8. i 9. postaju st. 3., 4., 5., 6. i 7. ^lan 34. U ~lanu 91. u stavu 1. bri{u se rije~i: "inspekciju i". Iza stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase: "Kontrolu pogona i postrojenja iz stava 1. ovog ~lana vr{i stru~na komisija koju formira ministar na pe riod od jedne godine. Sastav, na~in rada, naknade i druga pitanja vezana uz komisiju propisat }e ministar provedbenim propisom." Dosada{nji stav 2. postaje stav 4. ^lan 35. U ~lanu 104. stav 3. iza rije~i "naftovodi" dodaju se rije~i: ,,i skladi{ta teku}ih atmosferskih gasova". ^lan 36. U ~lanu 116. u stavu 1. rije~i: " od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM" zamjenjuju se rije~ima: "od 3.000,00 KM do 15.000,00 KM". U stavu 2. rije~i: "od 500,00 KM do 2.000,00 KM" zamjenjuju se rije~ima: "od 300,00 KM do 1.500,00 KM", a iza rije~i: "kaznit }e se" dodaju se rije~i: "fizi~ko lice i". ^lan 37. U ~lanu 117. u stavu 1. iza rije~i "~lana" dodaju se rije~i: "20. i". ^lan 38. U ~l. 57., 59., 60., 61., 63., 64. i 71. iza rije~i: "studija o" dodaje se rije~ "procjeni" u odgovaraju}em pade`u. ^lan 39. Ovla{}uje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavni ~kog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Zakono - davno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da utvrde pre~i{}eni tekst Zakona o za{titi okoli{a. Broj 38 – Strana 4 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 10.6.2009. ^lan 40. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH". Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Stjepan Kre{i}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Safet Softi}, s. r.
Zakon o izmjeni Zakona o klasifikaciji djelatnosti BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 100/08 16.12.2008 SG BiH 47/10, SG BiH 32/10, SG BiH 76/06 klasifikacija djelatnosti ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KLASIFIKACIJI DJELATNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 76/06) u članu 5. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) KDBiH se zasniva na Statističkoj nomenklaturi ekonomskih aktivnosti Evropske unije NACE i uporediva je s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda (ISIC)." Član 2. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 58/08 21.07.2008 ljekovi,medicinska sredstva Broj 58 - Strana 8 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. Ova Odluka stu pa na snagu odmah i odmah se objavquje u "Slu`benom glasniku BiH". Broj 20/08 25. juna 2008. godine Sarajevo Visoki predstavnik Miroslav Laj~ák, s. r. ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREMENOJ ZABRANI RASPOLAGAWA DR@AVNOM IMOVINOM BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U ~lanu 4. Zakona o privremenoj zabrani raspolagawa dr`avnom imovinom Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 18/05 i 29/06, 85/06, 32/07, 41/07, 74/07 i 99/07) rije~i: "i to najkasnije do 30. juna 2008. godine", mijewaju se rije~ima: "odnosno do potvr|ivawa prihvatqivog i odr`ivog rje{ewa pitawa raspodjele dr`avne imovine izme|u dr`ave i drugih nivoa vlasti od strane Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira, ili dok visoki predstavnik druga~ije ne odlu~i". ^lan 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu danom objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH". PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 434 Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 29. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 14. maja i 4. juna 2008. godine, i na 18. sjednici Doma naroda, odr`anoj 17. juna 2008. godine, usvojila je ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM SREDSTVIMA POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. (Predmet Zakona) (1) Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon) ure|uju se: definicija lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini, proizvodnja, ispitivanje i promet lijekova i medicinskih sredstava, uslovi i mjere za osiguranje kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti lijekova i medicinskih sredstava, nadzor nad lijekovima, medicinskim sredstvima i pravnim licima koja proizvode, ispituju ili obavljaju promet na veliko lijekova i medicinskih sredstava, i druga pitanja zna~ajna za oblast lijekova i medicinskih sredstava. (2) Ovaj Zakon odnosi se i na lijekove koji sadr`e opojne droge i psihotropne supstance, kao i na sirovine koje slu`e za njihovu proizvodnju, ako to nije regulirano posebnim zakonom, u skladu s me|unarodnim konvencijama koje se odnose na ovu vrstu lijekova. (3) Ovim Zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kao ovla{teno tijelo za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se koriste u medicini u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH). ^lan 2. (Definicije) Pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}e zna~enje: a) Lijek je svaka supstanca ili kombinacija supstanci, namijenjena za lije~enje ili spre~avanje bolesti kod ljudi. U lijek se ubraja svaka supstanca ili kombinacija supstanci koje se mogu primijeniti na ljudima radi postavljanja dijagnoze, obnavljanja ili modificiranja fiziolo{kih funkcija, te radi postizanja drugih medicinski opravdanih ciljeva. b) Supstanca je materija koja mo`e biti: 1) ljudskog porijekla, npr. ljudska krv, krvni proizvodi i dr.; 2) `ivotinjskog porijekla, npr. mikroorganizmi, cijele `ivotinje, dijelovi organa, `ivotinjski sekreti, toksini, izlu~evine, krvni proizvodi i dr.; 3) biljnog porijekla, npr. mikroorganizmi, biljke, dijelovi biljke, biljni sekreti, izlu~evine, i dr.; 4) hemijskog porijekla, npr. elementi hemijske materije u prirodnom obliku i hemijski proizvodi dobiveni hemijskom promjenom ili sintezom i drugi. c) Naziv lijeka je naziv koji mo`e biti izmi{ljeno ime koje ne izaziva zabunu s uobi~ajenim nazivom ili uobi~ajeno ime ili nau~no ime pra}eno za{titnim znakom ili imenom nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet. d) Uobi~ajeni naziv je internacionalni neza{ti}eni naziv (INN) koji je preporu~ila Svjetska zdravstvena organizacija ili ako takav ne postoji, op}eprihva}eni uobi~ajeni naziv. e) Magistralni lijek je lijek pripremljen u apoteci u skladu s propisanim receptom za pojedina~nog pacijenta. f) Galenski lijek je lijek pripremljen u galenskoj laboratoriji apoteke prema farmakopejskim i drugim propisima, a namijenjen je za izdavanje u toj apoteci. g) Homeopatski lijek je lijek izra|en od proizvoda, supstanci ili jedinjenja, koji predstavljaju homeopatske sirovine saglasno postupku za izradu homeopatskih lijekova s utvr|enim stepenom razbla`ivanja po metodama evropske farmakopeje, farmakopeje BiH ili farmakopeje koja je zvani~no prihva}ena u nekoj od ~lanica EU. h) Herbalni lijek je svaki lijek koji isklju~ivo sadr`i kao aktivne sastojke jednu ili vi{e herbalnih supstanci ili jedan ili vi{e herbalnih preparata, ili jednu ili vi{e herbalnih supstanci u kombinaciji s jednim ili vi{e herbalnih preparata. i) Herbalne supstance su cijele, fragmentirane ili rezane biljke, dijelovi biljaka, algi, gljiva ili li{ajeva u neprera|enom, suhom ili svje`em obliku. Odre|eni eksudati koji nisu bili predmet obrade tako|er se smatraju herbalnim supstancama. Herbalne supstance precizno su definirane kori{tenim dijelom biljke i botani~kim imenom u skladu s binomnim sistemom (rod, vrsta, raznolikost i autor). j) Herbalni preparati su preparati dobiveni preradom herbalnih supstanci odgovaraju}im nau~no dokazanim metodama. k) Tradicionalni lijekovi su lijekovi namijenjeni samolije~enju na na~in koji je naveden u uputstvu za upotrebu, koji se koriste samo za unutra{nju ili vanjsku upotrebu, a za koje postoje podaci da se upotrebljavaju kao lijek najmanje 30 godina ili najmanje 15 godina u BiH ili u zemljama ~lanicama EU i ~iji se farmakolo{ki u~inci, ne{kodljivost i efikasnost pretpostavljaju na osnovu dugogodi{njeg iskustva. l) Farmakopeja je zbirka propisa za izradu lijekova, provjeru i potvr|ivanje identiteta, provjeru i utvr|ivanje ~isto}e i drugih parametara kvaliteta lijeka, kao i supstanci od kojih su lijekovi izra|eni. m) Aktivna supstanca je farmakolo{ki aktivni sastojak u datoj farmaceutski doziranoj formi. n) Kvalitet lijeka je skup karakteristika lijeka koji omogu}ava zadovoljavanje deklariranih ili o~ekivanih farmaceutsko-hemijsko-biolo{kih i mikrobiolo{kih rezultata ispitivanja lijeka, odnosno skup karakteristika koje se utvr|uju kvalitativnom analizom svih sastojaka lijeka, kvantitativnom analizom svih aktivnih supstanci lijeka kao i svih ostalih ispitivanja potrebnih za osiguranje kvaliteta lijeka u skladu sa zahtjevima dozvole za stavljanje u promet. o) Biolo{ka raspolo`ivost lijeka je obim i brzina kojom je aktivna supstanca ili njen aktivni dio apsorbirana iz far ma ceu tske forme i postala raspolo`iva na mjestu djelovanja. Ako su lijekovi namijenjeni sistematskom djelovanju, onda se biolo{ka raspolo`ivost definira kao obim i brzina kojom se aktivna supstanca ili njen aktivni dio oslobodi iz far ma ceu tske forme u sistem krvotoka. p) Bioekvivalencija je stepen sli~nosti lijekova koji se posti`e: 1) ako su far ma ceu tski ekvivalentni (ako imaju istu koli~inu iste aktivne supstance u istoj far ma ceu - tskoj formi), 2) ako su far ma ceu tske al ter na tive (ako imaju isti terapeutski dio molekule s razli~itom hemijskom formom aktivne supstance, ja~inom ili far ma ceu - tskom formom), ili 3) ako su njihove bioraspolo`ivosti po brzini i obimu poslije davanja iste molarne doze do te mjere sli~ne da se dostignuti efekti sigurnosti i efikasnosti mogu smatrati su{tinski sli~nim. r) Su{tinski sli~ni lijekovi su lijekovi koji imaju isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne supstance u istom far ma ceu tskom obliku (ili razli~iti peroralni far - ma ceu tski oblici od drugog lijeka istog sastava /kapsule, tablete i sl./ s trenutnim osloba|anjem aktivne supstance), s dokazanom bioraspolo`ivo{}u, odnosno bioekvivalencijom. s) Generi~ki lijek je lijek koji ima isti kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne supstance u istom far ma - ceu tskom obliku (ili razli~iti peroralni oblici s trenutnim osloba|anjem aktivne supstance) s referentnim lijekom i ~ija je bioekvivalencija s referentnim lijekom dokazana odgovaraju}im ispitivanjima biolo{ke raspolo`ivosti odnosno bioekvivalencije, osim kada to na osnovu nau~no prihva}enih smjernica nije potrebno. Razli~ite soli, esteri, izomeri, smjese izomera, eteri, kompleksi ili derivati aktivne supstance smatrat }e se za istu aktivnu supstancu dok se ne doka`e da se zna~ajno razlikuju s obzirom na sigurnost i efikasnost lijekova. t) Farmaceutski oblik je oblik lijeka pogodan za primjenu (tablete, kapsule, masti, rastvori za injekcije itd.). u) Rizi~ni lijekovi su imunolo{ki lijekovi (serumi, vakcine, toksini, alergeni), radiofar ma ceu tski proizvodi, lijekovi iz krvi i plazme. v) Lijek iz ljudske krvi ili ljudske plazme je lijek koji zasniva se na sastojcima krvi, a naro~ito sadr`i albumin, faktore zgru{avanja i imunoglobuline. z) Krv i krvni proizvodi su preparati izra|eni od krvi. Ne ubrajaju se u lijekove u smislu ovog Zakona i upotrebljavaju se kao sirovine za izradu industrijski proizvedenih lijekova za koje je, u skladu s ovim Zakonom, potrebna dozvola za stavljanje u promet. aa) Radiofarmaceutik je svaki lijek koji sadr`i jedan ili vi{e radionuklida. bb) Generator radionuklida je sistem s mati~nim radionuklidom za dobivanje radionuklida potrebnog za svje`e pripremanje radiofarmaceutika. cc) Radionuklid zatvorenog izvora zra~enja je radioaktivna materija ~vrsto zatvorena u spremnik, kojom se bolesnik u svrhu lije~enja ozra~uje izvana. dd) Radionuklidni komplet je preparat koji }e se uspostaviti ili pomije{ati s radionuklidom, naj~e{}e neposredno prije primjene, u gotov radiofarmaceutik. ee) Radiofar maceutski prokursor je radionuklid dobiven za radioobilje`avanje drugih materija prije primjene. ff) Rizik vezan za upotrebu lijeka je svaki rizik koji se ti~e kvaliteta, sigurnosti ili efikasnosti lijeka u odnosu na zdravlje pacijenta ili javno zdravlje kao i svaki rizik od ne`eljenih efekata na okoli{. gg) Odnos rizika i koristi je procjena pozitivnih terapeutskih efekata lijeka u vezi s rizicima vezanim za upotrebu lijeka. hh) Dobra proizvodna praksa (GMP) je sistem pravila za osiguranje kvaliteta koji se odnose na organiziranje, nadzor i kontrolu kvaliteta svih aspekata proizvodnje lijekova. ii) Dobra kontrolna laboratorijska praksa (GcLP) je dio dobre proizvodne prakse kojim se obavlja kontrola kvaliteta lijekova. jj) Dobra laboratorijska praksa (GLP) je sistem smjernica za osiguranje kvaliteta, koji osigurava organizacione procese i uslove kojima se pretklini~ke laboratorijske studije planiraju, izvode, nadziru, zapisuju (protokol) i o njima izvje{tava. kk) Kontrolna laboratorija agencije kao organizacioni dio Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine je laboratorija nadle`na za ispitivanje i konrolu kvaliteta lijekova i ocjenu dokumentacije o kvalitetu lijeka (farmaceutsko-hemijsko-biolo{ki- mik - robiolo{ki). ll) Ovla{tena laboratorija je laboratorija anga`irana od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine u skladu s ovim Zakonom za poslove specifi~nih analiza, a koja se nalazi u mre`i Slu`benih Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 9 Broj 58 - Strana 10 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. kontrolnih laboratorija za lijekove (OMCL Official Medicine Control Laboratories), ili laboratorija ovla{tena od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine za poslove ispitivanja lijekova u toku procesa razvoja i /ili proizvodnje lijeka, a prije podno{enja zahtjeva za proizvodnju ili promet lijeka ili laboratorija ovla{tena, odnosno priznata od Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine za poslove kontrole kvaliteta svake serije proizvedenog odnosno uvezenog lijeka. mm) Dobra transportna praksa (GTP) je sistem smjernica kojima se osigurava kvalitet koji se odnosi na organizaciju, izvo|enje i nadzor transporta lijekova i medicinskih sredstava od proizvo|a~a do krajnjeg korisnika. nn) Dobra apotekarska praksa (GPP) je sistem smjernica za osiguravanje kvaliteta usluga koje se pru`aju u apoteci. oo) Dobra skladi{na praksa (GSP) je sistem smjernica za osiguravanje kvaliteta koji se odnosi na organizaciju, izvo|enje i nadzor skladi{tenja lijekova i medicinskih sredstava po utvr|enom redu. pp) Dobra klini~ka praksa (GCP) je me|unarodno priznati eti~ki i nau~ni sistem smjernica za osiguravanje kvaliteta planiranja i izvo|enja, zapisivanja, nadziranja i izvje{tavanja o klini~kom ispitivanju na ljudima, koji osigurava vjerodostojnost podataka dobivenih u ispitivanju te za{titu prava, sigurnosti i blagostanja ispitanika. rr) Proizvo|a~ lijekova, odnosno medicinskih sredstava je pravno lice koje je ovla{teno i odgovorno za proizvodnju, razvoj, kontrolu kvaliteta, pakiranja i ozna~avanja lijekova i medicinskih sredstava bez obzira na to da li je lijek ili medicinsko sredstvo samo proizvelo ili ga je u njegovo ime proizvelo tre}e lice. ss) Dozvola za stavljanje lijeka u promet je isprava kojom ovla{teno tijelo utvr|uje kvalitet, djelotvornost i sigurnost gotovog lijeka, tj. potvr|uje da su zahtjevi za stavljanje lijeka u promet ispunjeni i da lijek mo`e biti u prometu. tt) Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet je pravno lice koje mo`e biti proizvo|a~ koji ima sjedi{te u BiH ili zastupnik stranog proizvo|a~a koji ima sjedi{te u BiH. uu) Nosilac dozvole za promet je pravno lice koje je pribavilo dozvolu za promet na veliko u skladu s odredbama ovog Zakona. vv) Ne`eljena reakcija na lijek je svaka ne`eljena reakcija na lijek bez obzira na njegovu dozu, koja se mo`e pojaviti kod propisane upotrebe lijeka. zz) Ozbiljna ne`eljena reakcija na lijek je svaka ne`eljena reakcija koja za posljedicu ima smrt, neposrednu opasnost po `ivot, bolni~ko lije~enje (ako ga prije toga nije bilo) ili produ`enje bolni~kog lije~enja, trajna o{te}enja (invalidnost) i uro|ene anomalije potomstva. aaa) Neo~ekivana {tetna reakcija na lijek je svaka neo~ekivana i {tetna reakcija koja nije navedena u sa`etku glavnih karakteristika lijeka. bbb) Certifikat za kvalitet supstance je isprava koja potvr|uje da supstanca odgovara propisanom kvalitetu i ispravnosti. ccc) Certifikat za lijek (CPP) je isprava koju, na zahtjev nosioca odobrenja za stavljanje u promet, izdaje za odre|eni lijek ovla{teno tijelo zemlje u kojoj se nalazi mjesto proizvodnje tog lijeka. CPP sadr`i podatke o lijeku (ime, sastav aktivne supstance i ekscipijenta), podatke o mjestu proizvodnje i pakovanja i podatke o nosiocu dozvole za stavljanje u promet. CPP se izdaje na obrascu Svjetske zdravstvene organizacije i izdaje se bez obzira da li je lijek dobio dozvolu za stavljanje u promet u zemlji gdje se nalazi mjesto proizvodnje lijeka ili ne. ddd) Serija lijeka je odre|ena koli~ina nekog lijeka proizvedenog tokom jednog proizvodnog procesa ~ija je homogenost potpuno zagarantirana. eee) Broj serije je kombinacija brojeva ili slova kojima se identificira serija proizvoda u dokumentaciji proizvo|a~a i certifikat za analize te serije. fff) Analiza proizvodne serije je analiza kvaliteta svih sastojaka lijeka jedne proizvodne serije, koli~inska analiza najmanje svih aktivnih supstanci i sva ostala ispitivanja koja su potrebna za osiguranje kvaliteta lijekova u skladu s dozvolom za stavljanje lijeka u promet. ggg) Farmakovigilanca je postupak koji se primjenjuje s ciljem identificiranja, sakupljanja, pra}enja, analizi - ranja i reagiranja na nove podatke koji su u vezi sa sigurno{}u lijeka i ocjenom odnosa izme|u rizika i koristi pri upotrebi lijeka ili me|usobnom djelovanju s drugim lijekovima. hhh) Esencijalni lijekovi su osnovni lijekovi za naj~e{}a oboljenja kojima se zadovoljavaju zdravstvene potrebe najve}eg dijela stanovni{tva koje, kao takve, utvr|uje ovla{teno tijelo. iii) Medicinska sredstva u smislu ovog Zakona su instrumenti, aparati, materijal i drugi proizvodi koji se primjenjuju na ljudima i koji svoju osnovnu namjenu, odre|enu od proizvo|a~a, ne posti`u na osnovu farmakolo{ke, imunolo{ke ili metaboli~ke aktivnosti, ve} se koriste sami ili u kombinaciji, uklju~uju}i i softver potreban za pravilnu upotrebu. jjj) Proizvo|a~/dobavlja~ medicinskog sredstva je pravno lice koje je odgovorno za proizvod i du`no je da ima osiguran sistem kvaliteta. To mo`e biti proizvo|a~ sa sjedi{tem u BiH, njegov zastupnik sa sjedi{tem u BiH, uvoznik ili drugo pravno lice koje je stavilo medicinsko sredstvo u promet i omogu}ilo njegovu upotrebu. kkk) Izjava o uskla|enosti medicinskog sredstva je izjava proizvo|a~a/dobavlja~a kojom se garantira da je medicinsko sredstvo uskla|eno sa osnovnim zahtjevima odre|enim u ovom Zakonu. lll) Specijalizirane trgovine medicinskim sredstvima na malo su prodajni objekti u kojima se trguje na malo medicinskim sredstvima. mmm) Ustanova za utvr|ivanje uskla|enosti medicin skog sredstva je od proizvo|a~a/dobavlja~a nezavisno pravno lice koje je ovlastilo nadle`no tijelo (laboratorija, certifikacijsko tijelo, kontrolno tijelo) koje utvr|uje uskla|enost medicinskog sredstva sa osnovnim, odnosno op}im i posebnim zahtjevima odre|enim u ovom Zakonu. POGLAVLJE II. AGENCIJA ZA LIJEKOVE I MEDICINSKA SREDSTVA BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 3. (Institucionalna struktura) (1) Ovim Zakonom osniva se Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija), kao ovla{teno tijelo odgovorno za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u BiH. (2) Agencija je samostalna upravna organizacija i ima svojstvo pravnog lica. (3) Na organizaciju i rad Agencije primjenjuju se odredbe Zakona o upravi ukoliko ovim Zakonom nije druga~ije ure|eno. ^lan 4. (Sjedi{te Agencije) (1) Sjedi{te Agencije je u Banjoj Luci. Kontrolna laboratorija Agencije je u Sarajevu. Glavni ured za farmakovigilancu je u Mostaru. (2) Agencija mo`e imati urede i u mjestima izvan svog mjesta sjedi{ta. ^lan 5. (Pe~at Agencije) Agencija ima pe~at u skladu sa Zakonom o pe~atu institucija Bosne i Hercegovine. ^lan 6. (Ciljevi) Agencija se osniva radi: a) za{tite i promocije zdravlja osiguranjem kvalitetnih, sigurnih i djelotvornih lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini i uspostave funkcionalnog, koordiniranog i jedinstvenog regulacionog sistema lijekova i medicinskih sredstava; b) uspostave i nadzora jedinstvenog tr`i{ta lijekova i medicinskih sredstava, te njihove dostupnosti za teritoriju BiH; c) ostvarivanja saradnje i pru`anja stru~ne pomo}i nadle`nim dr`avnim i entitetskim ministarstvima ovla{tenim za poslove zdravstva pri oblikovanju, pripremanju prijedloga i provo|enju nacionalne politike lijekova i medicinskih sredstava za upotrebu u humanoj medicini; d) predlaganja dono{enja i izmjene zakonskih propisa iz oblasti lijekova i medicinskih sredstava, te usagla{avanja propisa s me|unarodnim standardima; e) obavljanja i drugih poslova utvr|enih Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu Zakona. ^lan 7. (Djelokrug Agencije u oblasti lijekova) Djelokrug Agencije u oblasti lijekova obuhvata: a) izdavanje dozvole za stavljanje u promet lijeka, obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno njeno ukidanje i izmjene; b) poslove laboratorijskog ispitivanja kvaliteta lijekova i dava nje stru~ne ocjene kvaliteta lijekova; c) izdavanje certifikata o primjeni dobrih praksi (proizvo|a~ke, veledrogerijske, klini~ke, laboratorij - ske, transportne i dr.); d) prijavljivanje ili odobravanje klini~kih ispitivanja lijekova i pra}enje ne`eljenih djelovanja nastalih tokom klini~kih ispitivanja; e) izdavanje dozvola za proizvodnju lijekova na osnovu uvjerenja o primjeni dobre proizvo|a~ke prakse; f) izdavanje dozvola za promet na veliko lijekovima na osnovu uvjerenja o primjeni dobre distribucijske prakse (dobra veledrogerijska praksa); g) uspostavljanje i odr`avanje a`urirane evidencije o uvozu lijekova koji nemaju dozvolu za promet u BiH; h) izdavanje godi{njeg registra lijekova, koji sadr`i spisak lijekova koji su dozvoljeni za promet u BiH; i) utvr|ivanje prijedloga liste esencijalnih lijekova u Bosni i Hercegovini neophodnih za osiguravanje zdravstvene za{tite stanovni{tva (u daljnjem tekstu: lista esencijalnih lijekova BiH); j) poslove prikupljanja, analiziranja i reagiranja na ne`eljene efekte lijekova, odnosno poslove farmakovigilance; k) poslove kontrole kvaliteta lijekova; l) poslove far ma ceu tske inspekcije lijekova pravnih lica koja vr{e proizvodnju i promet lijekova na veliko, u okviru izdatih dozvola; m) organiziranje informacionih sistema o lijekovima, uklju~uju}i u to i uspostavu baze podataka o lijekovima koji imaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH, prikupljanje podataka o prometu i potro{nji lijekova i povezivanje u me|unarodne informacione mre`e lijekova, kao i informiranje doma}e stru~ne i {ire javnosti o lijekovima u skladu s va`e}im zakonima, kao i me|unarodna razmjena informacija o ne`eljenim efektima lijekova; n) pra}enje evropske farmakopeje i pra}enje i razvoj farmakopeje BiH; o) me|unarodna razmjena informacija i vo|enje evidencija o prometu opojnih droga i psihotropnih supstanci uz saglasnost nadle`nih dr`avnih i entitetskih tijela; p) predlaganje uskla|ivanja propisa iz oblasti lijekova s propisima Evropske unije i smjernicama me|una - rodnih institucija; r) obavljanje i drugih poslova iz oblasti lijekova u skladu s ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu Zakona. ^lan 8. (Djelokrug Agencije u oblasti medicinskih sredstava) Djelokrug Agencije u oblasti medicinskih sredstava obuhvata: a) vo|enje registra medicinskih sredstava za teritoriju BiH; b) vo|enje registra proizvo|a~a medicinskih sredstava za teritoriju BiH; c) vo|enje registra pravnih lica koja vr{e promet na veliko medicinskih sredstava za teritoriju BiH; d) izdavanje potvrde o upisu u registar proizvo|a~a medicinskih sredstava; Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 11 Broj 58 - Strana 12 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. e) izdavanje potvrde o upisu u registar pravnih lica koja vr{e promet na veliko medicinskih sredstava; f) izdavanje potvrde o upisu u registar medicinskih sredstava; g) poslove prikupljanja, analiziranja i reagiranja na ne`eljene pojave kod primjene medicinskih sredstava, odnosno poslove materiovigilance medicinskih sredstava; h) u~e{}e u poslovima u vezi sa ocjenjivanjem usagla{enosti i ozna~avanja medicinskih sredstava u BiH s harmoniziranim evropskim standardima i tehni~kim propisima donesenim na osnovu Zakona o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti; i) poslove inspekcijskog nadzora proizvodnje i prometa na veliko medicinskih sredstava, kao i pravnih lica koja vr{e proizvodnju ili uvoz i promet na veliko medicinskih sredstava u okviru izdatih dozvola; j) organiziranje informacionog sistema o medicinskim sredstvima, uklju~uju}i u to i uspostavu baze podataka o medicinskim sredstvima koja su upisana u registar medicinskih sredstava, podatke o pravnim lica koja proizvode medicinska sredstva ili obavljaju uvoz i promet na veliko medicinskih sredstava, prikupljanje podataka o prometu i potro{nji medicinskih sredstava, podataka koji omogu}avaju racionalizaciju kori{tenja medicinskih sredstava i povezivanje u me|unarodne informacione mre`e medicinskih sredstava; k) obavljanje i drugih poslova iz oblasti medicinskih sredstava u skladu sa Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu Zakona. ^lan 9. (Kontrolna laboratorija Agencije) (1) Poslove ispitivanja lijekova i kontrole kvaliteta lijekova i supstanci obavlja Kontrolna laboratorija u sastavu Agencije. (2) Agencija mo`e anga`irati druge ovla{tene laboratorije za poslove specifi~nih analiza koje se ne mogu obavljati u okviru Agencije. (3) Ovla{tene laboratorije iz stava (2) ovog ~lana moraju biti u mre`i OMCL (Official Medicine Control Laborato - ries/Slu`bene kontrolne laboratorije za lijekove). ^lan 10. (Organizacija, na~in i mjesto realizacije pojedina~nih zadataka) (1) Organizacija, na~in i mjesto realizacije pojedina~nih zadataka Agencije bit }e utvr|eni Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije. (2) Agencija ima najmanje tri sektora, i to: Sektor za lijekove, Sektor za medicinska sredstva i Sektor za inspekcijski nadzor. U Agenciji se mogu organizirati i drugi sektori i odjeli unutar sektora u skladu s potrebama poslova i zadataka iz djelokruga Agencije. Sektori Agencije i odjeli Agencije, kao unutra{nje funkcionalne cjeline, pripremaju materijale i na drugi na~in omogu}avaju rad komisijama Agencije te mogu biti locirani i izvan sjedi{ta Agencije, a {to }e detaljno biti ure|eno Pravilnikom iz stava (1) ovog ~lana. ^lan 11. (Jedinstveni informacijski sistem) Agencija }e, radi osiguranja cjelovitog sistema proizvodnje, prometa, ispitivanja, farmakovigilance lijekova i materiovigilance medicinskih sredstava za teritoriju BiH, omogu}iti da sjedi{te i organizacioni dijelovi Agencije budu povezani u jedinstven informacioni sistem koji omogu}ava dostupnost svim potrebnim podacima za efikasno djelovanje cjelovitog sistema. ^lan 12. (Finansiranje Agencije) Agencija se finansira iz bud`eta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. ^lan 13. (Zaposleni u Agenciji) (1) Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine primjenjuje se na dr`avne slu`benike Agencije. (2) Dr`avni slu`benici iz stava (1) ovog ~lana du`ni su, prilikom zasnivanja radnog odnosa u Agenciji, potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa, odnosno prijaviti nastanak sukoba interesa za rad u Agenciji, te izjavu o ~uvanju tajnosti podataka iz oblasti rada Agencije i nakon prestanka radnog odnosa u Agenciji. (3) Sukob interesa iz stava (2) ovog ~lana definira se kao obavljanje poslova kojima se nanosi ili postoji mogu}nost nano{enja materijalne i druge {tete Agenciji. (4) Neprijavljivanje postojanja sukoba interesa ili povreda ~uvanja tajnosti podataka predstavlja povredu slu`bene du`nosti za koju }e se pokrenuti disciplinski postupak u skladu sa Zakonom o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. (5) Na ostale zaposlenike Agencije primjenjuje se Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine. ^lan 14. (Tijela Agencije) Tijela Agencije su: Stru~no vije}e, direktor i komisije Agencije. ^lan 15. (Stru~no vije}e) (1) Stru~no vije}e je stru~no, regulatorno, savjetodavno i kontrolno tijelo Agencije koje ima sedam ~lanova. (2) ^lanove Stru~nog vije}a iz stava (1) ovog ~lana imenuje Vije}e ministara BiH izme|u istaknutih stru~njaka iz oblasti farmacije, med i cine, hemije i prava iz oba entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt), na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH s liste kandidata koju su utvrdila entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta. (3) Prijedlog iz stava (2) ovog ~lana sadr`at }e tri kandidata iz svakog entiteta, te jednog kandidata iz Br~ko Distrikta. (4) ^lanovi Stru~nog vije}a konsenzusom biraju predsjedavaju}eg izme|u svojih ~lanova na mandat od jedne godine. Isti ~lan vije}a ne mo`e biti predsjedavaju}i dvije godine uzastopno. Stru~no vije}e mo`e, u zavisnosti od predmeta razmatranja odnosno odlu~ivanja, anga`irati vanjske stru~njake iz razli~itih oblasti kao i ~lanove komisija u sastavu Agencije. (5) Mandat ~lanova Stru~nog vije}a je ~etiri godine, uz mogu}nost reizbora na jo{ jedan mandat. (6) Stru~no vije}e mo`e odlu~ivati ukoliko sjednici prisustvuje najmanja pet ~lanova. Odluke donosi ve}inom glasova (~etiri ~lana). U dono{enju odluke moraju biti zastupljeni glasovi po jednog predstavnika iz oba entiteta i iz svakog konstitutivnog naroda. (7) Poslovnikom o radu Stru~no vije}e bli`e ure|uje pitanja koja su zna~ajna za njegov djelokrug, rad, na~in glasanja i odlu~ivanja. Poslovnik o radu donosi Stru~no vije}e, uz saglasnost ministra civilnih poslova BiH. (8) ^lanovi Stru~nog vije}a du`ni su potpisati izjavu o nepostojanju sukoba interesa. ^lan 16. (Nadle`nost Stru~nog vije}a) (1) Stru~no vije}e nadle`no je za: a) utvr|ivanje prijedloga politike lijekova i medicinskih sredstava u cijeloj BiH koju donosi Vije}e ministara BiH; b) razmatranje i usmjeravanje realizacije smjernica ovla{tenih ministarstava o politici o lijekovima i medicinskim sredstvima; c) definiranje strate{kih ciljeva Agencije i ocjenu uspje{nosti Agencije u pogledu realizacije ovih ciljeva; d) davanje mi{ljenja na Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije koji donosi direktor Agencije, uz saglasnost Vije}a ministara BiH; e) dono{enje podzakonskih akata na osnovu ovog Zakona, a na prijedlog direktora Agencije; f) utvr|ivanje i usagla{avanje dobrih praksi na prijedlog direktora Agencije; g) utvr|ivanje prijedloga op}ih i drugih akata Agencije na osnovu Zakona; h) odobravanje godi{njeg plana rada Agencije i finansijskog godi{njeg plana Agencije, na prijedlog direktora Agencije; i) razmatranje i usvajanje godi{njeg izvje{taja o radu, poslovanju, kao i zavr{nog ra~una Agencije; j) obavljanje nadzora nad cjelokupnim radom i poslovanjem Agencije, uklju~uju}i sadr`aj, obim i kvalitet realizacije godi{njeg plana, te usagla{enost godi{njeg izvje{taja s planom poslovanja; k) obavljanje nadzora nad provo|enjem Zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu Zakona; l) obavljanje i drugih poslova utvr|enih Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona. (2) Stru~no vije}e mo`e predlagati dono{enje, odnosno izmjene zakonskih propisa iz oblasti lijekova i medicinskih sredstava ako to smatra neophodnim za provo|enje ovog Zakona, kao i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona. (3) Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije, usvaja instrukcije kojima }e se propisani podaci ili dokumenti, kori{teni u radu Stru~nog vije}a i Agencije, smatrati slu`benom tajnom u skladu s propisima o slobodi pristupa informacijama BiH i entiteta. ^lan 17. (Direktor Agencije - imenovanje i mandat) (1) Direktor Agencije odgovoran je za upravljanje Agencijom. (2) Direktor ima zamjenika koji obavlja du`nost direktora u njegovom odsustvu. (3) Mandat direktora i zamjenika direktora traje ~etiri godine, s mogu}no{}u reizbora na jo{ jedan mandat. (4) Direktora i zamjenika imenuje Vije}e ministara BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a, u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine. Na direktora i zamjenika ne primjenjuje se Zakon o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. (5) Kriteriji za imenovanje direktora uklju~uju univerzitetsko obrazovanje iz oblasti farmacije ili med i cine i relevantno iskustvo u trajanju od najmanje pet godina. (6) Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine primjenjuje se i na direktora Agencije i njegovog zamjenika. ^lan 18. (Razrje{enje direktora Agencije) (1) Direktora i njegovog zamjenika razrje{ava Vije}e ministara BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a. (2) Direktor Agencije i njegov zamjenik bit }e razrije{eni du`nosti i prije isteka mandata, i to u sljede}im slu~ajevima, ukoliko: a) direktor, odnosno zamjenik du`nost ne obavlja u skladu sa Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu Zakona; b) protiv direktora, odnosno zamjenika direktora postoji pravosna`na presuda u krivi~nom postupku, koja ga ~ini nepodobnim za obavljanje du`nosti direktora, odnosno zamjenika direktora, osim krivi~nih djela protiv sigurnosti u saobra}aju; c) se utvrdi postojanje sukoba interesa; d) direktor, odnosno zamjenik direktora u~ini ozbiljne propuste u provo|enju mjera rukovo|enja; e) protiv direktora, odnosno zamjenika direktora postoji potvr|ena optu`nica za krivi~na djela primanja dara i drugih oblika koristi, protuzakonitog posredovanja, zloupotrebe polo`aja ili ovla{tenja, pronevjere u slu`bi, nesavjesnog rada u slu`bi i/ili protuzakonite naplate i isplate; f) se steknu uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona; g) sam zatra`i razrje{enje s du`nosti direktora, odnosno zamjenika direktora. ^lan 19. (Ovla{tenja i odgovornost direktora Agencije) (1) Direktor Agencije zastupa i predstavlja Agenciju, odgovara za zakonito, stru~no i eti~no poslovanje Agencije, te efikasnu organizaciju rada Agencije. (2) Direktor za svoj rad odgovara Vije}u ministara BiH. (3) Direktor je odgovoran za: a) provo|enje politike lijekova i medicinskih sredstava u BiH, Zakona, te propisa donesenih na osnovu Zakona; b) izvr{avanje odluka i preporuka Stru~nog vije}a; c) izradu prijedloga programa i plana rada, te razvoja Agencije; Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 13 Broj 58 - Strana 14 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. d) izradu prijedloga pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije koji odobrava Vije}e ministara BiH; e) izradu prijedloga godi{njeg bud`eta Agencije; f) izradu godi{njeg izvje{taja o finansijskom poslovanju Agencije, kao i zavr{nog ra~una Agencije; g) informiranje Stru~nog vije}a o svim problemima u vezi s provo|enjem politike lijekova i medicinskih sredstava ili zakonskih propisa iz ove oblasti; h) pru`anje statisti~kih podataka ovla{tenim tijelima u BiH, odnosno inozemstvu; i) uspostavu i funkcioniranje interne revizije Agencije; j) uspostavu i funkcioniranje informacionog sistema Agencije; k) postavljanje i razrje{avanje operativnih rukovodilaca Agencije; l) druge poslove i zadatke u skladu sa Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu Zakona. ^lan 20. (Komisije Agencije) (1) Komisije Agencije su: a) Komisija za lijekove, b) Komisija za medicinska sredstva, c) Komisija za klini~ka ispitivanja, d) Komisija za farmakopeju, e) Ostale komisije za rje{avanje zasebnih pitanja. (2) Direktor Agencije, uz prethodnu saglasnost Stru~nog vije}a, imenuje ~lanove komisija. (3) ^lanovi komisija iz stava (1) ovog ~lana su istaknuti stru~njaci iz oblasti zdravstva, odnosno prirodnih nauka (hemija, biologija, biohemija, fizika, elektrotehnika, tehnologija i sl.), koji imaju odgovaraju}e radno iskustvo na poslovima i zadacima koji su predmet razmatranja komisija. (4) Mandat ~lanova komisija iz stava (1), ta~. a) do d) ovog ~lana traje ~etiri godine, s mogu}no{}u reizbora za jo{ jedan mandat. (5) Komisije iz stava (1) ovog ~lana, uz prethodnu saglasnost Stru~nog vije}a, pripremaju poslovnike o radu kojima bli`e ure|uju pitanja zna~ajna za njihov djelokrug, rad, na~in, glasanje i odlu~ivanje. (6) Direktor Agencije, uz prethodnu saglasnost Stru~nog vije}a, utvr|uje listu eksperata BiH koji, po potrebi, mogu biti uklju~eni u rad komisija iz stava (1) ovog ~lana. (7) Komisije iz stava (1) ovog ~lana i direktor mogu, za potrebe izrade stru~ne ocjene dokumentacije iz ~l. 23., 24., 25. i 26. ovog Zakona, zatra`iti mi{ljenje eksperata iz stava (6) ovog ~lana. (8) Komisije iz stava (1) ovog ~lana du`ne su, na zahtjev direktora Agencije, dostaviti sva tra`ena mi{ljenja, obja{njenja i instrukcije, ako su predmet razmatranja komisije. (9) Direktor odobrava poslovnike o djelokrugu, radu i obavezama svake komisije pojedina~no. Komisije se sastaju po potrebi. Radi izrade mi{ljenja, obja{njenja odnosno ocjene dokumentacije po posebnom zahtjevu, komisija radi u sastavu od najmanje dvije tre}ine ukupnog broja ~lanova. Mi{ljenje, obja{njenje, odnosno ocjenu o posebnom zahtjevu daje najmanje ve}ina prisutnih ~lanova. Mi{ljenje, obja{njenje, odnosno ocjena razli~ita od one koju da ve}ina mora biti sadr`ana u pismenu koje se dostavlja direktoru Agencije. ^lan 21. (Slu`bena tajna) ^lanovi komisija i eksperti iz ~lana 20. ovog Zakona potpisuju izjavu o ~uvanju slu`bene tajne i nepostojanju sukoba interesa u smislu ~lana 13. stav (3) ovog Zakona. ^lan 22. (Naknada za rad) Komisije i eksperti iz ~lana 20. ovog Zakona imaju pravo na naknadu za svoj rad u visini koju odre|uje rje{enjem direktor Agencije, u skladu s propisima kojima se ure|uje ovo pitanje. ^lan 23. (Komisija za lijekove) (1) Komisija za lijekove ocjenjuje dokumentaciju o kvalitetu, sigurnosti i djelotvornosti lijeka koja je prilo`ena u postupku pribavljanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, njene obnove i izmjene. (2) Komisija za lijekove predla`e Stru~nom vije}u Agencije listu esencijalnih lijekova BiH. (3) Komisija za lijekove ima 15 ~lanova. Entitetska ministarstva zdravstva predla`u po sedam ~lanova, a Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta jednog ~lana. ^lan 24. (Komisija za klini~ka ispitivanja) (1) Komisija za klini~ka ispitivanja ocjenjuje dokumentaciju koja je prilo`ena u postupku pribavljanja dozvole za klini~ko ispitivanje lijekova i postupku prijave klini~kog ispitivanja, odnosno promjenu ili dopunu ve} odobrenog prijavljenog protokola klini~kih ispitivanja. (2) Komisija za klini~ka ispitivanja ima sedam ~lanova. Entitetska ministarstva zdravstva predla`u po tri ~lana, a Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta jednog ~lana. ^lan 25. (Komisija za medicinska sredstva) (1) Komisija za medicinska sredstva ocjenjuje dokumentaciju koja je prilo`ena u postupku upisa u registar medicinskih sredstava koja nemaju odgovaraju}u CE oznaku u skladu sa Zakonom o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje usagla{enosti u skladu s ovim Zakonom, ako tu ocjenu nije dalo ovla{teno tijelo utvr|eno Zakonom o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje usagla{enosti. (2) Komisija za medicinska sredstva ocjenjuje dokumentaciju koja je prilo`ena u postupku pribavljanja dozvole klini~kog ispitivanja medicinskog sredstva, odnosno postupku promjene ili dopune ve} odobrenog protokola klini~kih ispitivanja. (3) Komisija za medicinska sredstva ima devet ~lanova. Entitetska ministarstva zdravstva predla`u po ~etiri ~lana, a Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta jednog ~lana. ^lan 26. (Komisija za farmakopeju) (1) Komisija za farmakopeju prati razvoj evropske farmakopeje i predla`e nacionalni dodatak evropskoj farmakopeji, odnosno predla`e farmakopeju BiH. (2) Komisija za farmakopeju ima sedam ~lanova. Entitetska ministarstva zdravstva predla`u po jednog ~lana, Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta jednog ~lana. Farmaceutski fakulteti entiteta predla`u po jednog ~lana, a Kontrolna laboratorija Agencije dva ~lana. ^lan 27. (Druge stalne i povremene komisije) Direktor Agencije mo`e, za potrebe rje{avanja zasebnih pitanja vezanih za lijekove i medicinska sredstva, osnovati stalne i povremene komisije u ~ijem radu }e u~estvovati predstavnici Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH), Republike Srpske (u daljnjem tekstu: RS) i Br~ko Distrikta. POGLAVLJE III. LIJEKOVI Odjeljak A. Uslovi za promet lijekova ^lan 28. (Vrste lijekova) (1) Lijekovi se, zavisno od na~ina i mjesta izdavanja, u skladu s dozvolom za stavljanje u promet, razvrstavaju na lijekove koji se: a) izdaju samo na ljekarski recept i ~ije je izdavanje dozvoljeno samo u apotekama; b) izdaju bez recepta i ~ije je izdavanje dozvoljeno samo u apotekama; c) mogu koristiti samo u zdravstvenim ustanovama prilikom pru`anja zdravstvenih usluga. (2) Na~in i postupak razvrstavanja lijekova iz stava (1) ovog ~lana utvr|uje se podzakonskim aktom koji donosi Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 29. (Uslovi za promet lijekova) Lijekovi mogu biti u prometu pod uslovom da: a) imaju dozvolu za stavljanje u promet u BiH koju je izdala Agencija; b) je svaka serija lijeka proizvedena u skladu s dokumentacijom na osnovu koje je izdata va`e}a dozvola za stavljanje u promet i ukoliko je ura|ena kontrola kvaliteta svake serije u skladu s odredbama Zakona, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i va`e}om dozvolom za stavljanje lijeka u promet; c) je svaka serija lijeka ozna~ena karakteristi~nim znakom Agencije, u skladu s ovim Zakonom i odgovaraju}im podzakonskim aktima. ^lan 30. (Na~in utvr|ivanja uslova za davanje dozvole za promet) (1) Lijekovi koji su u prometu u BiH moraju biti proizvedeni i kontrolirani u skladu s metodama i zahtjevima evropske farmakopeje i farmakopeje BiH, {to utvr|uje Stru~no vije}e Agencije na prijedlog Komisije za farmakopeju. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, ako evropska farmakopeja ili farmakopeja BiH ne sadr`e na~in proizvodnje i zahtjeve koji se odnose na kvalitet, lijek mo`e biti izra|en i kontroliran prema metodama drugih priznatih farmakopeja. (3) U obavljanju provjere kvaliteta lijeka primjenjuju se postupci navedeni u prihva}enoj dokumentaciji o lijeku, koja se podnosi uz zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet ili se primjenjuju postupci koje je usvojila Agencija, a u skladu s odredbom stava (1) ovog ~lana. (4) Izuzetno od stava (1) do (3) ovog ~lana, lijekovi koji su u prometu u BiH mogu biti proizvedeni i kontrolirani u skladu s metodama koje predlo`i i detaljno opi{e proizvo|a~, pod uslovom da takve metode nisu opisane u priznatim farmakopejama. Odjeljak B. Dozvola za stavljanje lijeka u promet ^lan 31. (Dozvola za stavljanje lijeka u promet) (1) Lijekovi se stavljaju u promet u BiH samo na osnovu dozvole za stavljanje u promet izdate u skladu s ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (2) Dozvola iz stava (1) ovog ~lana nije potrebna za: a) magistralne proizvode; b) galenske proizvode; c) lijekove namijenjene za klini~ko ispitivanje koji za to imaju dozvolu, odnosno potvrdu, o prijavi klini~kog ispitivanja koju je izdala Agencija; d) proizvode namijenjene daljnjoj preradi; e) lijekove namijenjene za pretklini~ka ispitivanja i nau~ni razvoj; f) lijekove humanitarnog porijekla; g) radionuklide zatvorenog izvora zra~enja; h) punu krv, plazmu ili krvne }elije humanog porijekla osim plazme koja je pripremljena na na~in koji uklju~uje industrijski proces. (3) Osim lijekova nabrojanih u stavu (2) ovog ~lana, dozvola nije potrebna ni za lijekove koji se, na osnovu medicinske opravdanosti, hitno uvoze za potrebe pojedina~nog lije~enja, kao i za lijekove neophodne za za{titu zdravlja stanovni{tva ~iji uvoz zatra`i zdravstvena ustanova. ^lan 32. (Podnosilac zahtjeva za stavljanje lijeka u promet) (1) Zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet mo`e podnijeti proizvo|a~ sa sjedi{tem u BiH ili pravno lice koje zastupa stranog proizvo|a~a i ima sjedi{te u BiH. (2) Zastupnik proizvo|a~a du`an je imati ugovor o zastupanju registriran kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Zastupnik }e obavijestiti Agenciju o ugovoru registriranom kod nadle`nog ministarstva, te dostaviti potpunu informaciju o osiguranju odgovornosti proizvo|a~a za mogu}u {tetu nanesenu korisniku lijeka koje va`i za teritoriju BiH. (3) Podnosilac zahtjeva iz stava (1) ovog ~lana (u daljnjem tekstu: predlaga~) du`an je odrediti odgovorno lice za stavljanje lijeka u promet i odgovorno lice za poslove farmakovigilance. (4) Odgovorno lice za stavljanje lijeka u promet mora imati zavr{en far ma ceu tski fakultet, a odgovorno lice za poslove farmakovigilance mora imati zavr{en far ma ceu tski, medicinski ili stomatolo{ki fakultet. ^lan 33. (Zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet) (1) Zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) Administrativni dio dokumentacije, odnosno podatke o proizvo|a~u lijeka, mjestu proizvodnje, predlaga~u, odnosno budu}em nosiocu dozvole za stavljanje lijeka Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 15 Broj 58 - Strana 16 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. u promet, sa`etak glavnih karakteristika lijeka, uputstvo za pacijenta, prijedlog pakovanja lijeka, spisak dr`ava u kojima je lijek dobio dozvolu za stavljanje u promet, ekspertna mi{ljenja koja su sastavni dio dokumentacije o lijeku i koja daju u pismenoj formi eksperti predlaga~a za ocjenu dokumentacije o kvalitetu, sigurnosti i djelotvornosti lijeka; b) Analiti~ki dio dokumentacije, odnosno far ma ceu - tsko-hemijsko-biolo{ki dio dokumentacije koji sadr`i podatke o kvalitetu lijeka, njegovom kvalitativnom i kvantitativnom sastavu, opisu na~ina proizvodnje, kontroli kvaliteta u procesu proizvodnje, kontroli kvaliteta gotovog proizvoda, studije stabilnosti i ostale potrebne podatke za za{titu zdravlja i okoli{a; c) Farmakolo{ko-toksikolo{ki dio dokumentacije koji sadr`i podatke o farmakodinami~kim i farmako - kineti~kim svojstvima lijeka, njegovoj toksi~nosti, uticaju na reproduktivne funkcije, uticaju na embrio-fetalnu toksi~nost, mutagenost i kancerogeni potencijal, podatke o lokalnoj toleranciji, izlu~ivanju i ostale potrebne podatke za za{titu zdravlja i okoli{a; d) Klini~ki dio dokumentacije, odnosno op}e podatke o klini~kom ispitivanju, o na~inu izvo|enja klini~kog ispitivanja, rezultatima klini~kog ispitivanja, klini~ko-farmakolo{ke podatke, podatke o biolo{koj raspolo`ivosti i bioekvivalenciji (ako je potrebno), podatke o klini~koj sigurnosti i djelotvornosti, podatke o vanrednim uslovima izvo|enja klini~kih ispitivanja (ako je potrebno) i podatke o iskustvima ste~enim nakon pribavljanja dozvole za stavljanje lijeka u promet u drugim dr`avama. (2) Predlaga~ je odgovoran za vjerodostojnost podataka u dokumentaciji. (3) Isprave koje se dostavljaju kao zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, i to sam zahtjev, sa`etak glavnih karakteristika lijeka i uputstvo za pacijenta moraju biti sa~injeni na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u BiH. ^lan 34. (Izuzeci) (1) Izuzetno od odredbe ~lana 33. ovog Zakona, predlaga~ nije obavezan prilo`iti vlastite rezultate farmakolo{ko- toksikolo - {kih ili klini~kih ispitivanja ako doka`e da: a) je lijek za koji se podnosi zahtjev za pribavljanje dozvole za stavljanje u promet su{tinski sli~an lijeku za koji je u BiH ve} izdata dozvola za stavljanje u promet i da se nosilac njegove dozvole za stavljanje u promet pismeno sla`e s pozivanjem na njegovu dokumentaciju o farmakolo{ko- toksikolo{kom i klini~kom ispitivanju lijeka; ili b) se umjesto vlastitih rezultata o farmakolo{ko- toksiko - lo {kom i klini~kom ispitivanju lijeka ta~no navedu ve} objavljeni podaci iz javnosti dostupne lit er a ture koji sadr`e sve potrebne podatke iz zahtijevane dokumentacije iz ~lana 33. stav (1) ta~. c) i d), uz uslov da su sastojci lijeka dobro poznati, da je poznata njihova sigurnost i dokazana djelotvornost i/ili da se aktivna supstanca najmanje 10 godina upotrebljava kao lijek u BiH, EU ili drugim dr`avama koje imaju iste standarde zahtjeva za kvalitet, sigurnost i djelotvornost lijekova; ili c) je lijek za koji se podnosi zahtjev za pribavljanje dozvole za stavljanje u promet su{tinski sli~an lijeku za koji je u BiH, EU ili u drugim dr`avama koje imaju iste standarde zahtjeva za kvalitet, sigurnost i djelotvornost lijekova ve} izdata dozvola za stavljanje u promet koja je va`e}a najmanje osam godina, s tim da Agencija mo`e izdati dozvolu za stavljanje lijeka u promet s datumom va`enja najranije 10 godina nakon izdavanja dozvole za su{tinski sli~an lijek na ~iju dokumentaciju se predlaga~ poziva. Sve naknadne dozvole za stavljanje lijeka u promet za razli~ite ja~ine, far ma ceu tske forme, na~ine primjene lijeka, kao i sve varijacije i ekstenzije istog lijeka u EU, BiH ili drugim dr`avama koje imaju iste standarde zahtjeva za kvalitet, sigurnost i djelotvornost lijekova smatrat }e se kao da predstavljaju sastavni dio prve dozvole za stavljanje lijeka u promet, za potrebe primjene odredbe ove ta~ke. (2) Ako se podnosi zahtjev za odobravanje nove indikacije, doziranja, ja~ine ili na~ina primjene lijeka u odnosu na su{tinski sli~an lijek koji je u prometu, predlaga~ je du`an prilo`iti rezultate odgovaraju}ih farmakolo{ko- toksikolo - {kih, odnosno klini~kih ispitivanja. (3) Ako se radi o lijeku koji sadr`i istu fiksnu kombinaciju poznatih sastojaka koji su ve} odobreni pojedina~no kao lijek, nije potrebno prilo`iti dokumentaciju koja se odnosi na svaki pojedina~ni sastojak. ^lan 35. (Predmet dozvole) (1) Zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, s dokumentacijom iz ~lana 33. ovog Zakona, podnosi se Agenciji za svaki oblik, dozu i veli~inu pakovanja lijeka. (2) Zaprimljena dokumentacija smatra se slu`benom tajnom, osim sa`etka glavnih karakteristika lijeka, uputstva za pacijenta i podataka s pakiranja lijeka. (3) Sa`etak glavnih karakteristika lijeka mora sadr`avati najmanje osnovne podatke o lijeku (ime, generi~ko ime, kvalitativni i kvantitativni sastav, far ma ceu tski oblik, ja~inu i pakovanje), o proizvo|a~u lijeka, nosiocu dozvole za stavljanje u promet, na~inu upotrebe, indikacijama, kontraindikacijama, mjerama opreza, na~inu izdavanja, ne`eljenim efektima, roku trajanja, na~inu ~uvanja i druge potrebne informacije. ^lan 36. (Sadr`aj zahtjeva, postupak i uslovi za pribavljanje dozvole) (1) Sadr`aj zahtjeva, postupak i uslove za pribavljanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, oblik i sadr`aj zahtijevane dokumentacije bli`e propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. (2) Osim propisa iz stava (1) ovog ~lana, ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije, propisat }e dodatne ili druga~ije zahtjeve za pribavljanje dozvole za stavljanje u promet rizi~nih lijekova, lijekova herbalnog porijekla ili homeopatskih lijekova. ^lan 37. (Postupak po zahtjevu) (1) Agencija }e, najkasnije u roku od 210 dana od prijema potpunog zahtjeva za pribavljanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, odlu~iti o izdavanju ili o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, po pribavljenom mi{ljenju o valjanosti dokumentacije i ocjene kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti lijeka koji daje Komisija za lijekove. (2) Rok iz stava (1) ovog ~lana prestaje te}i na dan kada Agencija od predlaga~a zatra`i potrebne dopunske isprave, podatke ili obja{njenja i prekid ra~unanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Agencije. (3) Dozvola za stavljanje lijeka u promet izdaje se na pe riod od pet godina. (4) Dozvola za stavljanje lijeka u promet i odluka kojom se odbija zahtjev za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet izdaje se u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv njega nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (5) Sastavni dio dozvole iz stava (3) ovog ~lana je odobreni sa`etak glavnih karakteristika lijeka, uputstvo za pacijenta i nacrt, odnosno ve} izra|eno pakovanje lijeka. (6) Sadr`aj dozvole za stavljanje lijeka u promet propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 38. (Odobrenje o stavljanju u promet prije utvr|ivanja propisanih uslova) (1) Izuzetno, u slu~ajevima vanrednog stanja (epidemije, elementarne nepogode ve}eg obima, ratnog stanja i drugih vanrednih slu~ajeva), direktor Agencije mo`e odobriti stavljanje lijeka u promet i prije utvr|ivanja uslova propisanih ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (2) Odobrenje iz stava (1) ovog ~lana izdaje se s rokom va`enja do prestanka okolnosti vanrednog stanja koje je prouzrokovalo njegovu primjenu. ^lan 39. (Razlozi za odbijanje zahtjeva) Agencija }e odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet ukoliko na osnovu procjene prilo`ene dokumentacije utvrdi postojanje neke od okolnosti, kako slijedi: a) da je odnos koristi i rizika nepovoljan; b) da je djelotvornost lijeka nedovoljna, nedokazana ili nedovoljno dokazana; c) da kvalitativni ili kvantitativni sastav lijeka ne odgovara podacima iz prilo`ene dokumentacije; d) da dokumentacija nije u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 40. (Prestanak va`enja, odnosno ukidanje dozvole) (1) Dozvola za stavljanje lijeka u promet prestaje va`iti istekom roka za koji je bila izdata ili na zahtjev nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet. (2) Agencija mo`e ukinuti ve} izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet po slu`benoj du`nosti ili po zahtjevu nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet. (3) Agencija ukida ve} izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet po slu`benoj du`nosti u sljede}im slu~ajevima, ako: a) je lijek stavljen u promet protivno dozvoli za stavljanje u promet, odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona; b) je lijek {tetan u propisanim uslovima primjene; c) lijek vi{e ne odgovara zahtjevima savremene med i cine i potrebama zdravstvene za{tite, odnosno o~ekivanom odnosu koristi i rizika; d) kvalitativni i/ili kvantitativni sastav lijeka nije u skladu sa sastavom navedenim u dokumentaciji koja je bila prilo`ena uz zahtjev za davanje dozvole za promet; e) podaci u podnesenoj dokumentaciji o lijeku ne odgovaraju stvarnom stanju; f) lijek nije stavljen u promet u roku od tri godine od dana izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet, osim ako to odobri Agencija na osnovu obrazlo`enog zahtjeva nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet. ^lan 41. (Obnova dozvole za stavljanje lijeka u promet) (1) Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet du`an je najmanje {est mjeseci prije isteka va`enja dozvole za stavljanje lijeka u promet podnijeti zahtjev za njenu obnovu. (2) Agencija je du`na o zahtjevu iz stava (1) ovog ~lana donijeti odluku u roku od 90 dana od dana prijema potpunog zahtjeva za obnovu dozvole za stavljanje lijeka u promet, u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (3) Rok iz stava (2) ovog ~lana prestaje te}i od dana kada Agencija od predlaga~a zatra`i dodatne potrebne podatke ili obja{njenja i prekid ra~unanja utvr|enog roka traje do ispunjenja zahtjeva Agencije. (4) Zahtjev iz stava (1) ovog ~lana mora sadr`avati najmanje a`urirane administrativne podatke, podatke o periodi~nom izvje{taju o sigurnosti lijeka, dodatne podatke o kvalitetu, sigurnosti i djelotvornosti lijeka, ako je to potrebno, te ostale podatke potrebne za ocjenu odnosa rizika i koristi. (5) Detaljan sadr`aj zahtjeva, postupak i uslove za pribavljanje obnove dozvole za stavljanje lijeka u promet, oblik i sadr`aj zahtijevane dokumentacije propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 42. (Promet lijeka nakon isteka dozvole za stavljanje u promet) (1) Lijek kojem je dozvola za stavljanje u promet istekla i nije bila obnovljena u roku i na na~in predvi|en ~lanom 41. ovog Zakona mo`e biti u prometu do 12 mjeseci po isteku dozvole, osim u slu~aju razloga koji se odnose na sigurnost ili djelotvornost lijeka. (2) Za lijek za ~iju obnovu dozvole za stavljanje u promet nije podnesen zahtjev u roku i na na~in predvi|en odredbom ~lana 41. ovog Zakona ne mo`e se podnijeti zahtjev za obnovu dozvole, nego se zahtjev podnosi po proceduri predvi|enoj kao da prva dozvola za stavljanje lijeka u promet nije izdata. ^lan 43. (Obustava proizvodnje, odnosno prometa prije isteka dozvole) Ako proizvo|a~ lijeka odlu~i obustaviti proizvodnju, odnosno promet lijeka prije isteka dozvole za njegovo stavljanje u promet, du`an je o tome izvijestiti Agenciju najkasnije u roku od {est mjeseci prije obustavljanja proizvodnje, odnosno prometa lijeka, uz navo|enje razloga za obustavu. Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 17 Broj 58 - Strana 18 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. ^lan 44. (Izmjene dozvole) (1) Nosilac dozvole za stavljanje u promet lijeka du`an je pratiti nau~no-tehni~ki napredak u vezi s lijekom, nova saznanja o ocjeni kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti lijeka, izmjenu dokumentacije koja je bila prilo`ena u postupku pribavljanja dozvole za stavljanje lijeka u promet te nova saznanja o lijeku. (2) Nosilac dozvole du`an je redovno prijavljivati Agenciji manje izmjene (izmjene tipa I.A i I.B) dokumentacije, odnosno dozvole za stavljanje lijeka u promet i uvesti ih tek ako od Agencije ne dobije negativno mi{ljenje o promjeni u roku od 30 dana od obavje{tavanja koje sadr`i svu potrebnu dokumentaciju o promjeni. (3) Nosilac dozvole du`an je bez odga|anja podnijeti zahtjev Agenciji za uvo|enje ve}ih izmjena (izmjene tipa II) dozvole za stavljanje lijeka u promet. (4) Agencija donosi odluku o zahtjevu iz stava (3) ovog ~lana u roku od 60 dana od dana prijema potpunog zahtjeva, u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (5) Rok iz stava (4) ovog ~lana prestaje te}i od dana kada Agencija od predlaga~a zatra`i dodatne potrebne podatke ili obja{njenja i prekid ra~unanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Agencije. (6) Detaljan sadr`aj prijave odnosno zahtjeva, postupak i uslove za prijavu, odnosno pribavljanje dozvole za izmjenu dokumentacije, odnosno dozvole za stavljanje lijeka u promet, oblik i sadr`aj zahtijevane dokumentacije propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a. Kategorizaciju izmjena propisuje Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 45. (Tro{kovi postupka) Visinu i na~in pla}anja naknada u vezi sa izdavanjem dozvole za stavljanje lijeka u promet, njene obnove i izmjena, utvr|uje Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije, a snosi ih podnosilac zahtjeva. Odjeljak C. Ispitivanje lijekova ^lan 46. (Ispitivanje lijekova) (1) Prije stavljanja u promet lijek mora biti analiti~ki (far ma - ceutsko- hemijsko- biolo{ko- mikrobiolo{ko), farmakolo{ko- - tok si ko lo {ki i klini~ki ispitan, te potvr|eni njegov kvalitet, sigurnost i djelotvornost. (2) Lijek se mo`e i dodatno analiti~ki (far ma ceu tsko- hemij skobiolo{ ko- mikrobiolo{ko), farmakolo{ko- toksikolo{ki i klini~ki ispitati i poslije pribavljanja dozvole za stavljanje lijeka u promet za potrebe pribavljanja dodatnih podataka o lijeku ili kontroli lijeka. ^lan 47. (Ovla{tenje za ispitivanje lijekova) (1) Analiti~ko (farmaceutsko- hemijsko- biolo{ko- mikrobiol - o{ko), farmakolo{ko- toksikolo{ko i klini~ko ispitivanje lijekova mogu obavljati pravna lica koja ispunjavaju uslove u vezi s prostorom, opremom i kadrom, kao i ostale potrebne uslove, te prin cipe dobrih praksi. (2) Uslove koje su du`na ispunjavati pravna lica koja mogu obavljati analiti~ko, farmakolo{ko- toksikolo{ko i klini~ko ispitivanje lijekova, kao i postupak njihove verifikacije, propisuje Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. (3) Propise o dobrim praksama (laboratorijska, kontrolnolaboratorijska, dobra klini~ka, dobra distributerska i dobra skladi{na), kao i propise o ispitivanju bioekvivalencije i bioraspolo`ivosti, donosi Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. (4) Agencija izdaje dozvolu za obavljanje ispitivanja iz stava (1) ovog ~lana u formi rje{enja podnosiocu zahtjeva koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (5) Dozvole iz stava (4) ovog ~lana objavljuju se, o tro{ku nosioca dozvole, u "Slu`benom glasniku BiH". ^lan 48. (Analiti~ko ispitivanje lijekova) (1) Analiti~ko ispitivanje lijekova, odnosno far ma ceu tskohemijsko- biolo{ko- mikrobiolo{ko ispitivanje kvaliteta lijeka obavlja se u skladu sa zahtjevom za izdavanje dozvole za stavljanje u promet. (2) Postupak analiti~kog ispitivanja lijeka, koji je opisan u dokumentaciji za pribavljanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, mora odgovarati savremenim nau~no- tehni~kim dostignu}ima i principima dobre kontrolne laboratorijske prakse. (3) Dokumentacija za izvo|enje analiti~kog ispitivanja lijeka mora sadr`avati referencu na evropsku farmakopeju, farmakopeju BiH, farmakopeju koja je va`e}a u nekoj od ~lanica EU ili detaljne opise metoda ispitivanja, potrebne opreme i ostale potrebne podatke koji moraju biti dovoljno detaljno i jasno napisani da omogu}avaju ponavljanje analize i pore|enje dobivenih rezultata. (4) Detaljnije propise o na~inu analiti~kog (far ma ceu tskohemijsko- biolo{ko- mikrobiolo{kog) ispitivanja lijekova donosi Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 49. (Pretklini~ko ispitivanje lijekova) (1) Farmakolo{ko- toksikolo{ko, odnosno pretklini~ko ispitivanje lijekova obavlja se postupkom utvr|ivanja sigurnosti lijekova koji se provodi u skladu s principima dobre laboratorijske prakse. (2) Postupak farmakolo{ko- toksikolo{kog ispitivanja lijeka, koji je opisan u dokumentaciji za pribavljanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, mora odgovarati savremenim nau~no- tehni~kim dostignu}ima i principima dobre laboratorijske prakse. (3) Dokumentacija za izvo|enje farmakolo{ko- toksikolo{kog ispitivanja lijeka mora sadr`avati detaljne opise metoda ispitivanja, potrebne opreme i ostale potrebne podatke koji moraju biti dovoljno detaljno i jasno napisani da omogu}avaju ponavljanje postupka farmakolo{ko- toksiko - lo {kog ispitivanja i pore|enje dobivenih rezultata. (4) Farmakolo{ko- toksikolo{ko ispitivanje mora opredijeliti farmakodinami~ka, farmakokineti~ka i toksikolo{ka svojstva lijeka koja su bile utvr|ene na laboratorijskim `ivotinjama i predvidjeti mogu}e efekte na ljudima. (5) Detaljniji propis o na~inu farmakolo{ko- toksikolo{kog ispitivanja donosi Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 50. (Klini~ko ispitivanje lijekova) (1) Klini~ko ispitivanje obavlja se ispitivanjem lijeka na zdravim i bolesnim ljudima, koje ima za cilj da otkrije ili potvrdi klini~ke, farmakolo{ke, farmakodinami~ke ili farmakokineti~ke efekte lijeka koji se ispituje, otkrije ne`eljene efekte lijeka ili prou~i njegovu apsorpciju, distribuciju, metabolizam i izlu~ivanje radi dokazivanja sigurnosti i djelotvornosti lijeka. U klini~ko ispitivanje lijeka spadaju i ispitivanja bioekvivalencije, odnosno bioraspolo`ivosti. (2) Postupak klini~kog ispitivanja lijeka, opisan u dokumentaciji za pribavljanje dozvole za stavljanje lijeka u promet, mora odgovarati savremenim nau~no- tehni~kim dostignu}ima i principima dobre klini~ke prakse u klini~kom ispitivanju i medicinske etike. Rezultati klini~kog ispitivanja moraju obuhvatiti rezultate svih raspolo`ivih klini~kih ispitivanja lijeka, bilo pozitivnih ili negativnih. (3) Dokumentacija o klini~kom ispitivanju lijeka mora sadr`avati rezultate ispitivanja koji su dovoljno detaljno i objektivno opisani da omogu}e objektivnu ocjenu odnosa izme|u koristi i rizika za pacijenta, ocjenu sigurnosti i djelotvornosti lijeka i mi{ljenje o tome da li lijek ispunjava uslove za izdavanje dozvole za stavljanje u promet. ^lan 51. (Uslovi za obavljanje klini~kog ispitivanja lijeka) Klini~ko ispitivanje lijeka obavlja se samo kada su prilo`eni pozitivni rezultati o analiti~kom i far ma ko lo {ko- tok - si ko lo {kom ispitivanju. ^lan 52. (Prijava klini~kog ispitivanja) (1) Prije po~etka klini~kog ispitivanja lijeka predlaga~ klini~kog ispitivanja za lijek koji jo{ nije pribavio dozvolu za promet du`an je podnijeti zahtjev Agenciji za odobravanje klini~kog ispitivanja. (2) Podnosilac prijave klini~kog ispitivanja za lijek koji je ve} pribavio dozvolu za promet u BiH du`an je prijaviti klini~ko ispitivanje lijeka Agenciji. (3) Predlaga~ i podnosilac prijave klini~kog ispitivanja mo`e biti sponzor klini~kog ispitivanja ili u njegovo ime glavni istra`iva~. (4) Pravno lice koje obavlja klini~ko ispitivanje lijeka i sponzor klini~kog ispitivanja du`ni su prije po~etka ispitivanja osigurati svoju odgovornost za eventualnu {tetu nanesenu ispitaniku koja bi mogla biti prouzrokovana klini~kim ispitivanjem. (5) Klini~ka ispitivanja lijeka ne mogu se obavljati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. ^lan 53. (Postupak po prijavi za klini~ko ispitivanje) (1) Agencija je du`na, najkasnije u roku od 60 dana od prijema potpunog zahtjeva za pribavljanje dozvole za ispitivanje lijeka koji jo{ nije pribavio dozvolu za stavljanje u promet u BiH, odlu~iti o izdavanju ili odbijanju dozvole za klini~ko ispitivanje na osnovu mi{ljenja o svrsishodnosti ispitivanja, valjanosti prilo`ene dokumentacije, ocjene o eti~nosti, za{titi prava u~esnika u klini~kom ispitivanju i po{tivanju principa dobre klini~ke prakse u klini~kom ispitivanju koje daje Komisija za klini~ka ispitivanja. (2) Rok iz stava (1) ovog ~lana prestaje te}i od dana kada Agencija od predlaga~a zatra`i potrebne dopunske podatke ili obja{njenja i prekid ra~unanja roka traje do ispunjavanja zahtjeva Agencije. (3) Odluka o izdavanju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za klini~ka ispitivanja izdaje se u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. ^lan 54. (Postupak po prijavi klini~kog ispitivanja kada postoji dozvola za stavljanje u promet) (1) Agencija je du`na, najkasnije u roku od 30 dana od prijema potpune prijave za klini~ko ispitivanje lijeka koji je ve} pribavio dozvolu za stavljanje u promet u BiH, izvijestiti predlaga~a o razlozima zbog kojih se izvo|enje klini~kog ispitivanja odbija. (2) Odbijanje zahtjeva za izvo|enje klini~kog ispitivanja iz stava (1) ovog ~lana izdaje se u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (3) Rok iz stava (1) ovog ~lana prestaje te}i od dana kada Agencija od podnosioca prijave za klini~ko ispitivanje zatra`i potrebne dopunske podatke ili obja{njenja i prekid ra~unanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Agencije. (4) Ako podnosilac prijave za klini~ko ispitivanje, u roku od 30 dana, od Agencije ne dobije negativan odgovor, mo`e po~eti klini~ko ispitivanje lijeka. ^lan 55. (Privremeni ili trajni prekid klini~kog ispitivanja lijeka) Agencija mo`e, u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva, odrediti privremeni ili trajni prekid klini~kog ispitivanja lijeka. ^lan 56. (Tro{kovi klini~kog ispitivanja, odnosno tro{kovi postupka) (1) Tro{kove klini~kog ispitivanja i tro{kove postupka odobravanja prijave klini~kog ispitivanja lijekova snosi predlaga~ klini~kog ispitivanja, odnosno podnosilac prijave klini~kog ispitivanja. (2) U slu~aju da Agencija, odnosno entitetska ministarstva zdravstva ili Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta, drugo dr`avno odnosno entitetsko ministarstvo ili drugo pravno lice, zahtijeva klini~ko ispitivanje za potrebe za{tite zdravlja stanovni{tva, tro{kove tog ispitivanja snosi predlaga~ klini~kog ispitivanja samo u slu~aju ako se doka`e da je sigurnost ili djelotvornost lijeka u skladu sa Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (3) Ukoliko se doka`e da je sigurnost ili djelotvornost lijeka iz stava (2) ovog ~lana suprotna ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, tro{kove klini~kog ispitivanja snosi nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet, odnosno proizvo|a~ lijeka. (4) Detaljan propis o potrebnoj dokumentaciji i postupku za podno{enje zahtjeva, odnosno prijave klini~kog ispitivanja lijeka, uslove koje su du`na ispunjavati pravna lica koja mogu obavljati klini~ko ispitivanje lijekova, kao i postupak njihove verifikacije, nadzora nad izvo|enjem klini~kog ispitivanja, kao i uslove u kojima Agencija mo`e odrediti privremeni ili trajni prekid klini~kog ispitivanja lijeka, propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. Visinu tro{kova odobravanja Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 19 Broj 58 - Strana 20 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. klini~kog ispitivanja propisuje Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije. Odjeljak D. Proizvodnja lijekova ^lan 57. (Proizvodnja lijekova) (1) Proizvodnja lijekova obuhvata cjelovit postupak ili pojedine dijelove postupka farmaceutsko- tehnolo{kog oblikovanja gotovog lijeka, uklju~uju}i proizvodnju ili nabavku supstance, tehnolo{ku obradu i pakovanje, te provjeru kvaliteta, skladi{tenje i distribuciju. (2) Proizvo|a~ lijeka je pravno lice koje je odgovorno za proizvodnju, razvoj, kontrolu kvaliteta, pakovanja, ozna~avanje lijeka, bez obzira na to da li ga je samo proizvelo ili ga je u njegovo ime proizvelo tre}e lice. (3) Proizvo|a~ lijeka mo`e proizvoditi lijekove na osnovu dozvole koja mo`e glasiti na postupak u cjelini ili dijelove postupka proizvodnje lijekova. (4) Pravna lica iz stava (2) ovog ~lana mogu proizvoditi lijekove samo ako su pribavila dozvolu za proizvodnju lijekova. ^lan 58. (Zahtjev za pribavljanje dozvole za proizvodnju) (1) Zahtjev za pribavljanje dozvole za proizvodnju lijekova za teritoriju Bosne i Hercegovine podnosi se Agenciji zasebno za svaki far ma ceu tski oblik i za svako mjesto proizvodnje. (2) Agencija je du`na, u roku od 90 dana od dana prijema potpunog zahtjeva, izdati rje{enje ili odbiti zahtjev za izdavanje dozvole za proizvodnju lijekova za teritoriju BiH. (3) Dozvola iz stava (2) ovog ~lana uklju~uje i pravo prodaje tih lijekova nosiocima dozvole za promet lijekova na veliko. Dozvola se izdaje u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (4) Rok iz stava (2) ovog ~lana prestaje te}i od dana kada Agencija od podnosioca zahtjeva za izdavanje dozvole za proizvodnju zatra`i potrebne dopunske podatke ili obja{njenja i prekid ra~unanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Agencije. (5) Agencija izdaje dozvolu za proizvodnju lijekova za teritoriju BiH na osnovu ocjene o ispunjavanju primjene dobre proizvo|a~ke prakse, kao i ocjene ispunjavanja sljede}ih uslova: a) da ima osiguran odgovaraju}i prostor, opremu i kadar za proizvodnju, ispitivanje i kontrolu kvaliteta u skladu s obimom i zahtjevima proizvodnog postupka ili potpisane odgovaraju}e ugovore kojima dijelove proizvodnog procesa i analize povjerava tre}oj strani, te uslove za skladi{tenje i otpremu lijekova; b) da ima zaposleno odgovorno lice za proizvodnju, s punim radnim vremenom, univerzitetskog obrazo - vanja farmaceutskog ili farmaceutsko- tehnolo{kog (farmaceutski in`enjering i farmaceu tska tehnologija) smjera i dodatnim znanjem potrebnim za nadziranje pripreme proizvodnje, izradu i skladi{tenje lijekova u svim fazama; c) da ima zaposleno odgovorno lice za pu{tanje pojedina~nih serija lijekova u promet, s punim radnim vremenom, univerzitetskog obrazovanja far ma ceu - tskog smjera i dodatnim znanjem za ispitivanje lijekova, koje je stalno na raspolaganju; d) da ima zaposleno odgovorno lice za farmakovigilancu s punim radnim vremenom, univerzitetskog obrazovanja far ma ceu tskog ili medicinskog smjera i dodatnim znanjem iz oblasti klini~ke farmacije i klini~ke farmakologije; e) da ima uveden sistem kvaliteta u skladu s dobrom proizvo|a~kom praksom. (6) Postojanje uslova predvi|enih stavom (5), ta~. a), b), c) i d) ovog ~lana, utvr|uje nadle`no entitetsko ministarstvo, odnosno Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta. Ispunjavanje uslova dokazuje se rje{enjem nadle`nog entitetskog ministarstva koje sadr`i karakteristike prostora, opreme i kadra za proizvodnju, odnosno ispitivanje i kontrolu kvaliteta u skladu s obimom i zahtjevnosti namjeravane proizvodnje, uslove za skladi{tenje i otpremu lijekova kao i ime lica odgovornog za izradu i skladi{tenje lijekova u svim fazama, odnosno ime lica odgovornog za stavljanje pojedina~nih serija lijekova u promet koje je na raspolaganju za razli~ite kontrole. (7) Rje{enje navedeno u stavu (6) ovog ~lana je uslov za registriranje poslovnog subjekta kod nadle`nog suda, kao i uslov da Agencija izda dozvolu za proizvodnju lijekova. (8) Kod utvr|ivanja uvo|enja sistema kvaliteta u skladu s dobrom proizvo|a~kom praksom, odnosno postojanja uslova predvi|enih odredbom stava (5) ta~ka e) ovog ~lana, odgovorno lice Agencije (GMP inspektor) utvr|uje ispunjavanje uslova pregledom na licu mjesta. (9) Potrebnu dokumentaciju i postupak za podno{enje zahtjeva za pribavljanje dozvole za proizvodnju lijekova, uslove koje su du`na ispunjavati pravna lica koja obavljaju proizvodnju, postupak njihove verifikacije i nadzora, te uslove za ugovorenu proizvodnju i kontrolu propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 59. (Trajanje dozvole za proizvodnju) (1) Dozvola za proizvodnju lijekova izdaje se na pe riod od pet godina. (2) Dozvola iz stava (1) ovog ~lana prestaje va`iti ako proizvo|a~ lijeka, bez prethodnog odobrenja Agencije, promijeni uslove na osnovu kojih je izdata dozvola za proizvodnju lijeka, ili ako vi{e ne ispunjava uslove utvr|ene ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (3) Nosilac dozvole za proizvodnju lijeka du`an je svaku promjenu koja se ti~e izmjene uslova predvi|enih ~lanom 58. ovog Zakona, a koja se ti~e odstupanja od dozvole za proizvodnju lijeka, prijaviti Agenciji kao i nadle`nom ministarstvu Federacije BiH, odnosno nadle`nom ministarstvu RS- a, odnosno Odjelu za zdravstvo Br~ko Distrikta. ^lan 60. (Odgovornost proizvo|a~a) Proizvo|a~ lijeka odgovoran ja za kvalitet, sigurnost i djelotvornost lijekova koje proizvodi, pod uslovom da se lijek koristi na propisani na~in. ^lan 61. (Inspekcijski pregled) Proizvo|a~ lijekova du`an je omogu}iti obavljanje inspekcijskog pregleda na zahtjev Agencije. Odjeljak E. Promet lijekova ^lan 62. (Promet lijekova) (1) Promet lijekova obuhvata promet na veliko i na malo. (2) Promet lijekova na malo ure|uje se propisom entiteta odnosno Br~ko Distrikta, u skladu s ovim Zakonom. ^lan 63. (Promet na veliko i dozvola za promet na veliko) (1) Promet na veliko je nabavka, skladi{tenje, trans port i prodaja lijekova, uklju~uju}i uvoz i izvoz lijekova. (2) Promet na veliko lijekova mogu obavljati samo pravna lica koja su od Agencije pribavila dozvolu za promet lijekova. (3) Pravna lica koja obavljaju promet lijekova na veliko smiju prodavati lijekove samo pravnim i fizi~kim licima koja imaju dozvolu za promet lijekova na veliko ili malo. ^lan 64. (Zahtjev za pribavljanje dozvole za promet lijekova na veliko) (1) Zahtjev za pribavljanje dozvole za promet lijekova na veliko za teritoriju BiH podnosi se Agenciji. (2) Agencija je du`na, u roku od 90 dana od prijema potpunog zahtjeva, izdati dozvolu za promet lijekova na veliko za teritoriju BiH, koja se izdaje u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (3) Rok iz stava (2) ovog ~lana prestaje te}i od dana kada Agencija od podnosioca zahtjeva za izdavanje dozvole za promet zatra`i potrebne dopunske podatke ili obja{njenja i prekid ra~unanja trajanja roka traje do ispunjenja zahtjeva Agencije. (4) Dozvola za promet lijekova na veliko izdaje se na pe riod od pet godina. (5) Agencija izdaje dozvolu za promet lijekova na veliko za teritoriju BiH na osnovu ocjene ispunjavanja primjene dobre distributerske prakse i dobre skladi{ne prakse, kao i ocjene ispunjavanja sljede}ih uslova: a) da ima odgovaraju}i prostor, opremu i kadar za trans - port, skladi{tenje i izvo|enje prometa na veliko u skladu s obimom i vrstom lijekova kojima obavlja promet u skladu sa uskla|enim propisima za teritoriju BiH; b) da ima zaposleno odgovorno lice za prijem i izdavanje lijekova te pregled dokumentacije, s punim radnim vremenom, univerzitetskog obrazovanja far ma ceu - tskog smjera i potrebnim znanjem iz ispitivanja lijekova, koje je stalno na raspolaganju; c) da vodi odgovaraju}u dokumentaciju tako da je omogu}eno trenutno povla~enje lijeka iz prometa i nadzor reklamacija lijeka; d) da ima uveden sistem kvaliteta; e) da garantira neprekidnu i zadovoljavaju}u snabdjevenost lijekovima, ako je to potrebno, i da garantira nabavku hitno potrebnih lijekova u najkra}em vremenu. (6) Osim uslova iz stava (5) ovog ~lana, ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije, mo`e za odre|ene vrste lijekova propisati i dodatne uslove. (7) Postojanje uslova predvi|enih stavom (5) ta~. a) i b) ovog ~lana utvr|uje nadle`no entitetsko ministarstvo, odnosno Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta. Ispunjavanje uslova dokazuje se rje{enjem nadle`nog entitetskog ministarstva koje sadr`i karakteristike prostora, opreme i kadra za trans - port, skladi{tenje i izvo|enje prometa u skladu s obimom i vrstom lijekova kojima obavlja promet kao i ime lica odgovornog za prijem i izdavanje lijekova koje je na raspolaganju za razli~ite kontrole. (8) Rje{enje navedeno u stavu (7) ovog ~lana je, izme|u ostalog, uslov za registraciju lica koje se namjerava baviti prometom na veliko kod nadle`nog suda, kao i uslov da Agencija izda dozvolu za promet lijekova na veliko na teritoriji BiH. (9) Kod utvr|ivanja uvo|enja sistema kvaliteta u skladu s dobrom distributerskom praksom, odnosno postojanja uslova iz stava (5) ta~. c), d) i e) ovog ~lana, kao preduslov za dobivanje dozvole za promet na veliko, odgovorno lice Agencije utvr|uje ispunjavanje uslova pregledom na licu mjesta. ^lan 65. (Dodatni uslovi za obavljanje prometa lijekova na veliko) (1) Pravna lica koja obavljaju promet lijekova na veliko, a koji uklju~uje i uvoz lijekova, du`na su, osim uslova iz ~l. 63. i 64. ovog Zakona, ispunjavati i sljede}e uslove: a) imati zaposleno odgovorno lice za stavljanje lijeka u promet koje je odgovorno za kontrolu kvaliteta svake uvezene serije lijeka u skladu sa izdatom dozvolom za stavljanje lijeka u promet; b) imati zaklju~en ugovor s laboratorijom za lijekove, u skladu s odredbama ~lana 79. ovog Zakona. (2) Potrebnu dokumentaciju i postupak za podno{enje zahtjeva za pribavljanje dozvole za promet lijekova na veliko, uslove koje su du`na ispunjavati pravna lica koja obavljaju promet lijekova na veliko, postupak njihove verifikacije i nadzora, propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. Tro{kove postupka propisuje Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 66. (Uvoz lijekova) (1) Za uvoz lijekova koji imaju dozvolu Agencije za stavljanje u promet u BiH nije potrebno imati posebnu dozvolu za uvoz od Agencije. Agencija }e obavijestiti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH o va`e}im dozvolama za promet, radi daljnjeg postupanja tog ministarstva. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog ~lana, uvoznik lijeka du`an je od Agencije pribaviti dozvolu za uvoz rizi~nih lijekova koja se izdaje u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (3) Nadle`na entitetska ministarstva i Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta mogu odobriti uvoz lijekova koji nisu dobili dozvolu za stavljanje lijeka u promet u slu~ajevima: a) hitnog uvoza za potrebe pojedina~nog lije~enja, na prijedlog zdravstvene ustanove; b) hitno potrebnog uvoza ograni~enih koli~ina lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, a neophodni su za za{titu zdravlja stanovni{tva, na prijedlog zdravstvene ustanove; Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 21 Broj 58 - Strana 22 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. c) hitnog uvoza lijekova humanitarnog porijekla; d) uvoza lijekova potrebnih za nau~noistra`iva~ki rad. (4) Odobrenje iz stava (3) ovog ~lana odnosi se na jednokratan uvoz i va`i za jednokratan uvoz nezavisno od toga da li je uvezena cjelokupna odobrena koli~ina. (5) Nadle`na entitetska ministarstva i Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta su, u slu~aju odobrenja uvoza lijekova koji nisu dobili dozvolu za stavljanje u promet, du`ni o tome izvijestiti Agenciju u roku od 24 sata od momenta odobravanja. (6) U slu~aju odobrenja datog u skladu s odredbom stava (3) ovog ~lana, uvoznik je obavezan podnijeti izvje{taj Agenciji o realizaciji uvoza i distribuciji tako uvezenog lijeka svaka tri mjeseca. (7) Izuzetno od propisanog odredbom stava (3) ovog ~lana, ukoliko Vije}e ministara BiH proglasi vanredno stanje, na zajedni~ki prijedlog entitetskih ministarstava zdravstva i Odjela za zdravstvo Br~ko Distrikta, Agencija mo`e odobriti uvoz lijekova koji nisu dobili dozvolu za stavljanje u promet ukoliko su ti lijekovi neophodni za prevenciju, odnosno otklanjanje posljedica takvog stanja. (8) Uvoz lijeka u koli~inama neophodnim za ispitivanje u postupku za davanje dozvole za stavljanje lijeka u promet odobrava Agencija. (9) Potrebnu dokumentaciju i postupak za podno{enje zahtjeva za pribavljanje dozvole za uvoz lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet iz nadle`nosti Agencije, kao i postupak za pribavljanje dozvole za uvoz rizi~nih lijekova sa listom rizi~nih lijekova, na usagla{en prijedlog nadle`nih ministarstava entiteta i Odjela za zdravstvo Br~ko Distrikta, utvr|uje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 67. (Trajanje dozvole) Dozvola za promet lijekova na veliko prestaje va`iti ako nosilac dozvole promijeni uslove na osnovu kojih je izdata dozvola, ili ako vi{e ne ispunjava uslove utvr|ene ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 68. (Zabrana stavljanja u promet) (1) Zabranjeno je stavljati u promet proizvode pripisuju}i im ljekovita svojstva, a koji, prema odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, ne spadaju u lijekove. (2) Zabranjeno je stavljanje u promet lijekova kojima je istekao rok trajanja ili im je dokazan neodgovaraju}i kvalitet, sigurnost i djelotvornost ili neusagla{enost sa dozvolom za stavljanje u promet ili dozvolom za interventni uvoz. (3) U slu~aju utvr|ivanja neodgovaraju}eg kvaliteta, sigurnosti i djelotvornosti ili neusagla{enosti lijekova sa dozvolom za stavljanje u promet, Agencija je du`na hitno, preko entitetskih ministarstava i Odjela za zdravstvo Br~ko Distrikta, obavijestiti nadle`ne institucije o konkretnom lijeku i mjerama koje je neophodno preduzeti. ^lan 69. (Rukovanje lijekovima) Pravna i fizi~ka lica, stru~ne institucije i tijela koja na bilo koji na~in, u okviru svoje djelatnosti, do|u u posjed lijeka (prijevoznici, po{ta, ca rina) du`ne su rukovati lijekovima u skladu s uputstvom naru~ioca usluge, a s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta lijeka i njegove zloupotrebe. ^lan 70. (Maloprodaja lijekova) (1) Prodaja lijekova na malo izvan apoteka nije dozvoljena. Pravnom licu koje obavlja djelatnost proizvodnje i prometa na veliko nije dozvoljeno obavljati djelatnost prometa lijekova na malo. (2) Pravno ili fizi~ko lice koje obavlja promet lijekova na malo mo`e nabavljati lijekove samo od proizvo|a~a, odnosno veletrgovca lijekovima koji ima dozvolu za proizvodnju, odnosno promet izdatu u skladu s ovim Zakonom, odnosno mo`e obavljati trgovinu samo onih lijekova za koje postoji dozvola za promet. Odjeljak F. Ozna~avanje lijekova ^lan 71. (Ozna~avanje lijekova) (1) Lijekovi koji su u prometu u BiH moraju biti ozna~eni na vanjskom, odnosno unutra{njem pakovanju, sa osnovnim podacima o lijeku na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u BiH. (2) Podaci iz stava (1) ovog ~lana mogu biti navedeni i na jednom ili vi{e stranih jezika pod uslovom da je sadr`aj teksta na svim jezicima identi~an. (3) Svako pakovanje lijeka koji je u prometu u BiH mora imati prilo`eno uputstvo za pacijenta koje je napisano na jednom od jezika koji su u slu`benoj upotrebi u BiH i koji je u skladu sa sa`etkom glavnih karakteristika lijeka, osim u slu~aju ako su svi potrebni podaci ve} navedeni na vanjskom pakovanju. (4) Uputstvo za pacijenta mora sadr`avati najmanje osnovne podatke o lijeku (ime, generi~ko ime, kvalitativni i kvantitativni sastav, far ma ceu tsku formu, ja~inu i pakiranje), o proizvo|a~u lijeka, nosiocu dozvole za stavljanje lijeka u promet, na~inu upotrebe, indikacijama, kontraindikacijama, mjerama opreza, na~inu izdavanja, ne`eljenim efektima, roku trajanja, na~inu ~uvanja i druge potrebne informacije. (5) Vanjsko pakovanje lijeka mora sadr`avati najmanje osnovne podatke o lijeku (ime, generi~ko ime, kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne supstance, far ma ceu tsku formu, ja~inu i pakovanje), o proizvo|a~u lijeka, nosiocu dozvole za stavljanje u promet, na~inu primjene, na~inu ~uvanja, roku upotrebe, broju serije, broju dozvole za stavljanje lijeka u promet i ostale potrebne identifikacione kodove, razna upozorenja i druge potrebne informacije. (6) Unutra{nje pakovanje mora sadr`avati najmanje osnovne podatke o lijeku (ime, generi~ko ime, kvalitativni i kvantitativni sastav aktivne supstance, far ma ceu tsku formu i ja~inu), o nosiocu dozvole za stavljanje u promet, datumu isteka roka trajanja, broju serije lijeka i drugim potrebnim informacijama, ako to dozvoljava veli~ina unutra{njeg pakovanja. (7) Na~in ozna~avanja lijekova, strukturu i sadr`aj uputstva za pacijenta, sadr`aj instrukcije za uni{tavanje lijeka u slu~aju njegove neispravnosti, kao i posebna pravila za pakovanje i ozna~avanje lijekova koji se koriste isklju~ivo u zdravstvenim ustanovama, propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. Odjeljak G. Farmakovigilanca ^lan 72. (Farmakovigilanca) (1) Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet, medicinsko osoblje, kao i svako pravno i fizi~ko lice koje pri svom radu otkrije ne`eljene efekte lijeka ili na njih posumnja, du`no je o tome izvijestiti Agenciju, koja vodi registar ne`eljenih efekata lijekova, analizira ih i na njih reagira, s ciljem za{tite zdravlja stanovni{tva u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (2) Nosioci dozvole za promet du`ni su podnositi Agenciji periodi~ne izvje{taje o sigurnosti lijeka u utvr|enim periodima ili na njen zahtjev. (3) Na~in i postupak izvje{tavanja o ne`eljenim efektima lijekova, na~in reagiranja na njih, obaveze medicinskog osoblja, nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet, na~in podno{enja i sadr`aj periodi~nog izvje{taja te na~in organiziranja sistema farmakovigilance propisuje Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. Odjeljak H. Izvje{tavanje o lijekovima i ogla{avanje lijekova ^lan 73. (Izvje{tavanje o lijekovima i ogla{avanje lijekova) (1) Ogla{avanje lijekova je svaki oblik davanja informacija o lijekovima {iroj i stru~noj javnosti zbog podsticanja propisivanja lijekova, njihovog snabdijevanja, prodaje i potro{nje. (2) Uslove i na~in ogla{avanja lijekova stru~noj javnosti, stepen i smjer obrazovanja i druge uslove koje su du`na ispunjavati lica koja izvje{tavaju stru~nu javnost, uslove i na~in ogla{avanja {iroj javnosti lijekova koji se izdaju bez recepta, propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 74. (Ogla{avanje lijekova stru~noj javnosti) (1) Ogla{avanje lijekova stru~noj javnosti obavljaju proizvo|a~i i nosioci dozvole za stavljanje lijeka u promet u stru~nim knjigama, stru~nim revijama i drugim stru~nim publikacijama, kao i neposrednim izvje{tavanjem stru~njaka koji propisuju ili izdaju lijekove. (2) Ogla{avanje stru~noj javnosti lijekova koji se izdaju samo na recept dozvoljeno je u okvirima davanja informacija iz sa`etka glavnih karakteristika lijeka, odnosno uslova stavljanja lijeka u promet. (3) Ogla{avanje stru~noj javnosti lijekova koji se izdaju samo na recept mo`e biti pra}eno davanjem jednog najmanjeg pakovanja lijeka koje ima oznaku "besplatan uzorak, nije za prodaju". (4) Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet, proizvo|a~i lijekova, pravna i fizi~ka lica koja obavljaju promet lijekova ili pravna i fizi~ka lica koja nastupaju u njihovo ime ili njihova udru`enja, ne smiju nuditi neposrednu ili posrednu materijalnu korist licima koja propisuju ili izdaju lijekove. (5) Nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet, proizvo|a~i lijekova, pravna i fizi~ka lica koja nastupaju u njihovo ime ili njihova udru`enja mogu omogu}avati licima koja propisuju ili izdaju lijekove sticanje dodatnih znanja o novim lijekovima i lijekovima koji su ve} u prometu. (6) Sticanje znanja iz stava (5) ovog ~lana mora biti realizirano tako da se ne prekora~e nau~no- stru~ni ciljevi takvog obrazovanja te organizaciono podre|eno isklju~ivo sticanju novih znanja o lijekovima i namijenjeno samo licima koja propisuju ili izdaju lijekove. ^lan 75. (Ogla{avanje lijekova {iroj javnosti) Nosioci dozvole za stavljanje lijeka u promet i proizvo|a~i lijekova koji se izdaju bez recepta mogu o svojstvima lijeka upoznati {iru javnost, ako Agencija ne odlu~i druga~ije. ^lan 76. (Zabrana ogla{avanja) (1) Zabranjeno je ogla{avanje {iroj javnosti u javnim medijima lijekova koji se izdaju samo na ljekarski recept. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, u interesu za{tite zdravlja stanovni{tva i zbog spre~avanja vanrednih stanja (epidemije, elementarne nepogode ve}eg obima, ratnog stanja i drugih vanrednih slu~ajeva) direktor Agencije, na prijedlog Stru~nog vije}a, mo`e dozvoliti ogla{avanje s ciljem informiranja {ire javnosti u javnim medijima o upotrebi odre|enih lijekova. (3) Zabranjeno je ogla{avanje lijekova {iroj javnosti tako da se lijeku pripisuju svojstva koja nema, preuveli~avaju pozitivni efekti lijeka, senzacionalisti~ki i na neodgovaraju}i na~in opisuju efekti lijeka ili da se na bilo koji drugi na~in korisnik lijeka dovodi u zabludu. (4) Zabranjeno je direktno obra}anje djeci u ogla{avanju lijekova. (5) Zabranjeno je dijeljenje besplatnih uzoraka lijeka {iroj javnosti. (6) Zabranjeno je ogla{avanje lijekova koji nemaju dozvolu za promet. ^lan 77. (Na~in izvje{tavanja stru~ne javnosti o lijekovima u prometu) (1) Agencija izvje{tava stru~nu javnost o lijekovima koji su dobili dozvolu za stavljanje u promet: a) objavljivanjem u slu`benim glasilima BiH, Federacije BiH, RS- a i Br~ko Distrikta najmanje jednom u tri mjeseca; b) objavljivanjem Registra lijekova BiH tako da se osigura dostupnost registra stru~noj javnosti; c) objavom u bazi podataka lijekova. (2) Agencija i/ili Ministarstvo zdravlja entiteta i Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta mogu izvje{tavati {iru javnost u javnim medijima o lijekovima ili aktivnostima koje se provode u vezi s njima, ukoliko to zahtijeva za{tita zdravlja stanovni{tva. Odjeljak I. Kontrola kvaliteta lijekova ^lan 78. (Kontrola kvaliteta lijekova) (1) Kontrola kvaliteta lijekova provodi se utvr|ivanjem uskla|enosti kvaliteta lijeka sa uslovima na osnovu kojih je izdata dozvola za stavljanje u promet. (2) Kontrola kvaliteta lijekova obavlja se u skladu s evropskom farmakopejom, farmakopejom BiH ili drugim priznatim farmakopejama, metodama analize koje detaljno opi{e i prilo`i proizvo|a~ ili drugim provjerenim metodama analize. Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 23 Broj 58 - Strana 24 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. ^lan 79. (Vrste kontrola kvaliteta lijekova) (1) Kontrola kvaliteta lijekova koju obavlja Kontrolna laboratorija Agencije je: a) Redovna kontrola kvaliteta svih lijekova koji su u prometu u BiH i koja se obavlja najmanje jednom u pet godina; b) Kontrola kvaliteta prve serije lijeka prije stavljanja u promet i prilikom obnove i varijacija koje zahtijevaju kontrole kvaliteta; c) Kontrola kvaliteta svake serije proizvedenog, odnosno uvezenog lijeka i supstance; d) Vanredna kontrola kvaliteta, odnosno kontrola kvaliteta lijeka koja se provodi na zahtjev Agencije u toku pribavljanja dozvole za stavljanje lijeka u promet ili nakon njezinog pribavljanja; e) Posebna kontrola kvaliteta, odnosno kontrola kvaliteta svake serije rizi~nih i drugih specifi~nih kategorija lijekova. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, kontrolu kvaliteta lijeka iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana mo`e provesti laboratorija ovla{tena, odnosno priznata za takve kontrole od Agencije. (3) U slu~aju kada se kontrola kvaliteta lijeka predvi|ena stavom (1) ta~kom c) ovog ~lana provodi od Kontrolne laboratorije Agencije, proizvo|a~/uvoznik du`an je prije stavljanja u promet dostaviti Agenciji uzorak, a rok za provo|enje takve kontrole je 30 dana. (4) U slu~aju kada kontrolu kvaliteta lijeka predvi|enu stavom (1) ta~kom c) ovog ~lana provodi ovla{tena, odnosno priznata laboratorija, proizvo|a~/uvoznik je du`an prije stavljanja u promet dostaviti Agenciji uzorak i nalaz izvr{ene kontrole. (5) Na prijedlog direktora Agencije, Stru~no vije}e detaljno propisuje na~in i obim provo|enja kontrole kvaliteta iz stava (1) ovog ~lana, pripremljene od Kontrolne laboratorije Agencije. ^lan 80. (Provo|enje kontrole kvaliteta lijekova) (1) Kontrolu kvaliteta lijekova obavlja Kontrolna laboratorija Agencije ili ovla{tena laboratorija, na prijedlog: a) Agencije; b) uvoznika; c) pravnog lica koje obavlja promet lijekova na veliko; d) nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet. (2) O rezultatima kontrole kvaliteta lijekova ovla{tena kontrolna laboratorija izdaje potvrdu, odnosno izvje{tava Agenciju, naru~ioca i nosioca dozvole za stavljanje lijeka u promet. (3) Na osnovu utvr|ene kontrole kvaliteta, Agencija mo`e ukinuti ve} izdatu dozvolu za stavljanje lijeka u promet, zabraniti promet odre|ene serije lijeka ili zatra`iti uvo|enje izmjena, u slu~aju potvrde da: a) je lijek pod propisanim uslovima upotrebe {tetan za zdravlje, b) lijek po kvalitativnom i kvantitativnom sastavu ne odgovara deklariranim vrijednostima, te c) nalazi analize kvaliteta ne odgovaraju bilo kojem drugom zahtjevu ili obavezi u vezi sa izdavanjem dozvole za stavljanje lijeka u promet. (4) Uslove, okolnosti i postupak anga`iranja ovla{tenih laboratorija za potrebe kontrole kvaliteta, te na~in vo|enja evidencije o kontrolama provedenim na ovaj na~in, propisuje Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 81. (Izuzimanje lijekova za potrebe kontrole i tro{kovi kontrole) (1) Proizvo|a~i lijekova, nosioci dozvole za stavljanje lijeka u promet i pravna lica koja obavljaju promet lijekova du`na su omogu}iti Agenciji izuzimanje potrebne koli~ine lijekova za kontrolu kvaliteta u skladu s odredbom ~lana 79. ovog Zakona. (2) Tro{kove kontrole kvaliteta lijekova iz ~lana 79. ta~. a), b), c) i e) ovog Zakona snosi nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet. (3) Tro{kove kontrole kvaliteta lijekova iz ~lana 79. ta~ka d) ovog Zakona snosi Agencija. (4) Izuzetno od stava (3) ovog ~lana, u slu~aju dokazivanja da kvalitet lijeka ne odgovara uslovima pod kojima je izdata dozvola za stavljanje lijeka u promet, tro{kove kontrole kvaliteta lijeka snosi nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet. (5) Metodologiju oblikovanja tro{kova analiti~kog ispitivanja lijeka za potrebe kontrole kvaliteta propisuje Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije. Odjeljak J. Dostupnost lijekova ^lan 82. (Esencijalna lista lijekova) S ciljem omogu}avanja osnovne za{tite zdravlja stanovni{tva u oblasti lijekova, proizvo|a~i i pravna lica koja obavljaju promet lijekova na veliko du`na su, s ciljem {to bolje dostupnosti lijekova gra|anima, stalno imati na raspolaganju utvr|ene koli~ine esencijalnih lijekova. ^lan 83. (Utvr|ivanje liste esencijalnih lijekova) (1) Vije}e ministara BiH, najmanje svake dvije godine, a na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije, uz prethodno pribavljenu saglasnost nadle`nih ministarstava entiteta i Odjela za zdravstvo Br~ko Distrikta, utvr|uje listu esencijalnih lijekova u BiH. (2) Lijekovi sa liste esencijalnih lijekova u BiH predstavljaju min i mum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i min i - mum lijekova u bolni~koj zdravstvenoj za{titi. (3) Lista lijekova iz stava (1) ovog ~lana objavljuje se u slu`benim glasilima BiH, Federacije BiH, RS- a i Br~ko Distrikta. ^lan 84. (Cijene lijekova) (1) S ciljem osiguranja bolje dostupnosti i snabdjevenosti lijekovima u BiH, Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije i uz prethodno mi{ljenje Stru~nog vije}a, provodi kontrolu cijena lijekova, na jedan od sljede}ih na~ina: a) odre|ivanjem minimalne i maksimalne visine veleprodajne i maloprodajne mar`e lijekova i/ili b) utvr|ivanjem maksimalnih cijena lijekova pomo}u komparativnih i/ili referentnih cijena lijekova na osnovu farmakoekonomskih studija ili na osnovu drugih parametara. (2) Na~in kontrole cijena, odnosno na~in oblikovanja cijena lijekova, kao i na~in izvje{tavanja o cijenama lijekova iz stava (1) ovog ~lana, bli`e propisuje Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije, uz prethodno mi{ljenje Stru~nog vije}a. ^lan 85. (Lijekovi humanitarnog porijekla) (1) Lijekovi humanitarnog porijekla mogu se uvoziti i koristiti u Bosni i Hercegovini samo uz prethodnu saglasnost nadle`nih ministarstava entiteta, odnosno Odjela za zdravstvo Br~ko Distrikta. (2) Lijekovi iz stava (1) ovog ~lana ne mogu biti predmet prometa. (3) Na svakom pojedina~nom pakovanju lijeka iz stava (1) ovog ~lana mora stajati jasna i trajna oznaka da je lijek humanitarnog porijekla i da je besplatan. ^lan 86. (Odobravanje uvoza lijekova humanitarnog porijekla) Nadle`na ministarstva entiteta, odnosno Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta }e, prilikom odlu~ivanja o odobravanju uvoza lijekova humanitarnog porijekla, prednost dati lijekovima s liste esencijalnih lijekova u BiH, odnosno s liste esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. ^lan 87. (Uslovi za uvoz lijekova iz humanitarne pomo}i) (1) Za pribavljanje saglasnosti za uvoz lijekova iz humanitarne pomo}i potrebno je ispunjavanje sljede}ih uslova: a) dostavljanje specifikacija svakog pojedina~nog lijeka s podacima o INN i za{ti}enim nazivom/nazivima lijeka, koli~inama i rokovima trajanja lijeka; b) neophodnost ponu|enih vrsta i koli~ina lijeka zdravstvu; c) da do isteka roka trajanja lijeka preostaje najmanje godina dana; d) dostavljanje certifikata o kontroli kvaliteta tog lijeka izdatog od proizvo|a~a, osim u vanrednim okolnostima. (2) Odredbe vezane za uvoz lijekova humanitarnog porijekla analogno se primjenjuju na uvoz medicinskih sredstava humanitarnog porijekla. ^lan 88. (Postupak s lijekovima uvezenim protivno odredbama Zakona) Lijekovi humanitarnog porijekla, dopremljeni u Bosnu i Hercegovinu suprotno odredbama ovog Zakona, vra}aju se isporu~iocu, odnosno uni{tavaju o njegovom tro{ku. ^lan 89. (Nadzor lijekova i medicinskih sredstava iz humanitarne pomo}i) Nadle`na ministarstva entiteta i Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta du`ni su osigurati izvr{avanje nadzora nad opremom, skladi{tenjem i distribucijom lijekova i medicinskih sredstava iz humanitarne pomo}i na svojoj teritoriji. ^lan 90. (Primjena lijekova u zdravstvenim ustanovama) (1) Lijekovi se primjenjuju na pacijentima u ambulantama primarne zdravstvene za{tite i odjeljenjima bolnica i drugih zdravstvenih ustanova (u daljnjem tekstu: ambulante, bolnice i odjeljenja). (2) Ambulante, bolnice i odjeljenja snabdijevaju se lijekovima preko apoteka, odnosno bolni~kih apoteka. ^lan 91. (Lijekovi koji se mogu dr`ati u zdravstvenim ustanovama) (1) U ambulantama, bolnicama i odjeljenjima mogu se dr`ati samo lijekovi neophodni za tretman pacijenata u skladu s djelatno{}u zdravstvene ustanove. (2) Ambulante, bolnice i odjeljenja ne mogu se baviti izdavanjem lijekova pacijentima. ^lan 92. (Uslovi za ~uvanje i primjenu lijekova) (1) U ambulantama, bolnicama i odjeljenjima moraju biti osigurani uslovi u vezi sa prostorom, opremom i kadrom za ~uvanje i primjenu svih vrsta lijekova koji se u njima koriste. (2) Bli`e uslove iz stava (1) ovog ~lana propisuju entitetska ministarstva zdravstva, odnosno Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta. ^lan 93. (Farmaceutski otpad) (1) Zabranjen je promet neispravnih lijekova. (2) Lijek se smatra neispravnim u slu~aju: a) isteka roka trajanja lijeka; b) promjene organolepti~kih svojstava lijeka (izgled, boja, ukus, miris); c) o{te}enja ambala`e, odnosno pakiranja lijeka; d) utvr|ivanja laboratorijskom kontrolom da lijek ne odgovara propisanom kvalitetu; e) da je lijek iz bilo kojeg drugog razloga stavljen van upotrebe. (3) Neispravni lijekovi iz stava (2) ovog ~lana smatraju se far - maceutskim otpadom. ^lan 94. (Zbrinjavanje far ma ceu tskog otpada) (1) Farmaceutski otpad zbrinjava se na na~in koji ne}e izazvati ugro`avanje `ivota, zdravlja ljudi i okoli{a. (2) Prilikom zbrinjavanja far ma ceu tskog otpada postupa se prema uputstvu proizvo|a~a koje se odobrava prilikom izdavanja dozvole za stavljanje lijeka u promet. (3) Bli`e uslove o dozvoljenim na~inima uni{tavanja far ma ceu - tskog otpada, kao i sadr`aju uputstva za zbrinjavanje otpada koje je izdao proizvo|a~, te kategorijama otpada, propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 95. (Tro{kovi zbrinjavanja far ma ceu tskog otpada) Tro{kovi zbrinjavanja far ma ceu tskog otpada idu na teret vlasnika far ma ceu tskog otpada, odnosno pravnog ili fizi~kog lica kod kojeg je otpad zate~en. POGLAVLJE IV. MEDICINSKA SREDSTVA ^lan 96. (Medicinska sredstva) (1) U smislu ovog Zakona, medicinska sredstva su: instrumenti, aparati, materijal i drugi proizvodi koji se primjenjuju na ljudima i koji svoju osnovnu namjenu, odre|enu od proizvo|a~a, ne posti`u na osnovu farmakolo{ke, imunolo{ke ili metaboli~ke aktivnosti, ve} se koriste sami ili Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 25 Broj 58 - Strana 26 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. u kombinaciji, uklju~uju}i i softver potreban za pravilnu upotrebu, a u svrhu: a) postavljanja dijagnoze, prevencije, pra}enja, lije~enja ili ubla`avanja uzroka, odnosno posljedica bolesti; b) postavljanja dijagnoze, pra}enja, lije~enja ili ubla`avanja povreda, odnosno ubla`avanja invaliditeta ili nadomje{tanja nedostataka, odnosno posljedica uzrokovanih invaliditetom; c) ispitivanja, nadomje{tanja ili modifikacije anatomskih ili fiziolo{kih funkcija; d) kontrole za~e}a. (2) Dozvoljeno je da medicinsko sredstvo u svojoj namjeni bude potpomognuto supstancama koje ispoljavaju farmakolo{ke, imunolo{ke ili metaboli~ke aktivnosti. ^lan 97. (Osnovna podjela - In vi tro medicinska sredstva) In vi tro dijagnosti~ka medicinska sredstva su medicinska sredstva koja obuhvataju reagense, komplete reagenasa, proizvode reagenasa, materijale za kontrolu i kalibraciju, instrumente i ure|aje, opremu ili sistem koji se koristi samostalno ili u kombinaciji i namijenjena su za upotrebu u in vi tro uslovima, za ispitivanje biolo{kih uzoraka, uklju~uju}i uzorke tkiva dobivene iz ljudskog organizma za pribavljanje informacija o: a) fiziolo{kim ili patolo{kim stanjima; b) kongenitalnim anomalijama; c) kompatibilnosti potencijalnog primaoca; d) podacima potrebnim za pra}enje terapijskih postupaka. ^lan 98. (Ostale vrste medicinskih sredstava) U medicinska sredstva ubrajaju se i proizvodi: a) koje je proizvo|a~ namijenio kori{tenju u kombinaciji s medicinskim sredstvom koje omogu}ava njegovu upotrebu; b) namijenjeni za pojedina~nog pacijenta koji imaju zasebne konstrukcijske osobine i izradio ih je, u skladu sa pismenim uputstvom, naro~ito osposobljen stru~njak; c) namijenjeni klini~kom ispitivanju. ^lan 99. (Razli~ite klasifikacije medicinskih sredstava) (1) Medicinska sredstva se, prema stepenu rizika za korisnika, klasificiraju na: a) Klasu I - medicinska sredstva s niskim stepenom rizika; b) Klasu II- a - medicinska sredstva s ve}im stepenom rizika; c) Klasu II- b - medicinska sredstva s visokim stepenom rizika; d) Klasu III - medicinska sredstva s najvi{im stepenom rizika. (2) Medicinska sredstva se, prema svojoj prirodi, vezanosti za izvor energije i drugim svojstvima, klasificiraju na: a) neinvazivna; b) invazivna; c) aktivna. (3) Medicinska sredstva se, prema du`ini trajanja primjene na ljudskom organizmu, klasificiraju na: a) tranzitorna, koja se neprekidno primjenjuju kra}e od 60 minuta; b) kratkotrajna, koja se neprekidno primjenjuju do 30 dana; c) dugotrajna, koja se neprekidno primjenjuju du`e od 30 dana. (4) In vi tro dijagnosti~ka medicinska sredstva klasificiraju se na: a) In vi tro dijagnosti~ka sredstva koja koristi samo stru~no osoblje i koja se prema vrsti sredstava dijele na listu A i listu B; b) In vi tro dijagnosti~ka sredstva za samodijagnosticiranje; c) Sva druga in vi tro dijagnosti~ka sredstva. (5) Prema na~inu i mjestu izdavanja, medicinska sredstva klasificiraju se na: a) medicinska sredstva koja se izdaju na recept/narud`bu samo u apotekama i specijaliziranim trgovinama; b) medicinska sredstva koja se izdaju bez recepta samo u apotekama i specijaliziranim trgovinama; c) medicinska sredstva koja se izdaju na recept/narud`bu u bolni~kim apotekama; d) medicinska sredstva koja se izdaju bez recepta u slobodnoj prodaji. (6) Ako je medicinsko sredstvo predstavljeno u kombinaciji s lijekom ili u kombinaciji s proizvodom koji je u slobodnoj prodaji, onda se razvrstavanje obavlja u odnosu na primarnu namjenu koju deklarira proizvo|a~. (7) Bli`e uslove i na~in klasificiranja pojedinih vrsta medicinskih sredstava, u smislu ovog Zakona, utvr|uje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 100. (Osnovni zahtjevi za medicinska sredstva - op}i i posebni zahtjevi za medicinska sredstva) (1) Medicinska sredstva moraju biti usagla{ena sa zahtjevima za op}u sigurnost proizvoda, te odgovarati osnovnim zahtjevima koji se dijele na op}e i posebne. (2) Op}i zahtjevi koje mora ispunjavati medicinsko sredstvo su: a) da su dizajnirani, izra|eni, ugra|eni, odr`avani i upotrijebljeni tako da prilikom upotrebe pod utvr|enim uslovima djeluju u skladu s namjenom za koju su proizvedeni i pri tome ne ugro`avaju zdravstveno stanje ili sigurnost korisnika; b) da je prilikom izrade osiguran sistem kvaliteta koji se odnosi na dizajn i izradu medicinskog sredstva. (3) Posebni zahtjevi su zahtjevi koje moraju ispunjavati medicinska sredstva da bi bilo omogu}eno njihovo djelovanje u skladu s namjenom za koju su proizvedeni. (4) Detaljne osnovne zahtjeve, odnosno op}e i posebne propisane zahtjeve koje moraju ispunjavati medicinska sredstva propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 101. (Utvr|ivanje uskla|enosti medicinskog sredstva) (1) Postupak utvr|ivanja uskla|enosti medicinskog sredstva s op}im i posebnim zahtjevima iz ovog Zakona je postupak kojim se neposredno ili posredno utvr|uje da li medicinsko sredstvo ispunjava zahtjeve Zakona o op}oj sigurnosti proizvoda, Zakona o tehni~kim uslovima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti s ovim Zakonom, kao i propisima donesenim na osnovu navedenih zakona. (2) Postupak utvr|ivanja uskla|enosti medicinskog sredstva s op}im i posebnim zahtjevima zavisi od klasifikacije medicinskog sredstva u pogledu stepena rizika, i to: a) Za medicinska sredstva klase I proizvo|a~ sam ocjenjuje uskla|enost proizvoda s op}im i posebnim zahtjevima, te o tome, na vlastitu odgovornost, daje izjavu odnosno certifikat. Izuzetak su medicinska sredstva koja imaju funkciju mjerenja i sterilni proizvodi koji se uskla|uju, {to zna~i s kojima se postupa kao s medicinskim sredstvima klase II ili III za utvr|ivanje njihove sposobnosti mjerenja, odnosno sterilnosti; b) Za medicinska sredstva klase II- a, II- b i III uskla|enost medicinskog sredstva s propisanim op}im i posebnim zahtjevima, kao i nadzor sistema osiguranja kvaliteta utvr|uju ovla{tene institucije. (3) U slu~aju da ocjenu uskla|enosti odre|ene vrste medicinskih sredstava ne obavljaju ovla{tene institucije u smislu Zakona o tehni~kim uslovima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti, ocjenu njihove uskla|enosti preuzet }e Komisija za medicinska sredstva, na osnovu odobrenja Stru~nog vije}a, a na prijedlog direktora Agencije. (4) Zahtjeve u pogledu ocjene uskla|enosti odre|ene vrste medicinskih sredstava s op}im i posebnim zahtjevima na osnovu zakona i podzakonskih akata iz stava (1) ovog ~lana, ozna~avanje medicinskog sredstva, kao i sadr`aj certifikata o uskla|enosti medicinskog sredstva utvr|uje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije, a u skladu s postoje}im propisima. (5) Bli`e zahtjeve koje moraju ispunjavati stru~ne institucije za utvr|ivanje uskla|enosti odre|ene vrste medicinskih sredstava, ukoliko to nije nadle`nost druge dr`avne institucije, utvr|uje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 102. (Ozna~avanje medicinskog sredstva) (1) Na osnovu certifikata o uskla|enosti, proizvo|a~ medicinskog sredstva du`an je ozna~iti svoj proizvod propisanom oznakom o uskla|enosti. (2) Oznaku o uskla|enosti koja se koristi u BiH i sadr`aj certifikata o uskla|enosti izdatog u BiH propisuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a na prijedlog Agencije, ukoliko to posebnim zakonom nije druga~ije odre|eno. (3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog ~lana, proizvo|a~ medicinskog sredstva ~iju uskla|enost s op}im i posebnim zahtjevima utvr|uje tijelo za utvr|ivanje uskla|enosti priznato u EU, mora ozna~iti medicinsko sredstvo sa CE oznakom koja je priznata u BiH. (4) Zabranjeno je ozna~iti medicinsko sredstvo oznakama predvi|enim u ovom ~lanu ako to nije u skladu s propisima iz ~lana 101. ovog Zakona, s ovim Zakonom, odnosno propisima donesenim na osnovu ovog, odnosno zakona navedenih u ~lanu 101. ovog Zakona. ^lan 103. (Izuzeci) Nije potrebno ozna~iti medicinska sredstva koja su: a) namijenjena klini~kom ispitivanju; b) izra|ena po narud`bi za pojedina~nog pacijenta ili korisnika. ^lan 104. (Uslovi za proizvodnju medicinskih sredstava) (1) Proizvo|a~ medicinskih sredstava mora, osim op}ih zakonskih uslova, ispunjavati i posebne uslove odre|ene ovim Zakonom, i to: a) svoju djelatnost mora prijaviti Agenciji prije po~etka proizvodnje medicinskih sredstava; b) djelatnost mora obavljati tako da je uvedeno osiguranje sistema kvaliteta i za{tite zdravlja stanovni{tva; c) mora imati zaposleno odgovorno lice s najmanje VI. stepenom obrazovanja medicinskog smjera za medicinska sredstva klase I i II, te VII. stepenom obrazovanja medicinskog smjera za medicinska sredstva klase III, a koje je zadu`eno za pra}enje i javljanje ne`eljenih pojava i reagiranja na njih; d) mora se osigurati za mogu}u {tetu nanesenu korisniku ili tre}em licu. (2) Uslove koji se odnose na karakteristike prostora, opreme i kadrova, u skladu s ovim Zakonom, propisuju entiteti, odnosno Distrikt Br~ko. ^lan 105. (Tehni~ki propisi o uskla|enosti medicinskog sredstva) (1) Proizvo|a~ medicinskih sredstava mora se, prilikom izrade medicinskog sredstva, koristiti tehni~kim propisima na osnovu kojih se osigurava uskla|enost medicinskog sredstva s op}im i posebnim zahtjevima. (2) Pravilnik o osnovnim, odnosno op}im i posebnim zahtjevima kojima se osigurava uskla|enost medicinskog sredstva, odnosno njegova sigurnost donosi Vije}e ministara BiH, na prijedlog Agencije. ^lan 106. (Prijava djelatnosti proizvodnje medicinskog sredstva) (1) Proizvo|a~ medicinskog sredstva du`an je podnijeti Agenciji dokumentaciju iz koje se mo`e zaklju~iti da je medicinsko sredstvo proizvedeno tako da je uvedeno osiguranje sistema kvaliteta i za{tite zdravlja stanovni{tva i da su medicinska sredstva proizvedena u skladu s op}im i posebnim zahtjevima. (2) Proizvo|a~ medicinskog sredstva du`an je podnijeti Agenciji dokumentaciju o nacrtu, kontroli kvaliteta i na~inu odr`avanja medicinskog sredstva. (3) Proizvo|a~ medicinskog sredstva du`an je prijaviti Agenciji i predlo`iti dokumentaciju o svim promjenama procesa proizvodnje i specifikacijama medicinskog sredstva i drugim podacima koji se odnose na javno zdravlje. (4) U slu~aju da se medicinsko sredstvo proizvodi u inozemstvu, du`nost proizvo|a~a preuzima dobavlja~/uvoznik medicinskog sredstva u BiH. Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 27 Broj 58 - Strana 28 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. (5) Detaljan sadr`aj dokumentacije iz stava (2) ovog ~lana, kao i sadr`aj i postupak prijave djelatnosti proizvodnje medicinskog sredstva, propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a. Visinu tro{kova razmatranja prijave i upisa u registar proizvo|a~a medicinskih sredstava propisuje Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 107. (Promet medicinskih sredstava) Promet medicinskih sredstava obuhvata promet na malo i na veliko, uklju~uju}i uvoz i izvoz. ^lan 108. (Promet medicinskih sredstava na veliko) (1) Promet medicinskih sredstava na veliko obuhvata nabavku, skladi{tenje, trans port i prodaju medicinskih sredstava, kao i izvoz i uvoz. (2) Zabranjen je promet medicinskih sredstava koja nisu uskla|ena s propisanim op}im i posebnim zahtjevima iz Zakona o tehni~kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje uskla|enosti, ovog Zakona, kao i propisa donesenih na osnovu ovih zakona, odnosno promet medicinskih sredstava koja nisu upisana u registar medicinskih sredstava koji vodi Agencija. ^lan 109. (Uslovi za obavljanje prometa medicinskih sredstava na veliko) Pravno lice koje obavlja promet medicinskih sredstava na veliko, osim op}ih zakonskih uslova, mora ispunjavati i posebne uslove utvr|ene ovim Zakonom, odnosno du`no je: a) svoju djelatnost, prije po~etka prometa medicinskih sredstava na veliko, prijaviti Agenciji koja razmatra prijavu i vodi registar pravnih lica koja obavljaju promet medicinskih sredstava na veliko; b) djelatnost obavljati tako da je uvedeno osiguranje sistema kvaliteta i za{tita zdravlja stanovni{tva; c) imati zaposleno odgovorno lice s najmanje VI. stepenom obrazovanja medicinskog smjera koje je du`no pratiti i javljati o ne`eljenim pojavama u primjeni medicinskih sredstava i reagiranje na njih, odnosno zadu`eno je za materiovigilancu; d) imati zaposleno odgovorno lice za promet medicinskih sredstava s odgovaraju}im znanjem za preuzimanje te odgovornosti. ^lan 110. (Promet medicinskih sredstava na malo) Promet medicinskih sredstava na malo obuhvata nabavku, skladi{tenje, trans port i prodaju medicinskih sredstava. ^lan 111. (Uslovi za obavljanje prometa medicinskih sredstava na malo) (1) Pravno i fizi~ko lice koje obavlja promet medicinskih sredstava na malo u specijaliziranim trgovinama mo`e nabavljati medicinska sredstva samo od veletrgovaca medicinskih sredstava, odnosno proizvo|a~a koji je upisan u registar kod Agencije, odnosno mo`e obavljati promet medicinskog sredstva samo ako je ono upisano u registar medicinskih sredstava kod Agencije. (2) Uslovi za obavljanje prometa medicinskih sredstava u vezi s prostorom, opremom i kadrom utvr|uju se propisima entiteta, odnosno Br~ko Distrikta. ^lan 112. (Registar medicinskih sredstava i registar proizvo|a~a i veletrgovaca medicinskih sredstava) (1) Agencija vodi registar proizvo|a~a i pravnih lica koja obavljaju promet medicinskih sredstava na veliko, kao i registar medicinskih sredstava koja su u prometu u BiH. (2) Sadr`aj registra proizvo|a~a i pravnih lica koja obavljaju promet medicinskih sredstava na veliko, kao i registra medicinskih sredstava koja su u prometu u BiH te dostupnost registra, propisuje Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. (3) Sadr`aj dokumentacije i postupak prijave djelatnosti proizvodnje i prometa medicinskih sredstava na veliko i postupak njihove verifikacije propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. Visinu tro{kova upisa u registar pravnih lica koja obavljaju djelatnost proizvodnje i prometa na veliko, odnosno upisa u registar medicinskog sredstva, propisuje Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 113. (Ozna~avanje medicinskih sredstava) (1) Svako medicinsko sredstvo koje je u prometu u BiH mora biti na vanjskom i unutra{njem pakovanju ozna~eno kao takvo na jednom od jezika u slu`benoj upotrebi u BiH i imati prilo`eno uputstvo za upotrebu. (2) Pakovanje medicinskog sredstva mora sadr`avati najmanje sljede}e podatke: o proizvo|a~u odnosno dobavlja~u, podatke potrebne za identifikaciju medicinskog sredstva i sadr`aja pakovanja, razli~ite oznake kao {to su "sterilno", "po narud`bi", "za jednokratnu upotrebu", "za klini~ko ispitivanje", ako je potrebno identifikacioni kod, rok upotrebe, uslove ~uvanja, te, po potrebi, poseban na~in upotrebe, upozorenja ili mjere opreza, namjenu, te ostale podatke koji su u vezi sa za{titom zdravlja stanovni{tva. (3) Uputstvo za upotrebu medicinskog sredstva mora biti napisano na jednom od jezika u slu`benoj upotrebi u BiH i mora sadr`avati, osim podataka navedenih u stavu (2) ovog ~lana, jo{ najmanje podatke o ne`eljenim pojavama prilikom upotrebe, detaljno opisan na~in instaliranja i provjeru njegove pravilne upotrebe, te sve ostale podatke u vezi s medicinskim sredstvom. (4) Sadr`aj i na~in ozna~avanja vanjskog i unutra{njeg pakovanja medicinskog sredstva, kao i sadr`aj uputstva za upotrebu, propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 114. (Klini~ko ispitivanje medicinskih sredstava) (1) Klini~ko ispitivanje medicinskih sredstava je utvr|ivanje ili potvr|ivanje sigurnosti medicinskog sredstva, njegove djelotvornosti i uskla|enosti s op}im i posebnim zahtjevima u skladu s namjenom za koju ga je odredio proizvo|a~. (2) Klini~ko ispitivanje medicinskog sredstva ne mo`e se obavljati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. ^lan 115. (Postupak klini~kog ispitivanja medicinskog sredstva) (1) Postupak klini~kog ispitivanja medicinskih sredstava mora odgovarati savremenim nau~no- tehni~kim dostignu}ima, principima dobre klini~ke prakse u klini~kom ispitivanju i medicinske etike. Rezultati klini~kog ispitivanja moraju obuhvatiti rezultate svih raspolo`ivih klini~kih ispitivanja medicinskog sredstva, bilo pozitivnih ili negativnih. (2) Dokumentacija o klini~kom ispitivanju medicinskog sredstva mora sadr`avati rezultate ispitivanja koji su detaljno i objektivno opisani i dovoljni za omogu}avanje objektivne ocjene odnosa izme|u koristi i rizika za pacijenta, ocjenu njegove sigurnosti i djelotvornosti medicinskog sredstva i mi{ljenje o tome da li je medicinsko sredstvo u skladu s op}im i posebnim zahtjevima ovog Zakona, te namjene za koju ga je odredio proizvo|a~. ^lan 116. (Osiguranje od odgovornosti) Pravno lice koje obavlja klini~ko ispitivanje medicinskog sredstva i sponzor klini~kog ispitivanja moraju, prije po~etka ispitivanja, osigurati svoju odgovornost za eventualnu {tetu koja bi klini~kim ispitivanjem mogla biti prouzrokovana ispitaniku, odnosno ispitanicima. ^lan 117. (Prijava klini~kog ispitivanja medicinskog sredstva) (1) Prije po~etka klini~kog ispitivanja medicinskog sredstva za teritoriju BiH namjeravano klini~ko ispitivanje medicinskog sredstva mora biti prijavljeno Agenciji. (2) Podnosilac prijave klini~kog ispitivanja mo`e biti sponzor klini~kog ispitivanja ili, u njegovo ime, glavni istra`iva~ klini~kog ispitivanja. ^lan 118. (Odluka o prijavi klini~kog ispitivanja medicinskog sredstva) (1) Ukoliko podnosilac prijave za klini~ko ispitivanje medicinskog sredstva ne dobije negativan odgovor od Agencije u roku od 30 dana od dana prijema prijave, smatra se da mo`e po~eti klini~ko ispitivanje medicinskog sredstva. (2) Agencija je du`na, najkasnije u roku od 30 dana od prijema potpune prijave za ispitivanje medicinskog sredstva, izvijestiti podnosioca prijave o razlozima zbog kojih se izvo|enje klini~kog ispitivanja odbija, i to u formi rje{enja koje je kona~no u upravnom postupku i protiv kojeg nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. (3) Rok iz stava (2) ovog ~lana prestaje te}i na dan kada Agencija od podnosioca prijave za klini~ko ispitivanje zatra`i potrebne dopunske podatke ili obja{njenja, i prekid ra~unanja roka traje do ispunjavanja zahtjeva Agencije. ^lan 119. (Privremeni ili trajni prekid klini~kog ispitivanja medicinskog sredstva) Agencija mo`e, u svrhu za{tite zdravlja stanovni{tva, odrediti privremeni ili trajni prekid klini~kog ispitivanja, nadzor nad izvo|enjem klini~kog ispitivanja i po{tivanjem principa dobrih praksi u klini~kom ispitivanju u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 120. (Podnosilac prijave za klini~ko ispitivanje medicinskog sredstva) (1) Podnosilac prijave klini~kog ispitivanja mo`e biti proizvo|a~, odnosno uvoznik medicinskog sredstva. (2) Tro{kove klini~kog ispitivanja i razmatranja prijave klini~kog ispitivanja medicinskog sredstva snosi podnosilac prijave klini~kog ispitivanja. (3) Agencija, odnosno entitetska ministarstva zdravstva ili Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta, drugo dr`avno, odnosno entitetsko ministarstvo ili drugo pravno lice mogu zahtijevati klini~ko ispitivanje medicinskog sredstva za potrebe za{tite zdravlja stanovni{tva. (4) Tro{kove ispitivanja predvi|enog stavom (3) ovog ~lana snosi predlaga~ klini~kog ispitivanja samo u slu~aju ako se doka`e da sigurnost, efikasnost i uskla|enost medicinskog sredstva s op}im i posebnim zahtjevima odgovara odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (5) Ukoliko se doka`e da sigurnost, efikasnost i uskla|enost medicinskog sredstva s op}im i posebnim zahtjevima nije u skladu s odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, tro{kove klini~kog ispitivanja snosi proizvo|a~, odnosno uvoznik medicinskog sredstva. (6) Potrebnu dokumentaciju i postupak za podno{enje prijave klini~kog ispitivanja, uslove koje moraju ispunjavati pravna lica koja mogu obavljati klini~ko ispitivanje medicinskih sredstava, kao i postupak njihove verifikacije te nadzora nad izvo|enjem klini~kog ispitivanja propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. Visinu tro{kova razmatranja prijave klini~kog ispitivanja medicinskih sredstava propisuje Vije}e ministara BiH, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 121. (Materiovigilanca) (1) Odredbe ~lana 72. stav (1) ovog Zakona koje se odnose na farmakovigilancu na odgovaraju}i na~in primjenjuju se i na medicinska sredstva, odnosno postupak materiovigilance. (2) Na~in i postupak obavje{tavanja o ne`eljenim pojavama prilikom kori{tenja medicinskih sredstava, na~ini reagiranja na njih, obaveze medicinskog osoblja, dobavlja~a i na~in organizacije sistema pra}enja ne`eljenih pojava pri upotrebi medicinskih sredstava i reagiranja na njih, odnosno sistema materiovigilance propisuje Stru~no vije}e, na prijedlog direktora Agencije. ^lan 122. (Izvje{tavanje o medicinskim sredstvima i njihovo ogla{avanje) (1) Odredbe ~l. 73., 74., 75., 76. i 77. ovog Zakona, a koje se odnose na ogla{avanje lijekova, na odgovaraju}i na~in primjenjuju se i na medicinska sredstva. (2) Uslove i na~in ogla{avanja medicinskih sredstava stru~noj javnosti, stepen i smjer obrazovanja te druge uslove koje moraju ispunjavati lica koja izvje{tavaju stru~nu javnost, uslove i na~in ogla{avanja {iroj javnosti medicinskih sredstava propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. ^lan 123. (Zbrinjavanje medicinskih sredstava van upotrebe) (1) Promet medicinskih sredstava koja vi{e nisu u upotrebi, odnosno koja su neispravna, nije dozvoljen. (2) Medicinska sredstva koja nisu vi{e u upotrebi zbrinjavaju se o tro{ku vlasnika, odnosno pravnog ili fizi~kog lica kod kojeg je medicinsko sredstvo zate~eno. (3) Na zbrinjavanje medicinskih sredstava iz stava (1) ovog ~lana dosljedno se primjenjuju odredbe ~l. 93., 94. i 95. ovog Zakona. Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 29 Broj 58 - Strana 30 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. POGLAVLJE V. FARMACEUTSKO- INSPEKCIJSKI NADZOR ^lan 124. (Farmaceutska inspekcija i inspekcija) (1) Farmaceutsko- inspekcijski nadzor nad provo|enjem ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona provodi far ma ceu tska inspekcija, odnosno inspekcija u sastavu Agencije. (2) Poslove far ma ceu tske inspekcije, odnosno inspekcije iz stava (1) ovog ~lana obavljaju far ma ceu tski inspektori, odnosno inspektori Agencije (u daljnjem tekstu: far ma ceu - tski inspektor/inspektor). (3) Na~in provo|enja nadzora iz stava (1) ovog ~lana propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog direktora Agencije. (4) Farmaceutsko- inspekcijski nadzor nad prometom lijekova i medicinskih sredstava na malo ure|uje se zakonom entiteta, odnosno Br~ko Distrikta. ^lan 125. (Farmaceutski inspektor) (1) Poslove far ma ceu tskog inspektora mo`e obavljati lice s visokom stru~nom spremom far ma ceu tske struke, polo`enim stru~nim ispitom, tri godine relevantnog iskustva, te polo`enim posebnim stru~nim ispitom za far ma - ceu tskog inspektora i aktivnim znanjem engleskog jezika. (2) Pro gram polaganja posebnog stru~nog ispita za far ma ceu - tskog inspektora, sastav ispitne komisije i na~in polaganja ispita propisuje ministar civilnih poslova BiH, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije. (3) Stru~no vije}e, saglasno odredbi ~lana 15. ovog Zakona, a prema potrebi, mo`e anga`irati istaknute stru~njake iz oblasti farmacije, med i cine i stomatologije, odnosno stru~ne institucije, zbog obavljanja pojedinih stru~nih radnji zna~ajnih za obavljanje farmaceu tsko- inspekcijskog nadzora (ekspertize, stru~no- medicinska ispitivanja, analize i sl.), ako za njihovo izvr{enje Agencija nema stru~ne, tehni~ke i druge uslove. ^lan 126. (Ovla{tenja far ma ceu tskog inspektora u oblasti lijekova) U obavljanju far ma ceu tsko- inspekcijskog nadzora iz oblasti lijekova, far ma ceu tski inspektor, osim mjera predvi|enih Zakonom o nadzoru nad tr`i{tem u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 45/04), ima pravo i obavezu predlo`iti pokretanje prekr{ajnog postupka, odnosno pravo i obavezu nalo`iti, odnosno preduzeti sljede}e mjere: a) privremeno zabraniti proizvodnju, ispitivanje i promet lijekova zbog neispunjavanja propisanih uslova dozvole, odnosno ugro`avanja javnog zdravlja; b) privremeno zabraniti promet lijeka ili odre|ene serije lijeka koji ne odgovara propisanim uslovima dozvole ili drugim uslovima predvi|enim ovim Zakonom; c) privremeno zabraniti rad pravnom licu u slu~aju nepostojanja adekvatnog osiguranja kvaliteta lijeka; d) privremeno zabraniti rad pravnom licu u slu~aju izostanka osiguranja za mogu}u {tetu koja mo`e nastati korisniku lijeka prilikom njegove upotrebe; e) izvr{iti uzorkovanje lijeka zbog obavljanja kontrole iz ~l. 79. i 81. ovog Zakona; f) zabraniti promet neispravnih lijekova i narediti njihovo propisno uni{tavanje; g) narediti privremeno povla~enje lijeka iz prometa, odnosno odre|ene serije lijeka za koji postoji sumnja da ne odgovara propisanom kvalitetu dok to kona~no ne utvrdi Agencija; h) oduzeti (zaplijeniti) lijekove koje proizvode ili prometuju pravna lica bez odobrenja za rad koje je izdala Agencija, a predmet su prekr{aja, odnosno krivi~nog djela; i) zabraniti promet lijeka ili odre|ene serije lijeka u slu~ajevima ozna~avanja lijeka suprotno odredbama ovog Zakona; j) zabraniti ogla{avanje lijeka koje je u suprotnosti s odredbama ovog Zakona; k) zabraniti poslovanje pravnom licu koje svoju organizaciju i rad nije usaglasilo s odredbama ovog Zakona u propisanom roku, odnosno koje obavlja djelatnost bez odobrenja Agencije; l) proglasiti lijek, koji je utvr|en kao neispravan, far ma - ceu tskim otpadom i narediti njegovo zbrinjavanje; m) narediti otklanjanje utvr|enih nepravilnosti i nedostataka u odre|enom roku; n) zabraniti provo|enje radnji koje su suprotne odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona; o) narediti preduzimanje i drugih mjera za koje je ovla{ten ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 127. (Ovla{tenja inspektora u oblasti medicinskih sredstava) U obavljanju inspekcijskog nadzora iz oblasti medicinskih sredstava inspektor, osim mjera predvi|enih u propisima o nadzoru nad tr`i{tem, ima pravo i obavezu predlo`iti pokretanje prekr{ajnog postupka, odnosno nalo`iti i preduzeti sljede}e mjere: a) provoditi nadzor nad sistemom osiguranja kvaliteta proizvo|a~a medicinskog sredstva i, po potrebi, nad prostorijama dobavlja~a ili druge ugovorne strane proizvo|a~a; b) narediti izvr{enje pogodnih ispitivanja i provjere medicinskog sredstva zbog ocjene njegove usagla{enosti sa Zakonom i propisima donesenim na osnovu Zakona nakon stavljanja medicinskog sredstva u promet ili nakon po~etka upotrebe; c) izvr{iti uzorkovanje medicinskog sredstva i narediti provo|enje postupka ocjene njegove usagla{enosti s propisanim zahtjevima; d) privremeno zabraniti proizvodnju, ispitivanje i promet medicinskih sredstava, zbog neispunjavanja propisanih uslova, odnosno ugro`avanja javnog zdravlja; e) privremeno zabraniti promet medicinskog sredstva u slu~ajevima ozna~avanja odnosnog medicinskog sredstva suprotno odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona; f) privremeno zabraniti promet medicinskog sredstva koje ne odgovara propisanim uslovima ili u drugim slu~ajevima predvi|enim ovim Zakonom; g) privremeno zabraniti rad pravnom licu u slu~ajevima izostanka osiguranja primjene sistema kvaliteta medicinskog sredstva; h) privremeno zabraniti rad pravnom licu u slu~ajevima izostanka osiguranja za mogu}u {tetu koja mo`e nastati korisniku medicinskog sredstva prilikom njegove upotrebe; i) oduzeti (zaplijeniti) medicinska sredstva koja proizvode ili kojima trguju pravna lica bez odobrenja za rad koje je izdala Agencija, a predmet su prekr{aja, odnosno krivi~nog djela; j) zabraniti ogla{avanje medicinskog sredstva koje je u suprotnosti s odredbama ovog Zakona; k) zabraniti poslovanje pravnom licu koje svoju organizaciju i rad nije usaglasilo s odredbama ovog Zakona u propisanom roku; l) narediti zbrinjavanje medicinskih sredstava koja nisu za upotrebu na na~in i pod uslovima utvr|enim ovim Zakonom; m) narediti otklanjanje nepravilnosti i nedostataka; n) zabraniti provo|enje radnji koje su suprotne odredbama ovog Zakona i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona; o) narediti preduzimanje i drugih mjera za koje je ovla{ten ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. ^lan 128. (Provo|enje postupka farmaceutsko- inspekcijskog nadzora) (1) Postupak inspekcijskog nadzora pokre}e i vodi inspektor po slu`benoj du`nosti ili po zahtjevu zainteresiranog lica. U obavljanju inspekcijskog nadzora far ma ceu tski inspektor i inspektor imaju pravo i obavezu neposredno pregledati poslovne prostorije i druge objekte, proces rada, proizvode i drugu robu, isprave i druge dokumente te obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. (2) O svakom inspekcijskom nadzoru far ma ceu tski inspektor i inspektor du`ni su sa~initi zapisnik i u njemu navesti ~injeni~no stanje utvr|eno inspekcijskim nadzorom. (3) Mjere iz ~l. 126. i 127. ovog Zakona odre|uju se rje{enjem. (4) Farmaceutski inspektor i inspektor mogu donijeti usmeno rje{enje samo u sljede}im slu~ajevima: a) kada opasnost za zdravlje ili `ivot stanovni{tva zahtijeva da se odre|ena mjera preduzme bez odga|anja; b) kada postoji opasnost od prikrivanja, zamjene ili uni{tenja dokaza, ako se ta mjera ne preduzme odmah. (5) Farmaceutski inspektor i inspektor mogu narediti izvr{enje usmenog rje{enja odmah. (6) Farmaceutski inspektor i inspektor su i u slu~aju iz stava (4) ovog ~lana obavezni izraditi pismeni otpravak rje{enja u skladu s propisima o upravnom postupku. (7) Protiv rje{enja far ma ceu tskog inspektora, odnosno inspektora mo`e se podnijeti `alba direktoru Agencije u roku od osam dana od dana prijema rje{enja. (8) @alba ne odga|a izvr{enje rje{enja. (9) Rje{enje direktora Agencije je kona~no u upravnom postupku i protiv njega se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda. ^lan 129. (Dosljedna primjena propisa) Ako ovim Zakonom pojedina pitanja nisu druga~ije ure|ena, na postupak far ma ceu tskog inspektora i inspektora primjenjuju se propisi o upravnom postupku i propisi o upravi u BiH. ^lan 130. (Odgovornost far ma ceu tskog inspektora i inspektora) Farmaceutski inspektor i inspektor odgovorni su za svoj rad direktoru Agencije. Farmaceutski inspektor, odnosno inspektor bit }e suspendirani, odnosno smijenjeni s pozicije ukoliko se utvrdi da su: a) pri nadzoru propustili preduzeti, odnosno narediti mjere koje su po Zakonu bili du`ni preduzeti odnosno narediti; b) prekora~ili svoja zakonska ovla{tenja; c) nisu prijavili prekr{aj, pokrenuli prekr{ajni postupak odnosno nisu izvijestili Agenciju o utvr|enim nepravilnostima, odnosno nedostacima. POGLAVLJE VI. PREKR[AJNE ODREDBE ^lan 131. (Povrede odredbi ~l. 29., 40., 57., 93., 123., 126. i 127. ovog Zakona) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 30.000 KM do 100.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: a) stavi u promet lijek u BiH koji nema dozvolu za promet koju je izdala Agencija (~lan 29. stav (1) ta~ka a)); b) stavi u promet lijek za koji svaka serija nije proizvedena u skladu s dokumentacijom na osnovu koje je izdata va`e}a dozvola za stavljanje u promet, te ukoliko nije ura|ena kontrola kvaliteta svake serije lijeka (~lan 29. stav (1) ta~ka b)); c) stavi u promet lijek u situaciji kada je dozvola za stavljanje lijeka u promet ukinuta nakon {to je utvr|eno da je lijek stavljen u promet protivno dozvoli za stavljanje u promet, da je lijek {tetan u propisanim uslovima primjene, da kvalitativni i/ili kvantitativni sastav lijeka nije u skladu sa sastavom navedenim u dokumentaciji, odnosno podaci u podnesenoj dokumentaciji o lijeku ne odgovaraju stvarnom stanju (~lan 40. stav (3) ta~. a), b), d) i e)); d) proizvede lijek bez dozvole ili suprotno dozvoli za proizvodnju lijekova koju je izdala Agencija (~lan 57. st. (2) i (3)); e) stavi u promet neispravan lijek i medicinsko sredstvo (~lan 93. stav (1) i ~lan 123. stav (1)); f) ne postupi, odnosno postupi protivno rje{enju far ma ceu - tskog inspektora, odnosno inspektora (~l. 126. i 127). (2) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 10.000 KM. ^lan 132. (Povrede odredbi ~l. 44., 59., 63., 68., 74., 102., 104., 106., 108., 109. i 117. ovog Zakona) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 20.000 KM do 50.000 KM kaznit }e se pravno lice, nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet ili drugo pravno lice ako: a) ne podnese zahtjev Agenciji za uvo|enje ve}ih izmjena (izmjene tipa II) dozvole za stavljanje lijeka u promet (~lan 44. stav (3)); Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 31 Broj 58 - Strana 32 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. b) ne prijavi bilo kakvu promjenu koja se ti~e izmjene uslova za proizvodnju lijeka (~lan 59. stav (3)); c) proda lijek pravnom ili fizi~kom licu koje nema dozvolu za promet lijekova (~lan 63. stav (3)); d) stavi u promet proizvod pripisuju}i mu ljekovita svojstva, a koji, po odredbama ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu ovog Zakona, ne spada u lijekove (~lan 68. stav (1)); e) stavi u promet lijek kojem je istekao rok trajanja ili mu je dokazan neodgovaraju}i kvalitet, sigurnost i djelotvornost ili neusagla{enost s dozvolom za stavljanje u promet ili dozvolom za interventni uvoz (~lan 68. stav (2)); f) ponudi neposrednu ili posrednu materijalnu korist licu koje propisuje ili izdaje lijek (~lan 74. stav (4)); g) po~ne proizvodnju medicinskog sredstva prije nego {to to prijavi Agenciji (~lan 104. stav (1) ta~ka a) i ~lan 106); h) po~ne promet medicinskog sredstva prije nego {to to prijavi Agenciji (~lan 109. stav (1) ta~ka a); i) stavi u promet medicinsko sredstvo koje nije uskla|eno s propisanim op}im i posebnim zahtjevima (~lan 108. stav (2)); j) propusti prijaviti zapo~eto klini~ko ispitivanje medicinskog sredstva (~lan 117. stav (1)); k) ozna~i medicinsko sredstvo oznakom o uskla|enosti, a ono nije uskla|eno s op}im i posebnim zahtjevima tehni~kih propisa (~lan 102. stav (4)). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 10.000 KM. ^lan 133. (Povrede odredbi ~l. 33., 72. i 121. ovog Zakona) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 10.000 KM do 20.000 KM kaz nit }e se pravno lice, nosilac dozvole za stavljanje lijeka, od nosno medicinskog sredstva u promet ili drugo pravno lice koje: a) podnese dokumentaciju koja nije vjerodostojna prilikom podno{enja zahtjeva za izdavanje dozvole za stavljanje lijeka u promet (~lan 33. stav (2)); b) propusti izvijestiti Agenciju o ne`eljenim efektima lijeka, odnosno medicinskog sredstva ili sumnji na njih (~lan 72. stav (1)); c) propusti podnijeti periodi~ni izvje{taj o sigurnosti lijeka, odnosno medicinskog sredstva (~lan 121. stav (1)). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 7.000 KM. ^lan 134. (Povrede odredbi ~l. 61., 76., 81. i 94. ovog Zakona) (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno lice ako: a) ne omogu}i obavljanje inspekcijskog pregleda na zahtjev Agencije (~lan 61.); b) ne omogu}i Agenciji izuzimanje potrebne koli~ine lijekova za potrebe kontrole kvaliteta (~lan 81. stav (1)); c) suprotno odredbama ovog Zakona oglasi lijek dostupnim samo na ljekarski recept {iroj javnosti, oglasi lijek {iroj javnosti tako da se lijeku pripisuju svojstva kojih nema, preuveli~avaju pozitivni efekti lijeka ili se na bilo koji drugi na~in korisnik lijeka dovodi u zabludu, u ogla{avanju direktno obrati djeci (~lan 76. st. (1), (3) i (4)); d) podijeli besplatan uzorak lijeka {iroj javnosti (~lan 76. stav (5)); e) oglasi lijek koji nema dozvolu za promet (~lan 76. stav (6)); f) propusti zbrinuti far ma ceu tski otpad u skladu s odredbama ovog Zakona (~lan 94. st. (1) i (2)). (2) Za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 6.000 KM. ^lan 135. (Povrede odredbi ~l. 43., 44. i 69. ovog Zakona) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravno i fizi~ko lice, stru~na institucija i tijelo koje: a) u okviru svoje djelatnosti, do|e u posjed lijeka te pro - pusti rukovati lijekom u skladu sa uputstvom naru~ioca usluge s ciljem spre~avanja promjene kvaliteta lijeka, odnosno spre~avanja njegove zloupotrebe (~lan 69.); b) propusti obavijestiti Agenciju o obustavljanju proizvodnje, odnosno prometa lijeka (~lan 43.); c) propusti obavijestiti Agenciju o manjim izmjenama (izmjene tipa I.A i I.B) dokumentacije, odnosno dozvole za stavljanje lijeka u promet, tj. uvede manje izmjene prije isteka 30 dana od dana obavje{tenja (~lan 44. stav (2)). POGLAVLJE VII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 136. (Imenovanje direktora i ~lanova Stru~nog vije}a Agencije) (1) Vije}e ministara BiH }e, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, imenovati direktora, zamjenika direktora Agencije i ~lanove Stru~nog vije}a Agencije. Entitetska ministarstva zdravstva i Odjel za zdravstvo Br~ko Distrikta dostavit }e prijedloge ~lanova Vije}a u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Stru~no vije}e odr`at }e konstituiraju}u sjednicu najkasnije 30 dana od dana imenovanja. ^lan 137. (Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije) Direktor Agencije je du`an, u roku od 30 dana od imenovanja, utvrditi Prijedlog pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije i bez odga|anja ga podnijeti na mi{ljenje Stru~nom vije}u. Stru~no vije}e dat }e mi{ljenje najkasnije u roku od 30 dana od dana odr`avanja konstituiraju}e sjednice. Direktor }e podnijeti Prijedlog pravilnika, zajedno s mi{ljenjem Stru~nog vije}a, na saglasnost Vije}u ministara BiH. ^lan 138. (Imenovanje ~lanova komisija Agencije) Direktor Agencije }e, u roku od 60 dana od dana imenovanja, a na prijedlog Stru~nog vije}a, imenovati ~lanove komisija Agencije, u skladu sa Zakonom. ^lan 139. (Provedbeni propisi) (1) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, Vije}e ministara BiH }e, na prijedlog Stru~nog vije}a Agencije, donijeti politiku lijekova i medicinskih sredstava u BiH. (2) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, Vije}e ministara BiH donijet }e provedbene propise iz svoje nadle`nosti. (3) Prijedloge propisa navedenih u stavu (2) ovog ~lana Stru~no vije}e, odnosno direktor Agencije du`ni su utvrditi u roku od 60 dana od dana imenovanja. (4) Stru~no vije}e Agencije donijet }e, u roku od 90 dana od dana odr`avanja konstituiraju}e sjednice, provedbene propise iz svoje nadle`nosti. (5) Prijedlog poslovnika o radu Stru~nog vije}a bit }e utvr|en i predat na saglasnost Ministarstvu civilnih poslova BiH u roku od 60 dana od dana odr`avanja konstituiraju}e sjednice Stru~nog vije}a. ^lan 140. (Rok za uskla|ivanje) (1) Pravna lica, nosioci dozvole za proizvodnju i promet lijekova na veliko kao i proizvodnju i promet na veliko medicinskih sredstava du`ni su svoju organizaciju i poslovanje uskladiti s odredbama ovog Zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Pravna lica iz stava (1) ovog ~lana du`na su usaglasiti svoje poslovanje s dobrim praksama u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Uskla|ivanje organizacije i poslovanja pravnih lica iz stava (1) ovog ~lana podrazumijeva i prijavu postoje}ih dozvola koje su izdala entitetska tijela, odnosno tijela Br~ko Distrikta u utvr|enom roku. Va`e}e dozvole za stavljanje lijeka u promet, proizvodnju i veleprodaju, odnosno uvoz, koje su izdala nadle`na entitetska tijela i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ostaju na snazi do dana isteka njihovog roka va`nosti na teritoriji oba entiteta i Br~ko Distrikta. U situaciji kada isti nosilac dozvole za stavljanje lijeka u promet ima va`e}u dozvolu u oba entiteta s razli~itim rokom va`nosti prijavljuju se obje postoje}e dozvole i va`i kasniji rok. (4) U roku predvi|enom odredbom stava (1) ovog ~lana, nadle`na entitetska tijela koja su do stupanja na snagu ovog Zakona izdavala dozvole za stavljanje u promet lijekova kao i druge dozvole proizvo|a~ima i veletrgovcima lijekova du`na su Agenciji dostaviti dokumentaciju na osnovu koje su izdate pojedina~ne dozvole te dostaviti potvrdu da od vremena izdavanja dozvole do predaje navedenih isprava nije do{lo do izmjene okolnosti u vezi sa izdatim dozvolama. (5) U slu~aju da dokumentacija navedena u stavu (4) ovog ~lana nije potpuna, odnosno nije u saglasnosti s propisima u vrijeme njenog izdavanja, Agencija mo`e suspendirati va`enje pojedina~ne dozvole sa istovremenim zahtjevom nosiocu dozvole da navedenu dokumentaciju dopuni u skladu s propisima. U navedenim okolnostima Agencija je du`na provesti postupak ocjenjivanja i potvrde dozvole, u skladu s rokovima utvr|enim ovim Zakonom. (6) Na ve} zapo~ete postupke izdavanja dozvole za stavljanje u promet lijeka i druge dozvole vezane za proizvodnju, promet odnosno uvoz lijekova i medicinskih sredstava, prije stupanja na snagu ovog Zakona, primjenjivat }e se entitetski propisi i propisi Br~ko Distrikta. (7) U roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona, Agencija }e pojedina~nim nosiocima dozvola vezanih za proizvodnju, promet na veliko i uvoz lijekova i medicinskih sredstava izdati potvrdu o postojanju dozvole kao i njenom trajanju u skladu s odredbama ovog Zakona. Nadle`na entitetska tijela du`na su u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona zavr{iti zapo~ete postupke davanja dozvola, odnosno u nemogu}nosti njihovog zavr{avanja, predati podnesene prijave na daljnji rad Agenciji. (8) Odredbe ~lana 34. stav (1) ta~ka c), u dijelu koji se ti~e ekskluzivnosti podataka, ne}e se primjenjivati najmanje pet godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Stru~no vije}e Agencije }e, nakon isteka pet godina, a na prijedlog direktora, obavezno ponovo sagledati uvo|enje primjene principa ekskluzivnosti podataka. (9) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, Stru~no vije}e utvrdit }e prijedlog, a Vije}e ministara BiH donijeti odluku o prijedlogu koji uklju~uje neophodna finansijska sredstva za uspostavljanje baze podataka o lijekovima i medicinskim sredstvima, odnosno povezivanja ureda Agencije u jedinstven informacioni sistem, kako je predvi|eno odredbom ~lana 11. ovog Zakona. (10) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, Agencija }e preuzeti osoblje Agencije za lijekove i medicinska sredstva RS- a i zaposlene u Zavodu za kontrolu lijekova Federacije BiH, te zaposlene u Sektoru za farmaciju Ministarstva zdravstva Federacije BiH do stupanja na snagu ovog Zakona, do usvajanja sistematizacije radnih mjesta Agencije u skladu s Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Agencije. U slu~aju da se realizacijom sistematizacije radnih mjesta, radi utvr|ivanja tehnolo{kog vi{ka, odnosno neispunjavanja zahtijevanih uslova pojedinog radnog mjesta sa zaposlenikom ne zaklju~i novi ugovor o radu, zaposlenik ima pravo na otpremninu u visini iznosa {estomjese~ne pla}e. Visina pomenute otpremnine pove}ava se na 12 mjeseci kod dr`avnih slu`benika koji imaju najmanje 15 godina radnog sta`a. ^lan 141. (Uskla|ivanje entitetskih propisa) (1) Entiteti, odnosno Br~ko Distrikt du`ni su, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, uskladiti propise iz oblasti lijekova i medicinskih sredstava s ovim Zakonom. (2) Do usvajanja podzakonskih akata predvi|enih ovim Zakonom, podzakonski akti entiteta, odnosno Br~ko Distrikta ostaju na snazi, osim ako su u suprotnosti s odredbama ovog Zakona. ^lan 142. (Stupanje na snagu) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH, broj 217/08 17. juna 2008. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Niko Lozan~i}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Sulejman Tihi}, s. r. Temeljem ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 29. sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 14. svibnja i 4. lipnja 2008. Ponedjeljak, 21. 7. 2008. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 58 - Strana 33 Broj 58 - Strana 34 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Ponedjeljak, 21. 7. 2008. godine, i na 18. sjednici Doma naroda, odr`anoj 17. lipnja 2008. godine, usvojila je ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM SREDSTVIMA POGLAVLJE I. TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. (Predmet Zakona) (1) Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon) ure|uje se: definicija lijekova i medicinskih sredstava za uporabu u humanoj medicini, proizvodnja, ispitivanje i promet lijekova i medicinskih sredstava, uvjeti i mjere za osiguranje kvalitete, ne{kodljivosti i djelotvornosti lijekova i medicinskih sredstava, nadzor nad lijekovima, medicinskim sredstvima i pravnim osobama koje proizvode, ispituju ili obavljaju promet na veliko lijekova i medicinskih sredstava, te druga pitanja bitna za podru~je lijekova i medicinskih sredstava. (2) Ovaj se Zakon odnosi i na lijekove koji sadr`e opojne droge i psihotropne tvari, kao i na sirovine koje slu`e za njihovu proizvodnju, ukoliko to nije ure|eno posebnim zakonom, sukladno me|unarodnim konvencijama koje se odnose na ovu vrstu lijekova. (3) Ovim se Zakonom osniva Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kao ovla{teno tijelo za podru~je lijekova i medicinskih sredstava koji se upotrebljavaju u medicini u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH). ^lanak 2. (Definicije) Pojmovi uporabljeni u ovome Zakonu imaju sljede}e zna~enje: a) Lijek je svaka tvar ili mje{avina tvari namijenjena lije~enju ili spre~avanju bolesti kod ljudi. U lijek se ubraja svaka tvar ili mje{avina tvari koje se mogu primijeniti na ljudima u svrhu postavljanja dijagnoze, obnavljanja ili modificiranja fiziolo{kih funkcija, te u svrhu postizanja drugih medicinski opravdanih ciljeva. b) Tvar je supstancija koja mo`e biti: 1) ljudskoga podrijetla, npr. ljudska krv, proizvodi iz krvi i dr.; 2) `ivotinjskoga podrijetla, npr. mikroorganizmi, cijele `ivotinje, dijelovi organa, `ivotinjske izlu~ine, toksini, ekstrakti, proizvodi iz krvi i dr.; 3) biljnoga podrijetla, npr. mikroorganizmi, biljke, dijelovi biljke, biljne izlu~ine, ekstrakt i dr.; 4) kemijskoga podrijetla, npr. elementi kemijske tvari u prirodnom obliku i kemijski proizvodi dobiveni kemijskom promjenom ili sintezom i dr. c) Naziv lijeka je ime dano lijeku koje mo`e biti izmi{ljeno koje ne dovodi u zabunu s uobi~ajenim nazivom ili uobi~ajeno ili znanstveno ime pra}eno za{titnim znakom ili imenom nositelja dozvole za stavljanje lijeka u promet. d) Uobi~ajeni naziv je me|unarodno neza{ti}eno ime (INN) koje je preporu~ila Svjetska zdravstvena organizacija ili ako takav ne postoji, op}eprihva}eni uobi~ajeni naziv. e) Magistralni lijek je lijek pripravljen u ljekarni prema propisanome receptu za pojedina~nog pacijenta. f) Galenski lijek je lijek pripravljen u galenskome laboratoriju ljekarne prema propisima farmakopeje i drugim propisima, a namijenjen je izdavanju u toj ljekarni. g) Homeopatski lijek je lijek pripravljen od proizvoda, tvari ili spojeva koji su homeopatske sirovine, prema postupku za izradu homeopatskih lijekova, s utvr|enim stupnjem razbla`enosti po metodama europske farmakopeje, farmakopeje BiH ili slu`beno prihva}ene farmakopeje u nekoj od ~lanica EU. h) Herbalni lijek je svaki lijek koji kao aktivne sastojke isklju~ivo sadr`i jednu ili vi{e herbalnih tvari ili jedan ili vi{e herbalnih pripravaka, ili jednu ili vi{e herbalnih tvari u kombinaciji s jednim ili vi{e herbalnih pripravaka. i) Herbalne tvari su cijele, fragmentirane ili rezane biljke, dijelovi biljaka, algi, gljiva ili li{ajeva u neprera|enom, suhom ili svje`em obliku. Odre|eni eksudati koji nisu bili predmetom obrade tako|er se smatraju herbalnim tvarima. Herbalne tvari su precizno definirane kori{tenim dijelom biljke i botani~kim imenom sukladno binomnom sustavu (rod, vrsta, raznolikost i autor). j) Herbalni pripravci su pripravci dobiveni preradom herbalnih tvari odgovaraju}im znanstveno dokazanim metodama. k) Tradicionalni lijekovi su lijekovi namijenjeni samolije~enju na na~in naveden u uputi za uporabu, koji se koriste samo za unutarnju ili vanjsku uporabu, a za koje postoje podaci da se uporabljuju kao lijek najmanje 30 godina ili najmanje 15 godina u BiH ili u zemljama ~lanicama EU i ~iji se farmakolo{ki u~inci, ne{kodljivost i djelotvornost pretpostavljaju na temelju dugogodi{njeg iskustva. l) Farmakopeja je zbirka propisa za izradu lijekova, provjeru i potvrdu identiteta, provjeru i utvr|ivanje ~isto}e i drugih pokazatelja kvalitete lijeka, kao i tvari od kojih su lijekovi izra|eni. m) Aktivna tvar je farmakolo{ki aktivni sastojak u danom farmaceutski doziranom obliku. n) Kvaliteta lijeka je skup zna~ajki lijeka koji omogu}uje zadovoljenje deklariranih ili o~ekivanih farmaceutsko-kemijsko-biolo{kih i mikrobiolo{kih rezultata ispitivanja lijeka, odnosno skup zna~ajki koje se utvr|uju kvalitativnom ra{~lambom svih sastojaka lijeka, kvantitativnom ra{~lambom svih aktivnih tvari lijeka te svih ostalih ispitivanja potrebnih za osiguranje kvalitete lijeka, sukladno zahtjevima dozvole za stavljanje u promet. o) Biolo{ka raspolo`ivost lijeka je opseg i brzina kojom je aktivna tvar ili njezin aktivni dio apsorbirana iz farmaceutskog oblika i postala raspolo`ivom na mjestu djelovanja. Ako su lijekovi namijenjeni sustavnom djelovanju, onda se biolo{ka raspolo`ivost definira kao opseg i brzina kojom se aktivna tvar ili njezin aktivni dio oslobodi iz farmaceutskog oblika u sustav krvotoka. p) Bioekvialencija je stupanj sli~nosti lijekova koji se posti`e:
Zakon o poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 50/08 23.06.2008 poljoprivreda,ishrana,zakon Službeni glasnik BiH, broj 50/08 Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 28. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 29. aprila 2008. godine, i na 17. sjednici Doma naroda, održanoj 15. maja 2008. godine, usvojila je ZAKON O POLJOPRIVREDI, ISHRANI I RURALNOM RAZVOJU BOSNE I HERCEGOVINE POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. (1) Ciljevi ovog zakona su da utvrdi: a) okvir za institucionalne strukture, nadležnosti, odgovornosti, linije izvještavanja, propise, mehanizme koordinacije, procese konsultacija, prava, obaveze i provođenje mjera na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH) koje su uključene u razvoj sektora poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja; b) okvir i mehanizme za jačanje konkurentnosti, kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te primjenu standarda koji su potrebni za ostvarivanje dinamičnijeg razvoja u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja; c) okvir i mehanizme koji su potrebni za pripremu pridruživanja i ulaska u Evropsku uniju (u daljnjem tekstu: EU) i ispuni sve obaveze određene međunarodnim sporazumima u vezi sa sektorom poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja u BiH; d) okvir za osiguravanje usklađenosti sektorskih strategija i agroekonomskih politika, posebnih mjera provođenja i procedura provođenja koji su potrebni za koordiniran razvoj sektora poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH; e) okvirne ciljeve sektora poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja i definira okvirne mjere potrebne za njihovo ostvarenje. (2) Ovim zakonom utvrđuju se: definicije termina koje će se koristiti u sektorskim propisima, ciljevi, principi, mehanizmi razvoja politika u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, struktura i nadležnost na svim nivoima vlasti, struktura i službe institucionalne podrške, njihove funkcije i veze, mehanizmi za monitoring i evaluaciju (praćenje i ocjena), te upravni i inspekcijski nadzor. Član 2. Sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja obuhvata: a) poljoprivredu i ishranu (primarnu proizvodnju, preradu i distribuciju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda), b) ruralni razvoj, c) šumarstvo i proizvode šumarstva (u domenu integracija u EU), d) ribarstvo i riblje proizvode, e) vodoprivredu (u domenu poljoprivrede i ruralnog razvoja), f) poljoprivrednu mehanizaciju, opremu i objekte, g) poljoprivredno zemljište, h) agrookoliš, i) trgovinu poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima (domaća i vanjska), j) veterinarstvo i zdravlje životinja (živa stoka), k) zdravlje i zaštitu bilja. Član 3. Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje: a) Poljoprivredni proizvod podrazumijeva proizvode biljne proizvodnje, stočarstva i ribarstva, te proizvode prvog stepena njihove prerade. Lista poljoprivrednih proizvoda data je u Aneksu I. koji je sastavni dio ovog zakona. b) Poljoprivredna djelatnost podrazumijeva privrednu djelatnost koja obuhvata biljnu i stočarsku proizvodnju i s njima povezane uslužne djelatnosti u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti u BiH, te očuvanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju. c) Poljoprivredno gazdinstvo podrazumijeva proizvodnu jedinicu, i s tehničkog i privrednog gledišta, kojom se jednoobrazno rukovodi i koja se bavi proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda; ili održava zemljište, koje se više ne koristi za proizvodnju, u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju. Gazdinstvo se može baviti i drugim dodatnim (nepoljoprivrednim) proizvodnim i uslužnim djelatnostima. d) Nosilac poljoprivrednog gazdinstva podrazumijeva fizičko ili pravno lice, ili grupu fizičkih i pravnih lica u skladu sa statusom koji ima grupa i njeni članovi prema zakonima u BiH, a čije se gazdinstvo nalazi na teritoriji BiH, te obavlja poljoprivrednu djelatnost i registrirano je u Registru poljoprivrednih gazdinstava kao nosilac gazdinstva. e) Agrookoliš podrazumijeva metode poljoprivredne proizvodnje koje su u skladu s principima zaštite i poboljšanja kvaliteta okoliša, krajolika i njegovih obilježja, prirodnih resursa, zemljišta i genetske raznolikosti. f) Poljoprivredni otpad podrazumijeva svaku supstancu koju poljoprivredni proizvođač odlaže ili namjerava ili je obavezan odložiti. Pod tim se ne jpodrazumijevau fekalne materije, slama i ostale prirodne bezopasne materije iz poljoprivredne proizvodnje koje se dalje koriste u poljoprivrednoj proizvodnji ili za proizvodnju energije iz biomase koja se dobiva kroz procese i metode koje ne štete okolišu i ne ugrožavaju zdravlje ljudi. g) Održivi razvoj podrazumijeva razvoj koji uz zadovoljavanje potreba sadašnjih ne ugrožava mogućnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. To uključuje potrebu ograničavanja upotrebe resursa i proizvodnje otpada na nivo koji neće narušiti stabilnost i kvalitet ekosistema. h) Ruralni razvoj podrazumijeva skup politika, mjera i aktivnosti koje za cilj imaju sveobuhvatan ekonomski, socijalni i kulturni napredak stanovništva ruralnih područja i koje se planiraju i provode uz uvažavanje principa održivog razvoja i očuvanja i unapređenja kvaliteta okoliša. i) Plan ruralnog razvoja podrazumijeva niz mjera koje za cilj imaju poboljšanje konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva; poboljšanje kvaliteta okoliša i sela; podsticanje diverzifikacije (raznolikosti) privrednih aktivnosti i poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima. j) Ribarstvo podrazumijeva djelatnosti koje obuhvataju gajenje, zaštitu, ribolov, promet i upotrebu ribe i riblje ikre, rakova, školjki i mekušaca, te drugih životinja u ribolovnim vodama. k) Organski proizvod podrazumijeva poljoprivredni proizvod koji je proizveden prema principima organske poljoprivredne proizvodnje, koji uključuju specifične metode organske proizvodnje na poljoprivrednom gazdinstvu, kao i djelatnosti uključene u dalju preradu, pakiranje i označavanje proizvoda u skladu s ciljevima, principima i pravilima određenim zakonom. l) Poljoprivredno-prehrambeno preduzetništvo podrazumijeva svaku aktivnost bez obzira da li je profitna ili ne, ili da li je preduzima privatni ili javni subjekt, izvršavajući bilo koju od aktivnosti u pogledu bilo koje faze proizvodnje, prerade i distribucije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. m) Ishrana podrazumijeva pristup i raspoloživost visokokvalitetne i zdravstveno ispravne hrane, odnosno svake materije ili proizvoda prerađenog, djelimično prerađenog ili neprerađenog, a namijenjenog konzumiranju ljudi ili se može očekivati da će ga ljudi konzumirati i odnosi se na sve proizvode agroindustrijskog kompleksa od njive do trpeze. n) Autohtona vrsta i pasmine životinja podrazumijeva skup životinja iste vrste, koje se, zbog zajedničkog porijekla i prilagođavanja specifičnim životnim prilikama, međusobno podudaraju u značajnim pasminskim oznakama i svojstvima, morfološke i fiziološke prirode. Ta svojstva životinje jedne pasminske grupe moraju sigurno prenositi na svoje potomstvo. o) Tradicionalna proizvodnja i tradicionalni proizvod na bazi biljnih i životinjskih komponenti podrazumijeva proizvodnju biljnih, životinjskih i proizvoda na bazi bilja i životinjskih supstanci, koja se, u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, razlikuje po načinu proizvodnog procesa, a u skladu s dobrom proizvođačkom praksom i bez obzira na mjesto porijekla. Tradicionalni proizvod je proizvod koji, u odnosu na slične proizvode iste kategorije, ima karakteristike koje ga razlikuju od ostalih konvencionalnih proizvoda, bez obzira na mjesto porijekla. Tradicionalni proizvod mora biti sačinjen od tradicionalne sirovine ili imati tradicionalan sastav ili tradicionalan način proizvodnje i/ili prerade. p) Sljedivost (mogućnost praćenja) je mogućnost ulaženja u trag hrani, hrani za životinje, životinji koja proizvodi hranu, odnosno služi za proizvodnju hrane, sirovini ili materiji koja je namijenjena ugrađivanju ili se očekuje da će biti ugrađena u hranu ili hranu za životinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije. POGLAVLJE II. CILJEVI I MJERE POLITIKE POLJOPRIVREDE, ISHRANE I RURALNOG RAZVOJA U BiH Član 4. (1) Ciljevi sektorske politike BiH su: a) aktiviranje neiskorištenih prirodnih i ljudskih resursa, razvoj održivog konkurentnog i dinamičnog sektora poljoprivrede, šumarstva i ishrane, b) povećanje stepena zadovoljavanja potreba stanovništva vlastitom hranom i zamjena uvoza hrane domaćom proizvodnjom za koju postoje prirodni i drugi uslovi te smanjenje vanjskotrgovinskog deficita poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, c) osiguranje usklađivanja i integracije sektora u EU i globalno tržište, d) podsticanje diverzifikacije ekonomskih aktivnosti, poboljšanje zaposlenosti, te općih uslova za ostvarenje prihoda i kvaliteta života u ruralnim područjima, e) osiguravanje pristupa i raspoloživosti visokokvalitetne, pristupačne i sigurne hrane, f) osiguravanje racionalne upotrebe i zaštite prirodnih resursa i biodiverziteta, g) omogućavanje primjerenog životnog standarda i pridonošenje stabilnosti poljoprivrednog dohotka i prehrambene sigurnosti stanovništva koje se u što većoj mjeri podmiruje domaćim konkurentnim poljoprivrednim proizvodima. Član 5. (1) Mjere podrške za poljoprivredu i ruralni razvoj za BiH postepeno će se prilagođavati na svim nivoima vlasti, s ciljem usklađivanja s vrstama mjera u EU. Mjere se, u širem smislu, svrstavaju u sljedeće kategorije: a) mjere politike za podršku poljoprivrednih tržišta, b) mjere politike ruralnog razvoja. (2) Mjere politike za podršku poljoprivrednih tržišta okvirno se dijele u sljedeće grupe: a) mjere za poboljšanje kvaliteta: uključuju određene proizvode za koje BiH ima konkurentsku prednost u oblasti proizvodnje, prerade i trgovine tih proizvoda, b) mjere direktne podrške poljoprivrednim gazdinstvima: uključuju plaćanja po hektaru i/ili po grlu (u vezi s mjerama za povećanje poljoprivrednih gazdinstava i konkurentnosti), c) mjere vanjske trgovine: u skladu s međunarodnim trgovinskim sporazumima. (3) Mjere politike ruralnog razvoja dijele se u tri osnovne grupe, i to: a) mjere za povećanje konkurentnosti: uključuju mjere za povećanje investicija u poljoprivredna gazdinstva i prehrambenu industriju, podršku službama za educiranje u sektoru, podršku ranom penzioniranju, podršku mladim poljoprivrednicima, podršku razvoju infrastrukture u ruralnim područjima i ostale slične mjere vezane za konkurentnost ruralnog područja, b) mjere za zaštitu ruralne okoline: uključuju mjere za manje povoljna ruralna područja, podršku agrookolišnim programima uključujući i organsku proizvodnju, integralnu proizvodnju, proizvodnju prihvatljivu za okoliš, podršku dobrobiti životinja i druge mjere u vezi s ruralnom okolinom, c) mjere za diverzifikaciju aktivnosti u ruralnim područjima i mjere za poboljšanje kvaliteta života u ruralnim područjima: uključuju podršku dopunskim djelatnostima i nepoljoprivrednim uslugama, mjere za poboljšanje sela i očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa u ruralnim područjima i s tim povezane mjere. (4) Detaljne mjere podrške i mehanizmi za njihovu primjenu određuju se sektorskim strategijama za poljoprivredu, ishranu i ruralni razvoj u BiH i akcionim planovima, kao što je određeno čl. 7. i 12. ovog zakona. Član 6. (1) Ciljevi i mjere određeni u Poglavlju II. čl. 4. i 5. ovog zakona osiguravaju okvir za razvoj i provođenje svih sektorskih politika, propisa, programa i mjera koje se preduzimaju na svim nivoima uprave u BiH. (2) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) odgovorno je da osigura da su sve sektorske politike, propisi, programi i mjere koje se preduzimaju na svim nivoima uprave u BiH u skladu s ovim okvirnim ciljevima i mjerama. POGLAVLJE III. NADLEŽNOSTI NA SVIM NIVOIMA VLASTI U SEKTORU POLJOPRIVREDE, ISHRANE I RURALNOG RAZVOJA Član 7. Ministarstvo je nadležno za: a) definiranje okvira agroekonomskih politika u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt BiH), b) osiguravanje efektivnog usklađivanja, koordinacije, provođenja i monitoringa strategija u BiH i akcionih planova za sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja. c) donošenje strategija kojima se osigurava: 1) precizna definicija širih i posebnih ciljeva sektora, 2) očekivani rezultati sektora (kriteriji uspješnog djelovanja) koji se utvrđuju na precizan, pouzdan i mjerljiv način, 3) okvir mjera politike i mehanizama provođenja, 4) mehanizme monitoringa i evaluacije, uključujući utvrđivanje mjera uspješnosti, indikatora, institucija odgovornih za prikupljanje podataka i procedure evaluacije, d) redovni (najmanje jednom godišnje) monitoring i evaluaciju provođenja strategija i ocjenu pojedinačnih agroekonomskih politika, njihove efektivnosti i efikasnosti, te njihov doprinos sveukupnim ciljevima sektora, i finansijski i ekonomski, te davanje smjernica za usklađivanje mjera u skladu s rezultatima takvih analiza, e) koordiniranje svih instrumenata politike kako bi se osiguralo da su u skladu sa strategijama sektora u BiH i odgovarajućim međunarodnim sporazumima, f) redovno revidiranje i ažuriranje strategija BiH i akcionih planova (i/ili u skladu sa ciklusima politike EU) uz potpunu konsultaciju i dogovor s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH i drugim odgovarajućim institucijama, g) osiguravanje usklađivanja i koordinacije sektorskih programa, zakona, propisa i mjera neophodnih za pregovaranje i ispunjavanje odgovarajućih međunarodnih obaveza, uključujući sve neophodne uslove u vezi s evropskim integracijama na svim nivoima vlasti, h) osiguravanje uspostavljanja i koordiniranje svih neophodnih institucija i drugih tijela, koordiniranje razvoja neophodnih mjera i procedura za ispunjavanje međunarodnih obaveza i trgovinskih standarda u onome što se odnosi na sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH i njihovog usklađivanja i integracije u EU, i) osiguravanje uspostavljanja i razvoja neophodnih mehanizama konsultacije, komunikacije, koordinacije i saradnje s vlastima na svim nivoima koji su relevantni za efektivno upravljanje sektorom poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH, j) osiguravanje promocije i širenje naučnih saznanja i inovativnih praksi za sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH u koordinaciji sa svim ostalim relevantnim tijelima, k) osiguravanje ispunjenja, dosljednost i obuhvatnost svih obaveza izvještavanja prema međunarodnim sporazumima i domaćim zakonima i propisima, a u vezi sa sektorom poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH, l) osiguravanje pripreme godišnjih izvještaja o stanju u sektoru, m) osiguravanje efektivnog koordiniranja svih inspekcijskih službi u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja u BiH, n) usmjeravanje i nadzor Ureda za veterinarstvo BiH, Uprave BiH za zaštitu zdravlja bilja i Uprave za harmonizaciju sistema plaćanja, čija se prava i obaveze određuju zakonima i drugim propisima, o) osiguravanje koordinacije s Agencijom za sigurnost hrane BiH kao što je određeno članom 11. ovog zakona. Član 8. Organi entiteta i Brčko Distrikta BiH nadležni su za: a) definiranje, upravljanje i provođenje posebnih strategija sektora, agroekonomskih politika, programa i mjera na teritorijama entiteta i Brčko Distrikta BiH, i izvršavanje svih zakonodavnih, upravnih i drugih zadataka vezano za efektivno upravljanje u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, b) osiguravanje usklađenosti svojih strategija, akcionih planova, politika, programa, zakona i drugih propisa u skladu s utvrđenim okvirima BiH, c) preduzimanje svih radnji i uspostavljanje i efektivno djelovanje svih neophodnih mehanizama za uspješno provođenje strategija BiH i zakona u utvrđenim vremenskim okvirima, d) podržavanje Ministarstva u obavljanju efektivnog monitoringa i evaluacije provođenja strategija i ocjenjivanja pojedinačnih politika, njihove efektivnosti i efikasnosti, te njihovog doprinosa ukupnim finansijskim i ekonomskim ciljevima sektora, te usklađivanje mjera politike s rezultatima analiza i preporuka, e) podržavanje razvoja svih neophodnih institucija i drugih tijela kako bi osigurali ispunjavanje međunarodnih obaveza i trgovinskih standarda u onome što se odnosi na sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja i njihovog usklađivanja i integracije u EU, f) podržavanje i aktivno učešće u uspostavljanju i razvoju neophodnih mehanizama konsultacije, komunikacije, koordinacije i saradnje sa svim nivoima vlasti koji su relevantni za efektivno upravljanje sektorom poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH, g) podržavanje i aktivan doprinos u ispunjavanju, dosljednosti i obuhvatnosti svih obaveza izvještavanja prema međunarodnim sporazumima, domaćim zakonima i drugim propisima, a u vezi s onim što se odnosi na sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH, h) podržavanje i pomoć Ministarstvu u osiguravanju jedinstvene primjene procedure rada i mjera u upravnom i inspekcijskom nadzoru u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, i) pružanje informacija kako bi podržali pripremu godišnjeg izvještaja BiH u skladu s vremenskim rasporedom Ministarstva i zadovoljavanje zahtjeva za informacijama kako bi podržali međunarodne obaveze izvještavanja BiH. Član 9. Organi kantona i općina nadležni su za: a) osiguravanje efektivnog usklađivanja, koordiniranja, provođenja i monitoringa strategija, agreoekonomskih politika, programa i budžetskih planova u skladu sa strateškim okvirima i operativnim planovima BiH i entiteta, b) podržavanje konsultativnog procesa za razvoj sektorskih strategija i akcionih planova osiguravanjem učešća u određenim radnim timovima i aktivnim učešćem u javnim raspravama, c) osiguravanje neophodnih informacija za djelovanje sistema monitoringa i evaluacije BiH, kao i korištenje prikupljenih podataka za poboljšanje procesa godišnjeg planiranja i primjenu politika, d) godišnje prilagođavanje i redefiniranje mjera politike/programa u skladu s nalazima sistema monitoringa i evaluacije BiH, e) osiguravanje efektivne i efikasne saradnje sa svim institucijama odgovornim za upravljanje sektorom poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, uključujući i Savjetodavno vijeće, određeno članom 18. ovog zakona i druge relevantne institucije, f) osiguravanje da preduzete akcije prati jasan konsultativni proces, te da rad bude javan, g) pripremu i dostavljanje nadležnim organima entiteta godišnjih izvještaja o uspješnosti djelovanja agroekonomskih politika, o evaluaciji njihovog uticaja na sektor poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, kako bi podržali sistem monitoringa i evaluacije BiH u skladu sa svim zahtjevima. Član 10. (1) Upravne organizacije u sastavu Ministarstva su: a) Ured za veterinarstvo BiH, b) Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja, c) Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja. (2) Ministarstvo utvrđuje jasne mehanizme koordinacije, smjernice i procedure za izvještavanje za sve upravne organizacije u sastavu Ministarstva, a u skladu s najboljim praksama EU, osiguravajući da upravne organizacije ostanu glavne komponente za svrhe eksternog izvještavanja, na način propisan zakonom. (3) Ministarstvo uspostavlja efektivne mehanizme za saradnju i koordiniranje svih institucija koje pružaju usluge podrške upravnim organizacijama, u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, u sastavu Ministarstva. (4) Ministarstvo koordinira i učestvuje u procesu razvoja: a) ukupnih politika za odgovarajući sektor u kojem djeluju upravne organizacije, b) novih propisa i provedbenih akata, a u skladu sa ispunjavanjem obaveza prema zahtjevima EU u oblastima u kojima djeluju upravne organizacije. Član 11. (1) Ministarstvo učestvuje u procesu izrade tehničkih i drugih propisa u oblasti sigurnosti hrane zajedno s relevantnim institucijama odgovornim za upravljanje politikama iz oblasti zdravstva u BiH, a kojim koordinira Agencija za sigurnost hrane BiH (u daljnjem tekstu: Agencija), u skladu sa svojim nadležnostima određenim Zakonom o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04). (2) Ministarstvo pruža podršku subjektima u poslovanju s hranom kako bi se osposobili za ispunjavanje uslova određenih u Poglavlju VII. Zakona o hrani "Obaveze subjekata u poslovanju s hranom". (3) Ministarstvo učestvuje u upravljanju rizikom i krizama kao dio integrirane mreže organizacija, kojim koordinira Agencija, a koje djeluju u oblasti sigurnosti hrane, kao što je propisano članom 54.1. h) Zakona o hrani. (4) Ministarstvo, Agencija i druga nadležna ministarstva, uz konsultacije sa ostalim relevantnim organizacijama, nadležni su za zajedničku pripremu i podnošenje prijedloga za osiguranje postepenog razdvajanja nadležnosti za upravljanje rizikom i procjenu rizika za sigurnost hrane na državnom nivou, i vremenskog okvira za provođenje. Član 12. (1) Osnove za realiziranje politike ruralnog razvoja BiH određuju se Strateškim planom ruralnog razvoja BiH (u daljnjem tekstu: Strateški plan BiH). (2) Strateškim planom BiH definiraju se ciljevi ruralnog razvoja, utvrđuju programi, mjere i druge aktivnosti za postizanje ovih ciljeva, uspostavljaju mehanizmi monitoringa i evaluacije, te okvirno utvrđuju potrebna finansijska sredstva i procedure za njihovo korištenje. Strateški plan BiH osnova je za usmjeravanje svih planova i programa ruralnog razvoja donesenih na svim nivoima vlasti u BiH. (3) Odluku o pristupanju izradi Strateškog plana BiH donosi Ministarstvo. Nacrt strateškog plana BiH izrađuje interresorna komisija čiji sastav određuje Ministarstvo i relevantni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH. (4) Strateški plan BiH usvaja Parlamentarna skupština BiH, na prijedlog Vijeća ministara BiH, za period od najviše sedam godina. (5) Ministarstvo priprema i jednom godišnje izvještava Parlamentarnu skupštinu BiH o realizaciji Strateškog plana BiH. (6) Nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH pripremaju programe ruralnog razvoja i dostavljaju ih na usvajanje zakonodavnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH. Programi ruralnog razvoja entiteta i Brčko Distrikta BiH treba da budu usaglašeni sa Strateškim planom BiH. (7) Entiteti i Brčko Distrikt BiH, svojim programima ruralnog razvoja, utvrđuju prioritete, obim i mehanizme finansiranja programa ruralnog razvoja, a na bazi planiranih i raspoloživih budžetskih i drugih sredstava, i usaglašen sa Strateškim planom BiH. (8) Kantoni u Federaciji BiH, na osnovu ovog i drugih zakona, te u skladu s raspoloživim budžetskim i drugim sredstvima, mogu pripremati, usvajati i realizirati programe ruralnog razvoja. (9) Jedinice lokalne samouprave, na osnovu ovog i drugih relevantnih zakona, mogu planirati i, u skladu s raspoloživim budžetskim i drugim sredstvima, realizirati projekte i mjere ruralnog razvoja. (10) Svi nivoi vlasti na kojima se utvrđuju i usvajaju planovi, programi, projekti i mjere ruralnog razvoja odgovorni su za utvrđivanje regulatornih i operativnih mehanizama za odobravanje, realizaciju, nadzor nad realizacijom i izvještavanje o realiziranim programima, projektima i mjerama ruralnog razvoja. (11) Svi nivoi vlasti na kojima se utvrđuju i usvajaju planovi ruralnog razvoja obavezni su, na zahtjev Ministarstva, sarađivati i osiguravati informacije o planiranim i realiziranim programima, projektima i mjerama ruralnog razvoja. (12) Ministarstvo osigurava da su sve odluke u vezi s planiranjem, na svim nivoima vlasti, donesene u dogovoru, koordinaciji i saradnji, te uz aktivno učešće predstavnika svih odgovornih institucija i zainteresiranih strana koje su uključene u ruralni razvoj, a u skladu s dobrim praksama EU. (13) S ciljem osiguranja efektivnog usklađivanja i koordinacije pri provođenju Strateškog plana BiH, Ministarstvo će uspostaviti organizacionu jedinicu za koordinaciju ruralnog razvoja (u daljnjem tekstu: Jedinica ruralnog razvoja), koja obavlja sljedeće poslove: a) koordinira, prikuplja, grupira i objedinjuje podatke o aktuelnom stanju ruralnih područja u BiH, b) koordinira, izrađuje specifične mjere ruralnog razvoja potrebne da se osigura efektivno provođenje Strateškog plana BiH, c) osigurava podršku i smjernice svim nivoima uprave u razvoju integriranih programa ruralnog razvoja uz korištenje učesničkog metoda planiranja prema dobrim praksama EU, a u saglasnosti sa Strateškim planom BiH, d) pruža podršku u planiranju okvirnih budžeta za programe ruralnog razvoja, čija sredstva u BiH osigurava međunarodna zajednica i korisnici programa ruralnog razvoja, e) razvija procedure ocjene, odobravanja, plaćanja i kontrole vezano za specifične mjere ruralnog razvoja u saradnji s Uredom za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja, f) pruža podršku nižim nivoima vlasti u koordinaciji dogovorenih programa ruralnog razvoja s drugim ministarstvima i ostalim zainteresiranim stranama, g) razvija i provodi efektivni sistem monitoringa i evaluacije programa ruralnog razvoja uključujući Komitet za monitoring ruralnog razvoja BiH i osigurava službu sekretarijata za podršku njegovom funkcioniranju, h) u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, priprema i osigurava sve relevantne izvještaje o napretku u provođenju Strateškog plana BiH i povezanih programa na svim nivoima vlasti, koji proizilaze iz međunarodnih obaveza. Član 13. (1) Radi osiguranja usklađivanja sistema plaćanja koje obavljaju nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH, s ciljem podrške mjerama politike u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, Ministarstvo je odgovorno za dosljednost, transparentnost i koordinaciju sistema plaćanja. (2) S ciljem jačanja i usklađivanja postojećih sistema plaćanja, praksi i procedura u entitetima i Brčko Distriktu BiH, Ministarstvo obavlja sljedeće zadatke: a) u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, razvija pravni okvir za uspostavljanje i razvoj institucionalnih struktura za podršku u provođenju mjera politike i privlačenja sredstava EU i sredstava iz drugih međunarodnih fondova, b) uspostavlja jedinstvene prakse i procedure funkcija odobravanja, izvršenja i računovodstvenih transakcija u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, koje će biti primijenjene u entitetima i Brčko Distriktu BiH, c) usaglašava sistem upravne kontrole u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, koji će osigurati transparentnost i dostupnost podataka o svim mjerama podrške i isplatama, d) u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, uspostavlja funkcije kontrole, e) promovira ujednačenu primjenu procedura za isplate i zahtjeve na svim nivoima, a koji su u skladu s pravilima EU, f) koordinira obuku osoblja na svim nivoima kako bi se osigurala jedinstvena primjena procedura i ispravno provođenje mjera, g) pruža pomoć u uspostavljanju registara iz člana 14. ovog zakona i drugih evidencija i koordinira rad odgovarajućih službi tehničkih timova na svim nivoima s ciljem konzistentne primjene sistema referentne registracije i sistema skladištenja podataka u okviru sveobuhvatnog tehničkog okvira, h) ostvaruje komunikaciju s platnim organizacijama i drugim internim i eksternim organima u pogledu procedura i razmjene podataka u statističke i druge svrhe po zahtjevu, i) uspostavlja efektivni usklađeni sistem monitoringa i evaulacije, u skladu s najboljom evropskom praksom, j) identificira i pomaže u razvoju drugih relevantnih službi s ciljem promoviranja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, k) identificira i pomaže u razvoju i provođenju mjera uvozno-izvoznog režima i intervencije na tržištu. Član 14. (1) S ciljem provođenja mjera za pružanje podrške razvoju sektora poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, kao i za potrebe planiranja i analiza u oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, Ministarstvo koordinira uspostavljanjem i razvojem jedinstvenih registara, a provode ih nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH, u skladu sa zahtjevima Evropske unije, kako slijedi: a) Registar poljoprivrednih gazdinstava BiH: ovim registrom uvodi se sistem za identifikaciju podnosilaca zahtjeva za sredstva podrške. Ovim registrom također će biti osigurana ključna referenca u sistemu registra identificiranja životinja, uspostvaljanjem utvrđenog i jedinstvenog sistema za evidentiranje identiteta svakog poljoprivrednog proizvođača koji podnese zahtjev za podršku. b) Registar klijenata BiH: u ovom registru evidentira se identitet i registriranje lica koja ostvaruju pravo na sredstva iz mjera podrške ili druge usluge vlade. On će sadržavati evidenciju svih pravnih i fizičkih lica koji su primaoci sredstava podrške u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju iz budžetskih sredstava BiH. Ovom evidencijom obuhvaćeni su i trgovci, uvoznici, izvoznici te prerađivači poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. c) Registar identificiranja životinja BiH: ovaj registar odnosi se na sistem identificiranja i registriranja životinja, i primarno registrira goveda, sitnu stoku i druge životinje, koristeći registar poljoprivrednih gazdinstava kao ključnu referencu za osiguranje jedinstvenog sistema identificiranja životinja. d) Sistem identificiranja zemljišnih parcela BiH: ovaj registar osigurava jedinstveni identifikacioni sistem poljoprivrednih zemljišnih parcela i evidentira njihov geografski položaj, veličinu, granice i druge relevantne informacije. (2) Procedure upisa, održavanja i brisanje podataka iz registara iz stava (1) ovog člana propisuje Vijeće ministara BiH, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH. (3) Pored navedenih registara iz stava (1) ovog člana, mogu se voditi drugi registri i evidencije u skladu s ovim zakonom i drugim propisima. (4) Osnovica za vođenje registara i evidencija, te njihovo povezivanje je jedinstveni identifikacioni broj koji je obavezan za sve registre i evidencije iz stava (1) ovog člana. Strukturu jedinstvenog identifikacionog broja propisuje Vijeće ministara BiH. (5) Upis u registre obavezan je za sva fizička i pravna lica, koja žele da ostvaruju korist od mjera podrške i drugih usluga u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja. (6) Ministarstvo je odgovorno da osigura koordinaciju, usklađivanje i integraciju registara, protok informacija, njihov međusobni odnos i povezanost, te njihovo postepeno usklađivanje sa zahtjevima EU. Svaku promjenu sistema, procesa i procedura registriranja odobrava ministar, u saradnji s entitetima i Brčko Distriktom BiH. Član 15. (1) Ministarstvo je nadležno za uspostavljanje integriranog sistema baze podataka za povezivanje registarskih podataka i ostalih relevantnih informacionih sistema s ciljem osiguranja tehničke usaglašenosti postojećih i novih baza podataka, u skladu s najboljim praksama EU. (2) Ministarstvo može zatražiti i koristiti postojeće izvore podataka koji su dostupni na svim nivoima vlasti, iz djelokruga javnih institucija i agencija, i drugih ovlaštenih tijela. Ove informacije daju se na raspolaganje besplatno, u razumnom roku koji odredi Ministarstvo i relevantna institucija. (3) Ministarstvo će osigurati podatke iz svojih baza podataka, uključujući mape i planove, nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH i drugim ovlaštenim organizacijama i pružaocima javnih usluga, kako bi se podržalo provođenje relevantnih mjera podrške, te drugim državnim organima, ako su im potrebni podaci za provođenje zadataka određenih zakonom. Član 16. (1) Ministarstvo uspostavlja Odbor za koordinaciju informacija u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: Odbor za KIP), koji je nadležan za: a) koordiniranje razvoja usklađenog i integriranog informacionog sistema u poljoprivredi BiH, uz konsultacije nadležnih organa države, entiteta i Brčko Distrikta BiH; b) koordiniranje postepenog uvođenja informacionog sistema u poljoprivredi u skladu s EU koji uključuje, ali se ne ograničava na popis u poljoprivredi BiH, Mrežu računovodstvenih podataka BiH (u daljnjem tekstu: MRP) i Komitet za monitoring MRP, Poljoprivredni tržišni informacioni servis, te druge informacije koje zahtijeva EU i druge međunarodne organizacije; c) koordiniranje između različitih struktura koje rade na pitanjima statistike u poljoprivredi i službama informiranja na svim nivoima; d) uspostavljanje, koordiniranje i određivanje odgovornosti specifičnih tehničkih radnih grupa s ciljem podrške radu Odbora za KIP; e) davanje saglasnosti i koordiniranje ugovorenih usluga koje pružaju treća lica, na zahtjev, a s ciljem podrške funkcioniranju Odbora za KIP; f) nadgledanje efektivnosti pružanja, monitoringa i evaluacije ugovorenih usluga, na zahtjev; g) koordiniranje s Agencijom za statistiku BiH i EUROSTAT-om u razvoju informacionih sistema u sektoru; h) usklađenost u radu s drugim aktivnostima (projektima i programima) u poljoprivredi i statistici, na zahtjev; i) uspostavljanje i osiguranje korištenja zajedničkih standarda i metodologija za prikupljanje statističkih podataka, te njihovo objedinjavanje i širenje, uključujući redovno publiciranje, na svim nivoima uprave, u saradnji sa svim nadležnim organima; j) priprema i redovno dostavljanje izvještaja svim relevanatnim organima o radnim planovima Odbora za KIP, te o aktivnostima i rezultatima; k) upravljanje Sekretarijatom Odbora za KIP, određenim stavom (2) ovog člana. (2) Ministarstvo uspostavlja Sekretarijat Odbora za KIP koji će biti nadležan za osiguravanje službe za podršku Odboru za KIP, kako bi mu se omogućilo izvršavanje funkcija i obaveza određenih stavom (1) ovog člana. (3) Ministarstvo osigurava sredstva za izvršavanje funkcija Odbora za KIP i Sekretarijata određenih st. (1) i (2) ovog člana. Član 17. (1) Ministarstvo, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, uspostavlja Poljoprivredni tržišni informacioni servis BiH (u daljnjem tekstu: PTIS). (2) Ministar određuje strukturu i organizaciju PTIS-a kao javnog servisa i osigurava njegovo finansiranje. (3) PTIS je nadležan za prikupljanje, obradu i objavljivanje podataka o količinama i cijenama određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, poljoprivrednog zemljišta na bh. i međunarodnom tržištu. (4) Ministar utvrđuje reprezentativna tržišta za poljoprivredne i prehrambene proizvode te poljoprivredno zemljište na osnovu ekonomskog i finansijskog značaja robe u domaćoj i vanjskoj trgovini BiH. (5) Nadležni organi države, entiteta i Brčko Distrikta BiH obavezni su redovno dostavljati podatke PTIS-u s ciljem objedinjavanja reprezentativnih podataka za BiH, a u skladu s EU i drugim međunarodnim zahtjevima, te u formatu pogodnom za razmjenu podataka s drugim zemljama. (6) Ministar utvrđuje izvore javnih i privatnih informacija, koje će biti unesene u PTIS, te obaveze fizičkih i pravnih lica za osiguravanje podataka, te odgovarajuću naknadu. Ministar također propisuje vrstu, obim i učestalost dostave, prikupljanja i objavljivanja podataka. (7) Obaveze PTIS-a iz stava (1) ovog člana ne odnose se na obaveze iz djelokruga Agencije za statistiku BiH. (8) PTIS može naplaćivati naknadu za svoje usluge do one mjere do koje su konkurentni privatnim preduzećima. Ove naknade prihod su budžeta BiH. POGLAVLJE IV. DRUGE RELEVANTNE INSTITUCIONALNE STRUKTURE I SLUŽBE U OKVIRU SEKTORA Član 18. (1) S ciljem osiguranja efektivnog mehanizma konsultacije, učešća, koordinacije i legitimnosti donošenja odluka u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, osniva se Savjetodavno vijeće kao stručno tijelo. (2) Savjetodavno vijeće ima mandat da daje mišljenja, preporuke i savjete, koje razmatra Ministarstvo. (3) Savjetodavno vijeće sastoji se od 15 priznatih stručnjaka uključujući predstavnike relevantnih naučnih institucija (šest), predstavnika privatnog poljoprivrednog sektora (tri), poljoprivredne industrije (dva), prehrambene industrije (dva) i nevladinih organizacija koje djeluju u sektoru (dva). (4) Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva, uz saglasnost nadležnih organa entiteta i Brčko Distrikta BiH, imenuje članove Savjetodavnog vijeća, na mandat od četiri godine. (5) Ministarstvo je dužno osigurati uslove za efikasan rad Savjetodavnog vijeća, a prema planu njegovog poslovanja. (6) Savjetodavno vijeće ima zadatak da: a) se uključi u raspravu o sektorskoj strategiji i politici u oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, kojim se određuju vizija i misija sektora, te da predlaže pravce dugoročnog razvoja sektora, b) savjetuje odgovorne institucije u vezi sa svim pitanjima koja zahtijevaju odluku o sektorskoj politici ili strateškim pravcima, c) daje mišljenja i preporuke za predložene propise, međunarodne sporazume i inicijative, te druga relevantna pitanja, d) analizira sve izvještaje specijaliziranih tijela navedenih u ovom zakonu, uključujući nalaze sistema monitoringa i evaluacije Ministarstva, određene članom 22. ovog zakona, i implikacije na predloženo preusmjeravanje mjera politike koje se primjenjuju u sektoru, e) osigurava smjernice za definiranje prioriteta u istraživanju i stručnoj obuci u oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, f) razvija smjernice za projekte i programe stručne obuke i istraživanja, u pogledu selekcije, provođenja, monitoringa i evaluacije u skladu sa sektorskim strategijama BiH. (7) Savjetodavno vijeće bit će odgovorno da osigura da se odluke donose na transparentan način i putem konsultacija, te da budu dostupne javnosti. (8) Savjetodavno vijeće obavezno je podnositi Ministarstvu polugodišnji i godišnji izvještaj o radu, te da postupi po svim pitanjima na zahtjev Ministarstva, Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Član 19. (1) Ministarstvo uspostavlja mehanizme za koordiniranje i promoviranje privatnih i javnih savjetodavnih službi na svim nivoima vlasti kako bi se podržalo provođenje mjera ruralnog razvoja i poljoprivrednih politika i programa širom BiH. (2) Ministarstvo je odgovorno da u sektoru definira standarde koji se odnose na kvalitet usluga koje pružaju savjetodavne službe i zaposleni kako bi se osigurao kvalitet usluga na svim nivoima vlasti za pružaoce savjetodavnih usluga, uključujući sistem njihove stalne edukacije i obuke, te javnog priznavanja i evidentiranja. (3) Ministarstvo je odgovorno za organiziranje obuke savjetnika u oblasti primjene jedinstvenih procedura za ispunjavanje aplikacija za plaćanja, na način koji odredi Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja, te za certificiranje savjetnika koji pružaju takve usluge poljoprivrednicima, na zahtjev. (4) Ministarstvo osigurava sve potrebne uslove za primjenu sistema za pružanje kvalitetnih usluga kako bi se omogućila transparentnost i sljedivost u skladu s najboljim praksama iz EU. (5) Ministarstvo pruža podršku politici transfera tehnologije osiguravanjem potrebnih uslova za organiziranje obaveznih godišnjih ciklusa obuke i edukacije za pružaoce savjetodavnih usluga. (6) Ministarstvo je odgovorno za osiguranje uspostavljanja elektronskih resursa potrebnih za unapređenje transfera tehnologije, ruralnog razvoja i poljoprivrednih savjetodavnih službi. (7) Ministarstvo je odgovorno za pripremu polugodišnjih izvještaja o radu, kako bi se podržao razvoj postojećih i novih službi, te ispunile obaveze sistema monitoringa i evaluacije. Član 20. (1) Ministarstvo razvija detaljan plan za postepeni razvoj troškovno-efektivnog i efikasnog sistema referentnih laboratorija i drugih tijela za testiranje (u daljnjem tekstu: laboratorije) u skladu s potrebama BiH i mogućnosti da ispunjava obaveze prema domaćim, međunarodnim i sporazumima EU. (2) Ministarstvo ima pravo određene zadatke povjeravati laboratorijama izvan BiH, ako takvih nema u BiH. (3) Ministarstvo koordinira akreditiranje laboratorija u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, u skladu s međunarodnim zahtjevima. (4) Ministarstvo utvrđuje procedure za saradnju i koordiniranje s laboratorijama u skladu s najboljim praksama iz EU. (5) Ministarstvo određuje minimalne zahtjeve u pogledu kvaliteta usluga koje pružaju laboratorije i uslova koje moraju ispuniti kako bi dobili odobrenje za obavljanje određenih zadataka. (6) Laboratorije imaju odgovornosti da osiguraju efektivnu saradnju, koordinaciju i odobrenje svih institucija odgovornih za sektorsko upravljanje, a posebno upravljanje rizikom i kriznim situacijama u oblasti sigurnosti hrane i poljoprivrede. (7) Laboratorije su odgovorne za pripremu polugodišnjeg izvještaja o radu i njegovo podnošenje Ministarstvu, pružanje podrške u pripremi godišnjeg izvještaja BiH, kao i podržavanje sistema monitoringa i evaluacije BiH u skladu s njihovim zahtjevima i precizno određenim smjernicama i vremenskim rasporedom. Član 21. (1) Ministarstvo je odgovorno za uspostavljanje veza s organizacijama koje upravljaju robnim rezervama na entitetskom i kantonalnom nivou (u daljnjem tekstu: robne rezerve), te za pružanje pomoći u usklađivanju njihove aktivnosti sa strategijama sektora u BiH. (2) Ministarstvo predlaže strateške smjernice za djelovanje robnih rezervi, kao i procedure za koordinaciju, saradnju i provođenje politika intervencije i izvještavanja u skladu s praksama politike EU. (3) Robne rezerve pružaju podršku u pripremi godišnjeg izvještaja BiH i osiguravaju sve relevantne i tražene podatke Ministarstvu i sistemu monitoringa i evaluacije, a na osnovu njihovih zahtjeva prema utvrđenom vremenskom okviru. (4) Robne rezerve osiguravaju transparentnost i sljedivost svakodnevnog rada u skladu s propisima BiH i dobrim praksama EU. POGLAVLJE V. MONITORING, EVALUACIJA I IZVJEŠTAVANJE Član 22. (1) Ministarstvo, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, uspostavlja sistem monitoringa i evaluacije BiH za sektor i slijede smjernice i najbolje prakse EU kojima se progresivno uvodi Zajednički okvir za monitoring i evaluaciju EU. (2) Sistem monitoringa i evaluacije BiH omogućava transparentan mehanizam za ocjenu uticaja politika koje se primjenjuju na svim nivoima vlasti u pogledu njihove socijalne, finansijske i ekonomske efikasnosti. (3) Rezultati ocjena pojedinačnih i ukupnih mjera politike objavljivat će se i uključivat će preporuke o potrebi prilagođavanja i poboljšanja. (4) Na osnovu izvještaja monitoringa i evaluacije koji se daju odgovarajućim organima uprave na pregled i razmatranje, postići će se sporazum između Ministarstva i nadležnog organa o prilagođavanju koje treba da se uvede i vremenskom rasporedu tog prilagođavanja. Član 23. (1) Ministarstvo sačinjava godišnji izvještaj o stanju u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH za prošlu godinu. (2) Izvještaj se zasniva na prethodno dostavljenim izvještajima koje pripremaju nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH. (3) Ministarstvo dostavlja izvještaj Vijeću ministara BiH na razmatranje, najkasnije do 30. maja tekuće godine, a Vijeće ministara BiH dostavlja ga Parlamentarnoj skupštini BiH na usvajanje najkasnije do 30. juna tekuće godine. (4) Nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH obavezni su Ministarstvu dostavljati godišnji izvještaj o sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja najkasnije do 30. marta tekuće godine. (5) Godišnji izvještaj sadrži ocjenu stanja u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja, mjere sektorske politike koje su preduzete u prošloj godini, te prijedlog i način provođenja mjera politike u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju za slijedeći period. (6) Godišnji izvještaj izrađuje Ministarstvo ili od njega ovlašteno pravno lice ili ustanova, u skladu s propisima koje donosi ministar. (7) Godišnji izvještaj o stanju u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja u prethodnoj godini objavljuje se u formi službene publikacije Ministarstva. POGLAVLJE VI. INSPEKCIJSKI NADZOR Član 24. (1) Ministarstvo obavlja upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, kao i upravni nadzor nad institucijama, ustanovama i organizacijama u obavljanju poslova određenih ovim zakonom. (2) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega obavljaju nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH posredstvom nadležnih inspekcijskih službi. (3) Ministarstvo, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, osigurava redovnu obuku inspektora i jedinstvenu primjenu procedura rada i mjera u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja u skladu sa zahtjevima integracije u EU. (4) Inspekcijske službe u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja u nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH sarađuju s Ministarstvom, upravnim organizacijama u njegovom sastavu, kantonalnim službama, institutima i drugim organizacijama, te poljoprivrednim stručnjacima u BiH i inozemstvu. POGLAVLJE VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 25. (1) Ministarstvo je dužno u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona razviti strategije BiH, kao i akcione planove za poljoprivredu, ishranu i ruralni razvoj, u skladu s članom 7. ovog zakona. (2) Nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH kao i niži nivoi vlasti dužni su početi usklađivanje svojih propisa u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja s ovim zakonom i osigurati odgovarajuća sredstva, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (3) Ministarstvo i nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta BiH, osim propisa predviđenih pojedinim članovima ovog zakona, mogu donijeti i druge propise, u roku od godinu dana koji su potrebni za primjenu ovog zakona. (4) Ministarstvo je dužno, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonske akte propisane ovim zakonom. (5) Ministarstvo će uspostaviti organizacione jedinice za koordinaciju informacija u poljoprivredi, ruralnom razvoju, monitoringu i evaluaciji, kao što je određeno ovim zakonom, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (6) Ministarstvo će, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, početi uspostavljati poljoprivredni tržišni informacioni sistem u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. (7) Ministarstvo će uspostaviti Savjetodavno vijeće u roku od šest mjeseci od dana usvajanja ovog zakona. Član 26. Zakonski i podzakonski propisi koji se primjenjuju u oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja bit će usklađeni s ovim zakonom najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 27. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". PRILOG I LISTA Broj u Briselskoj nomenklaturi Opis proizvoda Poglavlje 1 Žive životinje Poglavlje 2 Meso i jestivi mesni otpaci Poglavlje 3 Riba, ljuskari i mekušci Poglavlje 4 Mliječni proizvodi; ptičija jaja; prirodni med Poglavlje 5 05.04 Crijeva, mokraćni mjehuri i stomaci životinja (osim ribe), cijeli i njihovi dijelovi 05.15 Proizvodi životinjskog porijekla, koji nisu pomenuti ni uključeni na drugom mjestu; mrtve životinje iz poglavlja 1 ili poglavlja 3, neupotrebljive za ljudsku ishranu Poglavlje 6 Živo drveće i druge biljke; lukovice, korijenje i slično; rezano cvijeće i ukrasno lišće Poglavlje 7 Jestivo povrće, određeno korijenje i gomolji Poglavlje 8 Voće za jelo i orašasti plodovi; kora lubenica ili citričnog voća Poglavlje 9 Kafa, čaj i začini osim mate čaja (heading No 0903) Poglavlje 10 Žitarice Poglavlje 11 Proizvodi mlinske industrije; slad i škrob; gluten; inulin Poglavlje 12 Uljano sjemenje i plodovi; razno zrnevlje, sjeme i plodovi; industrijsko i ljekovito bilje; slama i stočna hrana Poglavlje 13 ex13.03 Pektin Poglavlje 15 15.01 Masnoće i druge prečišćene svinjske masnoće; prečišćene masnoće peradi 15.02 Neprečišćene masnoće goveda, ovaca ili koza; loj (uključujući "premijer džus") koji se dobiva iz ovih masnoća 15.03 Stearin od svinjske masnoće, oleostearin i lojni stearin; ulje od svinjske masti, oleo ulje i ulje od loja, nemulgovano, nemiješano ni na drugi način pripremljeno 15.04 Masti i ulja, riba i morskih sisara, prečišćeni ili neprečišćeni 15.07 Nehlapiva biljna ulja, u tečnom ili čvrstom stanju, sirova, rafinirana ili prečišćena 15.12 Masti i ulja životinjskog ili biljnog porijekla, hidrogenizirani, ali dalje nepripremljeni 15.13 Margarin, preparati od masti i druge pripremljene jestive masnoće 15.17 Ostaci od razlaganja masnih supstanci, životinjskih ili biljnih voskova Poglavlje 16 Prerađevine od mesa, ribe, ljuskara ili mekušaca Poglavlje 17 17.01 Šećer od šećerne trske i šećerne repe u čvrstom stanju 17.02 Ostali šećeri, šećerni sirupi; vještački med (bez obzira da li je pomiješan s prirodnim medom); karamelni 17.03 Melase sa ili bez dodatka boje 17.05 Aromatizirani ili obojeni šećeri, sirupi i melase, ali ne uključujući voćne sokove koji sadrže dodati šećer u bilo kojem omjeru Poglavlje 18 18.01 Kakao u zrnu, cijeli ili lomljeni, sirovi ili prženi 18.02 Ljuske, kore, opne i ostali otpaci kakaa Poglavlje 20 Proizvodi od povrća, voća i ostalih dijelova biljke Poglavlje 22 22.04 Mošt od grožđa, u fermentaciji ili s fermentacijom bez dodavanja alkohola 22.05 Vino od svježeg grožđa; mošt od grožđa s fermentacijom bez dodavanja alkohola 22.07 Druga fermentirana pića (npr. jabukovača, kruškovača i medovina) ex22.08 ex22.09 Etilni alkohol ili neutralni alkohol, bez obzira da li je denaturiran, bilo koje jačine, dobiven iz poljoprivrednih proizvoda navedenih u dodatku I ugovora, osim likera i drugih alkoholnih pića i miješanih alkoholnih preparata (poznato kao "ekstrakti koncentrata") za proizvodnju pića ex22.10 Sirće i zamjene sirćeta Poglavlje 23 Ostaci i otpaci prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana Poglavlje 24 24.01 Neprerađeni duhan, duhanski otpaci Poglavlje 45 45.01 Pluto prirodno, sirovo, drobljeno, granulirano ili mljeveno; otpaci od pluta Poglavlje 54 54.01 Lan, sirovi ili prerađeni ali nepredeni; kučina i laneni otpaci (uključujući pređe i raščupane tekstilne materijale) Poglavlje 57 57.01 Konoplja (Cannabis sativa), sirova ili prerađivana ali neprerađena; kučina i otpaci od konoplje (uključujući otpatke od pređe i raščupane tekstilne materijale) PSBiH broj 194/08 15. maja 2008. godine Sarajevo Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr. Milorad Živković, s. r. Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić, s. r. Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom. O nama Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija SLUŽBENI LIST BOSNE I HERCEGOVINE. Sva prava pridržana. 2014 Adresa Džemala Bijedića 39/III 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Email: sllist@sllist.ba Kontakti Centrala Tel: 033/722-030 Email Uredništvo Tel: 033/722-038 Email Pravna služba Tel: 033/722-051 Email Računovodstvo Tel: 033/722-045, Fax: 033/722-046 Email Pretplata Tel: 033/722-054 Email Ekspedit Tel: 033/722-041 Email Prodaja Tel: 033/722-079 Email Oglasni odjel Tel: 033/722-049 i 033/722-050, Fax: 033/722-074 Email Tehnički sekretar Tel: 033/722-061, Fax: 033/722-064 Ured direktora Tel: 033/722-061 Komercijala Tel: 033/722-042 2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.
Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 25/08 25.03.2008 vino,rakija,grožđe Broj 25 - Strana 2S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 25. 3. 2008.dro`denka), vinski destilat, vinski alkohol (rafinirani inerafinirani) i vinjak;i)sporedni proizvodi od gro`|a i vina: drop, peteljke iproizvodi od sporednih proizvoda: vinski talog, vinskikamen i sjemenje gro`|a;j)ostali proizvodi od gro`|a i vina.^lan 5.(Geografsko porijeklo vina i drugih proizvoda)(1)Geografsko porijeklo vina i drugih proizvoda ozna~ava sepo geografskom podru~ju, gdje je gro`|e bilo proizvedeno i gdje su gro`|e, vino, odnosno drugi proizvodi od gro`|a ivina dobili, zbog prirodnih, odnosno ljudskih faktora,odre|ena, posebna svojstva.(2)Vrste oznaka geografskog porijekla vina su sljede}e:a)za{ti}eno geografsko porijeklo (ZGP);b)priznato geografsko porijeklo (PGP).(3)Oznakom za{ti}eno geografsko porijeklo (ZGP) mogu seozna~iti samo vina iz razreda kvalitetnih i vrhunskih vina,kod kojih je i gro`|e i vino proizvedeno na odre|enompodru~ju, koje je jednako ili manje od vinogorja. Imena iuvjeti za za{ti}eno geografsko porijeklo vina propisani su, apravna za{tita osigurana je ovim Zakonom i propisima oindustrijskom vlasni{tvu.(4)Oznakom priznatog geografskog porijekla (PGP) mogu seozna~iti vina regije (rejona) za koja je sve gro`|eproizvedeno u odre|enoj regiji ili manjem podru~ju odregije. Imena i uvjeti za priznatu geografsku oznakupropisani su, a pravna za{tita osigurana je ovim Zakonom ipropisima o industrijskom vlasni{tvu.(5)Oznaka geografskog porijekla je zajedni~ko pravo i smijuga koristiti oni koji su upisani u registar proizvo|a~a gro`|a i vina, za vino, odnosno druge proizvode, ako su gro`|e,vino i drugi proizvodi proizvedeni na odre|enom podru~ju i ispunjavaju druge propisane uvjete.(6)Zbog za{tite i kontroliranja geografskog porijekla vina idrugih proizvoda, vodi se, u skladu s ovim Zakonom, popisgeografskih oznaka vina i drugih proizvoda.U toj namjeri se:a)vinogradska podru~ja Bosne i Hercegovine dijele nauzgojna podru~ja;b)vodi katastar postoje}ih i mogu}ih vinogradarskihpovr{ina s idealnim vinogradarskim zemlji{tem (udaljnjem tekstu: katastar vinograda);c)vodi registar proizvo|a~a gro`|a i vina (u daljnjemtekstu: registar);d)propisuju preporu~ene i dozvoljene sorte vinove loze i podloge za vinovu lozu (u daljnjem tekstu: trsniizbor);e)prati dozrijevanje gro`|a i odre|uje vrijeme berbe;f)odgovaraju}e ograni~ava urod gro`|a po hektaru;g)ocjenjuje i ozna~ava vino i druge proizvode.(7)U pogledu oznake porijekla vina i drugih proizvodaprimjenjuju se propisi o industrijskom vlasni{tvu samo akou ovom Zakonu nije druga~ije odre|eno. Proizvo|a~ vina,~ije vino ispunjava uvjete za ozna~avanje porijekla po ovom Zakonu, u`iva pravnu za{titu po propisima o industrijskomvlasni{tvu.^lan 6.(Ozna~avanje i za{tita kontroliranog porijekla, imena ioznake vina)(1)Oznaku kontroliranog porijekla mogu dobiti proizvodi svinogradarskog podru~ja s utvr|enim organolepti~kim ihemijskim svojstvima zna~ajnim za ekolo{ke uvjetepolo`aja i sorte ili grupe sorti gro`|a tog podru~ja.(2)Po zahtjevu proizvo|a~a, Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko DistriktaBosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Br~ko DistriktBiH) i na osnovu mi{ljenja ovla{tene institucije, izdajerje{enje za ozna~avanje vina oznakom "za{ti}enogeografsko porijeklo" (ZGP) ili "priznato geografskoporijeklo" (PGP), vina iz ~lana 25. stav (1) i stav (3), ~lan26., 27., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34. i 35. ovog Zakona.(3)Uz zahtjev iz stava (2) ovog ~lana proizvo|a~ prila`eelaborat o za{titi kontroliranog porijekla (stru~nu dokumen -taciju) koji izra|uje ovla{teno pravno lice iz ~l. 10. i 11.ovog Zakona.(4)Svako rje{enje iz stava (2) ovog ~lana objavljuje se u"Slu`benom glasniku BiH", slu`benim glasilima entiteta iBr~ko Distrikta BiH.^lan 7.(Elaborat)Elaborat (stru~na dokumentacija) za izdavanje rje{enja zaproizvode s oznakom kontroliranog porijekla od ~lana 25. do35. ovog Zakona mora sadr`avati:a)geografske, ortografske i geolo{ke podatke o vinogra -da rskom podru~ju (regiji, podregiji, vinogorju, odnos -no polo`aju) na kojem bi se proizvodilo gro`|e zaproizvode za koje se tra`i rje{enje za ozna~avanjekontroliranog porijekla, te opis podru~ja i povr{inuvinograda u regiji, podregiji, vinogorju;b)podatke o postoje}im povr{inama pod vinogradima(parcela) na osnovu zemlji{noknji`nih izvoda iprijepisa posjedovnog lista;c)podatke o sortnom sastavu, agrobiolo{kim i tehno lo -{kim karakteristikama sorte i podlogama svakog vino -grada, iskazano broj~ano i u postotku zastupljenosti;d)prikaz klimatskih, zemlji{nih, temperaturnih i drugih~inilaca koji su svojstveni za odre|eno podru~je i kojiimaju zna~ajan uticaj za proizvodnju odre|enogkvaliteta gro`|a i vina;e)podatke o urodu po trsu, jedinici povr{ine i ukupno;f)opis agrotehnike, ampelotehnike i za{tite od biljnihbo lesti i nametnika, koji se primjenjuju, odnosnonamjeravaju primjenjivati;g)opis na~ina prerade gro`|a, dorade i njege vina i opissredstava koja se upotrebljavaju u proizvodnji;h)opis objekata, tehni~kih sredstava i ure|aja koji seupotrebljavaju u proizvodnji;i)analizu hemijskog sastava mo{ta i vina, te opisorganolepti~kih svojstava vina;j)opis boce, opreme i oznaka koje }e dato vino imati uprometu;k)podatke koji se moraju pratiti u proizvodnji svakegodine, a predstavljaju specifi~nost odre|enog vina; l)druge podatke zna~ajne za ocjenu i postizanjeodre|enog kvaliteta;m)izvod iz Registra proizvo|a~a gro`|a i vina.^lan 8.(Izmjena rje{enja)(1)Proizvo|a~ je du`an zatra`iti kod svake promjene iz ~lana7. ta~. a) do m) ovog Zakona izmjenu ve} izdatog rje{enja o za{titi geografskog porijekla.(2)Po zahtjevu proizvo|a~a, Ministarstvo, u saradnji snadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH, izdajerje{enje o izmjeni rje{enja iz stava (1) ovog ~lana.(3)Zahtjevu iz stava (2) ovog ~lana treba prilo`iti dodatakelaborata (aneks) koji se odnosi na zatra`enu izmjenu.^lan 9.(Promjena kategorije vina)Vino s oznakom kontroliranog porijekla mo`e se upojedinim godinama zbog slabijeg kvaliteta ili iz drugihrazloga svrstati u ni`u kategoriju, ako je to predvi|enoelaboratom iz ~lana 7. ili aneksom elaborata ovog Zakona.^lan 10.(Za{tita imena i znaka vina)Za{tita imena i znaka vina i drugih proizvoda od gro`|a ivina, proizvedenih prema odredbama ovog Zakona i propisadonesenih na osnovu njega, provodi se prema odredbamaposebnih propisa o za{titi imena i znaka.^lan 11.(Stru~ni i analiti~ki zadaci u oblasti vinogradarstva ivinarstva)(1)Stru~ne, pravne, razvojne i analiti~ke zadatke u oblastivinogradarstva i vinarstva, koji su posebno zna~ajni zaBosnu i Hercegovinu, a odre|eni su ovim Zakonom i naosnovu njega izdatim propisima i ustavnim aktom,obavljaju institucije ovla{tene od nadle`nog ministarstva (udaljnjem tekstu: ovla{tene institucije).(2)Na~in rada i uvjete koje treba da ispunjava pravno lice izstava (1) ovog ~lana propisat }e ministar vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH (u daljnjem tekstu: ministar)pravilnikom.(3)Radi pra}enja djelotvornosti i stanja u vinogradarstvuovla{tene institucije du`ne su o obavljenim poslovima izsvoje djelatnosti najmanje dva puta godi{nje podnijeti pisani izvje{taj Ministarstvu i nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH.(4)Zadaci iz stava (1) ovog ~lana su:a)savjetovanje, edukacija, osposobljavanje i prijenosznanja do vinogradara i vinara u tehnolo{kim,privrednim, ekolo{kim i drugim oblastima va`nim zarazvoj vinogradarstva i vinarstva;b)selekcija i introdukcija vinove loze i genetska bankavinove loze;c)uzgoj i garancija dovoljnih koli~ina osnovnogmati~nog materijala vinove loze i zemlji{ta;d)vo|enje registra proizvo|a~a i prera|iva~a gro`|a ivina;e)vo|enje vinogradarskog katastra;f)pra}enje propisanih tehnologija i metoda proizvodnjegro`|a i vina (pra}enje dozrijevanja gro`|a);g)analiza gro`|a i vina i razvrstavanje vina i drugihproizvoda po kvalitetu: ocjenjivanja vina i drugihproizvoda (laboratorijske analize i organolepti~kaocjena);h)izdavanje dozvola za {e}erenje gro`|a i mo{ta;i)odre|ivanje vremena berbe gro`|a;j)izdavanje odluka o ocjenjivanju vina i drugihproizvoda.POGLAVLJE II. PRERADA GRO@\A I VINA^lan 12.(Proizvodnja gro`|a i vina, te prerada vina i drugihproizvoda)(1)Proizvodnjom gro`|a smatraju se svi radovi u vinogradu,uklju~uju}i i berbu gro`|a.(2)Proizvodnja vina obuhvata preradu gro`|a, i to: odvajanjezrna od peteljke; presovanje gro`|a i sve podrumskeradove: obrada masulja i mo{ta, alkoholno vrenje masulja imo{ta, njega vina i pripremanje vina za potro{nju; punjenjevina u originalnu ambala`u, te skladi{tenje vina prijestavljanja u promet.(3)Prerada vina i/ili drugih proizvoda tehnolo{ki je postupak ukojem se kao sirovina upotrebljava vino, odnosno drugiproizvodi.^lan 13.(Proizvo|a~i gro`|a, vina i drugih proizvoda)(1)Vino i druge proizvode smiju proizvoditi lica koja za tudjelatnost ispunjavaju propisane uvjete u pogledu stru~neosposobljenosti, prostorija i opreme, a upisani su u registarproizvo|a~a gro`|a i vina, i to:a)pravna lica i samostalni poduzetnici;b)fizi~ka lica koja se bave proizvodnjom gro`|a, vina idrugih proizvoda, a nisu samostalni poduzetnici, alisamo od vlastitog uzgoja gro`|a.(2)Minimalne tehni~ko-tehnolo{ke uvjete iz stava (1) ovog~lana propisuje ministar posebnim propisom.(3)Poslove utvr|ivanja minimalnih tehni~ko-tehnolo{kih uvjeta iz stava (2) ovog ~lana obavljaju nadle`ni organi entiteta(kantoni) i Br~ko Distrikta BiH.(4)Ispunjavanje uvjeta iz stava (2) ovog ~lana utvr|uje ikontrolira Ministarstvo, na prijedlog nadle`nih organaentiteta (kantoni) i Br~ko Distrikta BiH.^lan 14.(Registar proizvo|a~a gro`|a i vina)(1)U registar se upisuju pravna i fizi~ka lica koja proizvodegro`|e (u daljnjem tekstu: proizvo|a~i gro`|a), pravna ifizi~ka lica koja proizvode vino (u daljnjem tekstu:proizvo|a~i vina), odnosno pravna i fizi~ka lica kojaproizvode druge proizvode (u daljnjem tekstu: proizvo|a~idrugih proizvoda) ili pravna i fizi~ka lica koja prera|ujuvino, odnosno druge proizvode (u daljnjem tekstu:prera|iva~i vina, odnosno drugih proizvoda).(2)Proizvo|a~i gro`|a su pravna i fizi~ka lica koja proizvodegro`|e za vino, odnosno druge proizvode i:a)imaju u vlasni{tvu, zakupu, odnosno u koncesiji 0,05ha ili vi{e vinograda na teritoriji Bosne i Hercegovine;b)imaju stalni boravak u Bosni i Hercegovini, a imaju, u vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona, vinograde uvlasni{tvu ili zakupu u grani~nim podru~jima dr`aveUtorak, 25. 3. 2008.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 25 - Strana 3 Broj 25 - Strana 4S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 25. 3. 2008.koja grani~i s Bosnom i Hercegovinom, ako dovezugro`|e, vino odnosno druge proizvode na teritorijuBosne i Hercegovine.(3)Proizvo|a~i vina su pravna i fizi~ka lica koja proizvodevino od gro`|a iz vlastite proizvodnje ili od kupljenoggro`|a ili vina.(4)Prera|iva~i vina, odnosno drugih proizvoda su pravna ifizi~ka lica koja prera|uju vino, odnosno druge proizvode iz vlastite, odnosno kupljene robe, u druge proizvode.(5)Proizvo|a~i, odnosno prera|iva~i koji su pravna lica,odnosno samostalni poduzetnici upisuju se u registar uupravnoj jedinici, u kojoj pravno lice, odnosno samostalnipoduzetnik ima sjedi{te. Proizvo|a~i gro`|a koji su fizi~kalica upisuju se u registar upravne jedinice u kojoj se nalazenjihovi vinogradi, odnosno njihov ve}i dio.(6)Objedinjavanje registra i glavni registar vodi Ministarstvo.^lan 15.(Sadr`aj registra)(1)U registar se upisuju podaci:a)o proizvo|a~ima i prera|iva~ima iz ~l. 13. i 14. ovogZakona: ime, prezime i adresa, jedinstveni mati~nibroj fizi~kog lica, odnosno ime, sjedi{te i mati~ni brojpravnog lica, odnosno samostalnog poduzetnika;b)o vinogradima: op}ina, katastarska op}ina, brojparcele, katastarski razred, neto i brutopovr{ina;c)o vinskom trsu: broj trsova i razdaljina sadnje, sorta,zemlji{te, godina sadnje, popunjenost zasada;d)o proizvodu: koli~ina gro`|a po sortama, koli~ina vina i drugih proizvoda u doma}oj proizvodnji;e)o otkupu: koli~ina otkupljenog gro`|a, mo{ta odnosno vina po sortama i koli~inama otkupljenih drugihproizvoda po vrstama;f)ostali podaci.(2)Molbu za upis u registar mora predati proizvo|a~, odnosnoprera|iva~ iz stava (1) ovog ~lana prije po~etka obavljanjaaktivnosti na propisan na~in, u propisanim rokovima izajedno s propisanom dokumentacijom.(3)Uvjete koje mora zadovoljiti proizvo|a~ za upis u registar,odnosno vinogradarski katastar, te sadr`aj, oblik i na~invo|enja registra pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH.(4)Registar na propisan na~in vodi upravna jedinica. Upravnajedinica propisane podatke iz registra u propisanom roku ina propisan na~in {alje resornom ministarstvu, nadle`nomza poljoprivredu i ovla{tenoj instituciji za izradu zbirnogregistra.(5)Podatke iz registra mo`e upotrijebiti:a)ministarstvo za pra}enje stanja i oblikovanje privredne politike u oblasti vinogradarstva i vinarstva;b)ovla{tene institucije za obavljanje svojih zadataka;c)nadle`ne inspekcije za obavljanje svojih zadataka;d)upravni or gan nadle`an za dr`avnu i entitetskustatistiku, tee)drugi organi ovla{teni zakonom.^lan 16.(Katastar postoje}ih i mogu}ih vinograda)(1)Na osnovu zbirnog registra i drugih baza podataka,ovla{tene institucije, u skladu sa ~lanom 11. stav (4) ta~kae) ovog Zakona, pravi katastar vinograda kao evidenciju opostoje}im i mogu}im vinogradima. Katastar vinogradavodi se povezano sa zemlji{nim katastrom.(2)Kao mogu}e vinogradarske povr{ine mogu se evidentiratisamo apsolutno vinogradarska zemlji{ta. Apsolutnovinogradarsko zemlji{te je zemlji{te na kojem vinski trs daje kvalitetno i koli~inski optimalne proizvode, pri ~emu jeekonomi~nost proizvodnje vinove loze na tom zemlji{tuve}a nego {to bi bila kod proizvodnje drugihpoljoprivrednih proizvoda.(3)Prilikom izrade i vo|enja katastra vinograda ovla{teneinstitucije upotrebljavaju podatke o:a)proizvo|a~ima iz zbirnog registra proizvo|a~a gro`|ai vina, pri ~emu se mogu za fizi~ka lica upotrijebiti, upogledu imena, prezimena i adrese, te jedinstvenogmati~nog broja lica, podaci iz centralnog registrastanovni{tva; a za pravna lica i samostalnepoduzetnike, u pogledu imena, adrese, mati~nog broja,te drugih javnih podataka, podatke iz registrapreduze}a; a za oboje i podatke iz registrateritorijalnih jedinica i evidencije ku}nih brojeva;b)zemlji{tu iz zemlji{nog katastra, topografskih nacrta,karata i baza;c)vlasnicima, povr{inama, katastarskoj kulturi ikatastarskom razredu iz baze podataka zemlji{nogkatastra Bosne i Hercegovine uklju~uju}i postoje}ukompjutersku obradu;d)zemlji{tu i njihovoj rodnosti iz agrokarte, kategori zi -ranja i razvrstavanja poljoprivrednog zemlji{ta, izpedolo{ke i geolo{ke karte, iz aero-foto snimaka ipostoje}ih satelitskih snimaka, te i podatakasistematskog pra}enja i analize rodnostipoljoprivrednog zemlji{ta;e)podneblju iz baze podataka Hidrometeorolo{kogzavoda Bosne i Hercegovine;f)zaga|enosti iz podataka sistematskog pra}enja zaga |e -nosti poljoprivrednog zemlji{ta, poljoprivrednog bilja i otpadnih voda.(4)Oni koji upravljaju podacima, odnosno vlasnici iz stava (3)ovog ~lana daju Ministarstvu podatke besplatno, a moguzara~unati neposredne materijalne tro{kove za potrebnudodatnu dokumentaciju.(5)Ovla{tene institucije vode vinogradarski katastar.^lan 17.(Gro`|e)(1)Gro`|e, koje je predvi|eno za preradu u vino, mo`e seproizvoditi samo na apsolutno vinogradarskim zemlji{tima i od odre|enih preporu~enih, odnosno dozvoljenih sortivinove loze za odre|eno proizvodno podru~je.(2)Gro`|e koje je predvi|eno za preradu u vino mora biti, upogledu predvi|enog kvalitetnog stepena vina, proizvedenos odgovaraju}om vinogradarskom tehnologijom.(3)U proizvodnji gro`|a i vina mora se raditi s gro`|em,dropom, mo{tom i vinom tako da se zadr`e i razviju sveprirodne osobine kvaliteta gro`|a i da se odnjegujeodgovaraju}e vino za promet. (4)Zabranjena su sredstva i postupci koji mogu biti {tetni zaljudsko zdravlje i okoli{.(5)Iz uvezenog gro`|a, dropa, odnosno mo{ta, nije dozvoljenaproizvodnja vina, izuzev stone kategorije vina bezza{ti}enog geografskog porijekla. Ova odredba ne va`i zagro`|e koje proizvo|a~i iz ~lana 13. i ~lana 14. stav (2)ovog Zakona proizvode na svojim zemlji{tima napograni~nim podru~jima susjednih zemalja, a u skladu sovim Zakonom i propisima, izdatim na osnovu njega,dovezu u Bosnu i Hercegovinu.^lan 18.(Berba)(1)Berba gro`|a za proizvodnju mo{ta i vina nije dozvoljenaprije dana koji, po pojedina~nim podru~jima za pojedinesorte plemenite vinove loze i stepenu kvaliteta na osnovupodataka o dozrijevanju gro`|a, odrede ovla{teneinstitucije. Pojedino podru~je koje je odre|eno za berbumo`e biti manje od vinogradarske podregije.(2)Rok za berbu gro`|a odre|uje se na osnovu terenskihmjerenja zrenja gro`|a tako da gro`|e za vrijeme berbe ima toliki stepen {e}era da dosla|ivanje vina vi{e nije potrebno.(3)Bez obzira na ~lan 2. ovog Zakona, Ministarstvo mo`e zbog izuzetno nepogodnih prilika za dozrijevanje gro`|a, a poprethodnom mi{ljenju ovla{tenih institucija, dopustitiproizvodnju vina od gro`|a koje za vrijeme berbe imanajmanje 52 stepena Oechsla.(4)Dozvoljeni rok za berbu ovla{tene institucije objavljuju nana~in uobi~ajen u odre|enom kraju.(5)Berbu gro`|a za vrhunsko vino treba prethodno prijavitiovla{tenim institucijama. Prije berbe ovla{tene institucijepregledaju koli~inu i kvalitet gro`|a koje je predvi|eno zaproizvodnju vrhunskog vina iz ~lana 25. stav (3) ta~ka d)ovog Zakona.(6)Proizvo|a~ je du`an svake godine, najkasnije do 31.decembra teku}e godine, prijaviti op}inskom organuuprave, nadle`nom za poljoprivredu, koli~inu berbe gro`|ai proizvoda dobivenih od gro`|a, te njihovu zalihu izprethodnih godina.^lan 19.(Njega vina)(1)U proizvodnji gro`|a, vina i drugih proizvoda od gro`|a ivina dozvoljeni su samo propisani postupci i enolo{kasredstva.(2)Popravljanje mo{ta i vina, te dosla|ivanje gro`|a i mo{tanije dozvoljeno, osim ako ovla{tene institucije izdajupropisanu dozvolu za dosla|ivanje dropa i mo{ta.(3)Ovla{tene institucije mogu izdati dozvolu ako su upojedinim godinama vremenske prilike za rast i razvojvinove loze bile posebno nepovoljne, a pri tome uzima uobzir proizvodno podru~je i predvi|eni stepen kvaliteta vina i sortu gro`|a.(4)Dozvola za dosla|ivanje ne smije se izdati ako je masulj,odnosno mo{t namijenjen za proizvodnju vrhunskog vina.(5)Dozvola iz stava (4) ovog ~lana zajedni~ka je odluka za sveproizvo|a~e gro`|a i vina pojedine sorte s odre|enogproizvodnog podru~ja i izdaje se po slu`benoj du`nosti.(6)Odluka se objavljuje u proizvodnom podru~ju na uobi~ajenna~in, a jedan izvod {alje se poljoprivrednoj inspekciji.(7)Dozvoljene postupke i sredstva u proizvodnji pravilnikompropisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organima entitetai Br~ko Distrikta BiH.^lan 20.(Zabranjeni postupci)Zabranjeno je:a)masulju, mo{tu i vinu dodavati {e}er, koncentriranimo{t ili druge slatke supstance, ako ovim Zakonom ipropisima donesenim na osnovu njega nije druga~ijeodre|eno,b)masulju ili mo{tu, kojem je uz uvjete propisane~lanom 19. ovog Zakona, dodat {e}er ili koncentriranimo{t i vinu dobivenom od takvog masulja, odnosnomo{ta popravljati kiselost,c)patvoriti, odnosno pove}avati koli~inu masulja, mo{taili vina dodavanjem alkohola, vode, {e}era, kiseline,vinskog taloga, koncentriranog mo{ta, suhog gro`|a idrugih supstanci i sastojaka,d)mije{ati:1)stono, kvalitetno ili vrhunsko vino sa specijalnim vinima,2)masulj, mo{t ili vino od plemenite vinove loze sproizvodima direktno rodnih hibrida,3)zdrava vina s bolesnim vinima i vinima s manom,4)bijela vina s crnim vinima radi dobivanjaru`i~astih vina,e)u proizvodnji vina i drugih proizvoda koristiti etilnialkohol koji nije vinskog porijekla,f)vinu kojem je uz uvjete iz ~lana 19. ovog Zakonapove}avan alkohol dodavati koncentrirani mo{t,g)u proizvodnji vrhunskih vina dodavati koncentriranimo{t, {e}er ili bilo koje druge slatke supstance,h)dokiseljavanje ili otkiseljavanje u proizvodnjivrhunskih vina,i)dr`ati sredstva koja ne zadovoljavaju uvjete iz ~lana19. stav (1) ovog Zakona u prostorijama u kojima seproizvodi vino i drugi proizvodi od gro`|a i vina.^lan 21.(Izuzeci)(1)Izuzetno od odredbi ~lana 20. ovog Zakona, ovla{teneinstitucije mogu dopustiti proizvo|a~u da, na osnovuprovedene analize, masulju, mo{tu ili mladom vinu u vrenju doda {e}er ili koncentrirani mo{t, radi pove}anja sadr`ajaalkohola u vinu, ako je zbog lo{ih vremenskih uvjetasadr`aj gro`|anog {e}era u masulju ili mo{tu manji odprosje~nog sadr`aja {e}era za tu sortu i to podru~je.(2)Uvjete i na~in pod kojim je proizvodima iz stava (1) ovog~lana dozvoljeno dodavati {e}er ili koncentrirani mo{t,pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nimorganima entiteta i Br~ko Distrikta BiH.^lan 22.(Mije{anje gro`|a, masulja, mo{ta i vina)(1)Mije{anje gro`|a, masulja, mo{ta odnosno vina dozvoljenoje za pojedine stepene kvaliteta vina, za razli~ita godi{ta iboje gro`|a samo u okviru koji odre|uje ovaj Zakon ipropisi izdati na osnovu njega.(2)Zabranjeno je mije{anje doma}eg vina s uvoznim.Utorak, 25. 3. 2008.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 25 - Strana 5 Broj 25 - Strana 6S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 25. 3. 2008.POGLAVLJE III. PODJELA VINOGRADARSKOGPODRU^JA NA PROIZVODNA PODRU^JA^lan 23.(Proizvodna podru~ja)(1)U pogledu ekolo{kih razmjera (reljef, podneblje, tlo,agrobiolo{ki faktori, te nauke o plemenitoj vinovoj lozi),glavnih organolepti~kih svojstava vina, te historij sko- tra -dicionalnih postupaka prerade gro`|a i vina, vinogradarskapodru~ja Bosne i Hercegovine dijele se na proizvodnapodru~ja: zonu, regiju (rejon), podregiju (podrejon),vinogorje i vinorodne polo`aje.(2)Zona je {ire geografsko podru~je koje ima sli~ne prilike {tose ti~e podneblja i otapanja snijega koje, zajedno sagrobiolo{kim faktorima, uti~u na glavna organolepti~kasvojstva vina, proizvedenog na podru~ju vinorodnog kraja.(3)Vinorodna podru~ja iz stava (1) ovog ~lana, s njihovimgranicama, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji snadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta BiH.^lan 24.(Izbor sorti)(1)U pojedinim regijama (rejonima) smije se saditi iproizvoditi vino samo iz onih sorti koje odre|uje sortniizbor za pojedinu regiju.(2)Sorte vinove loze za proizvodnju vina u smislu ovogZakona moraju pripadati vrsti Vitis vinifera ili ukr{tanjemVitis vinifera s drugim vrstama roda Vitis.(3)Ministar, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta BiH, donosi pravilnik o nacionalnoj listi priznatihkultivara vinove loze kojim }e se odrediti i grupepreporu~enih i dozvoljenih kultivara za pojedinavinogradarska podru~ja.POGLAVLJE IV. RAZVRSTAVANJE, OCJENJIVANJE IOZNA^AVANJE VINAOdjeljak A. Razvrstavanje vina^lan 25.(Razvrstavanje vina po kvalitetu)(1)Vina, u smislu ovog Zakona, jesu:a)vina u u`em smislu rije~i:1)mirna vina,2)pjenu{ava vina,3)biser vina,4)gazirana vina.b)specijalna vina:1)desertna vina,2)aromatizirana vina,3)likerska vina,c)Po boji, vina se dijele na: bijela, ru`i~asta (rose,opolo) i crna (crvena).(2)Po sadr`aju neprevrelog {e}era, vina se dijele na:a)mirna vina:1)suha,2)polusuha,3)poluslatka i4)slatka.b)pjenu{ava, biser i gazirana vina na:1)vrlo suha,2)suha, polusuha,3)poluslatka i4)slatka.(3)Razvrstavanje vina u stepene kvaliteta zavisi od dostizanjakvaliteta gro`|a, prinosa po hektaru koji ne smije biti ve}iod propisane koli~ine, stepena sladora koji se dobijeprilikom gnje~enja gro`|a, prirodnog alkohola i drugihsupstanci vina, te organolepti~kih svojstava vina, i to:a)Stono vino bez oznake geografskog porijekla je vinoproizvedeno od jedne ili vi{e sorti gro`|a vinove loze.Stono vino ne mo`e nositi oznaku sorte.b)Stono vino s oznakom geografskog porijekla je vinoproizvedeno od jedne ili vi{e sorti gro`|a koje poti~uiz jedne vinogradarske regije.c)Kvalitetno vino sa oznakom za{ti}enog geografskogporijekla (ZGP) je vino proizvedeno od jedne ili vi{esorti gro`|a koje poti~u iz jedne vinogradarskepodregije sa izra`enim kvalitetnim organolepti~kimsvojstvima zna~ajnim za ekolo{ke uvjete i sorteodre|ene vinogradarske podregije, vinogorja ilipolo`aja ~iju oznaku nosi, koje je odnjegovano u tojpodregiji.d)Vrhunsko vino sa oznakom za{ti}enog geografskogporijekla (ZGP) je vino proizvedeno od odre|ene sorte ili grupe sorti gro`|a koje poti~u iz jednog ili vi{evinogradarskih polo`aja u okviru jednog vinogorja saizuzetno izra`enim kvalitetnim, specifi~nim organo -lepti~kim i hemijskim svojstvima zna~ajnim za eko -lo{ke uvjete polo`aja i sorte, odnosno grupe sortigro`|a. To vino mora biti odnjegovano i punjeno uboce u vinogradarskom vinogorju koji obuhvataodre|eni polo`aj.e)Ako vino iz st. (1), (2) i (3) ovog ~lana ima oznakusorte, mora biti proizvedeno od najmanje 85% gro`|asorte ~ije ime nosi.^lan 26.(Predikatna vina)(1)Predikatna vina su vina koja u izuzetnim godinama uposebnim uvjetima dozrijevanja, na~ina berbe i prerade daju poseban kvalitet, a moraju biti proizvedena samo od gro`|apreporu~enih sorti za pojedino vinogorje.(2)Predikatna vina su:a)"Kasna berba"- vino proizvedeno od gro`|a koje jeubrano u stanju potpune zrelosti i ~iji mo{t imanajmanje 94° Oechsla.b)"Izborna berba"- vino proizvedeno isklju~ivo odbri`no izabranog gro`|a, ~iji mo{t sadr`i najmanje105° Oechsla.c)"Izborna berba bobica"- vino proizvedeno od prezrelih ili plemenitom plijesni napadnutih bobica ~iji mo{tsadr`i najmanje 127° Oechsla.d)"Izborna berba prosu{enih bobica"- vino proizvedenood prosu{enih bobica ~iji mo{t sadr`i najmanje 154°Oechsla.e)"Ledeno vino"- vino proizvedeno od gro`|a koje jeubrano pri temperaturi od najmanje -7° C i prera|eno u smrznutom stanju, a ~iji mo{t sadr`i najmanje 127°Oechsla.(3)Entitetsko ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i{umarstva, na prijedlog ni`ih nivoa uprave zadu`enih zaposlove poljoprivredno-prehrambenog sektora, dopustit }eproizvodnju i drugih predikatnih vina na osnovuproizvo|a~ke specifikacije po prethodnom mi{ljenjuovla{tenog pravnog lica iz ~lana 6. st. (1), (2) i (3) ovogZakona.^lan 27.(Pjenu{ava vina)(1)Pjenu{ava vina su vina dobivena prvim i drugim alkoholnim vrenjem svje`eg gro`|a, mo{ta od gro`|a i vina podobnogza dobivanje stonog vina kao i kvalitetnog i vrhunskogvina, koja kada se otvori posuda otpu{taju ugljendioksid,koji poti~e isklju~ivo od vrenja i ima pritisak od najmanje 3bara kao posljedicu otopljenog ugljendioksida pritemperaturi zatvorene posude od 20 °C.(2)Prirodna pjenu{ava vina mogu biti:a)stono pjenu{avo vino,b)stono pjenu{avo vino s kontroliranim geografskimporijeklom,c)kvalitetno pjenu{avo vino s kontroliranim geografskim porijeklom,d)vrhunsko pjenu{avo vino s kontroliranim geografskimporijeklom.^lan 28.(Biser vina)(1)Biser vina su vina dobivena od stonog vina, kvalitetnogvina ili proizvoda podobnih za dobivanje stonog vina ilikvalitetnog vina pod uvjetom da takva vina ili proizvodiimaju ukupnu alkoholnu ja~inu ne manju od 9 % vol. ilistvarnu volumnu alkoholnu ja~inu ne manju od 7 % vol. ikoja imaju pritisak, zbog nastalog ugljendioksida, ne manjiod 1 bara i ne ve}i od 2,5 bara kada se dr`i na temperaturiod 20 °C u zatvorenim posudama.(2)Biser vina mogu biti:a)stono biser vino,b)stono biser vino s kontroliranim geografskimporijeklom,c)kvalitetno biser vino s kontroliranim geografskimporijeklom.^lan 29.(Gazirana vina)(1)Gazirana vina su vina dobivena od stonih vina, koja kada jeposuda otvorena otpu{taju ugljendioksid koji u cijelosti ilidjelimi~no poti~e od dodavanja tog plina i koji ima pritisakod najmanje 3 bara kao posljedicu otopljenogugljendioksida, kada se dr`i u zatvorenoj posudi natemperaturi od 20°C.(2)Gazirana vina mogu biti:a)stono gazirano vino,b)stono gazirano vino s kontroliranim geografskimporijeklom.^lan 30.(Arhivsko vino)Arhivsko vino je vino koje se u podrumskim uvjetima ~uva du`e od njegovog optimalnog zrenja, a najmanje pet godina oddana prerade gro`|a u vino, od ~ega najmanje tri godine uboci.^lan 31.(Specijalna vina)(1)Specijalna vina su vina dobivena posebnim na~inomprerade gro`|a, mo{ta ili vina bez dodatka ili s dodatkomodre|ene koli~ine vinskog alkohola, vinskog destilata,{e}era, koncentriranog mo{ta i mirisavih ili drugihdozvoljenih supstanci biljnog porijekla.(2)Specijalna vina su:a)desertno vino,b)likersko vino,c)aromatizirano vino.^lan 32.(Desertna vina)(1)Desertna vina su specijalna vina dobivena posebnimna~inom prerade prezrelog, odnosno prosu{enog gro`|a,kao i vina dobivena posebnim postupcima dorade mo{ta ivina.(2)Desertno vino mora sadr`avati najmanje 15 % vol. stvarnog alkohola.(3)Desertna vina razvrstavaju se u sljede}e kategorije kvaliteta:a)desertno vino,b)desertno kvalitetno vino s kontroliranim geografskimporijeklom,c)desertno vrhunsko vino s kontroliranim geografskimporijeklom,d)pro{ek je desertno kvalitetno ili desertno vrhunskovino s kontroliranim geografskim porijeklom.^lan 33.(Likerska vina)(1)Likerska vina su specijalna vina dobivena vrenjem masuljaili mo{ta uz dodatak ugu{}enog mo{ta, alkoholnog mo{ta,vinskog destilata ili vinskog alkohola.(2)Stvarni sadr`aj alkohola u likerskim vinima ne smije bitimanji od 15 % vol. stvarnog ni ve}i od 22 % vol. ukupnogalkohola.(3)Likerska vina razvrstavaju se u sljede}e kategorije kvaliteta:a)likersko vino,b)likersko kvalitetno vino s kontroliranim geografskimporijeklom,c)likersko vrhunsko vino s kontroliranim geografskimporijeklom.^lan 34.(Aromatizirana vina)(1)Aromatizirana vina su specijalna vina dobivena iz vinaposebnim postupkom uz dodatak alkohola, sladora, kiselinai ekstakta dobivenog maceracijom aromati~nih biljaka.(2)Sadr`e najmanje 8% vol. stvarnog alkohola a najvi{e 25 %vol. ukupnog alkohola.Utorak, 25. 3. 2008.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 25 - Strana 7 Broj 25 - Strana 8S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 25. 3. 2008.(3)Aromatizirana vina razvrstavaju se u sljede}e kategorijekvaliteta:a)aromatizirano vino,b)aromatizirano kvalitetno vino s kontroliranimgeografskim porijeklom,c)aromatizirano vrhunsko vino s kontroliranimgeografskim porijeklom.^lan 35.(Mlado vino)(1)Mlado vino je vino kod kojeg je izvr{eno djelimi~no ilipotpuno vrenje i koje nije pro{lo cijelu tehnolo{ku obradu.(2)Mlado vino mo`e biti:a)stono mlado vino bez geografskog porijekla,b)stono mlado vino s kontroliranim geografskimporijeklom,c)kvalitetno mlado vino s kontroliranim geografskimporijeklom.^lan 36.Uvjete za proizvodnju, ozna~avanje i stavljanje u prometvina iz ~l. od 25. do 35. ovog Zakona, pravilnikom propisujeministar, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~koDistrikta BiH.Odjeljak B. Ocjenjivanje vina^lan 37.(Obavezno ocjenjivanje vina i mo{ta prije stavljanja upromet)(1)Vino i mo{t odre|eni za stavljanje u promet moraju bitiprije stavljanja u promet ocijenjeni na propisan na~in.Poslije slu`benog ocjenjivanja vina odre|enog za prometnije dozvoljeno naknadno mijenjanje.(2)Ako se vino nakon ocjenjivanja iz bilo kojeg razlogapromijeni, treba ga prije pu{tanja u promet ponovo ocijeniti.(3)Ocijenjeno mora biti i uvezeno vino.(4)Bez obzira na stav (1) ovog ~lana, nije potrebno ocijenitivino iz vlastite proizvodnje koje proizvo|a~i iz ~lana 13.stav (1) ovog Zakona sami upotrijebe za vlastitu potro{nju.^lan 38.(Ocjena vina)(1)Ocjena vina i mo{ta sastoji se od organolepti~ke ocjene vina u koju ide izgled, miris i okus vina i od fizi~ko-hemijskeanalize vina i mo{ta.(2)Ocjenom vina i mo{ta odre|uje se:a)primjerenost vina i mo{ta za promet i njegovaistovjetnost s prate}om dokumentacijom,b)stepen kvaliteta vina s obzirom na: geografskoporijeklo vina, uvjete proizvodnje i njege, sadr`ajpojedinih supstanci i organolepti~ku ocjenu,c)istovjetnost vina s obzirom na certifikat dr`aveizvoznice i primjerenost za promet tog vina u Bosni iHercegovini.^lan 39.(Postupak ocjene vina i mo{ta)(1)Ocjenu vina i mo{ta daju ovla{tene institucije. Oocjenjivanju i razvrstavanju vina ovla{tene institucijeodlu~uju u upravnom postupku.(2)Ako vlasnik vina, odnosno mo{ta nije zadovoljan ocjenom,mo`e u roku od osam dana od dana prijema te odlukeulo`iti `albu Ministarstvu i zahtijevati ponovno ocjenjivanje vina, odnosno mo{ta. Rezultat ponovne ocjene je kona~an.(3)Za ocjenu vina iz razreda za{ti}enih vina vrhunske ikvalitetne kategorije, proizvedenog u Bosni i Hercegovini,uzima uzorak ovla{teno lice ovla{tene institucije.(4)Za ocjenu mo{ta i vina iz razreda stonog vina proizvedenogu Bosni i Hercegovini, ovla{tenoj instituciji za ocjenu mo{ta i vina uzorak {alje naru~ilac.(5)Za ocjenu uvezenog vina uzorak daje poljoprivredniinspektor.(6)Ako se uvezeno vino kasnije doradi, prije pu{tanja u promet krajnjem potro{a~u, ocjenjuje ga i daje uzorak ovla{tenainstitucija.^lan 40.(Degustatori)(1)Degustatore za organolepti~ku ocjenu vina i mo{ta imenujeministar. Degustator mora prethodno polo`iti ispitsposobnosti, poznavanja enologije i propisa ovinogradarstvu i vinarstvu.(2)Ako je degustator ujedno i proizvo|a~ vina, odnosno mo{taili vlasnik a zaposlen je u organizaciji koja proizvodi vino,odnosno mo{t, njegova ocjena ne zbraja se u slu~aju kada se ocjenjuje njegovo vino i mo{t ili vino i mo{t organizacije ukojoj je taj vlasnik zaposlen.^lan 41.(Komisija za ocjenjivanje vina i mo{ta)(1)Organolepti~ku ocjenu vina obavlja najmanje peto~lanakomisija degustatora sastavljena od predstavnikaproizvo|a~a gro`|a i vina, potro{a~a i stru~njaka u oblastivinogradarstva i vinarstva.(2)Prilikom ponovne ocjene, prvobitni ocjenjiva~i seeliminiraju. Ponovnu ocjenu daje pro{irena deveto~lanakomisija.Odjeljak C. Ozna~avanje vina^lan 42.(Ozna~avanje vina i drugih proizvoda)(1)Za ozna~avanje vina i drugih proizvoda smiju se upotrijebiti samo propisane oznake i takva oprema koja potro{a~a nedovodi u zabunu o porijeklu, stepenu kvaliteta i sastavuvina, sorti gro`|a od kojeg je vino proizvedeno, o mogu}im odlikovanjima proizvo|a~a, posebnim postupcimaproizvodnje i o drugom.(2)Za imenovanje vina iz razreda kvalitetnih vina ne smiju seupotrebljavati izmi{ljena imena, osim ako se ne radi oregistriranoj robnoj oznaci.(3)Vino se mo`e imenovati prema odre|enim licima ili danima u godini, ako je gro`|e brano na odre|eni da tum, odnosnoako je lice po kojem se vino imenuje povezano s mjestomili krajem u kojem se proizvodi gro`|e.(4)Odlikovanje, odnosno priznanje mo`e se ozna~iti samo nakoli~ini vina za koju je slu`beno lice prije ocjenjivanjautvrdilo da ga predstavlja odlikovani, odnosno nagra|eniuzorak. ^lan 43.(Rje{enje o pu{tanju vina u promet)(1)Sva originalno punjena vina u prometu moraju imatiRje{enje o pu{tanju vina u promet.(2)Ovla{tene institucije izdaju Rje{enje o pu{tanju vina upromet proizvo|a~u vina na osnovu koli~ine vina, za koje je proizvo|a~ predlo`io uzorak za ocjenu i navedena je uodluci iz ~lana 39. stav (1) ovog Zakona.(3)Ovla{tene institucije vode propisanu evidenciju o izdatimrje{enjima.^lan 44.(Ozna~avanje geografskog porijeklabosanskohercegova~kog vina)(1)Oznakom za{ti}enog geografskog porijekla smije seozna~avati samo vino odre|enog stepena kvaliteta,proizvedeno na odre|enom proizvodnom podru~ju i sva`nim osobinama ovog proizvodnog podru~ja za kojeproizvo|a~i prijave tra`ene podatke u registar proizvo|a~agro`|a i vina.(2)Pravo na ozna~avanje geografskog porijekla vina i drugihproizvoda dobiva proizvo|a~ nakon dobivanja mi{ljenja oocjeni vina.(3)Oznaku proizvoda s kontroliranim geografskim porijeklom,s kontroliranog i ograni~enog vinorodnog podru~ja ikontroliranog i ograni~enog specifi~nog vinorodnogpodru~ja, mogu dobiti vina koja zadovoljavaju uvjete izstava (2) ovog ~lana i koja imaju rje{enje za ozna~avanjeoznakom kontroliranog geografskog porijekla.(4)Proizvodi sa oznakom kontroliranog geografskog porijeklamoraju zadovoljiti uvjete da:a)poti~u s odre|enog i ograni~enog vinorodnogpodru~ja,b)poti~u od odre|enih sorti ili grupa sorti vinove loze,c)imaju propisan najmanji prirodni sadr`aj alkohola,d)nije prema{en dopu{teni prirod po hektaru,e)ima hemijski sastav i organolepti~ka (senzorska)svojstva karakteristi~na za proizvod s tog podru~ja,f)su evidentirani u registru.(5)Ministarstvo, u saradnji s nadle`nim organima entiteta iBr~ko Distrikta BiH, na prijedlog ovla{tene institucije,donosi rje{enje o dopu{tenju ozna~avanja vina oznakomza{ti}enog (kontroliranog) geografskog porijekla.(6)Kategoriju kvaliteta vina sa oznakom kontroliranoggeografskog porijekla odre|uje hemijski sastav iorganolepti~ka (senzorska) svojstva vina.(7)Ovla{tene institucije vode registar oznaka kontroliranoggeografskog porijekla vina, uklju~uju}i tradicionalne ihomonimne oznake.(8)Uvjete koje mora zadovoljiti proizvo|a~ i proizvod zadobivanje rje{enja o ozna~avanju vina oznakomkontroliranog geografskog porijekla, te postupak za{titepropisuje ministar pravilnikom.(9)Za oznaku geografskog porijekla po proizvodnom podru~jumogu se koristiti samo propisana imena proizvodnihpodru~ja.(10)Ozna~avanje vina jednog kvalitetnog razreda imenomodre|enog proizvodnog podru~ja isklju~uje upotrebu istogimena za ozna~avanje vina drugog kvalitetnog razreda.(11)Oznaka geografskog porijekla vina mora biti istaknuta navidnom mjestu na ambala`i.(12)Ako robna oznaka vina sadr`i bilo kakvo neposredno iliposredno isticanje geografskog obilje`ja, ona se smijeupotrijebiti samo ako je vino proizvedeno na podru~ju kojeje u toj robnoj oznaci posredno ili neposredno sadr`ano.(13)Pored geografskog porijekla vina, na svakom originalnompunjenju vina proizvedenog u Bosni i Hercegovini, morabiti navedeno i da je vino proizvedeno u Bosni iHercegovini.U slu~aju istih geografskih imena potrebno je ta~no odrediti oba geografska podru~ja i osigurati da ne mo`e dovesti dozabune.(14)Ako vlasnik vinograda ili vinskog pogona koji se nalazi napograni~nom podru~ju susjedne dr`ave u blizini granice sBosnom i Hercegovinom obra|uje, odnosno proizvede vino na takvom pograni~nom podru~ju, Ministarstvo odre|ujeoznaku vina dono{enjem rje{enja u upravnom postupku.Postupak po~inje na zahtjev stranke. Rje{enje va`i zaodre|enu koli~inu gro`|a, odnosno vina i mo`e bitisadr`ajno i vremenski ograni~eno i mo`e se poni{titiukoliko bi bilo u suprotnosti sa me|unarodnimsporazumom, odnosno ako ga vlasnik kr{i.(15)U slu~aju povrede prava iz st. (1) i (2) ovog ~lana, korisnikoznake kontroliranog geografskog porijekla ima pravo nasudsku za{titu, u skladu s odredbama zakona kojim seure|uju oznake geografskog porijekla proizvoda i usluga.^lan 45.(Zabrana prilikom ozna~avanja vina)Prilikom ozna~avanja bosanskohercegova~kog i uvezenogvina zabranjeno je:a)prevo|enje geografskih oznaka,b)ozna~avanje vina koje bi na bilo koji na~in dovodilo u zabunu o geografskom porijeklu vina. Zabunom sesmatra i opisno i slikovno navo|enje podru~ja iz kojeg ne dolazi gro`|e za to vino ili upotreba rije~i: "sli~ankao, vrstan, tip, stil, postupak kao i sl.", odnosnoupotreba imena koja mogu dovesti u zabunu svojomfoneti~nom sli~no{}u.^lan 46.(Ozna~avanje drugih proizvoda)Drugi proizvodi mogu se ozna~avati geografskimporijeklom samo ako gro`|e, odnosno vino od kojeg suproizvedeni, poti~e u cjelini iz ozna~enog podru~ja, a zatopostoje propisani dokazi. Postupak za dobivanje nazivageografskog porijekla drugih proizvoda, te sudska za{titaproizilaze iz propisa o industrijskom vlasni{tvu.^lan 47.(Mjere zbog mije{anja vina)(1)Ako proizvo|a~ mije{a vina razli~itog geografskogporijekla i to bosanskohercegova~ko vino sa stranim,odnosno vino iz razli~itih vinorodnih krajeva, mo`e se cijela koli~ina vina koja se na|e u prometu, kad se utvrdimije{anje u njegovom podrumu, ozna~iti kao stono vino sneza{ti}enim geografskim porijeklom
Zakon o dopuni Zakona o nadzoru nad tržištem u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 44/07 07.12.2007 SG BiH 102/09, SG BiH 45/04 tržište,nadzor AKONO DOPUNI ZAKONA O NADZORU NAD TR@I[TEM UBOSNI I HERCEGOVINI^lan 1.U Zakonu o nadzoru nad tr`i{tem u Bosni i Hercegovini("Slu`beni glasnik BiH", broj 45/04) u ~lanu 11. iza stava 3.dodaje se novi stav 4. koji glasi:"4.Sjedi{te Agencije za nadzor nad tr`i{tem u Bosni iHercegovini je u Isto~nom Sarajevu.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 88/07 20.11.2007 SG BiH 74/10, SG BiH 83/08, SG BiH 19/02 zakon,izmjene i dopune,spor,upravni spor ZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OUPRAVNIM SPOROVIMA BOSNE I HERCEGOVINE^lan 1.U Zakonu o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", broj 19/02), u ~lanu 4. iza rije~i:"javne korporacije", dodaju se rije~i: "Komisija za imovinskezahtjeve raseljenih lica i izbjeglica osnovana Sporazumomizme|u Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine iRepublike Srpske o prijenosu nadle`nosti i nastavkufinansiranja i rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenihlica i izbjeglica ("Slu`beni glasnik BiH", br. 32/04, 32/05 i14/06), (u daljnjem tekstu: Komisija za imovinske zahtjeveraseljenih lica i izbjeglica)".^lan 2.U ~lanu 8. stav (1) iza rije~i: "upravnog akta" dodaju serije~i: "i kona~nog akta Komisije za imovinske zahtjeveraseljenih lica i izbjeglica".^lan 3.U ~lanu 19. stav (2) rije~i: "dva mjeseca", zamjenjuju serije~ima: "60 dana".^lan 4.U ~lanu 21. stav (1) rije~i: "mjesec dana", zamjenjuju serije~ima: "30 dana".^lan 5.U ~lanu 39. stav (2) iza rije~i "presuda" dodaju se rije~i:"odnosno rje{enje".^lan 6.U ~lanu 50. stav (3) rije~i: "pet sudija", zamjenjuju serije~ima: "trojice sudija".^lan 7.U ~lanu 55. iza stava (1) dodaju se novi st. (2) i (3) kojiglase:"(2) Zahtjev za za{titu zakonitosti mo`e se podnijeti zbogpovreda zakona Bosne i Hercegovine ili zbog povrede pravilapostupka koji je prethodio dono{enju pobijane odluke.(3) Zahtjev za za{titu zakonitosti nije dozvoljen protivodluke koju je povodom zahtjeva za preispitivanje donijeloApelaciono upravno vije}e.".U stavu (2), koji postaje stav (4) rije~i: "pet sudija",zamjenjuju se rije~ima: "trojice sudija".Dosada{nji stav (3) postaje stav (5).^lan 8.Iza ~lana 60. dodaje se novi dio V-a i novi ~lan 60. a) kojiglase:"V-a OSTALE ODREDBE POSTUPKA^lan 60. a)Za pitanja o postupku u upravnim sporovima koja nisuregulisana ovim zakonom shodno }e se primjenjivatiodgovaraju}e odredbe zakona kojim je ure|en parni~nipostupak.".^lan 9.U ~l. 76., 77. i 78. ispred rije~i: "Izborna komisija" dodajese rije~ "Centralna" u odgovaraju}em pade`u. ^lan 10.U ~lanu 79. rije~i: "{to prije, a najkasnije 10 (deset) danaod primitka `albe", zamjenjuju se rije~ima: "u roku od tri danaod dana prijema `albe".^lan 11.U ~lanu 80. stavu (1) rije~i: "10 (deset) dana od danadono{enja" zamjenjuju se rije~ima: "dva dana od danaprijema".^lan 12.U ~lanu 85. iza stava (3) dodaje se novi stav (4) koji glasi:"(4) Izuzetno, tu`be protiv kona~nih akata Komisije zaimovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica donesenih nakon potpisivanja Sporazuma iz ~lana 1. ovog zakona, podnose se uroku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.".^lan 13.Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".PSBiH broj 116/0729. oktobra 2007. godineSarajevoPredsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamentarne skup{tine BiHBeriz Belki}, s. r.Predsjedavaju}iDoma narodaParlamentarne skup{tine BiHIlija Filipovi}, s.
Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 88/07 20.11.2007 zakon,poslovni promet,bih ZAKONO ELEKTRONSKOM PRAVNOM I POSLOVNOMPROMETUPOGLAVLJE I. UVODNE ODREDBE^lanak 1.(Predmet Zakona)Ovim se Zakonom ure|uje pravni okvir za odre|eneaspekte elektronskog pravnog i poslovnog prometa, kojiobuhva}a poduzimanje i pru`anje usluga informacijskogdru{tva, obveze davatelja usluga u vezi s informiranjem,zaklju~ivanje ugovora i odgovornost davatelja usluga.^lanak 2.(Primjena Zakona)(1)Odredbe ovoga Zakona, koje se odnose na uslugeinformacijskog dru{tva, ne primjenjuju se na sljede}e usluge informacijskog dru{tva:a)djelatnost javnog bilje`nika ili ekvivalentnih profesija, umjeri u kojoj je uklju~ena izravna i specifi~na veza sobavljanjem funkcija javnih tijela,b)zastupanje stranaka i obrana njihovih interesa predsudovima,c)nagradne igre i igre na sre}u za koje se pla}a ulog snov~anom vrijedno{}u, uklju~uju}i lutrije i kla|enje.(2)Ovim se Zakonom ne mijenjaju propisi iz podru~jaoporezivanja, za{tite podataka, te propisi koji se odnose nasporazume izme|u poduze}a, odluke koje donose udrugepoduze}a ili praksu uskla|enu sa sporazumima u svrhupodjele tr`i{ta ili fiksiranja cijena (car tel law).(3)Op}e odredbe o elektronskoj poruci (~l. 4 do 11.)primjenjuju se ako posebnim zakonom nije druk~ijeodre|eno.^lanak 3.(Definicije)U smislu ovoga Zakona, uporabljeni izrazi zna~e:a)podaci u elektronskom obliku: podaci koji su formirani,sa~uvani, poslani, primljeni ili izmjenjivi na elektronskina~in;Utorak, 20. 11. 2007.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 88 - Strana 10691 Broj 88 - Strana 10692S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 20. 11. 2007.b)elektronska poruka: niz podataka koji su poslani iliprimljeni na elektronski na~in, {to uklju~uje, prije svega,elektronsku razmjenu podataka i elektronsku po{tu;c)po{iljatelj elektronske poruke: osoba koja je samoposlalala elektronsku poruku ili je poruka bila poslana unjezino ime prema njezinoj volji; posrednik elektronskeporuke ne smatra se po{iljateljem elektronske poruke;d)naslovnik elektronske poruke: osoba kojoj je po{iljateljnamijenio elektronsku poruku;e)primatelj elektronske poruke: osoba koja je primilaelektronsku poruku; posrednik elektronske poruke nesmatra se primateljem ove elektronske poruke;f)posrednik elektronske poruke: osoba koja za druguosobu po{alje, primi, sa~uva elektronsku poruku ili nudidruge usluge u vezi s elektronskom porukom;g)informacijski sustav: programska, strojarska,komunikacijska i druga oprema koja djeluje samostalnoili u omre`ju i namijenjena je sakupljanju, procesiranju,distribuiranju, uporabi i drugoj obradi podataka uelektronskom obliku;h)usluga informacijskog dru{tva: usluga koja seuobi~ajeno pru`a za naknadu elektronskim sredstvima nadaljinu i na pojedina~an zahtjev korisnika, a naro~ito:on-line prodaja roba i usluga, on-line davanje informacija, on-line reklamiranje, elektronski pretra`iva~i imogu}nosti tra`enja podataka, kao i usluge kojima seprenose informacije putem elektronske mre`e iomogu}uje pristup takvoj mre`i ili ~uvaju informacijekorisnika; u smislu ove definicije izrazi:1)na daljinu - zna~i da se usluga pru`a bez istodobneprisutnosti stranaka;2)elektronskim sredstvima - zna~i da je usluga upo~etku poslana i primljena na odredi{tuelektronskom opremom za obradu (uklju~uju}idigitalnu kompresiju) i ~uvanje podataka, i ucijelosti poslana, prenesena i primljena `i~anim,radijskim, opti~kim ili drugim elektromagnetnimsredstvima;3)na pojedina~an zahtjev korisnika - zna~i da jeusluga pru`ena prijenosom podataka napojedina~an zahtjev.i)davatelj usluga: svaka fizi~ka ili pravna osoba koja pru`a usluge informacijskog dru{tva;j)korisnik: svaka fizi~ka ili pravna osoba koja s ciljempostizanja profesionalnih ili drugih rezultata koristiusluge informacijskog dru{tva, naro~ito radi dobivanjainformacije ili njihove dostupnosti;k)potro{a~: svaka fizi~ka osoba koja djeluje s ciljem koji ne spada u njegovu ili njezinu trgovinsku, poslovnu iliprofesionalnu djelatnost;l)komercijalna komunikacija: promid`ba i drugi oblicikomuniciranja kojima se reklamiraju, izravno ilineizravno, robe i usluge ili ugled kompanije(poduzetnika), organizacije ili osobe koja obavljakomercijalnu, industrijsku ili obrtni~ku djelatnost ili sebavi reguliranom profesijom, osim:1)podataka koji omogu}uju izravan pristup radupoduzetnika, kakvi su ime domene ili elektronskapo{tanska adresa, kao i2)slobodnih i naro~ito bez financijske protuuslugeobra|enih podataka koji se odnose na robe, uslugeili ugled kompanije (poduzetnika), organizacije iliosobe.POGLAVLJE II. ELEKTRONSKA PORUKA I PODACI UELEKTRONSKOM OBLIKUOdjeljak A. Elektronska poruka^lanak 4.(Dispozitivni karakter pojedinih odredaba)Osobe mogu urediti svoje odnose pri stvaranju, slanju,primanju, ~uvanju ili na drugi na~in obra|ivanju elektronskihporuka druk~ije nego {to je ovim Zakonom odre|eno ako izpojedine odredbe ovoga Zakona, ili iz njezinog smisla, neproizilazi ne{to drugo.^lanak 5.(Podrijetlo elektronske poruke)(1)Smatra se da elektronska poruka potje~e od po{iljateljaelektronske poruke (u daljnjem tekstu: po{iljatelj):a)ako je po{aljatelj on osobno;b)ako je po{aljatelj osoba koju je po{iljatelj ovlastio;c)ako je po{aljatelj informacijski sustav kojim upravlja sampo{iljatelj ili netko drugi po njegovom nalogu da djelujesamostalno;d)ako je naslovnik elektronske poruke za potvrdu izvoraelektronske poruke uporabio, izme|u po{iljatelja iprimatelja elektronske poruke (u daljnjem tekstu:primatelj), s tim ciljem unaprijed dogovorenu tehnologijui postupak.(2)Odredbe stavka (1) ovoga ~lanka ne primjenjuju se uslu~aju:a)ako je po{iljatelj obavijestio primatelja da elektronskaporuka nije njegova i primatelj imao razumno vrijeme dadjeluje u skladu s tim,b)ako je primatelj znao ili je mogao znati da je postupio spa`njom dobrog doma}ina, odnosno dobroggospodarstvenika, ili da je uporabio dogovorenutehnologiju i postupak kada elektronska poruka nijepo{iljateljeva.^lanak 6.(Samostalnost elektronske poruke)Primatelj ima pravo svaku primljenu elektronsku porukusmatrati samostalnom i postupati sukladno s tim, osim ako jeznao ili je mogao znati da je postupio s pa`njom dobrogdoma}ina, odnosno dobrog gospodarstvenika, ili da je uporabio dogovorenu tehnologiju i postupak kada se radi o ponovljenojelektronskoj poruci.^lanak 7.(Primitak elektronske poruke)Ako po{iljatelj od primatelja primi potvrdu o primitku,smatra se da je naslovnik elektronske poruke primio tuelektronsku poruku, ali se ne smatra da je poslana elektronskaporuka istovjetna primljenoj elektronskoj poruci.^lanak 8.(Potvrda o primitku elektronske poruke)(1)Ako je po{iljatelj prije ili prilikom slanja elektronske poruke ili u samoj elektronskoj poruci zahtijevao ili je sprimateljem dogovorio da se potvrdi primitak elektronskeporuke i naveo da elektronsku poruku uvjetuje potvrdom o primitku, smatra se da elektronska poruka nije bila poslanadok po{iljatelj ne primi potvrdu o primitku.(2)Ako po{iljatelj ne navede da elektronsku poruku uvjetujepotvrdom o primitku i ne primi potvrdu o primitku uodre|enom ili dogovorenom roku ili u razumnom roku, akorok nije odre|en ili dogovoren, po{iljatelj mo`e obavijestitiprimatelja da nije primio potvrdu o primitku i odreditiprimjeren naknadni rok u kojem mora primiti potvrdu oprimitku. Ukoliko po{iljatelj ni u tom roku ne primi potvrdu o primitku po prethodnoj obavijesti primatelja, smatra se daelektronska poruka nije poslana.(3)Ako po{iljatelj s primateljem nije dogovorio oblik potvrde o primitku, potvrdom o primitku smatra se bilo kojasamostalna ili druga potvrda primatelja, odnosno pona{anjeprimatelja koje je dovoljno da po{iljatelj zna ili mo`e znatida je elektronska poruka primljena.^lanak 9.(Vrijeme slanja elektronske poruke)Ako nije druk~ije dogovoreno, smatra se da je elektronskaporuka poslana onoga trenutka kada u|e u informacijski sustavkoji je izvan nadzora po{iljatelja ili osobe koja je elektronskuporuku poslala u ime po{iljatelja i sukladno s voljompo{iljatelja.^lanak 10.(Vrijeme primitka elektronske poruke)(1)Ako nije druk~ije dogovoreno, smatra se da je trenutakprimitka elektronske poruke trenutak kada elektronskaporuka u|e u informacijski sustav primatelja.(2)Ako je primatelj odredio poseban informacijski sustav zaprimitak elektronskih poruka, bez obzira na odredbu stavka(1) ovog ~lanka, ukoliko nije druk~ije dogovoreno, trenutakprimitka elektronske poruke je:a)kada elektronska poruka u|e u taj informacijski sustav,b)ako je elektronska poruka poslana na drugi informacijskisustav, trenutak kada primatelj preuzme elektronskuporuku.(3)Odredbe stavka (2) ovoga ~lanka primjenjuju se i u slu~ajukada se informacijski sustav nalazi u mjestu koje nije mjesto koje se, prema odredbama ovoga Zakona, smatra mjestomprimitka elektronske poruke.^lanak 11.(Mjesto slanja i mjesto primitka elektronske poruke)(1)Ako nije druk~ije dogovoreno, za mjesto iz kojeg jeelektronska poruka poslana smatra se mjesto sjedi{ta iliprebivali{ta po{iljatelja u trenutku slanja elektronskeporuke.(2)Ako nije druk~ije dogovoreno, za mjesto primitkaelektronske poruke smatra se mjesto sjedi{ta ili prebivali{taprimatelja u trenutku primitka elektronske poruke.(3)Ako po{iljatelj ili primatelj nema prebivali{te, za mjestoprimitka, odnosno mjesto slanja elektronske poruke,sukladno odredbama st. (1) i (2) ovoga ~lanka, smatra semjesto boravi{ta po{iljatelja u trenutku slanja elektronskeporuke, odnosno mjesto boravi{ta primatelja u trenutkuprimitka elektronske poruke.Odjeljak B. Podaci u elektronskom obliku^lanak 12.(Pravno djelovanje podataka u elektronskom obliku)Pravno djelovanje podataka u elektronskom obliku injihova uporaba kao dokaznog materijala ne mo`e se isklju~itizbog ~injenice da su u elektronskom obliku.^lanak 13.(^uvanje dokumenata, zapisa i podataka u elektronskomobliku)(1)Kada je zakonom ili drugim propisom odre|eno da seodre|eni dokumenti, zapisi ili podaci ~uvaju, mogu sesa~uvati u elektronskom obliku:a)ako su podaci sadr`ani u elektronskom dokumentu ilizapisu dostupni i pogodni za kasniju uporabu;b)ako su podaci sa~uvani u obliku u kojem su bili formirani,poslani ili primljeni ili u drugom obliku kojivjerodostojno predstavlja formirane, poslane ili primljene podatke;c)ako je iz sa~uvane elektronske poruke mogu}e utvrditi odkoga potje~e, kome je poslana, te vrijeme i mjesto slanjaili primitka elektronske poruke;d)ako uporabljena tehnologija i postupci u dovoljnoj mjerionemogu}uju izmjenu ili brisanje podataka, odnosno daju pouzdano jamstvo u pogledu nepromjenjivosti poruke.(2)Obveza ~uvanja dokumenta, zapisa ili podataka iz stavka(1) ovoga ~lanka ne odnosi se na podatke ~ija je jedinanamjena da omogu}e primitak ili slanje elektronske poruke(komunikacijski podaci).(3)Kada je zakonom ili drugim propisom odre|eno da seodre|eni podaci predstavljaju ili ~uvaju u izvornom obliku,smatra se da je elektronski oblik odgovaraju}i ukoliko suzadovoljeni uvjeti iz stavka (1) ovoga ~lanka.(4)Odredbe ovoga ~lanka ne primjenjuju se na podatke za koje su ovim Zakonom propisani stro`iji ili posebni uvjeti~uvanja.POGLAVLJE III. ODRE\ENI PRAVNI ASPEKTIELEKTRONSKOG PRAVNOG I POSLOVNOG PROMETA(ELEKTRONSKA TRGOVINA)Odjeljak A. Poduzimanje i pru`anje usluga informacijskogdru{tva^lanak 14.(Slobodno poduzimanje i pru`anje usluga)(1)Za poduzimanje i pru`anje usluga davatelju usluga nijepotrebna posebna slu`bena dozvola, suglasnost, odobrenjeili koncesija ili udovoljavanje drugim zahtjevima jednakogpravnog djelovanja.(2)Pravni propisi kojima se ure|uje izdavanje dozvola zapoduzimanje ili obavljanje poslovne, obrtni~ke ili strukovne djelatnosti, a koji ne vrijede isklju~ivo za uslugeinformacijskog dru{tva, ostaju nepromijenjeni. Isto vrijedi iza pravne propise koji se odnose na obveze objave ilikoncesivne obveze telekomunikacijskih usluga.Odjeljak B. Obveze informiranja^lanak 15.(Op}e informacije)(1)Davatelj usluga du`an je korisnicima osigurati, lako ineposredno, stalno dostupne za raspolaganje, najmanjesljede}e informacije:a)svoje ime ili svoju tvrtku;Utorak, 20. 11. 2007.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 88 - Strana 10693 Broj 88 - Strana 10694S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 20. 11. 2007.b)mjesto i adresu svojeg sjedi{ta;c)podatke na temelju kojih korisnik mo`e s njim `urno ineposredno stupiti u kontakt, uklju~uju}i svojuelektronsku po{tansku adresu;d)ako je registriran u sudskom, trgova~kom ili sli~nomjavnom registru u kojem su uneseni njegovi podaci, svojregistarski broj ili ekvivalentno sredstvo identificiranja unavedenom registru, kao i podatke o tom registru;e)ako djelatnost podlije`e administrativnom nadzoru,podaci o nadzornom tijelu mjerodavnom za davateljausluga;f)ako davatelj usluga podlije`e pravnim propisima oreguliranim profesijama, podatke o profesionalnoj udruziili drugoj instituciji kod koje je registriran, profesionalninaziv i dr`avu u kojoj je naziv dodijeljen, kao i obavijest opravnim propisima o reguliranim profesijama koji seprimijenjuju, i pristupu ovim propisima;g)ako postoji, identifikacijski broj koji se odnosi na porez na dodanu vrijednost.(2)Ako usluga informacijskog dru{tva sadr`i cijene, one seprikazuju tako da ih prosje~ni korisnik mo`e lako razumjetii dodijeliti. Tako|er, mora biti nedvojbeno prepoznatljivojesu li u cijenu uklju~eni porez na dodanu vrijednost, kao idrugi porezi i dodatci, te tro{kovi dostave.(3)Ostale obveze informiranja ostaju nepromijenjene.^lanak 16.(Informacije koje mora sadr`avati komercijalnakomunikacija)(1)Davatelj usluga du`an je osigurati da komercijalnakomunikacija, koja je dio usluge informacijskog dru{tva ilipredstavlja takvu uslugu, jasno i nedvojbeno:a)bude prepoznatljiva kao takva;b)nazna~i fizi~ku ili pravnu osobu na ~iji je zahtjevsa~injena komercijalna komunikacija;c)promotivne ponude, kao {to su sni`enje cijena, premije inagrade, nazna~i kao takve, kao i uvjete koji se morajuispuniti za njihovo kori{tenje;d)promotivna natjecanja ili igre nazna~i kao takve, kao iuvjete koji se moraju ispuniti da bi se u njima sudjelovalo.(2)Ostale obveze informiranja u vezi s komercijalnomkomunikacijom, kao {to su pravni propisi o dopustivostipromotivne ponude, promotivnih natjecanja i igara, ostajunepromijenjeni.^lanak 17.(Netra`ena komercijalna komunikacija)(1)Davatelj usluga koji sredstvima elektronske po{te {aljekomercijalne komunikacijske poruke, bez prethodnesuglasnosti primatelja, du`an je osigurati jasnu i nedvojbenu prepoznatljivost komercijalne komunikacije kao takveprilikom njezinog primitka kod korisnika.(2)Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovinedu`na je voditi listu u koju se, bez naknade, mogu upisatisve fizi~ke i pravne osobe koje su isklju~ile opciju dostavekomercijalne komunikacije putem elektronske po{te.Davatelji usluga iz stavka (1) ovog ~lanka du`ni supo{tovati ovu listu.(3)Pravni propisi o dopu{tenom i nedopu{tenom dostavljanjukomercijalne komunikacije putem elektronske po{te ostajunepromijenjeni.^lanak 18.(Komercijalna komunikacija u vezi s reguliranimprofesijama)(1)Davateljima usluga koji podlije`u pravnim propisima oreguliranim profesijama dopu{teno je komercijalnokomuniciranje koje je sastavnim dijelom njihove uslugeinformacijskog dru{tva ili predstavlja takvu uslugu.(2)Pravni propisi o reguliranim profesijama koji ograni~avajukomercijalnu komunikaciju za pripadnike ovih profesija,naro~ito s ciljem za{tite neovisnosti, ugleda i ~asti zvanja,zatim s ciljem osiguranja poslovne tajne i pridr`avanjajasnijeg odnosa prema klijentima i drugim pripadnicimaprofesije, ostaju nepromijenjeni.Odjeljak C. Zaklju~ivanje ugovora^lanak 19.(Informacije za zaklju~ivanje ugovora)(1)Davatelj usluga du`an je korisnika, prije davanja njegoveugovorne izjave volje (ponuda za zaklju~ivanje ugovora iliizjava o prihva}anju ponude), jasno, razumljivo inedvojbeno informirati o:a)razli~itim tehni~kim koracima koji slijede u postupkudavanja njegove ugovorne izjave volje i zaklju~ivanjaugovora;b)podatak ho}e li tekst ugovora koji se zaklju~uje davateljusluga pohraniti, kao i mogu}nost pristupa takvom tekstuugovora;c)tehni~kim sredstvima za prepoznavanje i ispravljanjeunesenih pogre{aka prije davanja ugovorne izjave volje;d)jezicima na kojima se ugovor mo`e zaklju~iti.(2)Davatelj usluga du`an je nazna~iti dobrovoljne kodekseposlovanja koje primjenjuje i osigurati informacije oelektronskom pristupu ovim kodeksima.(3)Obveze informiranja iz st. (1) i (2) ovoga ~lanka ne mogu se isklju~iti na {tetu potro{a~a. One ne vrijede za ugovore kojise zaklju~uju isklju~ivo putem elektronske po{te ili njojjednake individualne komunikacije.(4)Ostale obveze informiranja davatelja usluga ostajunepromijenjene.^lanak 20.(Davanje ugovorne izjave volje)(1)Davatelj usluga du`an je korisniku staviti na raspolaganjeadekvatna, u~inkovita i dostupna tehni~ka sredstva pomo}ukojih mo`e, prije davanja svoje ugovorne izjave volje,prepoznati i ispraviti unesene pogre{ke.(2)Davatelj usluga du`an je, bez odgode, elektronskim putem,potvrditi korisniku primitak elektronske ugovorne izjavevolje.(3)Obveze davatelja usluga iz st. (1) i (2) ovog ~lanka ne mogu se isklju~iti na {tetu potro{a~a. One ne vrijede za ugovorezaklju~ene isklju~ivo putem elektronske po{te ili njojjednake individualne komunikacije.^lanak 21.(Ugovorne odredbe i op}i uvjeti poslovanja)Davatelj usluga du`an je korisniku staviti na raspolaganjeugovorne odredbe i op}e uvjete poslovanja, tako {to ih mo`esa~uvati i reproducirati. Ove se obveze ne mogu isklju~iti na{tetu potro{a~a. ^lanak 22.(Primitak elektronske izjave volje)Elektronske ugovorne izjave volje, druge pravno zna~ajneelektronske izjave i elektronske potvrde o primitku, smatraju se primljenima kada ih stranka kojoj su namijenjene, poduobi~ajenim okolnostima, mo`e primiti. Ove se odredbe nemogu isklju~iti na {tetu potro{a~a.Odjeljak D. Odgovornost davatelja usluga^lanak 23.(Isklju~enje odgovornosti za prijenos)(1)Davatelj usluga koji, od strane korisnika osigurane(unesene) informacije, prenosi u komunikacijskoj mre`i iliosigurava pristup do komunikacijske mre`e nije odgovoranza informacije koje prenosi ako on:a)ne inicira prijenos,b)ne izabere naslovnika prenesenih informacija,c)ne izabere niti promijeni prenesene informacije.(2)Prijenos informacija i osiguravanje pristupa, u smislu stavka (1) ovoga ~lanka, uklju~uje i automatsku, privremenu,prolaznu pohranu informacija koje se prenose ukoliko taprivremena pohrana jedino slu`i za proslje|ivanje prijenosau komunikacijskoj mre`i i ukoliko se informacije ne ~uvajudulje nego {to je to uobi~ajeno potrebno za prijenos.^lanak 24.(Isklju~enje odgovornosti kod sredstava za pretragu)(1)Davatelj usluga koji korisnicima stavlja na raspolaganjestroj za pretrage i druga elektronska pomagala radi tra`enjainformacija tre}ih osoba, nije odgovoran za informacijedobivene na upit ako on:a)ne inicira prijenos tra`enih informacija,b)ne izabere naslovnika tra`enih informacija,c)ne izabere niti promijeni tra`ene informacije.(2)Stavak (1) ovog ~lanka ne primjenjuje se ukoliko je osobaod koje tra`ene informacije potje~u podre|ena davateljuusluga ili je pod njegovim nadzorom.^lanak 25.(Isklju~enje odgovornosti kod privremene (prolazne)pohrane - Cash ing)Davatelj usluga koji, od strane korisnika osigurane(unesene) informacije, prenosi u komunikacijskoj mre`i nijeodgovoran za automatsku, privremenu, prolaznu pohranu, kojajedino slu`i za formiranje u~inkovitog prijenosa informacijadrugim korisnicima na njihov zahtjev, ako on:a)ne promijeni informacije;b)postupi sukladno uvjetima za pristup informacijama;c)postupi sukladno propisima za a`uriranje informacija,utvr|enim op}epriznatim industrijskim standardima uuporabi;d)nije postupio suprotno dopustivoj uporabi tehnologije zasakupljanje podataka o kori{tenju informacija, utvr|enojop}epriznatim industrijskim standardima u uporabi;e)bez odgode ukloni informacije koje je pohranio ilionemogu}i pristup do njih ~im pouzdano sazna da jeinformacija kod prvog izvora prijenosa uklonjena izmre`e ili je pristup do nje bio onemogu}en, ili da je sud ilidrugo mjerodavno tijelo nalo`ilo uklanjanje ili onemo -gu}ivanje pristupa.^lanak 26.(Isklju~ivanje odgovornosti kod pohrane stranih sadr`aja -Host ing)(1)Davatelj usluga koji, od korisnika osigurane (unesene)informacije, pohrani nije odgovoran za informacijepohranjene na zahtjev korisnika ako on:a)nema pouzdano saznanje o protupravnoj aktivnosti iliinformaciji i iz zahtjeva za naknadu {tete, tako|er, nijeupoznat o ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~itaprotupravna aktivnost ili informacija,b)~im je dobio ova saznanja ili je upoznat, bez odgode,pristupi uklanjanju ili onemogu}ivanju pristupa infor -maciji.(2)Stavak (1) ovoga ~lanka ne primjenjuje se ako je korisnikpodre|en davatelju usluga ili je pod njegovim nadzorom.^lanak 27.(Isklju~ivanje odgovornosti kod linkova)(1)Davatelj usluga koji sredstvima elektronskog povezivanjaomogu}uje pristup informacijama tre}ih osoba, nijedogovoran za takve informacije ako:a)nema pouzdano saznanje o protupravnoj aktivnosti iliinformaciji i iz zahtjeva za naknadu {tete, tako|er, nijeupoznat o ~injenicama ili okolnostima iz kojih je o~itaprotupravna aktivnost ili informacija,b)~im je dobio ova saznanja ili je upoznat, bez odgode,pristupi uklanjanju elektronske veze.(2)Stavak (1) ovoga ~lanka ne primjenjuje se ako je osoba odkoje informacije potje~u podre|ena davatelju usluga ili jepod njegovim nadzorom, ili davatelj usluga predstavlja kaosvoje informacije tre}ih osoba.^lanak 28.(Opseg obveza davatelja usluga)(1)Davatelji usluga, navedeni u ~l. 23 do 27. ovoga Zakona,nisu obvezni op}enito nadgledati informacije koje supohranili, prenijeli, ili u~inili dostupnim, ilisamoinicijativno tra`iti oklonosti koje ukazuju naprotupravne radnje.(2)Davatelji usluga, navedeni u ~l. 23 i 26. ovoga Zakona,du`ni su, na osnovi odgovaraju}eg akta za to zakonomovla{tenog suda, tome sudu dostaviti sve informacijepomo}u kojih se korisnici njihovih usluga, s kojima suzaklju~ili sporazume o preno{enju ili pohrani informacija,mogu istra`ivati, s ciljem spre~avanja, istra`ivanja,rasvjetljavanja ili procesuiranja sudski ka`njivog djela.(3)Davatelji usluga, navedeni u ~lanku 26. ovoga Zakona,du`ni su, na osnovi odgovaraju}eg akta organa uprave,dostaviti imena i adrese korisnika svojih usluga s kojima suzaklju~ili sporazume o pohrani informacija ako upoznatosto postojanju ovih informacija ~ini zna~ajnu pretpostavku zaispunjenje obveza toga organa.(4)Davatelji usluga, navedeni u ~lanku 26. ovoga Zakona,du`ni su, na zahtjev tre}ih osoba, dati ime i adresu bilokojeg korisnika svojih usluga sa kojim su zaklju~ilisporazum o pohrani informacija ako tre}e osobe imajuprevladavaju}i pravni interes za utvr|ivanje korisnikovogidentiteta i odre|enog protuzakonitog ~injeni~nog stanja, teu~ine vjerojatnim da upoznatost o postojanju ovihinformacija ~ini zna~ajnu pretpostavku za pravnoprocesuiranje.Utorak, 20. 11. 2007.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 88 - Strana 10695 Broj 88 - Strana 10696S L U @ B E N I G L A S N I K B i HUtorak, 20. 11. 2007.(5)Ostale obveze davatelja usluga u pogledu informiranja isuradnje s tijelima vlasti ili sudovima ostaju nepromi -jenjane.^lanak 29.(Ostale odredbe)(1)Odredbe ~l. 23. do 28. ovoga Zakona ne mijenjaju zakonske propise prema kojima sud ili neko drugo tijelo vlasti mo`enalo`iti davatelju usluga da odustane, otkloni ili sprije~ipovrede prava.(2)Stavak (1) ovoga ~lanka, kao i ~l. 23. do 28. ovoga Zakona,primijenjuju se i na davatelje koji na raspolaganje stavljajubesplatne elektronske usluge.POGLAVLJE IV. ADMINISTRATIVNE ODREDBEOdjeljak A. Nadzor^lanak 30.(Inspekcijski nadzor i provo|enje nadzora)(1)Inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona obavljaju inspektori ministarstva nadle`nog za informacijsko dru{tvo.(2)Davatelj usluga du`an je odrediti osobu koja }e, na zahtjevinspektora, omogu}iti pristup u poslovne prostorije tijekomradnog vremena. Davatelj usluga du`an je dostaviti ilipripremiti za inspekciju relevantne poslovne knjige idokumentaciju, osigurati potrebne informacije, omogu}itipristup ra~unalnoj opremi i ure|ajima te pru`iti bilo kojudrugu potrebnu pomo}.(3)Inspektor je ovla{ten za izuzimanje dokumentacije, ukolikoje to potrebno radi osiguravanja dokaza ili detaljnogutvr|ivanja nepravilnosti, na razdoblje od najvi{e 15 dana, o ~emu izdaje potvrdu.Odjeljak B. Kaznene odredbe^lanak 31.(Kaznene odredbe)(1)Nov~anom kaznom u iznosu do 6.000 KM kaznit }e se zaprekr{aj davatelj usluga ako:a)povrijedi vlastite obveze informiranja iz ~lanka 15. stavak (1) ovoga Zakona;b)povrijedi vlastite obveze informiranja u vezi skomercijalnom komunikacijom iz ~lanka 16. ovogaZakona;c)povrijedi vlastite obveze informiranja u vezi sazaklju~ivanjem ugovora iz ~lanka 19. stavak (1) ovogaZakona ili prema ~lanku 19. stavak (2) ovoga Zakona neponudi elektronski pristup dobrovoljnim kodeksimaposlovanja koje primjenjuje;d)ne stavi, sukladno ~lanku 20. stavak (2) ovoga Zakona, naraspolaganje tehni~ka sredstva za prepoznavanja ikorekciju unesenih pogre{aka;e)ne stavi, sukladno ~lanku 21. ovoga Zakona, naraspolaganje ugovorne odredbe i op}e uvjete poslovanjana na~in da ih korisnik mo`e sa~uvati i kopirati.(2)Ako je davatelj usluga pravna osoba, za prekr{aj iz stavka(1) ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba nov~anomkaznom u iznosu do 2.000 KM.Odjeljak C. Transparentnost^lanak 32.(Objave ministra pravde)(1)Ministar pravde du`an je objaviti zna~ajne sudske odluke ili odluke organa uprave o kojima je upoznat, a u vezi suslugama informacijskog dru{tva.(2)Ministar pravde du`an je putem Interneta objavitiinformacije o ugovornim pravima i obvezama korisnika, teadrese ustanova, institucija javnog prava i drugih tijela, izkojih korisnici ili davatelji usluga mogu dobiti ostaleinformacije ili prakti~nu pomo}^lanak 33.(Kontakt ured)Ministar pravde je, u svojstvu kontakt ureda, du`ansura|ivati s nadle`nim slu`bama drugih dr`ava i na Internetuobjaviti adrese kontakt ureda drugih dr`ava o kojima jeobavije{ten.Odjeljak D. Provedba Zakona^lanak 34.(Tijela nadle`na za provedbu Zakona)Za provedbu ovoga Zakona nadle`ni su ministar nadle`anza informacijsko dru{tvo, te primjereno ~lanku 17. ovogaZakona, ravnatelj Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, i shodno ~l. 32. i 33. ovoga Zakona, ministarpravde.POGLAVLJE V. ZAVR[NE ODREDBE^lanak 35.(Stupanje na snagu)Ovaj Zakon stu pa na snagu u roku od {est mjeseci od danaobjave u "Slu`benom glasniku BiH".PS BiH broj 126/0729. listopada 2007. godineSarajev
Zakon o izmjeni Zakona o konkurenciji BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 76/07 15.10.2007 SG BiH 80/09, SG BiH 48/05 konkurencija,zakon ZAKON O IZMJENI ZAKONA O KONKURENCIJI ^lanak 1. U Zakonu o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 48/05), u ~lanku 41. (Trajanje postupka), u stavku (1), tre}i redak, rije~ "{est" zamjenjuje se rije~ju "tri". ^lanak 2. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH broj 109/07 24. rujna 2007. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, v. r.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 44/07 12.06.2007 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 75/06, SG BiH 06/06 saobraćaj,putevi,sigurnost ^lan 43d. Prenos podataka U skladu sa ~lanom 7. mo`e se izvr{iti prenos ili omogu}iti pristup sqede}im podacima organu u BiH koji podnese takav zahtjev: a) JMB b) ime ili naziv pravnog lica c) prezime d) djevoja~ko prezime e) ime jednog roditeqa f) pol g) datum ro|ewa h) datum smrti i) op{tina prebivali{ta j) ulica prebivali{ta k) po{tanski broj l) dr`ava prebivali{ta m) dr`avqanstvo n) mjesto zaposlewa o) broj paso{a p) broj voza~ke dozvole q) broj li~ne karte r) bankovni ra~uni otvoreni na ime pravog lica i wihov status s) naziv organa i slu`benog lica koje je izreklo prekr{ajne sankcije t) broj rje{ewa ili naloga u) datum dono{ewa v) pravosna`nost w) prekr{eni propisi x) izre~ene prekr{ajne sankcije y) pla}awe nov~anih kazni z) sta tus izvr{ewa prekr{ajne sankcije." ^lan 3. Dosada{wi "Dio 9. - PRELAZNE I ZAVR[NE ODRED - BE" postaje "Dio 10 - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE". ^lan 4. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH broj 56/07 22. maja 2007. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. 279 Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 85. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 18. septembra 2006. godine, i na 5. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. maja 2007. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. (1) U Zakonu o osnovama sigurnosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06) u ~lanu 186. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi: "(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati ni produ`iti njen rok va`enja licu koje ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu s va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{nji stavovi od (5) do (10) postaju stavovi od (6) do (11). ^lan 2. (1) U ~lanu 208. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "(2) Ne mo`e se registrirati vozilo niti produ`iti rok va`enja registracije vozila ~iji vlasnik ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu s va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{nji stavovi od (2) do (5) postaju stavovi od (3) do (6). ^lan 3. (1) U ~lanu 225. stav (1) rije~i: "pravosna`nom sudskom odlukom" zamjenjuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom, odnosno sudskim rje{enjem". (2) U ~lanu 225. stav (3) rije~i: "sudske odluke" zamjenjuju se rije~ima: "kona~nog i izvr{nog prekr{ajnog naloga, odnosno pravosna`nog sudskog rje{enja". ^lan 4. (1) U ~lanu 235. stav (1) iza ta~ke 33) dodaje se nova ta~ka 34) koja glasi: "34) voza~ koji se ne odazove pozivu nadle`nog organa iz ~lana 222. osnovnog zakona radi dostave voza~ke dozvole s ciljem izvr{enja za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom." (2) Dosada{nja ta~ka 34) postaje ta~ka 35). ^lan 5. ^lan 242. mijenja se i glasi: "^lan 242. Izdavanje prekr{ajnog naloga obavlja ovla{teno lice nadle`nog organa za poslove kontrole i reguliranja saobra}aja na putevima u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine." ^lan 6. U ~lanu 245. stav (1) mijenja se i glasi: "(1) Trajanje za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ra~una se od dana deponiranja voza~ke dozvole u skladu s ~lanom 222." ^lan 7. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat }e se danom po~etka primjene Zakona o prekr{ajima. Utorak, 12. 6. 2007. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 44 - Strana 5269 Broj 44 - Strana 5270 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 12. 6. 2007. (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 57/07 22. maja 2007. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, s. r. Temeljem ~lanka IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 85. sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 18. rujna 2006. godine, i na 5. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. svibnja 2007. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lanak 1. (1) U Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06) u ~lanku 186. iza stavka (4) dodaje se novi stavak (5), koji glasi: "(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati niti produ`iti njezin rok va`enja osobi koja ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obveze evidentirane u Registru nov~anih kazni sukladno va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{nji stavci od (5) do (10) postaju stavci od (6) do (11). ^lanak 2. (1) U ~lanku 208. iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2), koji glasi: "(2) Ne mo`e se registrirati vozilo niti produ`iti rok va`enja registracije vozila ~iji vlasnik ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obveze evidentirane u Registru nov~anih kazni sukladno va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{nji stavci od (2) do (5) postaju stavci od (3) do (6). ^lanak 3. (1) U ~lanku 225. stavak (1) rije~i: "pravomo}nom sudskom odlukom" zamjenjuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom, odnosno sudskim rje{enjem". (2) U ~lanku 225. stavak (3) rije~i: "sudske odluke" zamjenjuju se rije~ima: "kona~nog i izvr{nog prekr{ajnog naloga, odnosno pravomo}nog sudskog rje{enja". ^lanak 4. (1) U ~lanku 235. stavak (1) iza to~ke 33) dodaje se nova to~ka 34), koja glasi: "34) voza~ koji se ne odazove pozivu nadle`nog tijela iz ~lanka 222. temeljnog zakona radi dostave voza~ke dozvole u svrhu izvr{enja za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilima." (2) Dosada{nja to~ka 34) postaje to~ka 35). ^lanak 5. ^lanak 242. mijenja se i glasi: "^lanak 242. Izdavanje prekr{ajnog naloga obavlja ovla{tena osoba nadle`nog tijela za poslove nadzora i reguliranja prometa na cestama u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine." ^lanak 6. U ~lanku 245. stavak (1) mijenja se i glasi: "(1) Trajanje za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ra~una se od dana deponiranja voza~ke dozvole, sukladno ~lanku 222." ^lanak 7. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat }e se danom po~etka primjene Zakona o prekr{ajima. (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen u entitetskim slu`benim glasilima i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 57/07 22. svibnja 2007. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Beriz Belki}, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Ilija Filipovi}, v. r. Na osnovu ~lana IV 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 85. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 18. septembra 2006. odine, i na 5. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. maja 2007. godine, usvojila je ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNOVIMA BEZBJEDNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ^lan 1. (1) U Zakonu o osnovima bezbjednosti saobra}aja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", broj 6/06) u ~lanu 186. iza stava (4) dodaje se novi stav (5), koji glasi: "(5) Voza~ka dozvola ne}e se izdati niti produ`iti wen rok va`ewa licu koje ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu sa va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{wi stavovi od (5) do (10) postaju stavovi od (6) do (11). ^lan 2. (1) U ~lanu 208. iza stava (1) dodaje se novi stav (2) koji glasi: "2) Ne mo`e se registrovati vozilo niti produ`iti rok va`ewa registracije vozila ~iji vlasnik ima nepla}enu nov~anu kaznu ili tro{kove prekr{ajnog postupka ili druge obaveze evidentirane u Registru nov~anih kazni u skladu sa va`e}im zakonima o prekr{ajima u BiH." (2) Dosada{wi stavovi od (2) do (5) postaju stavovi od (3) do (6). ^lan 3. (1) U ~lanu 225. stav (1) rije~i: "pravosna`nom sudskom odlukom" zamjewuju se rije~ima: "prekr{ajnim nalogom odnosno sudskim rje{ewem".
Zakon o elektronskom potpisu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 91/06 14.11.2006 elektronski potpisi,potpis Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 91/06 Početna Dokumenti Službeni glasnik BiH Dokumenti pregled Službeni glasnik BiH, broj 91/06 Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 85. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 18. septembra 2006. godine, i na 63. sjednici Doma naroda, održanoj 20. septembra 2006. godine, usvojila je ZAKON O ELEKTRONSKOM POTPISU POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim Zakonom uređuju se osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pružanja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Član 2. (1) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se u zatvorenim sistemima, koji su u potpunosti uređeni ugovorima između poznatog broja ugovornih strana, ako je njihova primjena ugovorena. (2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se u otvorenoj elektronskoj komunikaciji sa sudom i drugim institucijama, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Član 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu znače: a) elektronski potpis su podaci u elektronskom obliku koji prate druge podatke u elektronskom obliku ili su s njima logički povezani i omogućavaju utvrđivanje identiteta potpisnika; b) potpisnik je fizičko lice kojem su dodijeljeni podaci za formiranje potpisa i odgovarajući podaci za provjeru potpisa i kojem je, u njegovo ili u ime trećeg lica, formiran elektronski potpis, ili ovjerilac koji koristi potvrdu za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom ili ovjeravanjem; c) siguran elektronski potpis je elektronski potpis koji je: 1) dodijeljen isključivo potpisniku, 2) omogućava identificiranje potpisnika, 3) formiran upotrebom sredstava koja su u potpunosti pod kontrolom potpisnika, 4) povezan s podacima na koje se odnosi tako da se može utvrditi svaka naknadna promjena tih podataka, 5) zasnovan na kvalificiranoj potvrdi i formiran upotrebom tehničkih sredstava i postupaka koji su u skladu sa sigurnosnim zahtjevima ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; d) podaci za formiranje potpisa su jedinstveni podaci kao što su šifre ili posebni šifrirani ključevi koje potpisnik koristi za formiranje elektronskog potpisa; e) sredstva za formiranje potpisa su software ili hardware koji se koristi za obradu podataka za formiranje potpisa; f) podaci za provjeru potpisa su jedinstveni podaci kao što su šifre ili posebni šifrirani ključevi koji se koriste za provjeru elektronskog potpisa; g) sredstva za provjeru potpisa su software ili hardware koji se koristi za provjeru elektronskog potpisa; h) potvrda je elektronska potvrda, s podacima za provjeru potpisa koji su dodijeljeni određenom licu čiji je identitet utvrđen; i) kvalificirana potvrda je potvrda koja sadrži podatke iz člana 6. ovog Zakona i koju je izdao ovjerilac koji zadovoljava odredbe člana 8. ovog Zakona; j) ovjerilac je fizičko ili pravno lice koje izdaje potvrde ili vremenski pečat ili obavlja druge usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem; k) usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem su stavljanje na raspolaganje proizvoda i postupaka povezanih s elektronskim potpisom, izdavanje, obnavljanje i upravljanje potvrdama, registar potvrda, pružanje usluga opoziva, vremenskog pečata, kao i računarske i savjetodavne usluge u vezi s elektronskim potpisom; l) vremenski pečat je elektronski potpisana potvrda ovjerioca koja potvrđuje da su određeni podaci bili prisutni u elektronskom dokumentu, u određenom momentu; m) proizvod je software ili hardware čije se specifične komponente koriste za formiranje ili provjeru elektronskog potpisa ili koje ovjerilac koristi za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i potvrdama; n) kompromitiranje je narušavanje sigurnosnih mjera ili sigurnosne tehnike, pri kojem ovjerilac ne može zadržati osnovni zahtijevani nivo sigurnosti. POGLAVLJE II. PRAVNO DJELOVANJE ELEKTRONSKOG POTPISA Član 4. (1) U pravnom i poslovnom prometu mogu se koristiti elektronski potpisi formirani postupcima različitih nivoa sigurnosti i zasnovani na potvrdama različitih klasa. (2) Pravno djelovanje elektronskog potpisa i njegova upotreba kao dokaznog sredstva ne može se isključiti zbog činjenice da je elektronski potpis dostupan jedino u elektronskoj formi ili zbog toga što nije zasnovan na kvalificiranoj potvrdi, ili kvalificiranoj potvrdi akreditiranog ovjerioca, ili zbog toga što nije formiran upotrebom tehničkih sredstava i postupaka iz člana 14. ovog Zakona. Član 5. (1) Siguran elektronski potpis zadovoljava pravne zahtjeve za svojeručni potpis i naročito pisanu formu, ako posebnim zakonom ili sporazumom ugovornih strana nije drugačije određeno. (2) Siguran elektronski potpis nema pravno djelovanje pisane forme kod: a) pravnih poslova iz oblasti porodičnog i nasljednog prava koji zahtijevaju pisanu formu ili ispunjavanje strožijih zahtjeva forme, b) drugih izjava volje ili pravnih poslova za čije se važenje zahtijeva službena ovjera, sudska ili notarska provjera autentičnosti ili notarska isprava, c) izjava volje, pravnih poslova ili podnesaka koji zahtijevaju službenu ovjeru, sudsku ili notarsku provjeru autentičnosti ili notarsku ispravu, radi unosa u zemljišne knjige, ili drugi službeni registar, d) izjava garancija koje su izdala lica iz oblasti svog zanatskog, poslovnog ili stručnog svojstva. (3) Pretpostavka autentičnosti sadržaja potpisane privatne isprave, u smislu odredbi pozitivnih propisa kojima se uređuje, primjenjuje se i na elektronski dokument na kojem je ostvaren siguran elektronski potpis. (4) Smatra se da pravno djelovanje sigurnog elektronskog potpisa iz st.(1) i (3) ovog člana nije nastalo ako se dokaže da nisu bili zadovoljeni sigurnosni zahtjevi iz ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa, ili da su mjere, preduzete s ciljem da se zadovolje, bile kompromitirane. Član 6. (1) Kvalificirana potvrda mora sadržavati najmanje sljedeće podatke: a) oznaku da se radi o kvalificiranoj potvrdi, b) ime ili firmu, i naziv države prebivališta ili sjedišta ovjerioca, c) ime, odnosno pseudonim potpisnika, uz obavezno naznačavanje da se radi o pseudonimu, d) dodatne podatke o potpisniku, koji su propisani za namjenu za koju se potvrda upotrebljava, a koji ne smiju biti u suprotnosti s namjenom upotrebe pseudonima, e) podatke za provjeru potpisa koji odgovaraju podacima za formiranje potpisa koji su pod kontrolom potpisnika, f) podatke o početku i prestanku važenja potvrde, g) jedinstvenu oznaku potvrde, h) ograničenja u vezi s upotrebom potvrde, ako ih ima, i) ograničenja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda može upotrijebiti, ako ih ima. (2) Na zahtjev lica koje traži potvrdu, u kvalificiranoj potvrdi mogu se navesti druge važne pravne informacije. (3) Kvalificirana potvrda mora biti potpisana elektronskim potpisom ovjerioca koji je u skladu s odredbama člana 3. tačka c) alineja 1) do 4) ovog Zakona. POGLAVLJE III. OVJERIOCI Član 7. (1) Za početak rada i pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ovjeriocu nije potrebna posebna dozvola. (2) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti nadzorni organ o početku rada. Ovjerilac je dužan dostaviti interna pravila o pružanju usluga i sigurnosni koncept za svaku uslugu u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koju pruža, prilikom početka rada, kao i prilikom bilo koje promjene u vezi s pružanjem usluga. (3) Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis dužan je u sigurnosnom konceptu utvrditi na koji će način zadovoljiti sigurnosne zahtjeve propisane ovim zakonom i na osnovu ovog Zakona donesenim podzakonskim propisima. (4) Ovjerilac je dužan ispunjavati zahtjeve iz svojih internih pravila o pružanju usluga i sigurnosnog koncepta, prilikom početka, kao i sve vrijeme obavljanja djelatnosti. (5) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti nadzorni organ o svim okolnostima koje ga sprečavaju ili mu onemogućavaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnim konceptom. (6) Ovjerilac koji izdaje potvrde dužan je u sigurnosnom konceptu opisati u kojoj formi se vodi registar potvrda. (7) Ovjerilac može koristiti potvrde koje je sam izdao samo ako je to neophodno za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Član 8. (1) Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde dužan je: a) demonstrirati pouzdanost koja se zahtijeva za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, b) voditi brz i siguran registar potvrda i osigurati pružanje neodgodive i sigurne usluge opoziva, c) za kvalificirane potvrde, kao i za registar potvrda i pružanje usluga opoziva, koristiti podatak o vremenu koji je nesumnjivo kvalitetan (npr. siguran vremenski pečat) i osigurati za sve slučajeve da se datum i vrijeme izdavanja ili opoziva potvrde mogu tačno utvrditi, d) pouzdano provjeriti identitet i, gdje je to primjenjivo, bilo koja druga značajna pravna obilježja lica koje traži potvrdu, e) zapošljavati pouzdana lica, koja za pružanje usluga imaju potrebna specijalistička znanja, iskustvo i stručne kvalifikacije i naročito upravljačke sposobnosti i poznavanje tehnologije elektronskog potpisa i odgovarajućih sigurnosnih postupaka, i primjenjuju administrativne i upravljačke postupke i propise, u skladu s važećim pravilima struke, f) imati finansijsku sposobnost za obavljanje djelatnosti u skladu s ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima, i za pokriće eventualnih zahtjeva za naknadu štete, g) evidentirati sve okolnosti i činjenice značajne za kvalificirane potvrde, tokom vremena njihove primjene, tako da se ovjeravanje može dokazati, naročito u sudskom postupku, te čuvati ove podatke trajno i u elektronskom obliku, h) preduzeti odgovarajuće mjere, tako da ovjerilac ili treća lica ne mogu čuvati ili kopirati podatke za formiranje potpisa. (2) Ovjerilac koji izdaje kvalificirane potvrde je, za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, kao i za formiranje i čuvanje potvrda, dužan koristiti pouzdane sisteme, proizvode i postupke koji su tehnički zaštićeni od izmjena i koji pružaju tehničku i kriptografsku sigurnost. Dužan je, također, preduzeti odgovarajuće mjere kojima se osigurava tajnost podataka za formiranje potpisa, da se podaci za kvalificirane potvrde ne mogu neopaženo iskonstruirati ili falsificirati, i da su ove potvrde, samo uz pristanak potpisnika, dostupne javnosti. Za generiranje i čuvanje podataka za formiranje potpisa i za formiranje i čuvanje kvalificiranih potvrda ovjerilac je dužan koristiti tehnička sredstva i postupke koji zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona. (3) Podaci za formiranje potpisa ovjerioca moraju biti osigurani od neovlaštenog pristupa. (4) Ako ovjerilac koristi postupke za siguran elektronski potpis, u potvrdi, kao i u elektronskom registru potvrda, koji je generalno stalno dostupan upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija, mora se navesti da se radi o sigurnom elektronskom potpisu. (5) Na zahtjev suda ili druge institucije, ovjerilac je dužan provjeriti siguran elektronski potpis zasnovan na kvalificiranoj potvrdi. Član 9. (1) Ovjerilac je dužan, pomoću zvaničnog identifikacionog dokumenta s fotografijom za fizička lica, ili uredno ovjerenim dokumentima za pravno lice, pouzdano utvrditi identitet i druge potrebne podatke lica koje traži kvalificiranu potvrdu. (2) Zahtjev za kvalificiranu potvrdu može biti podnesen pravnom licu koje ovlasti ovjerilac. Ovo pravno lice dužno je provjeriti identitet lica koje traži kvalificiranu potvrdu. (3) Ovjerilac je dužan, u skladu s internim pravilima o pružanju usluga, navesti u kvalificiranoj potvrdi podatke o ovlaštenju za zastupanje ili druge važne pravne informacije, ako se to zahtijeva, i ako lice koje traži kvalificiranu potvrdu dokaže te podatke ovjeriocu ili pravnom licu iz stava (2) ovog člana. (4) Na zahtjev lica koje traži potvrdu, ovjerilac može u potvrdi, u skladu s internim pravilima o pružanju usluga, navesti pseudonim umjesto imena potpisnika. Pseudonim ne smije biti uvredljiv ili očigledno zbunjujući u vezi s imenom ili potpisom. Član 10. (1) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, opozvati potvrdu ako: a) opoziv potvrde zahtijeva potpisnik ili u potvrdi imenovani ovlaštenik, b) sazna da je potpisnik izgubio poslovnu sposobnost, umro, ili je prestao postojati ili da su se promijenile činjenice potvrđene u potvrdi, c) je potvrda izdata na osnovu netačnih podataka, d) prestane obavljati djelatnost, a registar potvrda i pružanje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac, e) opoziv naredi nadzorni organ, f) postoji opasnost od zloupotrebe potvrde. (2) Ako se činjenice na koje se odnosi stav (1) ovog člana ne mogu odmah nesumnjivo utvrditi, ovjerilac je dužan, bez odlaganja, suspendirati potvrdu. (3) Suspenzija i opoziv moraju sadržavati datum i vrijeme od kada proizvode djelovanje. Ako je postupak opoziva ili suspenzije proveden, djelovanje proizvode od momenta kad se unesu u registar potvrda. Opoziv i suspenzija s povratnim djelovanjem nisu dozvoljeni. Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti potpisnika o suspenziji ili opozivu. (4) Nadzorni organ dužan je, bez odlaganja, opozvati potvrde ako: a) ovjerilac prestane obavljati djelatnost, a njegov registar potvrda i pružanje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac ili b) je ovjeriocu zabranjeno obavljanje djelatnosti, a njegov registar potvrda i pružanje usluga opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac. Član 11. (1) Ako ovjerilac pruža usluge vremenskog pečata, dužan je u svojim internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnom konceptu utvrditi na koji način će zadovoljiti zahtjeve za pružanje usluge utvrđene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima. (2) Za pružanje usluga sigurnog vremenskog pečata, ovjerilac mora koristiti tehnička sredstva i postupke koji osiguravaju da je navedeno vrijeme tačno i autentično, i koji su u skladu s odredbama člana 14. ovog Zakona. Član 12. (1) Ovjerilac je dužan dokumentirati sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa, kao i izdavanje, suspenziju i opoziv potvrda. Podaci i njihova vjerodostojnost te trenutak njihovog upisivanja u sistem protokola moraju biti uvijek dostupni provjeri. (2) Ovjerilac je dužan dostaviti dokumentaciju iz stava (1) ovog člana na zahtjev suda ili drugog organa vlasti. Član 13. (1) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti nadzorni organ o prestanku obavljanja djelatnosti. Ovjerilac je također dužan, u trenutku prestanka obavljanja djelatnosti, opozvati važeće potvrde, ili osigurati da najmanje registar potvrda, i pružanje usluga opoziva, preuzme drugi ovjerilac. (2) Ovjerilac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti potpisnike o prestanku obavljanja djelatnosti i opozivu, ili preuzimanju. (3) Ovjerilac je dužan osigurati da se usluga opoziva pruža i ako su potvrde opozvane. Ako ovjerilac ne osigura pružanje usluge opoziva, pružanje usluge opoziva, na teret ovjerioca, osigurat će nadzorni organ. POGLAVLJE IV. TEHNIČKI SIGURNOSNI ZAHTJEVI Član 14. (1) Za generiranje i čuvanje podataka za formiranje potpisa te za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se koristiti tehnička sredstva koja omogućavaju pouzdano otkrivanje falsificiranja potpisanih podataka i pouzdano sprečavaju neovlašteno korišćenje postupaka formiranja podataka za elektronski potpis. (2) Tehnička sredstva i postupci koji se koriste za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju osigurati da podaci koji se potpisuju nisu promijenjeni i da podaci koji se potpisuju budu prikazani potpisniku prije potpisivanja; podaci za formiranje potpisa moraju biti osigurani, tako da se ne mogu izvesti, vjerovatnoća da će se pojaviti samo jednom mora biti blizu sigurnosti, a njihova pouzdanost mora biti zagarantirana. (3) Za formiranje i čuvanje kvalificiranih potvrda moraju se koristiti tehnička sredstva i postupci koji sprečavaju konstruiranje i falsificiranje potvrda. (4) Tehnička sredstva i postupci koji se koriste za provjeru sigurno potpisanih podataka moraju osigurati da: a) potpisani podaci nisu promijenjeni, b) elektronski potpis mora biti pouzdano provjeren i rezultati provjere korektno prikazani licu koje radi provjeru, c) lice koje radi provjeru može utvrditi podatake na koje se elektronski potpis odnosi, d) lice koje radi provjeru može pouzdano utvrditi potpisnika čiji je elektronski potpis ostvaren, i da u slučaju upotrebe pseudonima, njegova upotreba uvijek bude naznačena, e) svaka promjena, koja, na bilo koji način, utiče na sigurnost potpisanih podataka bude vidljiva. (5) Tehnička sredstva i postupci za formiranje sigurnog elektronskog potpisa moraju se, zavisno od stanja tehnike, sveobuhvatno i redovno provjeravati. Njihovo zadovoljavanje sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa mora potvrditi posebno tijelo (član 15.). Potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva, koje su izdala tijela država članica Evropske unije ili članica Evropskog ekonomskog prostora iz člana 3. stav 4. Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra 1999. o okviru Zajednice za elektronski potpis (Sl. list Evropskih zajednica, br. L 13 od 19. januara 2000., str. 12), prihvataju se kao i potvrde tijela iz člana 15. ovog Zakona. (6) Tehnička sredstva i postupci koje, na osnovu člana 3. stav 5. Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra 1999. o okviru Zajednice za elektronski potpis, utvrdi Evropska komisija zadovoljavaju sigurnosne zahtjeve ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Član 15. (1) Potvrde iz člana 14. stav (5) ovog Zakona može izdavati javno ili privatno tijelo koje je za tu svrhu akreditirano kod Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine. (2) Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine akreditirat će javno ili privatno tijelo za izdavanje potvrda iz člana 14. stav (5) ovog Zakona, na njegov zahtjev, ako: a) demonstrira pouzdanost potrebnu za obavljanje svojih aktivnosti, b) zapošljava pouzdana lica, koja za obavljanje aktivnosti imaju specijalistička znanja, iskustvo i stručne kvalifikacije, naročito poznavanje elektronskog potpisa i odgovarajućih sigurnosnih postupaka, kriptografije, komunikacionih i "smart-card" tehnologija i tehničke evaluacije ovih sredstava, c) ima zadovoljavajuća tehnička sredstva i uređaje, i finansijsku i ekonomsku sposobnost za obavljanje aktivnosti, d) garantira potrebnu nezavisnost i nepristrasnost. (3) Podnosilac zahtjeva za akreditaciju mora ispunjavati i kriterije koje utvrdi Evropska komisija, na osnovu člana 3. stav 4. Direktive 1999/93 EZ Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra 1999. o okviru Zajednice za elektronski potpis. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog ministra nadležnog za informaciono društvo, će podzakonskim propisom objaviti ove kriterije. (4) Javno ili privatno tijelo akreditirano za izdavanje potvrda iz člana 14. stav (5) ovog Zakona može, za potrebe obavljanja svojih aktivnosti, koristiti izvještaje o ispitivanju drugih akreditiranih tijela. POGLAVLJE V. PRAVA I OBAVEZE Član 16. (1) Ovjerilac je dužan upoznati lice koje traži potvrdu jasno i sveobuhvatno s internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnim konceptom, u pisanoj formi ili upotrebom trajnog nosača podataka, prije zaključivanja ugovora. Prilikom izdavanja kvalificirane potvrde ovjerilac je također dužan upoznati imaoca potvrde s uvjetima upotrebe, kao što su ograničenja u vezi s upotrebom ili ograničenja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se potvrda može upotrijebiti, i napomenuti dobrovoljnu akreditaciju, i bilo koje posebne postupke za rješavanje sporova. (2) Informacije na koje se odnosi stav (1) ovog člana mogu se, na njihov zahtjev, dostaviti trećim licima koja dokažu pravni interes za njih. (3) Ovjerilac je dužan upoznati lice koje traži potvrdu o tome koja su tehnička sredstva i postupci podesni za potpisivanje, i gdje je to primjenjivo, koja tehnička sredstva i postupci i drugi uređaji zadovoljavaju odredbe ovog Zakona o formiranju i provjeri sigurnog elektronskog potpisa. Nadalje, ovjerilac je dužan upoznati lice koje traži potvrdu s mogućim pravnim djelovanjem postupka za elektronski potpis koji je upotrijebljen, obavezama potpisnika i specifičnoj odgovornosti ovjerioca. Imalac potvrde, prije nego što sigurnosna vrijednost trenutnog elektronskog potpisa bude narušena tokom vremena, treba biti obaviješten o tome (gdje je to primjenjivo i na koji način) da treba biti primijenjen novi elektronski potpis. Član 17. (1) Potpisnik je dužan čuvati podatke za formiranje elektronskog potpisa, suzdržati se od njihovog prosljeđivanja i spriječiti neovlašten pristup tim podacima u mjeri u kojoj je to moguće očekivati. (2) Potpisnik je dužan, bez odlaganja, ovjeriocu dostaviti sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje utiču ili mogu uticati na tačnost utvrđivanja potpisnika. (3) Potpisnik je dužan, bez odlaganja, zatražiti opoziv potvrde ako su podaci za formiranje elektronskog potpisa netačni ili ako postoji osnovana sumnja da su kopirani ili da su neovlaštena lica došla u posjed ovih podataka, ili ako su se činjenice potvrđene u potvrdi promijenile. Član 18. (1) Ovjerilac može koristiti samo one lične podatke koji su potrebni da bi se usluga pružila. Ovi podaci mogu se pribaviti samo neposredno od lica o kojem se radi ili uz njegovu saglasnost, od treće strane. (2) Ako je korišten pseudonim, ovjerilac će dostaviti podatke o potpisnikovom identitetu ako za utvrđivanje identiteta postoji preovlađujući pravni interes u smislu odredbi propisa kojima se uređuje zaštita podataka. Ovjerilac je dužan dokumentirati dostavljanje. Član 19. (1) Ovjerilac koji izdaje potvrde kao kvalificirane ili garantira za takve potvrde u skladu s odredbama člana 24. stav (2) tačka b) ovog Zakona, odgovoran je za štetu svakom licu koje se pouzda u potvrdu, za sljedeće: a) tačnost podataka u kvalificiranoj potvrdi u trenutku njenog izdavanja, i da potvrda sadrži sve podatke propisane za kvalificiranu potvrdu, b) da je potpisnik, naveden u kvalificiranoj potvrdi, u trenutku izdavanja potvrde bio u posjedu svih podataka za formiranje potpisa, koji odgovaraju podacima za provjeru potpisa sadržanim u potvrdi, c) da su podaci za formiranje potpisa i s njima usaglašeni podaci za provjeru potpisa zajedno, prilikom primjene proizvoda i postupaka koje mu je ovjerilac stavio na raspolaganje ili, ekvivalentnih koje sam koristi, odgovarajući u komplementarnom smislu, d) opoziv potvrde bez odlaganja, po ulaganju odgovarajućeg zahtjeva, i da je postupak opoziva raspoloživ, e) da su zadovoljene odredbe člana 8. ovog Zakona, i da su za generiranje i čuvanje podataka za formiranje potpisa i formiranje i čuvanje kvalificiranih potvrda korištena tehnička sredstva i postupci koji zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona. (2) Ovjerilac koji koristi postupke za siguran elektronski potpis također je odgovoran da proizvodi, postupci i drugi uređaji, koje koristi ili preporučuje kao odgovarajuće za formiranje elektronskog potpisa i prikaz podataka koji se potpisuju, zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona. (3) Ovjerilac je odgovoran, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice. (4) Ako je upotreba kvalificirane potvrde ograničena, ovjerilac se neće smatrati odgovornim za štetu koja je nastala u vezi s upotrebom potvrde izvan ograničenja. Ako kvalificirana potvrda sadrži ograničenja u pogledu vrijednosti transakcija za koje se može upotrijebiti, ovjerilac se neće smatrati odgovornim za štetu nastalu u vezi s upotrebom potvrde za transakcije čija je vrijednost izvan ovih ograničenja. POGLAVLJE VI. NADZOR Član 20. (1) Nadzorni organ je Ured za nadzor i akreditaciju ovjerilaca pri ministarstvu nadležnom za informaciono društvo. (2) U okviru inspekcijskog nadzora, nadzorni organ: a) provjerava da li su interna pravila o pružanju usluga i sigurnosni koncept ovjerilaca u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; b) provjerava da li ovjerilac, sve vrijeme obavljanja djelatnosti, zadovoljava odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa i svojih internih pravila o pružanju usluga i sigurnosnog koncepta; c) ako ovjerilac pruža usluge u vezi sa sigurnim elektronskim potpisom, nadzire upotrebu tehničkih sredstava i postupaka iz člana 14. ovog Zakona; d) provjerava da li tijelo akreditirano za izdavanje potvrda o ispunjavanju sigurnosnih zahtjeva ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa ispunjava organizacione kriterije iz člana 15. ovog Zakona; e) registrira ovjerioce koji podnesu obavještenje o početku rada i akreditira ovjerioce u skladu s odredbama člana 23. ovog Zakona; f) utvrđuje ekvivalentnost izvještaja o provjeri iz trećih država (član 24. stav (3)); g) pruža uslugu opoziva, ako je ovjerilac prestao pružati usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ili mu je pružanje usluga zabranjeno, a pružanje usluge opoziva nije preuzeo drugi ovjerilac u smislu člana 13. stav (3) i člana 21. stav (5) ovog Zakona. (3) Ovjerioci su obavezni nadoknaditi troškove aktivnosti nadzornog organa u skladu s propisima donesenim na osnovu ovog Zakona. (4) Nadzorni organ vodi elektronski registar ovjerilaca sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, akreditiranih ovjerilaca i ovjerilaca sa sjedištem u trećim državama za čije potvrde garantira ovjerilac sa sjedištem u Bosni i Hercegovini u skladu s odredbama člana 24. stav (2) tačka b) ovog Zakona. Također, nadzorni organ vodi registar potvrda ovjerilaca koji sadrži kvalificirane potvrde ovjerilaca za pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Ovakve potvrde može izdavati i nadzorni organ. Ovi registri moraju biti, generalno, stalno dostupni upotrebom sredstava informacionih i komunikacionih tehnologija. Nadzorni organ stavlja svoj sigurni elektronski potpis na registre koje vodi. Potvrda nadzornog organa objavljuje se u "Službenom glasniku BiH". Član 21. (1) Prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora, nadzorni organ ovlašten je preduzeti mjere kojima se osigurava da su obaveze određene ovim zakonom i na osnovu njega donesenim podzakonskim propisima ispunjene. Nadzorni organ može zabraniti upotrebu neodgovarajućih tehničkih sredstava i postupaka ili pružanje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem. Nadzorni organ može opozvati potvrde ovjerioca ili potpisnika, ili narediti ovjeriocu opoziv potvrda. (2) Nadzorni organ će ovjeriocu zabraniti pružanje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem ako: a) ovjerilac ili njegova zaposlena lica ne demonstriraju pouzdanost koja se zahtijeva za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje pružaju; b) ovjerilac ili njegova zaposlena lica nemaju potrebna specijalistička znanja, iskustvo i stručne kvalifikacije; c) nema na raspolaganju potrebna finansijska sredstva; d) ne pruža usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem u skladu s internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnim konceptom; e) ne vodi registar potvrda u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; f) ne ispunjava obaveze u vezi s opozivom i suspenzijom, u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa; g) ne ispuni obaveze iz člana 7. stav (2) ovog Zakona. (3) Ako nije odredio blaže mjere iz stava (6) ovog člana, nadzorni organ će ovjeriocu koji izdaje kvalificirane potvrde zabraniti pružanje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, ako nisu zadovoljene druge odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa kojima se uređuje pružanje usluga. (4) Ako nije odredio blaže mjere iz stava (6) ovog člana, nadzorni organ će ovjeriocu koji koristi postupke za siguran elektronski potpis zabraniti pružanje svih ili pojedinih usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, ako tehnička sredstva i postupci ne zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona. (5) Ako nadzorni organ zabrani ovjeriocu pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, mora osigurati da se potvrde ovjerioca i potpisnika opozovu ili da drugi ovjerilac, u mjeri u kojoj pristane, preuzme obavljanje djelatnosti ovjerioca kojem je zabranjen rad, a najmanje registar potvrda i pružanje usluga opoziva. Potpisnici će biti obaviješteni o zabrani i opozivu ili preuzimanju, bez odlaganja. Ovjerilac je dužan osigurati da se usluga opoziva pruža i ako su potvrde opozvane. Ako ovjerilac ne osigura pružanje usluge opoziva, pružanje usluge na teret ovjerioca osigurat će nadzorni organ. (6) Nadzorni organ neće zabraniti pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, ako se blažim mjerama može postići usklađivanje s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa. Nadzorni organ može odrediti rokove i uvjete za otklanjanje nedostataka i izdati upozorenje o zabrani u slučaju da nedostaci koje utvrdi ne budu otklonjeni u razumnom roku koji odredi. Član 22. (1) Ovjerilac je dužan odrediti lice koje će, na zahtjev nadzornog organa, omogućiti pristup u poslovne prostorije u toku radnog vremena. Ovjerilac je dužan dostaviti ili pripremiti za inspekciju relevantne poslovne knjige, dokumentaciju iz člana 12. ovog Zakona i drugu dokumentaciju, i osigurati potrebne informacije i bilo koju drugu potrebnu pomoć. (2) Inspektor je ovlašten izuzeti dokumentaciju ako je to potrebno za osiguravanje dokaza ili za detaljno utvrđivanje nepravilnosti, na period od najviše 15 dana, o čemu izdaje potvrdu. (3) Podatke o potvrdama koji su lične prirode i podatke koji su zaštićeni po posebnom zakonu, s kojima se upozna prilikom nadzora, inspektor je dužan čuvati kao tajnu. (4) Protiv odluke nadzornog organa dozvoljena je žalba Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Žalba ne zadržava izvršenje. (5) Zabrana ne utiče na važenje prethodno izdatih potvrda. POGLAVLJE VII. DOBROVOLJNA AKREDITACIJA Član 23. (1) Ovjerioce koji koriste postupke za siguran elektronski potpis i koji dokažu da zadovoljavaju odredbe ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa nadzorni organ akreditirat će na zahtjev. Nadzorni organ može, pod istim uvjetima, akreditirati i ovjerioce sa sjedištem izvan Bosne i Hercegovine, ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje njihovih potvrda u Bosni i Hercegovini. Akreditirani ovjerilac može samo uz saglasnost nadzornog organa naznačavati svoju akreditiranost u pravnom prometu. Ova oznaka može se koristiti za usluge u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem, i proizvode, samo ako su zadovoljeni sigurnosni zahtjevi odredbi člana 14. ovog Zakona. (2) Dobrovoljna akreditacija ovjerioca treba da bude naznačena u kvalificiranoj potvrdi ili da bude dostupna na drugi odgovarajući način. POGLAVLJE VIII. PRIZNAVANJE STRANIH POTVRDA Član 24. (1) Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u državi članici Evropske unije ili državi koja je članica Evropskog ekonomskog prostora i čiju validnost Bosna i Hercegovina može provjeriti tretiraju se isto kao i domaće potvrde. Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca imaju isto pravno djelovanje kao domaće kvalificirane potvrde. (2) Potvrde koje su izdali ovjerioci sa sjedištem u trećim državama i čiju validnost Bosna i Hercegovina može provjeriti bit će priznate u Bosni i Hercegovini. Kvalificirane potvrde ovih ovjerilaca pravno će se tretirati kao i domaće kvalificirane potvrde ako: a) ovjerilac zadovoljava odredbe člana 8. ovog Zakona, i ako je akreditiran u skladu sa sistemom dobrovoljne akreditacije, u Bosni i Hercegovini, ili u državi članici Evropske unije ili državi koja je članica Evropskog ekonomskog prostora, b) domaći ovjerilac ili ovjerilac sa sjedištem u državi članici Evropske unije ili državi koja je članica Evropskog ekonomskog prostora, i koji zadovoljava odredbe člana 8. ovog Zakona, garantira za njegove potvrde u skladu s propisima o odgovornosti, c) se potvrda priznaje kao kvalificirana, ili se ovjerilac smatra ovjeriocem koji izdaje kvalificirane potvrde, na osnovu dvostranog ili višestranog međunarodnog ugovora između Bosne i Hercegovine i drugih država ili međunarodnih organizacija, d) se potvrda priznaje kao kvalificirana, ili se ovjerilac smatra ovjeriocem koji izdaje kvalificirane potvrde, na osnovu dvostranog ili višestranog međunarodnog ugovora između Evropske unije i trećih država ili međunarodnih organizacija. (3) Potvrde o zadovoljavanju sigurnosnih zahtjeva iz člana 14. stav (5) ovog Zakona, koje je izdalo tijelo sa sjedištem u trećoj državi, i koje je od te države priznato kao tijelo koje izdaje takve potvrde, bit će važeće kao i potvrde tijela iz člana 15. ovog Zakona, pod uvjetom da nadzorni organ utvrdi da su tehnički zahtjevi, ispitivanja i postupci provjere tog tijela ekvivalentni onima koje koriste tijela iz člana 15. ovog Zakona. POGLAVLJE IX. KAZNENE ODREDBE Član 25. (1) Svako lice koje upotrijebi podatke za formiranje potpisa drugog lica, bez znanja potpisnika i njegovog pristanka, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu do 8000 KM. (2) Novčanom kaznom u iznosu do 16000 KM kaznit će se za prekršaj ovjerilac ako: a) ne opozove potvrdu u skladu s odredbama člana 10. stav (1) ovog Zakona; b) ne dokumentira sigurnosne mjere koje je preduzeo u skladu s odredbama ovog Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih propisa za izdavanje, suspenziju i opoziv potvrda (član 12.); c) ne omogući pristup u poslovne prostorije, ili ne stavi na uvid relevantne poslovne knjige ili drugu dokumentaciju, uključujući i dokumentaciju iz člana 12. ovog Zakona, ili ne osigura informacije ili bilo koju drugu potrebnu pomoć (član 22.); d) ne obavijesti imaoca potvrde ili lice koje traži potvrdu u skladu s odredbama člana 16. ovog Zakona. (3) Novčanom kaznom u iznosu do 32000 KM kaznit će se za prekršaj ovjerilac ako: a) ne obavijesti nadzorni organ ili ne dostavi interna pravila o pružanju usluga i sigurnosni koncept (član 7. stav (2); b) ne obavijesti nadzorni organ o okolnostima koje ga sprečavaju ili mu onemogućavaju obavljanje djelatnosti u skladu s internim pravilima o pružanju usluga i sigurnosnim konceptom (član 7. stav (5); c) ne vodi registar potvrda ili ne osigura sigurno i neodgodivo pružanje usluge opoziva (član 8. stav (1) tačka b); d) ne preduzme odgovarajuće mjere kojima se osigurava da podatke za formiranje potpisa ne mogu čuvati ili kopirati ni ovjerioci ni treća lica (član 8. stav (1) tačka h); e) ne koristi, ne provodi ili ne preporuči odgovarajuća tehnička sredstva i postupke koji zadovoljavaju odredbe člana 14. ovog Zakona; f) nastavi obavljati djelatnost protivno zabrani nadzornog organa (član 21. stav (2) do (4); g) ne utvrdi pouzdano identitet ili druge potrebne podatke lica koje traži kvalificiranu potvrdu (član 9.); h) koristi oznaku akreditiranog ovjerioca protivno odredbama člana 23. stav (1) ovog Zakona. (4) Novčanom kaznom u iznosu od 2 000 KM kaznit će se za prekršaj i odgovorno lice pravnog lica, koje učini prekršaj iz st.(2) i (3) ovog člana. (5) Ako je ovjerilac fizičko lice, za prekršaj iz st. (2) i (3) ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu do 10 000 KM. (6) Novčanom kaznom u iznosu do 10 000 KM kaznit će se za prekršaj potpisnik, ako: a) ne čuva podatke za formiranje elektronskog potpisa ili ne spriječi neovlašten pristup tim podacima (član 17. stav (1); b) ne dostavi sve potrebne podatke i informacije o promjenama koje utiču ili mogu uticati na tačnost utvrđivanja potpisnika (član 17. stav (2); c) ne zatraži opoziv potvrde u skladu s članom 17. stav (3) ovog Zakona. POGLAVLJE X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 26. (1) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine će, na prijedlog ministra nadležnog za informaciono društvo, u skladu s aktuelnim stanjem nauke i tehnike, donijeti podzakonske propise koji su potrebni za provođenje ovog Zakona. Ovim propisima bit će obuhvaćeni: a) iznos naknade za rad nadzornog organa, b) finansijska sposobnost ovjerioca i minimalan iznos osiguranja za odgovornost od štete, c) tehnički sigurnosni zahtjevi za siguran elektronski potpis, d) prikazivanje podataka koji se potpisuju elektronskim potpisom, e) elektronski potpis za kvalificirane potvrde, f) elektronski potpis nadzornog organa, g) sistemi nadzornog organa, h) zaštita tehničkih sredstava za siguran elektronski potpis ovjerioca, i) ispitivanje tehničkih sredstava i postupaka, j) pružanje usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem koje se odnose na kvalificirane potvrde i siguran elektronski potpis, k) zahtjev za izdavanje kvalificirane potvrde, l) kvalificirana potvrda, m) registar potvrda i pružanje usluga opoziva za kvalificirane potvrde, n) siguran vremenski pečat, o) sigurnosni koncept i interna pravila o pružanju usluga za kvalificirane potvrde, p) dokumentacija iz člana 12. ovog Zakona, r) obnova elektronskog potpisa, s) nadzor i akreditacija. (2) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijet će propise iz stava (1) ovog člana najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ovog Zakona. (3) Ministar nadležan za informaciono društvo će u redovnoj proceduri u roku od dva mjeseca uskladiti unutrašnju organizaciju ministarstva s članom 20. stav (1) ovog Zakona. Član 27. Ovaj Zakon stupa na snagu u roku šest mjeseci od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".
Zakon o klasifikaciji djelatnosti BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 76/06 25.09.2006 SG BiH 47/10, SG BiH 32/10, SG BiH 100/08 klasifikacija djelatnosti Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 76/06 Početna Dokumenti Službeni glasnik BiH Dokumenti pregled Službeni glasnik BiH, broj 76/06 Na osnovu člana IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 81. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 20. juna 2006. godine, i na 60. sjednici Doma naroda, održanoj 7. jula 2006. godine, usvojila je ZAKON O KLASIFIKACIJI DJELATNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI DIO PRVI - OSNOVNE ODREDBE Član 1. Ovim Zakonom utvrđuje se pojam klasifikacije djelatnosti u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: KDBiH), značaj i cilj zakona, primjena zakona i donošenje Odluke o klasifikaciji djelatnosti u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Odluka). Član 2. KDBiH je obavezan standard koji se upotrebljava pri evidentiranju, prikupljanju, obradi, analiziranju, publiciranju i iskazivanju podataka po djelatnostima značajnim za praćenje stanja i kretanja na ekonomskom, demografskom i socijalnom području u Bosni i Hercegovini. DIO DRUGI - OPĆE ODREDBE I DONOŠENJE ODLUKE O KDBiH POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE Član 3. KDBiH se primjenjuje: a) u praćenju promjena u ekonomiji i za donošenje mjera ekonomske i socijalne politike; b) u službenoj statistici, sistemu informiranja, evidenciji i planiranju razvoja; c) u prikupljanju, obradi i objavljivanju podataka prema djelatnostima; d) u sklapanju ugovora i izvršavanju međunarodnih obaveza; e) u naučnoistraživačkom i analitičkom radu; f) za upis djelatnosti u statističke, administrativne i registre posebnih namjena. Član 4. KDBiH kao statistički standard utvrđuje se u skladu sa Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 26/04 i 42/04). Član 5. (1) KDBiH se zasniva na "Statističkoj nomenklaturi ekonomskih aktivnosti Evropske unije NACE Rev. 1.1." (Propis EEC broj 29/02) i uporediva je s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda (ISIC Rev. 3). (2) KDBiH se mora stalno usklađivati sa svim zvaničnim promjenama Statističke nomenklature ekonomskih aktivnosti Evropske unije, a time i s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti Ujedinjenih naroda. POGLAVLJE II. DONOŠENJE ODLUKE O KDBiH Član 6. (1) Odluku o KDBiH donosi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija). (2) Sastavni dio Odluke iz stava (1) ovog člana čine: a) Klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine, b) Klasifikacija djelatnosti Bosne i Hercegovine s objašnjenjima. (3) Agencija donosi Odluku iz stava (1) ovog člana u saradnji s Federalnim zavodom za statistiku i Zavodom za statistiku Republike Srpske (u daljnjem tekstu: entitetski zavodi). (4) Usklađivanje KDBiH s međunarodnim standardima iz člana 5. stav (2) ovog Zakona obavlja Agencija u saradnji s entitetskim zavodima donošenjem Odluke o reviziji KDBiH ili Odluke o novoj KDBiH, zavisno od obima promjena. Član 7. (1) Entiteti i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) mogu predlagati razradu klasifikacije djelatnosti na nivou podrazreda. (2) Razrada klasifikacije djelatnosti iz stava (1) ovog člana može se vršiti jedanput godišnje. (3) Prijedlozi razrade moraju se dostaviti Agenciji do 1. septembra tekuće godine. (4) Agencija, entitetski zavodi i Brčko Distrikt dužni su usaglasiti prijedloge razrade na nivou podrazreda. (5) Usaglašeni prijedlog razrade iz stava (1) ovog člana Agencija donosi do 1. decembra tekuće godine. DIO TREĆI - PRIMJENA KDBiH I STATISTIČKI REGISTRI POGLAVLJE I. PRIMJENA KDBiH Član 8. KDBiH se upotrebljava za određivanje djelatnosti, odnosno za sva razvrstavanja po djelatnostima poslovnih i drugih subjekata i njihovih dijelova za potrebe statistike, različitih službenih i drugih administrativnih zbirki podataka (evidencije, registri, baze podataka i sl.). Član 9. KDBiH ima sljedeće hijerarhijske kategorije grupiranja privrednih i drugih djelatnosti: a) područje (označeno jednoslovnom abecednom šifrom), b) potpodručje (označeno dvoslovnom abecednom šifrom), c) oblast (označena dvocifrenom šifrom), d) grana (označena trocifrenom šifrom), e) razred (označen četverocifrenom šifrom), f) podrazred (označen peterocifrenom šifrom). Član 10. Prema KDBiH razvrstavaju se po djelatnostima: a) pravna i fizička lica koja obavljaju djelatnost u skladu sa zakonskim propisima, b) organi vlasti i uprave na nivou države, c) organi vlasti i uprave na nivou entiteta i Brčko Distrikta, d) organi vlasti i uprave na nivou kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, e) organi vlasti i uprave jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. Član 11. Razvrstavanje po djelatnostima subjekata iz člana 10. ovog Zakona, u skladu s KDBiH, obavljaju nadležni organi Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta, u skladu sa zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta. Član 12. (1) Subjekti iz člana 10. ovog Zakona i njihovi dijelovi razvrstavaju se u područja, potpodručja, oblasti, grane, razrede i podrazrede KDBiH, prema djelatnostima koje obavljaju. (2) Ako poslovni subjekti iz stava (1) ovog člana obavljaju više djelatnosti, razvrstavaju se prema djelatnosti koju pretežno obavljaju. (3) U svim slučajevima međunarodne razmjene podataka subjekti iz člana 10. ovog Zakona razvrstavaju se do nivoa razreda, zavisno od zahtijevanog nivoa agregacije. (4) Za svrhe produkcije i objavljivanja statističkih rezultata namijenjenih domaćim korisnicima, subjekti iz člana 10. ovog Zakona razvrstavaju se do nivoa podrazreda, zavisno od zahtijevanog nivoa agregacije. POGLAVLJE II. STATISTIČKI REGISTRI Član 13. (1) Nadležni statistički organi na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko Distrikta vode statističke registre subjekata iz člana 10. ovog Zakona u skladu sa KD BiH. (2) Sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stava (1) ovog člana se određuje u skladu sa međunarodnim standardima i standardima Evropske unije. DIO ČETVRTI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 14. Entitetski zakoni i zakon Brčko Distrikta, kojima se uređuje klasifikacija djelatnosti, uskladit će se s ovim Zakonom u roku od 90 dana nakon njegovog stupanja na snagu. Član 15. Entiteti i Brčko Distrikt donijet će podzakonske akte o razvrstavanju subjekata iz člana 10. ovog Zakona, u skladu sa ovim Zakonom i Metodologijom za statističku primjenu KDBiH, u roku od 120 dana od dana početka primjene ovog Zakona. Član 16. U prijelaznom periodu, do usaglašavanja zakona iz člana 14. ovog Zakona, za statističke i analitičke potrebe primjenjivat će se do sada važeći propisi koji uređuju klasifikaciju djelatnosti.
Ispravka Zakona o sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 75/06 19.09.2006 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 06/06 ispravka,saobraćaj,zakon,putevi,sigurnost ISPRAVKA ZAKONA O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI U ~lanu 224. stav (6) rije~i: "~lana 219. stav (2)", zamjenjuju se rije~ima: "~lana 220. stav (2)". PSBiH broj 262/05 15. septembra 2006. godine Sarajevo Slu`ba Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH
Zakon o zaštiti potrošača u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 25/06 04.04.2006 SG BiH 88/15 potošači,zakon,zaštita potrošača Broj 25 - Strana 2468 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. upotrijebiti prema njegovoj namjeni (~lan 26. stav (1) ovog Zakona); c) svoje servise, odnosno ovla{tene servise, servisere i tr`i{te redovno ne snabdijeva potrebnom vrstom i koli~inom rezervnih dijelova, pribora i drugih proizvoda bez kojih se tehni~ki slo`en proizvod ne mo`e upotrijebiti prema predvi|enoj namjeni (~lan 27. stav (1) ovog Zakona). (2) Ako je dobavlja~ pravno lice, za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se i odgovorno lice u pravnom licu nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM. XXI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 129. (1) UKZP entiteta uspostavljeni su na osnovu ~lana 9. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", br. 30/01) i nastavljaju provoditi svoje nadle`nosti kako je propisano ~l.15., 16. i 17. tog zakona do 31. decembra 2005. godine. (2) Od 1. januara 2006.godine nadle`nosti UKZP iz oblasti za{tite potro{a~a provodit }e nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta BiH. ^lan 130. (1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje va`iti Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 17/02 i 44/04). (2) Nadle`ni organi donijet }e propise za provo|enje ovog Zakona kao i za provo|enje relevantnih preporuka Evropske komisije u oblasti za{tite potro{a~a, u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (3) Entiteti i Br~ko Distrikt BiH du`ni su uskladiti sve propise i druge akte, najkasnije u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 131. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH". PSBiH broj 271/ 06 21. februara 2006. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r. Na temelju ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 74. sjednici Zastupni~koga doma, odr`anoj 14. velja~e 2006, i na 54. sjednici Doma naroda, odr`anoj 21. velja~e 2006, usvojila je ZAKON O ZA[TITI POTRO[A^A U BOSNI I HERCEGOVINI I. OP]E ODREDBE ^lanak 1. (1) Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: Zakon) ure|uje odnose izme|u potro{a~a, proizvo|a~a i trgovaca na teritoriju Bosne i Hercegovine. (2) Na odnose i slu~ajeve iz podru~ja za{tite potro{a~a koji nisu propisani ovim Zakonom primjenjivat }e se odredbe Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04), Zakona o op}oj sigurnosti proizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 45/04) te odgovaraju}e odredbe zakona kojima se ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini. U slu~aju dvojbe ili sukoba odredaba, primjenjivat }e se odredba koja potro{a~ima pru`a ve}i stupanj za{tite. (3) Potro{a~ je svaka fizi~ka osoba koja kupuje, stje~e ili rabi proizvode ili usluge za svoje osobne potrebe i za potrebe svoga ku}anstva. (4) Proizvo|a~ je svaka fizi~ka ili pravna osoba koja posluje u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vrstu ili oblik vlasni{tva, javna ili privatna, koja u cijelosti ili djelomi~no proizvodi proizvod ili pru`a uslugu. Prema definiciji, proizvo|a~ je: a) svaka osoba koja uvozi proizvod ili uslugu u Bosnu i Hercegovinu, b) svaka osoba koja stavljaju}i svoje ime, robni `ig, logotip, naljepnicu ili drugu karakteristi~nu oznaku na proizvod predstavlja sebe kao proizvo|a~a. (5) Trgovac je svaka osoba koja izravno ili u svojstvu posrednika izme|u drugih osoba prodaje proizvode ili pru`a usluge potro{a~u. (6) Proizvo|a~ koji izravno dostavlja robu ili usluge potro{a~ima tako|er se smatra trgovcem. (7) Proizvod je svaka stvar nastala kao ishod ljudske djelatnosti, namijenjena potro{a~ima ili je vjerojatno da }e je rabiti potro{a~i, isporu~ena, bez obzira ho}e li biti pla}ena ili ne, tijekom komercijalne djelatnosti i bez obzira je li nova, rabljena ili prera|ena. (8) Proizvodi obuhva}aju gotove proizvode, kao i sirovine i sastavne dijelove. Oni obuhva}aju sve vrste proizvoda, uklju~uju}i i poljoprivredne proizvode. (9) Robom se smatraju i proizvodi i nekretnine. (10) Usluga je svaka djelatnost ~ija je namjena da bude ponu|ena potro{a~ima. ^lanak 2. Potro{a~ se ne mo`e odre}i niti biti uskra}en za prava koja su mu dana ovim Zakonom. ^lanak 3. Temeljna potro{a~ka prava su: a) pravo pristupa osnovnim robama i uslugama; b) pravo na obrazovanje o potro{a~kim pitanjima, c) pravo na sigurnost i za{titu `ivota i zdravlja; d) pravo na informiranost; e) pravo na izbor; f) pravo da bude saslu{an i zastupan; g) pravo na naknadu {tete i kompenzaciju; h) pravo na `ivot i rad u zdravom i odr`ivom okoli{u. ^lanak 4. Nadle`na tijela za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini imaju glavnu odgovornost za promoviranje i provedbu potro{a~kih prava. ^lanak 5. Zahtjevi u podru~ju za{tite potro{a~a uzimat }e se u obzir kod definiranja i provedbe ostalih politika i aktivnosti nadle`nih tijela u Bosni i Hercegovini. ^lanak 6. Trgovci i druge pravne i fizi~ke osobe koje, sukladno ovome Zakonu, potro{a~ima isporu~uju proizvode ili pru`aju usluge obvezni su poslovati na jezicima u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini i u pisanim dokumentima navoditi puni naziv tvrtke i sjedi{ta ili skra}eni naziv tvrtke, ako je takav naziv upisan u sudski ili obrtni~ki registar i sjedi{te. II. OBVEZA OBAVLJANJA TRGOVINSKE DJELATNOSTI NA PO[TEN NA^IN ^lanak 7. (1) Trgovac je obvezan prodavati proizvod, odnosno pru`ati uslugu potro{a~u na na~in koji nije u suprotnosti s dobrim poslovnim obi~ajima. (2) Trgovac je obvezan prodavati proizvode, odnosno pru`ati usluge svim potro{a~ima pod jednakim uvjetima. Ako pojedinim skupinama odobrava posebne uvjete (rodilje, mladenci, invalidne osobe, umirovljenici i dr.), oni trebaju biti jasno istaknuti na prodajnom mjestu. (3) Trgovac je obvezan isporu~iti potro{a~u pla}eni proizvod ili uslugu. (4) Trgovcu je zabranjena diskriminacija bilo kojeg potro{a~a, osobito odbijanjem prodaje proizvoda koji je izlo`en ili na drugi na~in pripremljen za prodaju, ili odbijanjem pru`anja usluga koje se mogu obaviti, ili uvjetovanjem prodaje proizvoda, ili pru`anjem usluga prodajom drugih proizvoda ili pru`anjem drugih usluga. ^lanak 8. (1) Trgovac je du`an rasprodaju proizvoda objaviti na na~in uobi~ajen u mjestu prodaje. (2) Proizvod na rasprodaji treba biti jasno i vidljivo ozna~en prija{njom cijenom i cijenom nakon sni`enja. (3) Ako je postotak sni`enja cijena objavljen u rasponu, najve}i se postotak sni`enja treba odnositi na najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji. ^lanak 9. Proizvod koji je na rasprodaji jer mu uskoro istje~e uporabni rok dodatno treba imati vidljivo istaknut krajnji uporabni rok. ^lanak 10. (1) Trgovac koji na rasprodaji prodaje proizvod s nedostatkom ili pogre{kom du`an je takav proizvod fizi~ki odvojiti od redovite prodaje ispravnog proizvoda i vidljivo istaknuti da se radi o prodaji proizvoda s nedostatkom ili pogre{kom, te svaki pojedina~ni proizvod posebno ozna~iti. (2) Trgovac je du`an upoznati kupca o tome u ~emu se sastoji nedostatak ili pogre{ka na proizvodu. (3) Trgovac koji prodaje proizvode kojima uskoro istje~e uporabni rok, du`an je takve proizvode fizi~ki odvojiti od redovite prodaje ostalih proizvoda i vidljivo istaknuti da se radi o prodaji proizvoda kojima uskoro istje~e uporabni rok. III. PRODAJA PROIZVODA I PRU@ANJE USLUGA ^lanak 11. (1) Trgovac je obvezan vidljivo istaknuti prodajnu cijenu proizvoda i usluga u slu`benoj valuti Bosne i Hercegovine. (2) Prodajna cijena proizvoda i usluga je kona~na cijena u koju su uklju~eni svi porezi, doprinosi i pristojbe i jednaka je prodajnoj cijeni iz popisne knjige. (3) Osim prodajne cijene proizvoda, vidljivo treba biti istaknuta i cijena za jedinicu mjere toga proizvoda te naziv i vrsta proizvoda. (4) Cijenu za jedinicu mjere nije potrebno isticati ako je jednaka prodajnoj cijeni proizvoda. (5) U rasutom su stanju oni proizvodi ponu|eni na prodaju koji nisu prethodno omotani i koji su izmjereni u nazo~nosti potro{a~a. Kod proizvoda u rasutom stanju isti~e se samo cijena za jedinicu mjere. (6) Prodajna cijena i cijena za jedinicu mjere trebaju biti jasno, vidljivo, ~itko i jednozna~no napisani na proizvodu, odnosno omotu, te na prodajnom mjestu proizvoda i usluge, kao i na proizvodu u izlogu. Na proizvodu, osim prodajne cijene iz stavka (2) ovoga ~lanka, ne smiju se isticati druge cijene, osim u slu~aju rasprodaje. (7) Trgovac je du`an za prodani proizvod, odnosno za pru`enu uslugu, izdati ra~un potro{a~u, sukladno zakonu i posebnim propisima. (8) Osim Zakonom propisanih sadr`aja, ra~un mo`e sadr`avati i druge sadr`aje korisne za potro{a~e. (9) Trgovac je du`an potro{a~u omogu}iti provjeru ispravnosti zara~unatog iznosa u odnosu na kvalitetu i koli~inu kupljenoga proizvoda, odnosno pru`ene usluge. (10) Trgovac je du`an pridr`avati se prodajne cijene proizvoda i usluga. ^lanak 12. Neovisno o op}im odredbama o ugovornim odnosima, potro{a~eva nov~ana obveza koju pla}a putem po{te, banke ili neke druge ustanove za platni promet smatrat }e se izmirenom na dan kada je takva ustanova od potro{a~a primila nalog za pla}anje. ^lanak 13. (1) Ako trgovac uz prodaju proizvoda potro{a~ima nudi dostavu proizvoda u ku}u ili stan ili na neko drugo mjesto, obvezan je potro{a~u proizvod dostaviti u ispravnom stanju, u ugovorenoj kvaliteti i koli~ini i u dogovorenom roku, te mu tom prilikom uru~iti sve pripadaju}e dokumente. (2) Dostavom proizvoda iz stavka (1) ovoga ~lanka ne smatra se ostavljanje proizvoda ispred potro{a~evih ulaznih vrata u ku}u ili stan. ^lanak 14. (1) Trgovac je du`an sa~uvati sva svojstva proizvoda namijenjenog za prodaju na na~in utvr|en valjanim propisima o kvaliteti proizvoda ili u preporuci proizvo|a~a, a osobito proizvoda s ograni~enim uporabnim rokom. (2) Na omotu proizvoda s propisanim uporabnim rokom on treba biti jasno, vidljivo i ~itko nazna~en. (3) Proizvod koji zbog svojih svojstava ne odgovara uobi~ajenoj uporabi i propisanoj kvaliteti, trgovac ne smije prodavati. ^lanak 15. (1) Trgovac je du`an, na zahtjev potro{a~a, upoznati ga o svojstvima ponu|enog proizvoda. (2) Na izabranom uzorku proizvoda trgovac je du`an prikazati rad proizvoda i dokazati njegovu ispravnost. Ako to nije mogu}e, trgovac je obvezan potro{a~u dati detaljne upute i obja{njenja o proizvodu koji prodaje. (3) Trgovac koji ne mo`e ispuniti obvezu iz stavka (1) ovoga ~lanka du`an je proizvod povu}i iz prodaje. ^lanak 16. Trgovac, prilikom prodaje proizvoda, potro{a~u treba osigurati dokumente iz ~l. 26. i 27. ovoga Zakona, propisane oznake, podatke i deklaraciju, te popis vlastitih i ovla{tenih servisa. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2469 Broj 25 - Strana 2470 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ^lanak 17. (1) Trgovac treba prodavati proizvod u originalnom omotu ili ambala`i, a na zahtjev potro{a~a, du`an je proizvod posebno omotati. (2) U slu~aju ponude posebnog papira za omotavanje i uporabe dodatnih ukrasa, cijena tih dekoracija treba biti jasno i vidljivo istaknuta. (3) Omot (vre}ice, poseban papir i dr.) koji ima logotip i/ili naziv proizvo|a~a i/ili trgovca smatra se promid`benim sredstvom koje trgovac ne smije posebno zara~unati kupcu. (4) Omot treba biti ne{kodljiv za zdravlje, prilago|en obliku i masi proizvoda i ne smije stvarati zabunu kod potro{a~a u pogledu mase i veli~ine proizvoda. ^lanak 18. (1) U slu~aju nedostatka na proizvodu, trgovac je, na zahtjev i po izboru potro{a~a, du`an: a) zamijeniti proizvod s nedostatkom drugim istovjetnim novim ispravnim proizvodom; b) vratiti pla}eni iznos i naknaditi stvarne razumne tro{kove povrata proizvoda s nedostatkom; c) ukloniti nedostatak na proizvodu o svome tro{ku. (2) Ako je nedostatak vidljiv, potro{a~ zahtjev iz stavka (1) ovoga ~lanka u pisanom obliku treba dostaviti trgovcu u roku od osam dana od dana preuzimanja proizvoda. (3) Ako potro{a~ naknadno otkrije skriveni nedostatak na proizvodu, zahtjev u pisanom obliku treba podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana preuzimanja proizvoda. Ovaj rok ne odnosi se na proizvode s jamstvom (jamstvenim listom). (4) Ako potro{a~ nakon jednoga mjeseca otkrije skriveni nedostatak na proizvodu, osim vra}enog pla}enoga iznosa iz stavka (1) to~ka b) ovoga ~lanka, potro{a~u pripadaju i kamate po stopama poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri mjeseca, od dana kupnje do dana isplate. ^lanak 19. (1) Ako je usluga pru`ena nepravilno ili djelomi~no, trgovac je, na zahtjev i po izboru potro{a~a, du`an: a) uslugu ponovno pru`iti, odnosno dovr{iti ili b) umanjiti ugovorenu cijenu usluge zbog slabije kvalitete. (2) Ako je nedostatak vidljiv, potro{a~ zahtjev iz stavka (1) ovoga ~lanka u pisanom obliku treba dostaviti trgovcu u roku od osam dana od dana pru`anja usluge. (3) Ako potro{a~ naknadno otkrije skriveni nedostatak na pru`enoj usluzi, zahtjev u pisanom obliku treba podnijeti u roku od dva mjeseca od dana kada je skriveni nedostatak otkriven, a najkasnije u roku od dvije godine od dana pru`anja usluge. Ovaj rok ne odnosi se na usluge za koje je obvezan jamstveni list. (4) Ako potro{a~ nakon mjesec dana otkrije skriveni nedostatak na pru`enoj usluzi, osim vra}enog pla}enog iznosa iz stavka (1) to~ka b) ovoga ~lanka, potro{a~u pripadaju i kamate po stopi poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri mjeseca, od dana pru`anja usluge do dana isplate. ^lanak 20. (1) Ako u slu~ajevima iz ~l. 18. i 19. ovoga Zakona trgovac ne osporava nedostatak, du`an je bez odgode udovoljiti zahtjevu potro{a~a. (2) Ako trgovac osporava nedostatak, du`an je u pisanom obliku odgovoriti potro{a~u u roku od osam dana od primitka zahtjeva. (3) Ako trgovac osporava nedostatak, a potro{a~ ne odustaje od svojeg zahtjeva, stru~no mi{ljenje o opravdanosti zahtjeva daje ovla{teni sudski vje{tak ili nadle`ni institut u Bosni i Hercegovini. (4) Ukoliko se vje{ta~enjem doka`e nedostatak na proizvodu ili usluzi, tro{kove vje{ta~enja namiruje trgovac. ^lanak 21. (1) Ukoliko proizvod koji je potro{a~ dao trgovcu ili ovla{tenom servisu na popravak, odr`avanje ili doradbu bude izgubljen ili uni{ten, trgovac je du`an prema potro{a~evom izboru: a) u roku od osam dana od dana podno{enja potro{a~evog zahtjeva isporu~iti novi proizvod s istim svojstvima i za istu namjenu ili b) bez odgode namiriti po~injenu {tetu u visini maloprodajne cijene novog proizvoda. (2) Ako trgovac ili ovla{teni servis o{teti ili pokvari proizvod koji je primio na popravak, odr`avanje ili doradbu, du`an je o vlastitom tro{ku popraviti o{te}enje, odnosno ukloniti kvar u roku od tri dana, ukoliko se na taj na~in ne smanjuje vrijednost i uporabljivost proizvoda. Ako to nije mogu}e, potro{a~u pripada pravo iz stavka (1) ovoga ~lanka. IV. DEKLARIRANJE PROIZVODA ^lanak 22. Proizvodi namijenjeni potro{a~ima moraju imati deklaraciju sukladno zakonu, tehni~kim i drugim propisima, odnosno standardima, napisanu na jednom od jezika u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini. ^lanak 23. (1) Deklariranje proizvoda je navo|enje podataka na proizvodu ili na omotu kojima se identificiraju proizvodi, njihova svojstva te podaci o proizvo|a~u i pravnoj ili fizi~koj osobi koja proizvod pu{ta u prodaju. (2) Deklaracijom se smatraju svi podaci, oznake, proizvo|a~ki ili trgova~ki `igovi, slike (ilustracije) i znakovi na proizvodu i na njegovom omotu. (3) Deklariranjem se smatra i pisani dodatak, plo~ica, karika, kop~a i druge upute dane na proizvodu i/ili na omotu, te prati proizvod ili se na njega odnosi. (4) Deklaracija je obvezna za svaki proizvod i treba sadr`avati najmanje sljede}e podatke: a) naziv proizvoda, naziv pod kojim se proizvod prodaje; b) vrstu proizvoda ili model proizvoda; c) naziv i punu adresu proizvo|a~a, a za uvozne proizvode i naziv i sjedi{te uvoznika, te zemlju podrijetla. (5) Kod prethodno omotanog proizvoda deklaracija treba sadr`avati i netomasu, minimalni rok valjanosti, te, ako postoje, modificirana svojstva proizvoda i organizama, sastavne dijelove i dodatke, kao i postupak kojim je to ostvareno. (6) Naziv pod kojim se proizvod prodaje je oznaka ili opis proizvoda i njegove uporabe, ako je potrebno, {to je dovoljno za to~no omogu}avanje kupcu da prepozna tra`eni proizvod i razlikuje ga od drugih sli~nih proizvoda s kojima bi ga bilo mogu}e zamijeniti. (7) Sadr`aj deklaracije za pojedine proizvode ili skupine proizvoda propisuje nadle`no tijelo. (8) Puna adresa iz stavka (4) to~ka c) ovoga ~lanka obvezno sadr`i: mjesto, ulicu i ku}ni broj, broj telefona i telefaksa te adresu elektronske po{te, a mo`e sadr`avati i broj po{tanskog pregratka. (9) Smatrat }e se da proizvod, njegovi sastojci ili dodaci, kao i organizmi, imaju modificirana svojstva u smislu stavka (5) ovoga ~lanka: a) ako stru~no mi{ljenje utemeljeno na odgovaraju}oj analizi mo`e pokazati da su utvr|ena svojstva razli~ita u uporedbi s uobi~ajenim za taj proizvod sastavom ili dodatkom, kao i organizmima, uzev{i u obzir prihva}ene granice prirodnih razli~itosti za ta svojstva; b) ako postoji prisutnost tvari u proizvodu, sastavu ili dodatku, kao i u organizmu, koje nema u istom takvom ve} postoje}em proizvodu, a koja mo`e ili za koju se procjenjuje da bi mogla utjecati na zdravlje; c) ako postoji prisutnost tvari u proizvodu, sastavu ili dodatku, kao i u organizmu, koje nema u istom takvom ve} postoje}em proizvodu, a koja izaziva opravdanu sumnju da proizvod nije pogodan za uporabu; d) ako postoji prisutnost genetski modificiranog organizma ili njegovih metabolita. (10) Na proizvodima se ne smiju uklanjati ili mijenjati oznake ili drugi podaci navedeni u deklaraciji. V. ODGOVORNOST ZA PROIZVOD ^lanak 24. (1) Proizvo|a~ je odgovoran za {tetu uzrokovanu pogre{kom u njegovom proizvodu, sukladno odredbama zakona kojima se ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini. VI. JAMSTVO ZA PROIZVOD ILI USLUGU ^lanak 25. Prodavac je odgovoran za nedostatke na robi koji postoje u trenutku prijenosa rizika na potro{a~a, bez obzira je li on svjestan ove ~injenice, sukladno odredbama zakona kojim se ure|uju obligacijski odnosi u Bosni i Hercegovini. ^lanak 26. (1) Za tehni~ki slo`ene proizvode, proizvo|a~, odnosno dobavlja~ du`an je ustvrditi i u tehni~kom naputku navesti rok osiguranog servisiranja i tr`i{te opskrbiti rezervnim dijelovima, priborom i drugim proizvodima bez kojih se taj proizvod ne mo`e rabiti prema predvi|enoj namjeni (u daljnjem tekstu: rezervni dijelovi). (2) Rok iz stavka (1) ovoga ~lanka ne smije biti kra}i od tri godine za ku}anske aparate, odnosno pet godina za druge tehni~ki slo`ene proizvode, ako propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije druk~ije odre|eno. (3) Nakon prestanka proizvodnje odre|enog proizvoda, proizvo|a~ ili dobavlja~ du`an je osigurati nabavu rezervnih dijelova radi odr`avanja proizvoda u roku koji za tehni~ki slo`ene proizvode ne mo`e biti kra}i od deset godina. (4) Ako proizvo|a~, odnosno dobavlja~ nema vlastiti servis u Bosni i Hercegovini, du`an je za tehni~ki slo`ene proizvode osigurati popis pravnih i fizi~kih osoba (servisa) koje je ovlastio za pru`anje usluga u Bosni i Hercegovini. ^lanak 27. (1) Proizvo|a~, odnosno dobavlja~ du`an je ovla{tene servise i tr`i{te redovito opskrbljivati potrebnom vrstom i koli~inom rezervnih dijelova. (2) Ovla{ten je servis koji ima valjanu punomo} proizvo|a~a da mo`e servisirati proizvode i ima potpisan ugovor za nabavu rezervnih dijelova. VII. OGLA[AVANJE PROIZVODA I USLUGA ^lanak 28. (1) Ogla{avanje je bilo kakvo komuniciranje u svezi s trgovinom, poslovanjem, obrtom ili djelatno{}u kako bi se promovirala nabava roba i usluga, uklju~uju}i i sve oblike nepokretne imovine. (2) Ogla{avanjem se smatra i ponuda robe ili usluge u bilo kojem obliku, a osobito u obliku letka, plakata i postera. ^lanak 29. (1) Ogla{avanje proizvoda i usluga ne smije biti u suprotnosti sa zakonima i drugim propisima, ne smije vrije|ati ljudsko dostojanstvo niti kr{iti temeljna ljudska, gospodarska, dru{tvena i kulturna prava. (2) Oglasi ne smiju sadr`avati bilo kakvu izjavu ili vidljivi prikaz koji bi, neposredno ili posredno, izostavljanjem, nedore~eno{}u ili pretjerivanjem potro{a~e dovodio u zabludu, a naro~ito u pogledu: a) svojstava proizvoda ili usluge, kao {to su: priroda, sastav, postupak i da tum proizvodnje, mogu}nost uporabe, djelotvornost i u~inci, koli~ina, kvaliteta, trgova~ko ili zemljopisno podrijetlo ili utjecaj na okoli{; b) vrijednosti proizvoda ili usluge i ukupne cijene koju treba stvarno platiti; c) isporuke, zamjene, povrata ili odr`avanja; d) jamstvenih uvjeta; e) autorskih i srodnih prava i prava industrijskog vlasni{tva, kao {to su: patenti, `igovi, industrijski oblici, crte`i i modeli, oznake zemljopisnog podrijetla i planovi rasporeda integriranih sklopova (topografija) te trgova~kih imena; f) potvrde skladnosti (homogenizacije) i slu`benog priznavanja, dodjele medalja, nagrada i postignu}a ostvarenih u dobrotvorne ciljeve. (3) Ogla{avanje ne smije nedoli~no uporabiti rezultate istra`ivanja ili navode izdvojene iz tehni~kih i znanstvenih djela. Statisti~ki podaci ne smiju biti prikazivani radi pretjerivanja ispravnosti tvrdnji u oglasnim porukama. Ne smiju se uporabiti znanstveni pojmovi za neistinito pripisivanje znanstvenih vrijednosti u oglasnim porukama. (4) Ogla{avanje proizvoda i usluga ne smije biti neprimjereno, zavaravaju}e, dvojbeno i treba po{tivati dobre poslovne obi~aje. Oglasne poruke trebaju biti na jednom od jezika u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini, ako su namijenjene potro{a~ima u Bosni i Hercegovini. Iznimno, slogani ili drugi dijelovi oglasne poruke mogu biti na drugom jeziku ili na drugom pismu. (5) Neprimjerenim ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju se oglasne poruke koje imaju uvredljive dijelove ili koje bi mogle biti uvredljive za potro{a~e, ~itatelje, gledatelje ili slu{atelje. (6) Neprimjerenim ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju se oglasne poruke koje nisu eti~ne, te djeluju nedostojno, odnosno zavaravaju}e, ili sadr`e elemente koji prouzrokuju ili bi mogli prouzro~iti tjelesnu, du{evnu ili drugu {tetu kod djece ili sadr`e elemente koji ili iskori{tavaju ili zlouporabljuju ili bi mogli zlouporabiti njihovu lakovjernost ili neiskustvo. (7) Zavaravaju}im ogla{avanjem proizvoda i usluga smatraju se oglasne poruke i djelovanje kojima se potro{a~ vara ili ga se mo`e prevariti, te time utjecati na njegovo gospodarsko pona{anje ili {teti ili mo`e {tetiti drugim sudionicima u tr`i{nom natjecanju, uklju~uju}i prikazivanje manjim slovima, brojkama, slikama i znakovima (piktogramima) bitnih sastojaka ponude, naro~ito cijene. (8) Zavaravaju}e ogla{avanje proizvoda i usluga iskori{tava ili mo`e iskoristiti neiskustvo, neznanje ili odvu}i pozornost potro{a~a od bitnih sastojaka ponude, radi ostvarivanja Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2471 Broj 25 - Strana 2472 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. dobiti, te ono ogla{avanje koje sadr`i nejasno}e, dvosmislenosti, neistinitosti, pretjerivanja, uveli~avanja, umanjivanja ili druge sli~ne sastavnice koje potro{a~a varaju ili bi ga mogle prevariti. (9) U oglasu obvezno trebaju biti navedeni ime ogla{iva~a i njegova adresa. ^lanak 30. (1) Usporedno ogla{avanje je svako ogla{avanje koje eksplicitno ili implicitno identificira konkurenta ili robe ili usluge koje ponudi konkurent. (2) Usporedno ogla{avanje bit }e dopu{teno pod uvjetom: a) usporedbe robe i usluge koja zadovoljava iste potrebe ili je namijenjena u istu svrhu; b) usporedbe jednog ili vi{e materijala, relevantnih, potvr|enih i reprezentativnih zna~ajki roba i usluga; c) nestvaranja pometnje na tr`i{tu izme|u promotora i konkurenta; d) nediskreditiranja ili degradiranja za{titnoga znaka, za{titnoga naziva ili druge konkurentove prepoznatljive oznake, robe ili usluge; e) nezlouporabe reputacije za{titnoga znaka, za{titnoga naziva, drugih prepoznatljivih konkurentskih oznaka ili nazna~enog podrijetla konkurentovog proizvoda; f) nepredstavljanja robe ili usluge kao imitacije ili replike roba i usluga koje nose za{titni znak ili za{titne nazive. ^lanak 31. (1) Ogla{iva~ i njegova agencija za ogla{avanje bit }e odgovorni za zavaravaju}e ogla{avanje, nezakonito usporedno ogla{avanje ili nekorektno ogla{avanje. (2) Postupke kojima je cilj zavaravaju}e ogla{avanje, nezakonito usporedno ogla{avanje ili nekorektno ogla{avanje nadle`na tijela moraju ih zabraniti. Tako|er, mogu narediti zabranu zavaravaju}eg ogla{avanja, nezakonitog usporednog ogla{avanja ili nekorektnog ogla{avanja koje jo{ nije objavljeno, ~ak i bez dokaza o stvarnom gubitku ili o {teti ili o namjeri ili o nemaru ogla{iva~a. (3) Nadle`na tijela mogu od ogla{iva~a zatra`iti dostavu dokaza o stvarnim tvrdnjama u oglasu. Stvarne tvrdnje mogu smatrati neto~nima ukoliko zahtijevani dokaz nije dostavljen ili se smatra nedostatnim. (4) Nadle`na tijela mogu narediti objavu: a) cjelovite odluke ili jednog njezinog dijela; b) korektivnog iskaza. ^lanak 32. Na zahtjev nadle`noga tijela ili organizacije za za{titu potro{a~a, nadle`no tijelo za informiranje daje stru~no mi{ljenje o tomu je li neka oglasna poruka nezakonita ili zavaravaju}a. VIII. EKONOMSKE USLUGE OD OP]EG INTERESA ^lanak 33. (1) Ekonomske usluge su usluge koje ispunjavaju osnovne potro{a~ke potrebe na tr`i{tu, tj. opskrbu energijom (struja, plin, energijom za grijanje) i vodom, telekomunikacijske usluge, po{tanske usluge i javni prijevoz. (2) Pru`anje ekonomskih usluga od op}eg interesa potro{a~u u re`imu je ugovornog odnosa. ^lanak 34. (1) Svaki potro{a~ koji zaklju~uje novi ugovor ili mu se, na njegov zahtjev, pru`aju ekonomske usluge od op}eg interesa mora dobiti, bez naplate, obrazac ugovora koji }e sadr`avati uvjete ugovora. (2) Obveza pla}anja usluga mora se odnositi samo na stvarnog korisnika i/ili na stranu koja je potpisala ugovor. ^lanak 35. (1) Prodaja energije (elektri~na energija, energija za grijanje, plin i sl.) i vode potro{a~ima obra~unava se na temelju stvarnih isporuka o~itanih na potro{a~evom brojilu. (2) Ukoliko se prodaja (isporuka energije) ne obra~unava na temelju mjerenja potro{nje na potro{a~evom brojilu, na zahtjev potro{a~a, isporu~itelj usluga za isporuku energije navedene u stavku (1) ovoga ~lanka du`an je potro{a~u omogu}iti ugradnju potro{a~kog mjerila na svoj tro{ak, na temelju projekta o tehni~koj izvodivosti. Projekt o tehni~koj izvodivosti izra|uje i ovjerava ovla{tena stru~na pravna ili fizi~ka osoba, sukladno zakonu. (3) Tijela nadle`na za energetiku i ovla{tene osobe za vodoopskrbu }e sporazumno s ovla{tenom osobom iz nadle`noga instituta u Bosni i Hercegovini propisati na~in mjerenja stvarno isporu~ene energije, odnosno vode. ^lanak 36. (1) Ra~un za pru`ene telekomunikacijske usluge potro{a~u treba sadr`avati sve potrebne podatke koji potro{a~u omogu}uju provjeru ispravnosti obra~una pru`enih usluga (pozivani broj s kojim je ostvarena veza, vrijeme trajanja poziva, broj impulsa i iznos) u obra~unskom razdoblju. (2) Ra~un za pru`anje usluge isporuke energije iz ~lanka 35. ovoga Zakona, telekomunikacijske, komunalne i druge usluge (RTV i sl.) potro{a~u se mora dostaviti posebno za svaku uslugu. (3) Tro{kovi izdavanja ra~una za korisnike ekonomskih usluga od op}eg interesa su besplatni. ^lanak 37. Ako trgovac ili pru`itelj usluga zahtijeva ili izri~ito uvjetuje kupnju proizvoda ili pru`anje usluge s djelomi~nim ili ukupnim predujmom i isporu~i proizvod ili pru`i uslugu nakon primitka predujma, du`an je potro{a~u nakon isporuke proizvoda ili pru`ane usluge obra~unati i isplatiti kamate po stopi poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri mjeseca, ukoliko je rok isporuke dulji od jednoga mjeseca. ^lanak 38. Kriteriji koji osiguravaju u~inkovito pru`anje ekonomskih usluga od op}ega interesa u korist potro{a~a bit }e definirani zakonom, osiguravaju}i: a) kvalitetu i stalnost usluge; b) temeljnu univerzalnu uslugu; c) jednakost u pristupu i tretmanu svih potro{a~a; d) odgovaraju}e informiranje potro{a~a o korisniku; e) u~inkovita kompenzacijska sredstva i na~ine za rje{avanje potro{a~kih sporova; f) odgovaraju}e usluge u smislu tehnolo{ke evolucije i strukturalnih i organizacijskih promjena; g) transparentnost financiranja i tarifa; h) u~inkovito savjetovanje i predstavljanje potro{a~a u dono{enju odluka. IX. UGOVORI ZAKLJU^ENI IZVAN POSLOVNIH PROSTORIJA ^lanak 39. (1) Ugovori zaklju~eni izvan poslovnih prostorija su ugovori na temelju kojih trgovac prodaje robu ili usluge potro{a~u i koji se zaklju~uju: a) tijekom poslovnoga putovanja trgovca izvan njegovih poslovnih prostorija; b) tijekom posjeta trgovca potro{a~evoj ku}i ili njegovom radnom mjestu kada se taj posjet ne odvija na zahtjev potro{a~a; c) kao ishod neo~ekivanog pristupa trgovca potro{a~u u sredstvima javnog prijevoza ili na bilo kojem drugom javnom mjestu. (2) Trgovac koji sklapa ugovor na na~in iz stavka (1) to~. a), b) i c) ovoga ~lanka mora se potro{a~u legitimirati identifikacijskom karticom. ^lanak 40. (1) U slu~aju ugovora zaklju~enih izvan poslovnih prostorija, trgovac je obvezan potro{a~ima dati pisanu obavijest o njihovom pravu da raskinu ugovor u roku iz ~lanka 41. ovoga Zakona, zajedno s imenom i adresom osobe kojoj se raskid upu}uje. (2) Obavijest mora sadr`avati: ime, odnosno tvrtku trgovca, njegovu adresu, da tum slanja obavijesti, podatke potrebne radi identificiranja ugovora, posebno naznaku ugovornih strana, predmet ugovora i njegovu cijenu te rok za raskid ugovora iz ~lanka 41. ovoga Zakona. (3) U slu~aju spora, trgovac je du`an dokazati da je potro{a~ na vrijeme predao obavijest iz ovoga ~lanka. ^lanak 41. (1) Potro{a~ ima pravo ne prihvatiti posljedice ugovora, tako {to }e poslati pisanu obavijest trgovcu u roku od 15 dana od dana zaklju~enja ugovora. (2) Potro{a~ nije obvezan navesti bilo koji razlog za raskid ugovora niti platiti bilo kakve tro{kove ili naknadu u svezi s tim. Potro{a~ je jedino obvezan platiti tro{kove povrata proizvoda. (3) Dostava obavijesti iz stavka (1) ovoga ~lanka imat }e za posljedicu osloba|anje potro{a~a od bilo koje obveze iz zaklju~enog ugovora, osim obveze povrata proizvoda koji mu je isporu~en. (4) Teret dokazivanja obvezom je trgovca, od trenutka nastupanja roka za raskid ugovora. (5) Kada potro{a~ iskoristi svoje pravo raskida ugovora, trgovac je du`an, bez odgode, vratiti novac upla}en za proizvod u roku od 15 dana od dana kada je primio obavijest o raskidu ugovora. X. PRODAJA NA TEMELJU UGOVORA NA DALJINU ^lanak 42. (1) Ugovor o prodaji na daljinu je svaki ugovor koji se odnosi na prodaju proizvoda ili usluga, koju organizira trgovac putem kojeg sredstva za prodaju na daljinu, a zaklju~uje se izme|u trgovca i potro{a~a. Do kona~nog zaklju~enja ugovora koristi se jedno ili vi{e sredstava za daljinsko komuniciranje. (2) Sredstva za daljinsko komuniciranje, u smislu ovoga Zakona, su sva sredstva koja bez stvarne fizi~ke nazo~nosti trgovca i potro{a~a mogu biti kori{tena za zaklju~enje ugovora izme|u dviju strana (tiskani materijal, pisma, tiskana reklamna poruka s narud`benicom, katalog, telefon, videofon-telefon sa zaslonom, telefaks, ra dio, televizija, kablovska televizija, elektronska po{ta i dr.). ^lanak 43. Odredbe o za{titi potro{a~a u ugovorima o prodaji na daljinu ne odnose se na ugovore zaklju~ene putem prodajnih au tom ata ili na automatiziranim prodajnim mjestima, ugovore koji se odnose na nekretnine, osim ugovora o najmu, i ugovore zaklju~ene na dra`bama. ^lanak 44. (1) Prije zaklju~enja ugovora na daljinu, trgovac je du`an putem sredstva za daljinsko komuniciranje obavijestiti potro{a~a: a) o imenu, mati~nom broju i punoj adresi trgovca i dobavlja~a, poreznom broju, brojevima telefona i telefafaksa te o e-mail adresi, ako postoji; b) o imenu proizvoda ili usluge, nazivu pod kojim se proizvod prodaje; c) o glavnim svojstvima i uporabnim vrijednostima proizvoda, odnosno usluge; d) o cijeni i svim dodanim tro{kovima za potro{a~a, uklju~uju}i sve poreze; e) o bilo kojim ostalim tro{kovima, uklju~uju}i i tro{kove isporuke; f) o na~inu pla}anja, te o na~inu i predvi|enom roku isporuke proizvoda ili pru`anja usluge; g) o uvjetima za ispunjenje i raskid ugovora; h) o podacima u svezi s jamstvima i uslugama poslije prodaje (servisiranje i prodaja rezervnih dijelova za vrijeme i nakon jamstvenog roka i dr.); i) o pravu i o roku za odustajanje od ugovora, osim u slu~ajevima iz ~lanka 48. ovoga Zakona; j) o razdoblju (opciji) za koji vrijedi ponudba ili cijena; k) o najkra}em roku trajanja ugovora, ako se radi o neprekinutoj ili redovitoj ponavljaju}oj za{titi; l) o sudskoj nadle`nosti i primjeni odre|enoga materijalnog prava u slu~aju spora. (2) Obavijest iz stavka (1) ovoga ~lanka treba biti jednozna~no, jasno, lakorazumljivo, prilago|eno sredstvu za daljinsko komuniciranje, uz po{tivanje dobre vjere u trgovini, dobrih poslovnih obi~aja i na~ela koja ure|uju za{titu maloljetnika i drugih osoba koja nisu ovla{tena za davanje pristanka na kupnju. (3) Prilikom prodaje na daljinu putem sredstava za daljinsko komuniciranje, na po~etku svake komunikacije trgovac treba priop}iti svoj identitet i jasnu trgova~ku namjeru. ^lanak 45. (1) Za vrijeme ugovaranja, a najkasnije prije isporuke, potro{a~ treba dobiti obavijest u pisanom ili u drugom trajnom obliku, uz sve podatke iz ~lanka 44. ovoga Zakona. (2) Neposredno nakon otpreme proizvoda, trgovac je du`an na prikladan na~in obavijestiti potro{a~a o vremenu i na~inu otpreme. ^lanak 46. Obavijest iz ~l. 44. i 45. ovoga Zakona treba sadr`avati trgov~evu obvezu da podatke o potro{a~u ne}e priop}iti tre}oj strani niti strani koja kao pravna ili fizi~ka osoba djeluje unutar iste skupine poduze}a (koncern) kojoj pripada trgovac, osim ukoliko to potro{a~ odobri trgovcu u pisanom obliku. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2473 Broj 25 - Strana 2474 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ^lanak 47. (1) Potro{a~ ima pravo, bez tro{kova i bez obrazlo`enja, odustati od ugovora na daljinu u roku od 15 dana. U slu~aju odustajanja, potro{a~ nakna|uje samo tro{ak povrata proizvoda. (2) Rok za odustajanje po~inje te}i od dana kada je potro{a~ primio proizvod. (3) Kod usluga, rok za odustajanje po~inje te}i od dana zaklju~enja ugovora. (4) Ako trgovac potro{a~u nije dostavio obavijest iz ~lanka 44. ovoga Zakona, rok za povrat traje tri mjeseca, i to: a) kada se radi o proizvodu - od dana kada ga je potro{a~ primio; b) kada se radi o usluzi - od dana zaklju~enja ugovora. (5) Ako trgovac potro{a~u dostavi obavijest iz ~lanka 44. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca, rok za povrat od 15 dana iz stavka (1) ovoga ~lanka po~inje te}i od dana primitka pisane obavijesti. (6) Kada potro{a~ odustane od ugovora o prodaji na daljinu, trgovac mu je du`an, bez odgode, vratiti pla}eni iznos novca, a u svakom slu~aju u roku od 15 dana od dana kada je primio pisanu obavijest od potro{a~a. (7) Ako trgovac ne vrati pla}eni iznos, du`an je, osim cijene, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, platiti i dodanih 10 % od iznosa za svakih 30 dana ka{njenja. ^lanak 48. (1) Ako se strane nisu druk~ije dogovorile, potro{a~ ne mo`e odustati od prava na raskid ugovora iz ~lanka 47. ovoga Zakona u svezi s ugovorima: a) o pru`anju usluga - ako je uz njihov pristanak po~eo raditi prije nego je istekao rok od 15 dana za odustajanje iz ~lanka 47. ovoga Zakona; b) o uslugama igara na sre}u; c) o prodaji robe ili usluga - ako cijena proizvoda ili usluga ovisi o promjenama na financijskom tr`i{tu na koje potro{a~ ne mo`e utjecati; d) o prodaji robe - kada je potro{a~ dao osobnu pisanu narud`bu ili specifikaciju za proizvod; e) o prodaji robe - kada se proizvod zbog njegove naravi ne mo`e vratiti; f) za isporuke au dio i video snimki ili ra~unalnog naputka koje je potro{a~ uporabio; g) za isporuke tiska, periodike i ~asopisa. (2) Ako trgovac ugovorom o prodaji na daljinu potro{a~u osigurava kredit sam ili posredstvom tre}e osobe, u slu~aju odustajanja od ugovora ne mo`e zahtijevati zatezne kamate ili druge tro{kove za raskid ugovora o kreditu kada potro{a~ koristi svoje pravo na raskid iz ~lanka 47. ovoga Zakona. (3) Ako je do{lo do prijevare u uporabi platne kartice u svezi s ugovorom na daljinu, potro{a~ ima pravo povrata cjelokupnih sredstava u novcu ili na platnoj kartici. ^lanak 49. (1) Trgovac treba isporu~iti proizvod ili pru`iti uslugu u roku od 15 dana od dana kada mu je potro{a~ poslao narud`bu. (2) Kada trgovac ne izvr{i svoju obvezu isporuke naru~ene robe ili usluge zbog toga {to je nema ili mu nije na raspolaganju, potro{a~ mora biti obavije{ten o tomu i mora mu se vratiti bilo koji iznos novca koji je uplatio ~im je prije to mogu}e, a u bilo kom slu~aju, u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti o nemogu}nosti isporuke. ^lanak 50. (1) Zabranjuje se isporuka proizvoda ili usluga potro{a~u koje nije naru~io, ako takva isporuka zahtijeva pla}anje. (2) Potro{a~ koji primi proizvod ili uslugu koje nije naru~io ima ih pravo zadr`ati, bez obveze pla}anja ili obavijesti trgovca o tome. Njegova se {utnja ne mo`e smatrati pristankom na ugovor. ^lanak 51. Bez prethodnog pristanka potro{a~a, trgovac ne smije prema potro{a~u uporabiti pojedina~na sredstva za daljinsko komuniciranje (telefon, telefaks, elektronsku po{tu i dr.). XI. POTRO[A^KI KREDIT ^lanak 52. Ugovori o kreditu su ugovori kojima kreditor dodjeljuje ili obe}ava da }e dodijeliti potro{a~u kredit u obliku odgo|enog pla}anja, zajam ili sli~nu financijsku pogodnost. ^lanak 53. Odredbe ovoga Poglavlja ne primjenjuju se na ugovore o kreditu ~ija je namjena kupnja, iznajmljivanje ili renoviranje nekretnina. ^lanak 54. (1) Potro{a~, prije zaklju~enja ugovora o kreditu, mora biti upoznat o svim ugovornim odredbama u pisanom obliku. (2) Informacija iz stavka (1) ovoga ~lanka treba sadr`avati: a) op}enito za sve ugovore o kreditu: 1) netoiznos kredita; 2) ukupne tro{kove kredita; 3) uvjete za raniju otplatu kredita; 4) uvjete za raskid ugovora, uklju~uju}i i one kada potro{a~ kasni s pla}anjem; 5) godi{nju kamatu za kredit obra~unatu na godi{njoj razini; 6) uvjete za promjene godi{nje kamatne stope; 7) tro{kove osiguranja za postoje}i dug ili bilo koje drugo osiguranje zaklju~eno u svezi s kreditom; 8) zalog koji se mora dati; b) za ugovore o kreditiranju kupnje roba ili usluga koji predvi|aju obro~nu otplatu: 1) ukupna kupovna cijena; 2) obro~ni iznos; 3) iznos i broj obroka, plan otplate, uklju~uju}i kamatnu stopu i druge tro{kove; 4) realnu godi{nju kamatnu stopu; 5) tro{kove osiguranja vezane uz ugovor o kreditu; 6) odredba o pridr`aju prava vlasni{tva ili o bilo kojem zalogu koji je dan. ^lanak 55. (1) Ukupni tro{kovi kredita su svi tro{kovi, uklju~uju}i kamate i sva druga davanja koja je potro{a~ du`an platiti za odobreni kredit. (2) Ukupni tro{kovi kredita koje snosi potro{a~ ne uklju~uju: a) tro{kove koje potro{a~ pla}a ako uredno ne ispunjava obveze iz ugovora o kreditu; b) tro{kove doznaka i tro{kove za vo|enje ra~una za pla}anje otplate, kamate i ostale izdatke u svezi s ugovorenim kreditom; c) tro{kove osiguranja otplate kredita ~iji najve}i iznos mo`e biti ukupan iznos kredita, uklju~uju}i kamate i ostale tro{kove; d) tro{kove ~lanarina u odre|enim udrugama ili skupinama koje proizilaze iz posebnih ugovora, a utje~u na uvjete potro{a~kog kredita; e) druge tro{kove, kao {to su tro{kovi koje treba platiti potro{a~ pri kupovini odre|enog proizvoda, a ne smatraju se prodajnom cijenom proizvoda. ^lanak 56. (1) Realna godi{nja kamata na kredit je godi{nja stopa tro{kova kredita kojom su za potro{a~a ukupni tro{kovi kredita izra`eni u godi{njem postotku za odobreni kredit, a kojim se na godi{njoj razini izjedna~ava vrijednost svih obveza po kreditu (zajmova, otplata i tro{kova) o kojima su se sporazumjeli vjerovnik i potro{a~ u ugovoru o kreditu. (2) Godi{nja stopa tro{kova kredita obra~unava se u vrijeme zaklju~enja ugovora i vrijedi za vrijeme trajanja kredita i za ugovorne obveze, pod pretpostavkom valjanosti ugovora za ugovoreno vrijeme i urednog ispunjavanja obveza vjerovnika i potro{a~a. ^lanak 57. (1) Ugovor o potro{a~kom kreditu zaklju~uje se u pisanom obliku. (2) Ugovor koji potpisuje potro{a~ mora sadr`avati sve informacije propisane u ~lanku 54. ovoga Zakona. (3) Kreditor je du`an uru~iti potro{a~u jedan primjerak potpisanog ugovora. ^lanak 58. (1) Odredbe ~lanka 57. stavak (2) ovoga Zakona ne}e se primjenjivati na ugovore o potro{a~kom kreditu kod kojih kreditor priznaje pravo potro{a~u da prekora~i dopu{teni iznos na svom teku}em ra~unu, pod uvjetom da, osim kamate obra~unate na taj kredit, ne}e obra~unati druge tro{kove za razdoblje kra}e od tri mjeseca. (2) Kreditor, prije zaklju~enja ugovora, mora u pisanom obliku obavijestiti potro{a~a: a) o dopu{tenoj gornjoj granici prekora~enja na teku}em ra~unu potro{a~a; b) o godi{njoj kamatnoj stopi; c) o uvjetima za promjenu kamatne stope; d) o na~inima raskida ugovora. (3) Kreditor je du`an u pisanom obliku obavijestiti potro{a~a o svakoj promjeni godi{nje kamatne stope i tro{kova osam dana prije nastanka promjene ili, iznimno, u vrijeme saznanja promjene, ako je taj rok kra}i od osam dana, kao i prilikom tere}enja teku}eg ra~una potro{a~a. (4) Ako kreditor pre{utno dopusti prekora~enje teku}eg ra~una potro{a~a, du`an je u pisanom obliku obavijestiti potro{a~a o iznosu godi{njih kamata i kamatnih stopa, o promjeni kamatnih stopa kod prekora~enja na teku}em ra~unu duljem od tri mjeseca i tro{kovima kojima }e teretiti teku}i ra~un potro{a~a zbog prekora~enja, kao i o svim obvezama koje nastanu za potro{a~a zbog prekora~enja na njegovom teku}em ra~unu. ^lanak 59. (1) Kada ugovor nije sa~injen u pisanom obliku ili kada nedostaje neki od podataka iz ~lanka 57. stavak (2) ovoga Zakona, potro{a~ ima pravo zatra`iti raskid ugovora. (2) Ako potro{a~ ostaje pri ugovoru, njegove su obveze pla}anje netoiznosa kredita i kamate po zakonskoj kamatnoj stopi. ^lanak 60. Potro{a~ ima pravo raskinuti ugovor, pod uvjetom da pisano obavijesti kreditora u roku od 15 dana od dana zaklju~enja ugovora. ^lanak 61. Kada u namjeri kupnje robe ili dobivanja usluge potro{a~ zaklju~i ugovor o kreditu s tre}om osobom, a ne s opskrbljiva~em, a kreditor i opskrbljiva~ su u neposrednom trgova~kom odnosu, potro{a~ ima pravo na iste pravne lijekove prema kreditoru kao i prema opskrbljiva~u robom ili uslugama, u slu~aju da roba ili usluga nije isporu~ena ili je djelomi~no isporu~ena ili ne odgovara odredbama ugovora o prodaji. ^lanak 62. (1) Bilo koji sporazum koji potro{a~u daje pravo odricanja istih pravnih lijekova prema kreditoru ili obra~una svojih tra`bina s tra`bnama kreditora prema njemu ni{tav je. (2) Zabranjena je uporaba mjenica i ~ekova prilikom zaklju~enja ugovora o potro{a~kom kreditu. ^lanak 63. (1) Kreditor mo`e raskinuti ugovor zbog neizvr{enja obveze potro{a~a, pod uvjetom: a) da potro{a~ kasni s uplatom najmanje dva uzastopna obroka kredita u cijelosti ili djelomi~no, ali ne manje od jedne osmine ukupnoga iznosa kredita ili ukupnoga iznosa svih obroka, b) da je kreditor obvezno obavijestio potro{a~a u pisanom obliku da }e, u slu~aju ka{njenja potro{a~a s otplatom, zatra`iti pla}anje cijelog preostalog iznosa i ostavio potro{a~u rok od 15 dana da to u~ini, s tim {to potro{a~ nije postupio prema toj obavijesti. Potro{a~u mora biti dana mogu}nost rje{avanja spora na prijateljski na~in. (2) U slu~aju raskida ugovora na temelju stavka (1) ovoga ~lanka, preostali se iznos duga smanjuje za kamatu i ostale tro{kove koji se obra~unavaju za razdoblje nakon obavijesti o raskidu. ^lanak 64. (1) Kreditor mo`e raskinuti ugovor zbog potro{a~evog ka{njenja otplate kada se radi o ugovoru o isporuci robe ili usluga s obro~nim pla}anjem jedino na temelju razloga propisanih u ~lanku 63. stavak (1) ovoga Zakona. (2) Kada kreditor do|e u posjed robe, obra~un izme|u ugovornih strana mora biti sa~injen na na~in kojim ne}e do}i do neopravdanog boga}enja kreditora ponovnim dola`enjem u posjed. Prilikom procjene obe{te}enja za uporabu robe koja podlije`e vra}anju, mora se voditi ra~una o smanjenju njezine vrijednosti nastalom njezinom uporabom. (3) Potro{a~ je obvezan vratiti proizvod u neizmijenjenom stanju i koli~ini ili platiti naknadu zbog smanjene vrijednosti proizvoda nastale uporabom proizvoda do datuma raskida ugovora. ^lanak 65. (1) Potro{a~ ima pravo izvr{iti svoje obveze po ugovoru prije ugovorenog roka. (2) U tom slu~aju ukupni tro{kovi kredita smanjuju se za kamate i ostale tro{kove koji su bili obra~unati za razdoblje nakon prijevremene otplate. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2475 Broj 25 - Strana 2476 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ^lanak 66. U slu~aju iznimnih okolnosti, sud mo`e, na zahtjev potro{a~a, produljiti rok za pla}anje zaka{njelih obroka ako potro{a~ pru`i jamstvo da }e izvr{iti svoju obvezu i ako trgovac zbog toga ne trpi {tetu. ^lanak 67. (1) Ugovor o kreditnom posredovanju je ugovor u kome kreditni posrednik preuzima obvezu posredovanja u korist potro{a~a prilikom odobravanja kredita za odre|enu proviziju ili informiranja potro{a~a o povoljnom kreditiranju. (2) Ugovor o kreditnom posredovanju mora biti sa~injen u pisanom obliku i jedan primjerak ugovora mora se dati potro{a~u. (3) Tekst ugovora mora sadr`avati jasno odre|enu naknadu za kreditnog posrednika. Ova naknada mora uklju~ivati sve tro{kove u svezi s posredovanjem. (4) Neispunjenje navedenih uvjeta ~ini posredovanje ni{tavim. (5) Potro{a~ je obvezan platiti naknadu posredniku jedino ako i kada dobije tra`eni kredit kao ishod posredovanja. XII. OSIGURANJE ^lanak 68. Ugovori o osiguranju koji se zaklju~uju ili se nude potro{a~ima moraju biti sukladni propisima koji reguliraju obligacijske odnose u Bosni i Hercegovini, kao i s posebnim propisima o osiguranju. ^lanak 69. Potro{a~ ima pravo, bez navo|enja posebnih razloga bilo koje vrste, raskinuti ugovor, s tim {to o tome obavje{tava osiguravatelja u pisanom obliku u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. XIII. ELEKTRONSKI INSTRUMENTI PLA]ANJA ^lanak 70. (1) Elektronskim instrumentima pla}anja (u daljnjem tekstu: EIP) smatraju se instrumenti pla}anja na daljinu koji korisniku i vlasniku omogu}uju pristup financijskim sredstvima na njihovom ra~unu kod neke financijske institucije, radi prijenosa nov~ane vrijednosti (transakcije) prilikom kojeg se redovito tra`i identifikacijski broj i/ili sli~an dokaz identiteta. (2) Instrumenti pla}anja na daljinu mogu biti kartice za pla}anje, kao {to su: kreditne i debitne kartice, prodajne kartice (kartice trgova~kih dru{tava), s pomo}u kojih se omogu}uje odgoda tere}enja ra~una, kao i primjena telekomunikacijskog i ku}nog bankarstva. (3) Elektronski novac (e-novac) je in stru ment koji obuhva}a karticu za pam}enje (memoriranje) nov~anih vrijednosti ili ra~unalnu memoriju u koji se nov~ane vrijednosne elektronski jedinice pohranjuju, omogu}uju}i njegovom vlasniku ili korisniku prijenos nov~ane vrijednosti. (4) Neke vrste e-novca mogu se ponovno napuniti jedinicama nov~ane vrijednosti. E-novac ne smatra se instrumentom pla}anja na daljinu. (5) Odredbe o EIP-u odnose se: a) na dozna~avanje novca posredstvom EIP-a, osim pla}anja naru~enih ili ostvarenih posredstvom financijskih institucija; b) ulaganje i povla~enje gotovine s pomo}u EIP-a iz ure|aja, kao {to su bankomati, u ili izvan zgrada izdavatelja EIP-a ili drugih pravnih osoba koji, na temelju ugovora, smiju prihvatiti EIP. (6) Odredbe o EIP-u ne odnose se na pla}anja ~ekom i na jamstvene uloge EIP-a kod odre|enih kartica EIP-a u svezi s pla}anjem ~ekom. ^lanak 71. (1) Izdavatelj EIP-a je osoba koja drugoj osobi, u sklopu svojeg poslovanja, stavlja na raspolaganje EIP, na temelju me|usobno zaklju~enog ugovora u pisanom obliku. (2) Vlasnik EIP-a je osoba koja je, na temelju zaklju~enog ugovora s izdavateljem u pisanom obliku, vlasnikom EIP-a. (3) Korisnik EIP-a je osoba koja, na temelju zaklju~enog ugovora s vlasnikom u pisanom obliku, raspola`e EIP-om. Korisnik mo`e biti i sam vlasnik EIP-a. ^lanak 72. (1) Izdavatelj EIP-a, prilikom zaklju~enja ugovora, a u svakom slu~aju prije isporuke EIP-a, u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, zainteresiranoj stranci (mogu}em korisniku) treba priop}iti sljede}e podatke: a) opis EIP-a, a po potrebi, i tehni~ke zahtjeve koji se odnose na primjenu odgovaraju}e komunikacijske opreme vlasnika i korisnika EIP-a te vrstu i na~in uporabe EIP-a, uklju~uju}i, ukoliko postoji, gornju financijsku granicu pla}anja; b) pregled odgovaraju}ih obveza i odgovornosti vlasnika i/ili korisnika i izdavatelja EIP-a, a naro~ito opis mjera koje izdavatelj EIP-a treba poduzeti kako bi EIP u~inio sigurnim i sredstva koja omogu}uju njegovu uporabu (npr. uno{enje i uporaba {ifre u EIP u obliku osobnog mati~nog broja ili neke druge {ifre); c) uobi~ajeno vrijeme u kojem se debitira ili kreditira ra~un vlasnika ili korisnika EIP-a, uklju~uju}i i da tum pretvaranja, odnosno ako vlasnik ili korisnik EIP-a nema ra~un kod izdavatelja EIP-a, uobi~ajeno vrijeme u kojem }e primati ra~une; d) sve tro{kove koji terete vlasnika, a posebice visinu po~etnih i godi{njih pristojbi, provizije i tro{kove koje vlasnik ili korisnik EIP-a pla}a izdavatelju EIP-a za obavljene poslove, a po potrebi, i kamate i na~in njihova obra~una; e) vrijeme u kojem vlasnik ili korisnik EIP-a mo`e staviti prigovor na odre|eni prijenos nov~ane vrijednosti, kao i naputak o postupku za pomo} i od{tetu koji su vlasniku ili korisniku na raspolaganju, stavljanje prigovora, kao i pristup tom postupku; f) pravo koje se primjenjuje na ugovor. (2) Ako se EIP mo`e uporabiti za poslove s inozemstvom (izvan zemlje izdavatelja EIP-a, odnosno priklju~enja), izdavatelj EIP-a }e vlasniku ili korisniku EIP-a priop}iti: a) iznos svih pristojbi i cijena za zamjenu stranog sredstva pla}anja, a po potrebi, i devizni te~aj; b) referentni te~aj za obra~un posla, uklju~uju}i i da tum deviznog te~aja. ^lanak 73. (1) Nakon izvr{enog prijenosa nov~ane vrijednosti, izdavatelj EIP-a treba korisniku EIP-a uputiti pisanu, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku, obavijest koja najmanje sadr`i: a) podatke s pomo}u kojih korisnik EIP-a mo`e identificirati prijenos nov~ane vrijednosti i podatke o prihvatitelju prijenosa; b) iznos prijenosa koji }e u obra~unskoj vrijednosti teretiti vlasnika; c) valuti u kojoj }e iznos prijenosa teretiti korisnika EIP-a; d) iznos pristojbe i tro{kova za izvr{eni prijenos. (2) Izdavatelj EIP-a du`an je vlasniku i korisniku EIP-a omogu}iti provjeru najmanje pet posljednjih prijenosa nov~anih vrijednosti izvr{enih na taj na~in, kao i preostali iznos nov~anih sredstava na tom ra~unu. ^lanak 74. (1) Vlasnik i korisnik EIP-a treba uporabiti EIP sukladno uvjetima koji vrijede za izdavanje i uporabu EIP-a. Vlasnik i korisnik EIP-a trebaju poduzeti sve mjere kako bi EIP i njegovu uporabu u~inili sigurnima, a posebice sredstva (osobni identifikacijski broj ili drugu {ifru) koja omogu}uje njegovu uporabu. (2) Korisnik EIP-a, prema svom saznanju, izdavatelju EIP-a ili ustanovi koju on nazna~i, bez odgode, treba priop}iti: a) gubitak ili kra|u EIP-a ili sredstva koje omogu}uje njegovu uporabu; b) knji`enje neodobrenog prijenosa nov~ane vrijednosti na njegovom ra~unu; c) svaku pogre{ku i svaku nepravilnost u vo|enju ra~una kod izdavatelja EIP-a. (3) Korisnik EIP-a ne smije zabilje`iti u prepoznatljivom obliku svoj osobni identifikacijski broj ili drugu {ifru, a naro~ito ne na EIP-u niti na bilo kojem predmetu koji s EIP-om nosi uz sebe. (4) Korisnik EIP-a ne smije poni{titi narud`bu koju je ispostavio posredstvom svoga EIP-a, osim ako iznos nije bio utvr|en kada je narud`ba ispostavljena. ^lanak 75. (1) Do trenutka prijave gubitka ili kra|e korisnik EIP-a sam nakna|uje nastale tro{kove, najvi{e do 300 KM, osim ako je gubitak nastao krajnjom nepa`njom korisnika EIP-a, prijevarom ili kr{enjem odredaba ~lanka 74. stavak (2) ovoga Zakona. (2) Od vremena kada korisnik EIP-a obavijesti izdavatelja EIP-a o gubitku ili kra|i EIP-a (ili osoba koju odredi izdavatelj), on vi{e nije odgovoran za posljedice tog gubitka ili kra|e, osim u slu~aju krajnje nepa`nje, prijevare ili kr{enja odredaba ovoga Zakona od korisnika EIP-a. (3) Korisnik nije odgovoran ako je EIP uporabljen bez njegove nazo~nosti ili bez njegove identifikacijske kartice. Primjena povjerljive {ifre ili drugog identifikacijskog sredstva nije dostatna za njegovu odgovornost. ^lanak 76. (1) Izdavatelj EIP-a mo`e mijenjati ugovorne uvjete, ako su te promjene pravodobno priop}ene osobno vlasniku ili korisniku EIP-a, tako da vlasnik mo`e zbog promjene uvjeta odustati od ugovora u roku od jednog mjeseca od primitka takve obavijesti. (2) Odredbe stavka (1) ovoga ~lanka ne odnose se na promjenu kamatne stope koja vrijedi od dana objave ako izdavatelj EIP-a o tomu bez odgode obavijesti osobno vlasnika ili korisnika EIP-a, {to ne utje~e na pravo vlasnika EIP-a da odustane od ugovora. (3) Izdavatelj EIP-a: a) ne smije otkriti osobni identifikacijski broj vlasnika EIP-a ili bilo koju {ifru vlasnika EIP-a, osim vlasniku; b) ne smije poslati nezatra`eni EIP, osim ako se radi o zamjenskom EIP-u za EIP koji vlasnik ili korisnik EIP-a ve} posjeduje; c) treba dovoljno dugo ~uvati unutarnje zapise radi omogu}enja provjere i ispravka pogre{aka u prijenosima nov~anih vrijednosti iz ~lanka 70. ovoga Zakona; d) du`an je vlasniku i korisniku EIP-a osigurati prikladno sredstvo radi dostave potrebnih priop}enja. Kada korisnik EIP-a obavijest predaje putem telefona, izdavatelj EIP-a du`an je korisniku EIP-a potvrditi primitak obavijesti u pisanom obliku. (4) U slu~aju spora s vlasnikom EIP-a oko prijenosa nov~anih vrijednosti iz ~lanka 70. ovoga Zakona, izdavatelj EIP-a uz zadr`avanje prava dokaza druge strane treba dokazati: a) da je prijenos uredno zabilje`en i proknji`en; b) da na prijenos nije utjecao tehni~ki kvar ili sli~an nedostatak. ^lanak 77. (1) Izdavatelj EIP-a odgovoran je: a) za neobavljen ili pogre{no obavljen prijenos nov~ane vrijednosti vlasnika ili korisnika EIP-a i kada je prijenos obavljen preko ure|aja/terminala koji nije pod izravnim i isklju~ivim nadzorom izdavatelja EIP-a, pod uvjetom da prijenos nije proveden preko ure|aja ~iju uporabu izdavatelj EIP-a nije odobrio; b) za prijenose koje vlasnik ili korisnik EIP-a nije odobrio, kao i za svaku pogre{ku ili neispravno vo|enje ra~una vlasnika ili korisnika EIP-a; c) za iznos izvr{enog ili djelomi~no izvr{enog prijenosa nov~anih vrijednosti s obra~unatim kamatama; d) za iznos potreban kako bi ra~un vlasnika ili korisnika EIP-a bio vra}en u stanje u kojem se nalazio prije proknji`enog iznosa koji nije odobren; e) za financijske posljedice, a posebice one koje se odnose na opseg i naknadu {tete prema odredbama zaklju~enog ugovora izme|u izdavatelja EIP-a i vlasnika EIP-a. (2) Izdavatelj EIP-a odgovara vlasniku EIP-a za gubitak upisane vrijednosti ili za manjkavo izvr{enje prijenosa nov~anih vrijednosti zbog funkcionalne pogre{ke ure|aja ili EIP-a, sve dok gubitak ili manjkavost ne budu ponovno ispravljeni, pod uvjetom da funkcionalnu pogre{ku nije prouzro~io korisnik namjerno ili u suprotnosti s odredbom ~lanka 73. stavak (1) to~ka a) ovoga Zakona. (3) Funkcionalne pogre{ke ure|aja ili EIP-a ne smiju za vlasnika ili korisnika EIP-a prouzro~iti {tetu koju izdavatelj EIP-a ne bi razumno naknadio. ^lanak 78. (1) Izdavatelj EIP-a brine o tomu da korisnik EIP-a mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a. (2) Izdavatelj je EIP-a nakon primitka obavijesti o gubitku ili kra|i EIP-a du`an, ~ak i kada je vlasnik ili korisnik EIP-a grubo nemaran ili prijevarnog pona{anja, poduzeti sve mjere radi spre~avanja daljnje uporabe EIP-a. XIV. TURISTI^KI PAKET ARAN@MANI ^lanak 79. (1) Turisti~ki paket aran`mani su oni ugovori o putovanju koji organizatora putovanja obvezuju da potro{a~u pru`i najmanje dvije usluge, i to prijevoz i smje{taj, kao i druge turisti~ke usluge koje nisu sporedne usluge prijevoza i/ili smje{taja, a ~ine zna~ajan dio ukupne cijene, s tim {to je potro{a~ du`an platiti organizatoru putovanja jedinstvenu cijenu. (2) Ugovor iz stavka (1) ovoga ~lanka isklju~ivo se odnosi na putovanja koja traju dulje od 24 sata ili uklju~uju barem jedno no}enje. (3) Izjava organizatora putovanja da je on jedini posrednik prilikom sklapanja ugovora s osobama koje trebaju pru`iti usluge putovanja (davatelji usluga) ne}e se smatrati Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2477 Broj 25 - Strana 2478 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. pravovaljanom ako je potro{a~, s obzirom na ostale okolnosti koje prate ugovor, mogao imati dojam da je organizator putovanja osobno odgovoran za pru`anje ugovorenih usluga. ^lanak 80. (1) Ako organizator putovanja nudi pro gram putovanja, pro - gram mora sadr`avati razumljive, to~ne i jasne informacije o cijeni putovanja, o kapari, o roku za pla}anje preostalog iznosa kao i slijede}e precizne podatke ukoliko su bitni za ugovor: a) odredi{te; b) vrstu prijevoznog sredstva, njegove oznake i razred; c) smje{taj (vrsta, polo`aj, kategorija ili udobnost i druge glavne oznake, uklju~uju}i eventualnu registraciju i turisti~ku kategorizaciju); d) ishrana; e) opis plana putovanja (itinerar); f) ukupan broj dana i no}enja u aran`manu; g) uvjeti koji se odnose na viziranje putovnica za gra|ane Bosne i Hercegovine, kao i informacije o medicinskim i policijskim formalnostima va`nim za aran`man; h) minimalan broj sudionika putovanja, ukoliko je to uvjetom, kao i informacije o kona~nom roku prije odlaska kada se potro{a~ mora pisano obavijestiti da minimalni broj sudionika nije dostignut te da se putovanje ne mo`e realizirati; i) ostali podaci va`ni za potro{a~a (klima, vrste va luta i dr.). (2) Podaci objavljeni u programu obvezuju}i su za organizatora putovanja. Me|utim, prije zaklju~enja ugovora, organizator mo`e unijeti izmjene, pod uvjetom da je to pravo sebi zadr`ao u programu. Organizator putovanja i potro{a~ mogu se dogovoriti o uvjetima aran`amana koji su druk~iji od onih navedenih u programu. (3) Stavak (1) ovoga ~lanka primjenjuje se bez mogu}ih izmjena ukoliko se informacije o aran`manu nalaze na nosa~u slike ili zvuka koje nudi organizator putovanja. ^lanak 81. (1) Prije zaklju~enja ugovora, organizator putovanja mora obavijestiti potro{a~a: a) o zahtjevu za viziranje putovnice, a posebice o vremenu za dobivanje vize. Ova obveza odnosi se na formalnosti koje se ti~u gra|ana Bosne i Hercegovine, b) o medicinskim i policijskim formalnostima, ako ti uvjeti nisu ve} navedeni u programu putovanja koje se organizira i u~injeni dostupnim potro{a~u, s tim da u me|uvremenu nije bilo izmjena programa. (2) Potro{a~u trebaju biti priop}ene sve ugovorne odredbe prije zaklju~enja ugovora i treba mu biti uru~en primjerak ugovora. Ugovor obvezno sadr`i sve odredbe iz programa, prospekta ili kataloga iz ~lanka 80. stavak (1) ovoga Zakona, koji je osobno uru~en potro{a~u. ^lanak 82. (1) U trenutku zaklju~enja ugovora ili neposredno nakon toga, organizator putovanja mora izdati potro{a~u potvrdu o putovanju. (2) Potvrda o putovanju uz cijenu mora sadr`avati uvjete pla}anja iz ~lanka 80. stavak (1) ovoga Zakona i ostale podatke o putovanju iz ~lanka 80. stavak (1) to~. b), c ), d), f) i h) te sljede}e podatke: a) kona~no odredi{te ili ukoliko putovanje ima vi{e odredi{ta - navesti ih zasebno s vremenom boravka i datumima; b) da tum i planirana vremena odlaska i povratka; c) posjeti, ekskurzije i druge usluge uklju~ene u cijenu aran`mana; d) obavijest o zadr`anom pravu na izmjenu cijena i faktora koji utje~u na njihovo izra~unavanje, kao i o ~injenicama koje ne uklju~uje cijena putovanja; e) ugovoreni posebni zahtjevi potro{a~a; f) ime i adresa organizatora putovanja; g) ime, adresa i broj telefona lokalnog predstavnika organizatora putovanja komu se potro{a~ mo`e obratiti za pomo} u slu~aju potrebe, a ukoliko nema takvoga predstavnika, broj telefona za hitne pozive; h) informacije o mogu}oj uplati osiguranja za pokri}e tro{kova u slu~aju potro{a~evog otkazivanja aran`mana, ozljede, bolesti, smrtnog slu~aja, povratka u zemlju, uklju~uju}i ime i adresu osiguravatelja; i) sve uvjete i zahtjeve koji se ti~u ugovora. ^lanak 83. (1) Ugovorom utvr|ena cijena ne smije se mijenjati, osim ako je to u ugovoru izri~ito dopu{teno i ako ugovor sadr`i podatke za izra~unavanje nove cijene. Pritom, do naknadne promjene obra~una smije do}i samo: a) ako dolazi do promjene tro{kova prijevoza ve}e od 5 % radi promjene cijene pogonskog goriva; b) ako dolazi do promjene pristojbe za odre|ene usluge, kao {to su: pristajanje u morskim, slatkovodnim i zra~nim lukama, peljarenje i putni~ke pristojbe na zra~nim lukama; c) ako dolazi do utjecaja promjene deviznog te~aja, ukoliko ta promjena utje~e na pove}anje cijene aran`mana vi{e od 5 %. (2) Organizator putovanja mora obavijestiti potro{a~a o pove}anju cijene ~im dozna za okolnosti koje su dovele do pove}anja. (3) Ukoliko organizator putovanja tra`i pove}anje cijene, potro{a~ ima pravo odustati od ugovora, pod uvjetom da to odmah priop}i organizatoru putovanja. (4) Ugovorena se cijena ni u kom slu~aju ne smije pove}ati u razdoblju od 20 radnih dana prije ugovorenog datuma polaska. ^lanak 84. (1) Prije nego putovanje po~ne, potro{a~ mo`e prenijeti svoj aran`man na drugoga potro{a~a koji ispunjava sve uvjete za putovanje, s tim da o tome pravodobno obavijesti organizatora putovanja. (2) Drugi potro{a~ koji preuzima aran`man i njegov prethodnik zajedni~ki su solidarno odgovorni organizatoru putovanja za pla}anje cijene i tro{kova prijenosa ugovornih obveza. ^lanak 85. (1) Potro{a~ mo`e odustati od ugovora u bilo koje vrijeme prije polaska na putovanje. (2) Ukoliko potro{a~ odustane od ugovora, organizator putovanja gubi pravo na naplatu ugovorene cijene. Me|utim, on ima pravo na odgovaraju}u naknadu {tete. Iznos naknade odre|uje se tako {to se od cijene aran`mana oduzmu tro{kovi koje nije uzrokovao organizator putovanja i iznos koji organizator putovanja mo`e naplatiti razli~ito obra~unavaju}i usluge unutar aran`mana. (3) Uzimaju}i u obzir uobi~ajeno u{te|ene tro{kove i uobi~ajenu mogu}u dobit od razli~itog obra~una usluga, ugovor za svaku vrstu aran`mana mo`e definirati poseban postotak cijene aran`mana kao osnovu za naknadu {tete. ^lanak 86. (1) Ukoliko organizator putovanja otka`e aran`man prije polaska ili na~ini zna~ajnu izmjenu aran`mana, mora o tomu bez odgode obavijestiti potro{a~a u pisanom obliku, kako bi potro{a~ donio odluku u svezi s otkazivanjem ili izmjenom cijene. (2) U tim slu~ajevima potro{a~ ima pravo: a) prihvatiti otkazivanje aran`mana; b) prihvatiti izmijenjene ugovorne odredbe i novu cijenu, s tim da, ako je drugi ponu|eni aran`man lo{ije kvalitete ili jeftiniji, organizator putovanja potro{a~u mora refundirati za razliku u cijeni, a ako je drugi ponu|eni aran`man skuplji, organizator putovanja ne smije tra`iti razliku u cijeni od potro{a~a; c) zatra`iti otkazivanje ugovora bez obveze pla}anja naknade {tete; d) na aran`man jednake ili ve}e vrijednosti ukoliko organizator putovanja mo`e ponuditi takav aran`man, s tim {to u slu~aju vi{e cijene potro{a~ nije obvezan doplatiti cjenovnu razliku. (3) Potro{a~ mora bez odgode obavijestiti organizatora putovanja o svojoj odluci. (4) U slu~aju otkazivanja ugovora prije polaska, potro{a~u se mora refundirati kapara koju je uplatio, i to u roku od 30 dana od dana primitka pisane obavijesti. Ne mo`e se tra`iti od potro{a~a da plati naknadu {tete u slu~aju otkazivanja ugovora prije polaska, a potro{a~ ima i pravo na isplatu kamata na njegovu upla}enu kaparu po stopi koju obra~unava komercijalna banka na tromjese~ne depozite za razdoblje od dana uplate kapare do dana otkazivanja ugovora. (5) Ukoliko do izmjena u aran`manu do|e tijekom izvr{enja ugovora, potro{a~, ako odlu~i odustati od ugovora, snosi samo realne tro{kove pru`enih usluga do trenutka odustajanja. (6) Bez obzira na vrstu odluke koju donese, potro{a~ ima pravo tra`iti naknadu {tete. (7) O svakom propustu u svezi s izvr{enjem ugovora koji primijeti na licu mjesta, potro{a~ mora obavijestiti pru`atelja odgovaraju}ih usluga i organizatora i/ili trgovca na malo u pisanom obliku ili na bilo koji drugi odgovaraju}i na~in {to je prije mogu}e. ^lanak 87. (1) Potro{a~ nema pravo primiti naknadu za neizvr{enje ugovora od organizatora putovanja u sljede}im slu~ajevima: a) ako je ugovor otkazan zbog nedovoljnog broja sudionika, pod uvjetom da je potro{a~ bio unaprijed obavije{ten o toj klauzuli ugovora; b) ako je ugovor otkazan zbog vi{e sile kao posljedice nepredvidivog i iznimnog doga|aja, ~ije su posljedice takve naravi da se nisu mogle izbje}i ni uz du`nu pa`nju. (2) Prebukiranje kapaciteta ne smatra se vi{om silom u smislu stavka (1) to~ke b) ovoga ~lanka. ^lanak 88. (1) Organizator putovanja mora poduzeti sve nu`ne mjere u slu~aju otkazivanja ugovora, a posebice u svezi s povratkom potro{a~a, ako je povratna karta bila ugovorena. (2) Organizator putovanja snosi sve ostale tro{kove u svezi sa slu~ajem iz stavka (1) ovoga ~lanka. ^lanak 89. (1) Organizator putovanja i posrednik zajedni~ki su solidarno odgovorni potro{a~u za pru`anje ugovorenih usluga, kao i za {tetu nastalu usljed neizvr{enja ugovora, ~ak i u slu~aju kada je ugovor zaklju~io posrednik u njegovo ime a za ra~un organizatora putovanja. (2) Osobe koje pru`aju usluge tijekom putovanja, na zahtjev organizatora putovanja i posrednika ili osobe koja naru~i te usluge, odgovorni su potro{a~u za pru`anje tih usluga, kao i za {tetu nastalu zbog neizvr{enja ili nepotpunog izvr{enja, a potro{a~ ima pravo uputiti od{tetni zahtjev bilo kojoj od navedenih osoba. ^lanak 90. (1) Organizator putovanja du`an je za svaki aran`man osigurati jamstvo kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva radi nakna|ivanja potro{a~u: a) cijene aran`mana, ako zbog nelikvidnosti ili ste~aja organizatora izostanu usluge aran`mana; b) tro{kova koji nastanu uslijed nelikvidnosti ili ste~aja organizatora za povratak potro{a~a u mjesto polaska. (2) Jamstvo iz stavka (1) ovoga ~lanka daje se u obliku po lice osiguranja, gotovinskog pologa, bankovnog jamstva i sl. XV. VREMENSKI ZAKUP TURISTI^KOG OBJEKTA ^lanak 91. (1) Ugovor o izravnom i neizravnom stjecanju prava na uporabu turisti~kog objekta (nekretnine) na temelju zakupa na odre|eno vrijeme (u daljnjem tekstu: zakupni ugovor), mora biti sa~injen u pisanom obliku i zaklju~uje se na razdoblje koje ne mo`e biti kra}e od tri godine. (2) Zakupni ugovor mora sadr`avati sljede}e odredbe: a) naziv i sjedi{te, s punom adresom tvrtke koja prodaje vremenski zakup turisti~kog objekta; b) naziv (ime i prezime) i sjedi{te, s punom adresom pravne ili fizi~ke osobe koja je vlasnikom ili ima pravo raspolaganja turisti~kim objektom; c) ime, prezime i adresu potro{a~a; d) to~an opis prava koja potro{a~ ostvaruje zakupnim ugovorom; e) naziv i to~an opis turisti~kog objekta i njegove popunjenosti, ako se pravo odnosi na odre|enu nekretninu, dr`avu, pokrajinu, grad ili mjesto i naselje u kojem se nalazi turisti~ki objekt, polo`aj, kategorije, komunalnu opremljenost i druge podatke va`ne za njegovu uporabu; f) razdoblje u kojem se mogu ostvariti prava iz zakupnog ugovora i vrijeme njegova stupanja na snagu; g) ako turisti~ki objekt nije dovr{en u vrijeme zaklju~enja zakupnog ugovora, to~ne podatke o stanju gradnje i rok do kojega se predvi|a da }e on biti u uporabi, broj spisa gra|evinske dozvole, naziv i punu adresu tijela koji je izdao gra|evinsku dozvolu; h) podatke o zajedni~kim komunalnim uslugama kojima }e raspolagati turisti~ki objekt (priklju~ci za plin, elektri~nu i toplinsku energiju, vodu, telekomunikacije, kablovsku televiziju i dr.); i) jamstvo za uredno dovr{enje turisti~kog objekta i obe{te}enje ako objekt ne bude uop}e dovr{en ili ne bude dovr{en u ugovorenom roku te na~in ostvarenja jamstva; Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2479 Broj 25 - Strana 2480 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. j) to~nu cijenu uporabe vremenskog zakupa turisti~kog objekta; k) poreze, prireze i druge pristojbe koje je potro{a~ du`an platiti, a koji nisu obuhva}eni cijenom iz to~ke j) ovoga ~lanka; l) tro{kove koje je potro{a~, osim cijene, du`an pla}ati u svezi s uporabom turisti~kog objekta i na~ela obra~una tih tro{kova (boravi{na pristojba, odr`avanje i upravljanje turisti~kim objektom, uporaba zajedni~kih prostorija i prostora, aparata i ure|aja, odlaganje (odvoz) sme}a, plin, elektri~na i toplinska energija, voda i dr.); m) podatke o zajedni~kim prostorijama, prostorima i ure|ajima (bazen, sauna, praonica i su{ionica rublja, terasa, vrt, podrum, drvarnica i dr.) i uvjetima za pristup potro{a~a tim prostorijama, prostorima i ure|ajima; n) pravila za odr`avanje, popravak, upravljanje i poslovno vo|enje turisti~kog objekta; o) prava potro{a~a prema odredbama ovoga Zakona; p) odredbu prema kojoj se potro{a~ ne mo`e teretiti za bilo kakve naknade, osim ugovorenih; r) mogu}nost zamjene ili daljnje prodaje iz zakupnog ugovora; s) uvjete za otkazivanje zakupnog ugovora; t) na~in rje{avanja sporova; u) odredbu o sudskoj nadle`nosti i primjeni odre|enog materijalnog prava u slu~aju spora; v) mjesto i da tum zaklju~enja zakupnog ugovora. (3) Puna adresa iz stavka (2) to~. a), b) i g) ovoga ~lanka obvezno sadr`i mjesto, ulicu i ku}ni broj, broj telefona i telefaksa te adresu elektronske po{te, a mo`e sadr`avati i broj po{tanskog pregratka. (4) Trgovac je du`an sve obavijesti iz ovoga ~lanka priop}iti svakom potro{a~u koji tra`i podatke o turisti~kom objektu. ^lanak 92. (1) Potro{a~ ima pravo, ne navode}i razloge, raskinuti zakupni ugovor, bez pla}anja bilo kakve kazne ili nekih drugih tro{kova, putem pisane obavijesti trgovcu u roku od 15 dana od dana zaklju~enja zakupnog ugovora. (2) Za vrijeme raskidnog roka iz stavka (1) ovoga ~lanka, trgovac ne smije tra`iti od potro{a~a bilo kakva pla}anja. (3) Ako zakupni ugovor ne sadr`i sve odredbe propisane u ~lanku 91. ovoga Zakona, vrijeme za raskid ugovora produljuje se na tri mjeseca od dana njegovog zaklju~enja. Ako potro{a~ dobije te podatke u roku od tri mjeseca, rok od 15 dana iz stavka (1) ovoga ~lanka po~inje se ra~unati od dana primitka obavijesti. XVI. NEPO[TENE ODREDBE U POTRO[A^KIM UGOVORIMA ^lanak 93. (1) Ugovorne odredbe obvezuju potro{a~a samo ako je prije zaklju~enja ugovora bio upoznat sa njegovim sadr`ajem, odnosno ako su mu ugovorni uvjeti bili poznati u vrijeme zaklju~enja ugovora. (2) Ugovorne odredbe trebaju biti razumljive i u svezi s drugim odredbama u istom ili u drugom ugovoru izme|u istih strana, uzimaju}i u obzir prirodu proizvoda ili usluge i svih drugih sudionika u svezi sa zaklju~enjem ugovora. (3) U slu~aju dvojbe u svezi sa zna~enjem pojedinih odredaba u ugovoru, va`it }e zna~enje koje je povoljnije za potro{a~a. (4) Smatra se da je potro{a~ bio upoznat s ugovornim odredbama ako ga je trgovac upozorio i ako su mu one bile dostupne. ^lanak 94. (1) Trgovac ne smije zahtijevati ugovorne odredbe koje su nepo{tene ili koje bi prouzro~ile {tetu potro{a~u. (2) Ugovorne odredbe iz stavka (1) ovoga ~lanka su ni{tave. ^lanak 95. Ugovorne odredbe koje potro{a~ nije osobno ugovarao smatrat }e se nepo{tenima: a) ako tvore znatnu nejednakost izme|u prava i obveza ugovornih strana na {tetu potro{a~a; b) ako bi ispunjenje ugovornih obveza znatno odstupilo od opravdanog o~ekivanja potro{a~a; c) ako su u suprotnosti s na~elom po{tenja, savjesti i dobrim poslovnim obi~ajima. ^lanak 96. U op}im uvjetima formularnih ugovora naro~ito nije pravovaljana odredba: a) kojom ugovorna strana sebi zadr`ava pravo na neprimjereno duge ili nedostatno odre|ene rokove za prihva}anje ili odbijanje neke ponudbe ili neke ~inidbe; b) kojom ugovorna strana sebi, odstupaju}i od pravnih propisa, zadr`ava pravo na neprimjereno dug ili nedostatno odre|en dodatni rok za ~inidbu na koju je obvezna; c) kojom ugovorna strana sebi predvi|a, bez stvarno opravdanog i u ugovoru navedenog razloga, osloba|anje od obveze izvr{enja; d) kojom ugovorna strana predvi|a izmijenu ili odstupanje od obe}ane ~inidbe, uzimaju}i u obzir isklju~ivo svoj interes; e) na temelju koje izjava ugovornog partnera ugovorne strane, kod poduzimanja ili propu{tanja odre|ene ~inidbe, vrijedi kao da ju je on dao ili kao da je nije dao, osim: 1) ako je ugovornom partneru odobren primjeren rok za davanje izri~ite izjave i 2) ako se ugovorna strana obvezuje da ugovornog partnera po~etkom roka uputi na predvi|eni zna~aj njegovog pona{anja; f) kojom se predvi|a da izjava ugovorne strane od posebnog zna~aja vrijedi kao da ju je druga ugovorna strana primila; g) kojom ugovorna strana, u slu~aju da jedna ugovorna strana odustane od ugovora ili ga otka`e: 1) mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za kori{tenje ili uporabu neke stvari ili nekog prava ili za izvr{enje ~inidbe ili 2) mo`e zahtijevati neprimjereno visoku naknadu za izdatke; h) kojom ugovorna strana predvi|a osloba|anje od obveze ispunjenja ugovora u slu~aju nemogu}nosti raspolaganja ~inidbom, ako se ne obvezuje: 1) da bez odgode obavijesti ugovornog partnera o nemogu}nosti raspolaganja i 2) da bez odgode nadoknadi protu~inidbu ugovornog partnera; i) kojom se predvi|a pove}anje nov~ane naknade za robe ili ~inidbe koje su trebale biti isporu~ene ili ispunjene u roku od ~etiri mjeseca nakon zaklju~enja ugovora; j) kojom se isklju~uje ili ograni~ava pravo odbijanja ~inidbe ili pravo zadr`avanja, koje ugovornom partneru ugovorne strane pripada prema pravilima o istodobnom ispunjenju obveza; k) kojom se ugovornom partneru ugovorne strane oduzima ovlast izvr{enja prijeboja s vremenski neograni~enim ili pravomo}no utvr|enim tra`binama; l) kojom se ugovorna strana osloba|a zakonske obveze opominjanja druge ugovorne strane ili davanja roka za ispunjenje ~inidbe; m) kojom ugovorna strana ugovara pau{alni iznos naknade {tete ili naknade umanjene vrijednosti: 1) ako pau{alni iznos prema{uje {tetu koja se u propisanim slu~ajevima i prema uobi~ajenom tijeku stvari mo`e o~ekivati ili prema{uje umanjenje vrijednosti koje uobi~ajeno nastaje ili 2) ako drugoj ugovornoj strani bude onemogu}en dokaz o tomu da {teta ili umanjenje vrijednosti uop}e nije ni nastalo ili je znatno manje od pau{ala; n) kojom se ugovornoj strani, u slu~aju neprimanja ili zaka{njelog primanja ~inidbe ili u slu~aju da druga ugovorna strana raskine ugovor, obe}a pla}anje ugovorne kazne; o) kojom se, u slu~aju skrivljene povrede ugovorne obveze ugovorne strane, isklju~uje ili ograni~ava pravo druge ugovorne strane da raskine ugovor ili da zahtijeva naknadu {tete zbog neispunjenja ugovora; p) kojom se isklju~uje pravo druge ugovorne strane da zahtijeva naknadu {tete zbog neispunjenja cijeloga ugovora ili da raskine cjelokupni ugovor, ako djelomi~no ispunjenje ugovora za nju ne predstavlja nikakav interes, u slu~aju da je ugovorna strana djelomi~no odgovorna za povredu ugovorne obveze; r) kojom se u ugovoru o isporukama novoproizvedenih stvari i ~inidbi: 1) odgovornost ugovorne strane za nedostatke u cijelosti ili djelomi~no isklju~uje, odnosno ograni~ava prethodnim upu}ivanjem na ostvarenje prava prema tre}im osobama (proizvo|a~ima dijelova) sudskim putem, ili se ograni~ava na priznavanje zahtjeva protiv tre}ih osoba, 2) zahtjevi protiv ugovorne strane ograni~avaju samo na naknadno ispunjenje - otklanjanje nedostataka, ako ugovorom nije izri~ito druk~ije predvi|eno, 3) isklju~uje ili ograni~ava obveza ugovorne strane da snosi potrebne tro{kove naknadnog ispunjenja-otklanjanja nedostataka, 4) ugovorna strana uvjetuje naknadno ispunjenje-otklanjanje nedostataka prethodnom isplatom cjelokupne ugovorene cijene ili njezinog ve}eg dijela, nerazmjerno nedostacima, 5) ugovornoj strani odredi rok za prigovore zbog skrivenih nedostataka na stvari koji je kra}i od roka odre|enog to~kom f) ovoga stavka, 6) rok za stavljanje prigovora zbog nedostataka stvari skrati na rok kra}i od dvije godine ili se skrati rok za pravo na raskid ugovora, odnosno smanjenja obveze; s) kojom se kod nekog ugovornog odnosa, ~iji je predmet redovita isporuka roba ili redovito pru`anje usluga ili izvr{enja proizvodnih ~inidbi od ugovorne strane: 1) odredi da ugovor vezuje drugu stranu dulje od dvije godine, 2) odredi ugovorni odnos koji drugu stranu vezuje i pre{utno se produljuje za vi{e od jedne godine, 3) odredi otkazni rok dulji od tri mjeseca na teret druge ugovorne strane, prije isteka ranije dogovorenog ili pre{utno produljenog trajanja ugovora; t) kojom neka tre}a strana, umjesto ugovorne strane, mo`e preuzeti prava i obveze iz kupoprodajnih ugovora ili ugovora o djelu, osim ako je u toj odredbi: 1) tre}a strana imenom navedena ili 2) drugoj ugovornoj strani priznato pravo raskida ugovora; u) kojom ugovorna strana zastupniku druge ugovorne strane: 1) nametne vlastitu odgovornost ili obvezu preuzimanja posljedica, bez posebne izri~ite izjave koja je na to usmjerena ili 2) u slu~aju zastupanja bez punomo}i, nametne odgovornost koja prelazi odgovornost propisanu ovim Zakonom za takav slu~aj; v) kojom ugovorna strana mijenja obvezu dokazivanja na {tetu druge ugovorne strane, a naro~ito na na~in kojim: 1) nametne odgovornost za okolnosti za koje, prema zakonu, odgovara ugovorna strana, 2) nametne pretpostavku da je druga ugovorna strana potvrdila postojanje odre|enih ~injenica i bez njezine izri~ite izjave; z) kojom su izjave koje se imaju dati ugovornoj strani ili nekoj tre}oj strani vezane uz stro`iji oblik od pisanog ili od zakonom propisanih za posebne slu~ajeve. ^lanak 97. (1) Za ugovore zaklju~ene u Bosni i Hercegovini izme|u doma}eg potro{a~a i inozemne pravne ili fizi~ke osobe, obvezno se, kao pravna za{tita potro{a~a, ugovara nadle`nost Suda Bosne i Hercegovine. (2) Odredba koja je u suprotnosti sa stavkom (1) ovoga ~lanka ni{tava je. (3) Ugovor izme|u doma}eg potro{a~a i inozemne pravne ili fizi~ke osobe i svaki ugovor o prodaji na daljinu, bez obzira na sjedi{te trgovca, smatrat }e se ugovorom zaklju~enim u Bosni i Hercegovini. XVII. NOSITELJI ZA[TITE POTRO[A^A ^lanak 98. Subjekti odgovorni za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini su: a) Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo); b) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini; c) Vije}e za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine; d) Konkurencijsko vije}e Bosne i Hercegovine; e) nadle`na entitetska i tijela Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine; f) Ured za konkurenciju i za{titu potro{a~a u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj (u daljnjem tekstu: entitetski UKZP); g) udruge potro{a~a; h) obrazovne institucije i mediji; i) inspekcijska i druga tijela, sukladno zakonu. ^lanak 99. Ministarstvo, u sklopu svoje djelatnosti, obavlja poslove iz podru~ja za{tite potro{a~a, a naro~ito: Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2481 Broj 25 - Strana 2482 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. a) koordinira izradbu dr`avnog godi{njeg programa za za{titu potro{a~a; b) koordinira rad i aktivnosti na za{titi potro{a~a s nadle`nim entitetskim i tijelima Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, Konkurencijskim vije}em Bosne i Hercegovine, Vije}em za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine i entitetskim UKZP; c) prati stanje u podru~ju za{tite potro{a~a i nadle`nim tijelima predla`e, u okviru svoje nadle`nosti, izmjene propisa u svezi sa za{titom potro{a~a; d) sura|uje i razmjenjuje infomacije i podatke sa svim subjektima odgovornim za za{titu potro{a~a; e) vodi evidenciju dodijeljenih javnih poslova Savezu udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine. ^lanak 100. (1) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini je neovisna institucija uspostavljena s ciljem promoviranja dobre i u~inkovite provedbe politike za{tite potro{a~a u Bosni i Hercegovini. (2) Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini imenuje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva. (3) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini imenuje se na mandat od pet godina, s mogu}no{}u jo{ jednog ponovnog imenovanja. (4) Svaki gra|anin Bosne i Hercegovine u godinama kada u`iva puna gra|anska i politi~ka prava, a koji je pokazao iskustvo na polju za{tite potro{a~a i posjeduje visoke moralne vrijednosti, mo`e biti izabran za ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini. (5) Institucija ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini ima sta tus pravne osobe, sa sjedi{tem u Mostaru. (6) Na Statut i pravila rada Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini suglasnost daje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine. (7) Sredstva za rad Institucije ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini osiguravaju se u prora~unu institucija Bosne i Hercegovine. ^lanak 101. Obveze Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini su: a) pru`anje informacija o pravima i obvezama potro{a~a i davanje potpore udrugama potro{a~a u njihovim aktivnostima; b) pra}enje ili predlaganje djelovanja u svezi s odnosom kompanija - potro{a~, kako je propisano ovim Zakonom, propisima koji reguliraju obligacijske odnose ili nekim drugim zakonom; c) istra`ivanje tr`i{nih praksi usmjerenih prema potro{a~ima, po slu`benoj du`nosti ili slijedom `albi, i koordiniranje svoje aktivnosti s entitetskim tr`i{nim inspekcijama; d) dono{enje odluka i poduzimanje drugih mjera u slu~ajevima pritu`bi potro{a~a ili kr{enja dobrih poslovnih obi~aja; e) izdavanje smjernica ili preporuka o posebnim standardnim uvjetima ili praksama koji se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja ili koje primjenjuju specifi~ni ekonomski operatori; f) preporu~ivanje uporabe odre|enih ugovornih uvjeta u ugovorima koji se primjenjuju u posebnim sektorima poslovanja; g) pregovaranje s predstavnicima odre|enih trgovinskih udruga o modelima ugovora koji se primjenjuju u specifi~nim sektorima poslovanja; h) predlaganje i iniciranje rje{enja potro{a~kih sporova primjenom mehanizama za alternativno rje{avanje sporova; i) kontaktiranje s Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH o zajedni~kim problemima, posebice o uslugama od op}eg interesa ili javnim uslugama; j) predlaganje Vije}u za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine i Vije}u ministara Bosne i Hercegovine potrebnih unapre|enja Zakona o za{titi potro{a~a, te doprino{enje usmjeravanju i u~inkovitosti politike u podru~ju za{tite potro{a~a; k) istra`ivanje utjecaja drugih inicijativa tijela vlasti na za{titu potro{a~a. ^lanak 102. Na odluke Ombudsmana za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini mogu se ulo`iti `albe u mjeri u kojoj ovaj Zakon ili bilo koji drugi relevantni propis izri~ito dopu{ta takvu `albu. ^lanak 103. Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini ovla{ten je: a) izdati smjernice za prestanak praksi koje su u suprotnosti s potro{a~kim zakonodavstvom i iznositi te smjernice pred sud; b) pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom; c) pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom u slu~aju spora za naknadu {tete nanesene kolektivnom interesu potro{a~a, sukladno odredbama ovoga Zakona. ^lanak 104. U obavljanju svojih poslova, Ombudsman za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini davat }e prednost onim problemima ~ije je rje{avanje od najve}eg zna~aja za potro{a~e i ovla{ten je ne poduzimati mjere o pitanjima pritu`bi potro{a~a koje su manje va`nosti. ^lanak 105. (1) Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini svake godine podnosi izvje{}e o svome radu Vije}u ministara Bosne i Hercegovine. (2) Sva izvje{}a koja Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini bude podnosio, uklju~uju}i i godi{nja izvje{}a, bit }e objavljena u "Slu`benom glasniku BiH". ^lanak 106. (1) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine imenuje ~lanove Vije}a za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine, u kojem su predstavnici: a) Ministarstva - predsjedatelj; b) Konkurencijskog vije}a Bosne i Hercegovine - ~lan; c) Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine - ~lan; d) Uprave za fitosanitarnu za{titu Bosne i Hercegovine - ~lan; e) Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine - ~lan; f) Instituta za standarde Bosne i Hercegovine - ~lan; g) Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine - ~lan; h) Instituta za intelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine - ~lan; i) Ministarstva trgovine Federacije Bosne i Hercegovine - ~lan; j) Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske - ~lan; k) nadle`noga tijela u Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine - ~lan; l) dva predstavnika Saveza udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine - ~lanovi; m) po jednoga predstavnika entitetskih organizacija potro{a~a - ~lanovi. (2) Vije}e za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini }e se sastajati najmanje ~etiri puta godi{nje. ^lanak 107. (1) Vije}e za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini, u okviru svojih nadle`nosti, obavlja sljede}e poslove: a) predla`e Vije}u ministara Bosne i Hercegovine, radi usvajanja, dr`avni godi{nji pro gram za za{titu potro{a~a i prati njegovu provedbu; b) utvr|uje osnove politike za{tite potro{a~a; c) usmjerava opseg djelatnosti koje se financiraju, odnosno sufinanciraju iz prora~una Bosne i Hercegovine. ^lanak 108. Dr`avni godi{nji pro gram za za{titu potro{a~a naro~ito sadr`i: a) na~ela i ciljeve politike za za{titu potro{a~a; b) zada}e koje imaju prednost prilikom ostvarivanja politike za za{titu potro{a~a, a koje }e se izvr{avati preno{enjem javnih poslova udrugama za za{titu potro{a~a; c) okvirni opseg financijskih sredstava za izvr{enje zada}a; d) okvirni opseg financijskih sredstava za poticaj razvoja i djelovanja udruga za za{titu potro{a~a. ^lanak 109. Vije}e za za{titu potro{a~a Bosne i Hercegovine obavlja poslove za{tite potro{a~a sukladno zakonu i podzakonskim aktima koji propisuju ovo podru~je. ^lanak 110. (1) Entitetski UKZP, u suradnji s udrugama potro{a~a, pripremaju godi{nje programe za za{titu potro{a~a koji moraju biti uskla|eni s dr`avnim godi{njim programom za za{titu potro{a~a. Entitetski godi{nji programi za za{titu potro{a~a financiraju se iz prora~una Bosne i Hercegovine, kojima se odre|uju njihovi ciljevi i zada}e, odre|uju udruge potro{a~a kojima su, sukladno zakonu, dodijeljeni javni poslovi. (2) Entitetski UKZP, osim poslova iz stavka (1) ovoga ~lanka, obavljaju i: a) sve poslove prijenosa javnih poslova udrugama potro{a~a i prati njihov rad, usko sura|uju}i; b) ustrojava registar udruga potro{a~a kojima su preneseni javni poslovi; c) prati provedbu godi{njeg programa za za{titu potro{a~a; d) izvje{}uje javno mnijenje o povredama prava i interesa potro{a~a, sura|uje i razmjenjuje sve potrebne informacije sa subjektima nositeljima za{tite potro{a~a iz ~lanka 98. ovoga Zakona. ^lanak 111. (1) Djelatnost za{tite potro{a~a obavljaju udruge potro{a~a koje, upisom u registar udruga sukladno zakonu, stje~u svojstvo pravne osobe. (2) Udruge potro{a~a su neprofitne i nevladine organizacije i ne mogu se baviti gospodarskom djelatno{}u. (3) Udruge potro{a~a djeluju na razini Bosne i Hercegovine, entiteta, Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, kantona, grada ili op}ine. (4) Udruge potro{a~a iz stavka (1) ovoga ~lanka mogu osnovati Savez udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine, radi uzajamne pomo}i i ostvarivanja interesa za{tite potro{a~a u Bosni i Hercegovini i me|unarodnim organizacijama potro{a~a. (5) U Savez udruga potro{a~a Bosne i Hercegovine mogu se u~laniti entitetske i udruge potro{a~a Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, pod jednakim uvjetima. ^lanak 112. (1) Udruge potro{a~a osnivaju potro{a~i radi predstavljanja i za{tite svojih prava i moraju djelovati neovisno o trgovacima, uvoznicima, dobavlja~ima i davateljima usluga. (2) U okviru svojih nadle`nosti, udruga potro{a~a: a) brine o za{titi pojedina~nih i zajedni~kih interesa potro{a~a; b) daje savjete i pru`a druge vrste pomo}i u ostvarivanju prava potro{a~a; c) informira potro{a~e o cijenama, kvaliteti, kontroli i sigurnosti proizvoda i usluga koji se nalaze ili }e se na}i na tr`i{tu; d) prema potrebi, u suradnji s Ministarstvom, entitetskim i UKZP Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine ili nadle`nim inspekcijskim tijelima, organizira usporedna ispitivanja kvalitete, utjecaja na zdravlje, cijenu prehrambenih proizvoda, za{tite okoli{a i o ishodima informiraju javnost; e) nadle`nim tijelima dostavlja informacije radi utvr|ivanja odgovornosti trgovca ili davatelja usluga koji prodaju proizvode ili pru`aju usluge koji ne odgovaraju propisanim uvjetima u pogledu sigurnosti i kvalitete; f) sura|uje sa svim nadle`nim tijelima, inspekcijama, udrugama potro{a~a i drugim subjektima u Bosni i Hercegovini kojima je, sukladno zakonu, propisana obveza za{tite potro{a~a. ^lanak 113. Udruge potro{a~a donose godi{nje planove rada i, u ovisnosti o podru~ju na kojem djeluju, odnosno za koje su registrirana, natje~u se za dobivanje javnih poslova u podru~ju za{tite potro{a~a. Ako dobiju javne poslove, sredstva za financiranje ili sufinanciranje dodjeljuju im se iz prora~una Bosne i Hercegovine. ^lanak 114. (1) Javni poslovi u podru~ju za{tite potro{a~a udrugama potro{a~a dodjeljuju se odlukom Vije}a ministara Bosne i Hercegovine, entitetskih i Vlade Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: prenositelji), na temelju javnog natje~aja. (2) Javni natje~aj iz stavka (1) ovoga ~lanka naro~ito sadr`i: a) predmet dodjele; b) uvjete za obavljanje javnih poslova; c) razdoblje za koje se dodjeljuju javni poslovi; d) rok do kojega se podnose ponude; e) rok do kojega }e podnositelj ponude biti obavije{ten o izboru. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2483 Broj 25 - Strana 2484 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ^lanak 115. (1) Odnosi izme|u prenositelja i primatelja javnih poslova ure|uju se ugovorom o prijenosu javnih poslova. (2) Ugovorom iz stavka (1) ovoga ~lanka utvr|uju se naro~ito: a) opseg i dinamika obavljanja javnih poslova; b) po~etak obavljanja javnih poslova; c) uvjeti, na~in i rok za otkazivanje prenesenih javnih poslova; d) sredstva koja prenositelj osigurava za obavljanje javnih poslova. (3) Ugovor o prijenosu javnih poslova zaklju~uje se u pisanom obliku. ^lanak 116. Potro{a~i se obrazuju putem: a) posebnih te~ajeva, seminara i savjetovanja; b) sredstava javnog priop}avanja (tv, ra dio, tisak); c) specijalnih obrazovnih publikacija za potro{a~e. XVIII. NADZOR NAD TR@I[TEM I UPRAVNE MJERE ^lanak 117. Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavljaju nadle`na tijela utvr|ena ~lankom 98. stavak (1) to~. od a) do e) i to~ka i) ovoga Zakona, sukladno ovlastima utvr|enim posebnim zakonima i drugim propisima. ^lanak 118. Ako trgovac neopravdano odbije zahtjev potro{a~a, inspektor }e na zahtjev potro{a~a donijeti rje{enje kojim se trgovcu nare|uje da udovolji opravdanom zahtjevu potro{a~a. ^lanak 119. (1) Inspektor }e donijeti rje{enje kojim nare|uje obustavljanje prodaje proizvoda do otklanjanja utvr|enih nepravilnosti, ako ustanovi: a) da prodajna cijena proizvoda, odnosno usluge nije vidljivo istaknuta ili nije istaknuta u slu`benoj valuti Bosne i Hercegovine; b) da trgovac prilikom prodaje proizvoda potro{a~u nije osigurao propisane isprave, oznake, podatke i deklaraciju te popis vlastitih i ovla{tenih servisa; c) da trgovac rasprodaju proizvoda nije objavio na na~in uobi~ajen u mjestu prodaje; d) da proizvod na rasprodaji nije jasno i vidljivo ozna~en cijenom prije i cijenom nakon sni`enja; e) da najve}i postotak sni`enja cijene proizvoda na rasprodaji ne iznosi najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji; f) da proizvod koji je na rasprodaji, jer mu uskoro istje~e uporabni rok, nema vidljivo istaknut krajnji uporabni rok; g) da trgovac koji na rasprodaji prodaje proizvod s nedostatkom ili pogre{kom nije takav proizvod fizi~ki odvojio od redovite prodaje ispravnog proizvoda i vidljivo istaknuo da se radi o prodaji proizvoda s nedostatkom ili s pogre{kom te da svaki pojedina~ni proizvod nije posebno ozna~io; h) da trgovac koji prodaje proizvode kojima uskoro istje~e uporabni rok nije takve proizvode fizi~ki odvojio od redovite prodaje ostalih proizvoda i vidljivo istakao da se radi o prodaji proizvoda kojima uskoro istje~e uporabni rok. (2) Inspektor }e donijeti rje{enje kojim zabranjuje prodaju proizvoda ako ustanovi: a) da propisani uporabni rok nije jasno, vidljivo i ~itko ozna~en na omotu proizvoda; b) da je trgovac pustio u prodaju proizvod koji zbog njegovih svojstava ne odgovara uobi~ajenoj uporabi ili kvaliteti, odnosno da na njegovom omotu nema oznake za koje je namjene uporabljiv; c) da trgovac proizvod ne prodaje u odgovaraju}em omotu; (3) @alba na rje{enje iz st.(1) i (2) ovoga ~lanka ne odga|a izvr{enje rje{enja. XIX. PRAVNA ZA[TITA POTRO[A^A ^lanak 120. Nadle`ni sud }e svojim aktom narediti prestanak bilo kakve ~inidbe ili prakse koji su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona ili drugih propisa, a koji {tete zajedni~kim interesima potro{a~a. ^lanak 121. Institucije i udruge iz ~lanka 98. ovoga Zakona, osim onih pod to~kom h), ovla{tene su pokrenuti postupak pred nadle`nim sudom za dono{enje akta iz ~lanka 120. ovoga Zakona. ^lanak 122. (1) Postupak iz ~l. 120. i 121. ovoga Zakona provodi se prema odredbama `urnog postupka. (2) Sud je ovla{ten nalo`iti objavu presude u cijelosti ili djelimi~no u medijima ili tra`iti korektivni iskaz od tu`ene strane. (3) Sud mo`e odlu~iti o nametanju financijskih sankcija za svaki dan ka{njenja u izvr{enju sudske odluke. (4) U slu~aju kr{enja odredaba koje se odnose na prezentiranje ugovora ili na postavljanje nekorektnih uvjeta u potro{a~kim ugovorima, postupak pred nadle`nim sudom mo`e biti pokrenut zajedni~ki ili pojedina~no protiv trgovaca iz istog ekonomskog sektora ili njihovih asocijacija koje koriste ili preporu~uju jednake prakse ili postavljaju sli~ne nekorektne uvjete. ^lanak 123. U istom postupku, institucija ili udruga ovla{tena je zahtijevati kompenzaciju za {tetu nanesenu kolektivnim interesima potro{a~a. ^lanak 124. (1) Pro ce dure alternativnog rje{avanja sporova uspostavit }e ovla{tena tijela za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini, ~ija }e zada}a biti rje{avanje potro{a~kih tu`bi. (2) Takve }e se pro ce dure uspostaviti i primjenjivati sukladno kriterijima koje je postavio Om buds man za za{titu potro{a~a u Bosni i Hercegovini. XX. KAZNENE ODREDBE ^lanak 125. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.500 KM do 3.500 KM kaznit }e se za prekr{aj trgovac: a) ako prodajnu cijenu proizvoda i usluge ne istakne vidljivo i slu`benoj valuti Bosne i Hercegovine (~lanak 11. stavak (1) ovoga Zakona); b) ako cijenu za jedinicu mjere, naziv i vrstu proizvoda ne istakne vidljivo (~lanak 11. stavak (3) ovoga Zakona); c) ako prodajnu cijenu i cijenu za jedinicu mjere ne ozna~i jasno, vidljivo, ~itko i jednoobrazno na proizvodu, odnosno na omotu, na prodajnom mjestu proizvoda i usluga, kao i na proizvodu u izlogu (~lanak 11. stavak (6) ovoga Zakona); d) ako za prodajni proizvod, odnosno za pru`enu uslugu potro{a~u ne izda ra~un (~lanak 11. stavak (7) i ~lanak 38. st. (1) i (2) ovoga Zakona); e) ako se ne pridr`ava prodajne cijene proizvoda ili usluga (~lanak 11. stavak (10) ovoga Zakona); f) ako potro{a~a na njegov zahtjev ne upozna o svojstvima ponu|enog proizvoda (~lanak 15. stavak (1) ovoga Zakona); g) ako na izabranom proizvodnom uzorku ne prika`e rad proizvoda i doka`e njegovu ispravnost (~lanak 15. stavak (2) ovoga Zakona); h) ako iz prodaje ne povu~e proizvod na ~ijem izabranom uzorku ne mo`e ili ne zna prikazati na~in njegove uporabe ili dati potrebna upute i obja{njenja o proizvodu koji prodaje (~lanak 15. stavak (3) ovoga Zakona); i) ako cijenu posebnog papira za omotavanje i uporabu dodatnih ukrasa ne istakne jasno i vidljivo (~lanak 17. stavak (2) ovoga Zakona); j) ako proizvod na rasprodaji nije jasno i vidljivo ozna~en cijenom prije i cijenom nakon sni`enja (~lanak 8. stavak (2) ovoga Zakona); k) ako isporu~itelj usluga potro{a~u ne omogu}i ugradnju potro{a~og mjerila (~lanak 35. stavak (2) ovoga Zakona); l) ako za vrijeme ugovaranja, a najkasnije prije isporuke, potro{a~ ne dobije pisanu obavijest sa svim podacima (~lanak 44. stavak (1) ovoga Zakona); m) ako neposredno nakon otpreme proizvoda potro{a~a ne obavijesti o vremenu i na~inu otpreme (~lanak 45. stavak (2) ovoga Zakona); n) ako potro{a~a prije zaklju~enja ugovora o kreditu u pisanom obliku ne upozna sa svim ugovornim odredbama i ukupnim tro{kovima kredita ili ako oni nisu prikazani pojedina~no za svaku stavku ugovora o kreditu (~lanak 54. ovoga Zakona); o) ako u pisanom obliku ne obavijesti potro{a~a prije ili za vrijeme zaklju~enja ugovora o odredbama iz ~lanka 58. stavak (2) ovoga Zakona; p) ako na razuman na~in prilikom zaklju~enja ugovora i prije isporuke EIP-a u pisanom, a po mogu}nosti i u elektronskom obliku ne obavijesti zainteresiranu stranu o uvjetima uporabe EIP-a, sukladno odredbama ~lanka 72. ovoga Zakona; r) ako nakon izvr{enog prijenosa nov~ane vrijednosti u pisanom obliku ne obavijesti vlasnika o podacima iz ~lanka 73. stavak (1) ovoga Zakona; s) ako vlasniku ili korisniku EIP-a pravodobno osobno ne priop}i promjenu uvjeta u ugovoru (~lanak 76. stavak (1) ovoga Zakona); t) ako ne brine da korisnik EIP-a mo`e u svako doba dana i no}i prijaviti gubitak ili kra|u EIP-a (~lanak 78. stavak (1) ovoga Zakona). (2) Ako je trgovac pravna osoba, za radnje iz stavka (1) ovoga ~lanka kaznit }e se za prekr{aj odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM. (3) Nov~anom kaznom u iznosu od 150 KM inspektor }e na licu mjesta kazniti odgovornu osobu u pravnoj osobi, odnosno fizi~ku osobu - trgovca za prekr{aj iz stavka (1) ovoga ~lanka. ^lanak 126. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 5.500 KM kaznit }e se za prekr{aj trgovac: a) ako ne posluje na jezicima u slu`benoj uporabi u Bosni i Hercegovini i ako u pisanim dokumentima ne koristi puni naziv tvrtke i sjedi{ta ili skra}eni naziv tvrtke i sjedi{ta, ukoliko je skra}eni naziv upisan u sudski ili obrtni~ki registar (~lanak 6. ovoga Zakona); b) ako prodaje proizvod, odnosno pru`a uslugu potro{a~u na na~in koji je u suprotnosti s dobrim poslovnim obi~ajima (~lanak 7. stavak (1) ovoga Zakona); c) ako potro{a~u ne omogu}i provjeru ispravnosti zara~unatog iznosa u odnosu na kvalitetu i koli~inu kupljenog proizvoda, odnosno pru`ene usluge (~lanak 11. stavak (9) ovoga Zakona); d) ako potro{a~u proizvod ne dostavi u ispravnom stanju, u ugovorenoj koli~ini i kvaliteti u dogovorenom roku, i tom prilikom ne uru~i sve pripadaju}e dokumente (~lanak 13. stavak (1) ovoga Zakona); e) ako ne sa~uva sva svojstva proizvoda namijenjenog za prodaju, a naro~ito proizvoda koji ima ograni~eni uporabni rok (~lanak 14. stavak (1) ovoga Zakona); f) ako na omotu proizvoda s propisanim uporabnim rokom taj rok ne ozna~i jasno, vidljivo i ~itko (~lanak 14. stavak (2) ovoga Zakona); g) ako potro{a~u ne dade detaljne naputke i obja{njenja o proizvodu koji prodaje (~lanak 15. stavak (2) ovoga Zakona); h) ako proizvod prodaje bez odgovaraju}eg omota ili ambala`e ili na zahtjev potro{a~a posebno ne omota proizvod (~lanak 17. stavak (1) ovoga Zakona); i) ako omot koji ima logotip i/ili naziv proizvo|a~a i/ili trgovca posebno zara~una kupcu (~lanak 17 stavak (3) ovog Zakona); j) ako omot nije prilago|en obliku i masi proizvoda ili ako obmanjuje potro{a~a u pogledu mase i veli~ine proizvoda (~lanak 17. stavak (4) ovoga Zakona); k) ako u propisanom roku ne udovolji zahtjevu potro{a~a iz ~lanka 20. stavak (2) ovoga Zakona; l) ako proizvod nema deklaraciju i ako ona ne sadr`i propisane podatke (~lanak 23. stavak (4) ovoga Zakona); m) ako rasprodaju proizvoda ne objavi na na~in uobi~ajen u mjestu prodaje (~lanak 8. stavak (1) ovoga Zakona); n) ako se najve}i postotak sni`enja cijena ne odnosi na najmanje jednu petinu vrijednosti svih proizvoda na rasprodaji (~lanak 8. stavak (3) ovoga Zakona); o) ako proizvod na rasprodaji kojemu uskoro istje~e uporabni rok nema dodatno vidljivo istaknut krajnji uporabni rok (~lanak 9. ovoga Zakona); p) ako prodaju energije i vode potro{a~u ne obra~una na temelju stvarnih isporuka o~itanih na potro{a~evom brojilu (~lanak 35. stavak (1) ovoga Zakona) ili pru`enu uslugu ne obra~una sukladno ~lanku 35. stavak (3) ovoga Zakona; r) ako nema identifikacijsku karticu (~lanak 44. stavak (3) ovoga Zakona); s) ako ugovor o prodaji na daljinu nije sa~injen u pisanom obliku i ako ne sadr`i obvezne elemente (~lanak 44. stavak (1) ovoga Zakona); t) ako prije zaklju~enja ugovora na daljinu putem sredstava za daljinsko komuniciranje ne obavijesti potro{a~a o svim odredbama iz ~lanka 44. stavak (1) ovoga Zakona Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2485 Broj 25 - Strana 2486 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 4. 4. 2006. ili ako ta obavijest nije sukladna odredbama ~lanka 44. stavak (2) ovoga Zakona; u) ako pisana obavijest iz ~lanka 44. ovoga Zakona ne sadr`i trgov~evu obvezu da podatke o potro{a~u ne}e priop}iti tre}oj strani, niti strani koja kao pravna ili fizi~ka osoba djeluje unutar iste skupine poduze}a (koncern) kojoj pripada trgovac, osim ako to potro{a~ odobri trgovcu u pisanom obliku (~lanak 46. ovoga Zakona); v) ako potro{a~u bez odgode ne vrati pla}eni iznos novca (~lanak 47. stavak (6) ovoga Zakona); z) ako ugovorom o prodaji na daljinu potro{a~u osigura kredit sam ili putem tre}e osobe, a u slu~aju odustanka potro{a~a od ugovora zahtijeva zatezne kamate ili druge tro{kove zbog raskida ugovora o kreditu (~lanak 48. stavak (2) ovoga Zakona); aa) ako potro{a~u isporu~i robu ili uslugu koje nije naru~io, ukoliko takva isporuka zahtijeva pla}anje (~lanak 48. stavak (1) ovoga Zakona); bb) ako bez prethodnog potro{a~evog pristanka prema potro{a~u uporabljuje pojedina~na sredstva za daljinsko komuniciranje (~lanak 51. ovoga Zakona); cc) ako ugovor o kreditu ne sadr`i sve odredbe iz ~lanka 54. ovoga Zakona; dd) ako potro{a~a u pisanom obliku ne obavijesti o svakoj promjeni godi{nje kamatne stope i tro{kova osam dana prije nastanka promjene i prilikom tere}enja potro{a~evog teku}eg ra~una (~lanak 58. stavak (3) ovoga Zakona); ee) ako u pisanom obliku ne obavijesti potro{a~a o iznosu godi{njih kamata i kamatnih stopa i tro{kovima kojima }e teretiti potro{a~ev teku}i ra~un zbog dopu{tenog prekora~enja teku}eg ra~una, kao i o svim obvezama koje nastanu za potro{a~a zbog prekora~enja njegovog teku}eg ra~una (~lanak 58. stavak (4) ovoga Zakona); ff) ako prekr{i koju od odredaba ~lanka 76. stavak (3) ovoga Zakona; gg) ako ne postupi sukladno odredbama ~lanka 81. stavak (1) ovoga Zakona; hh) ako potro{a~a ne upozna sa svim ugovornim odredbama prije zaklju~enja ugovora, tako {to }e mu uru~iti primjerak ugovora (~lanak 81. stavak (2) ovoga Zakona); ii) ako pravodobno prije po~etka putovanja ne priop}i potro{a~u u pisanom obliku podatke propisane odredbama ~lanka 82. ovoga Zakona; jj) ako organizator koji je prisiljen prije polaska izvr{iti zna~ajnu promjenu neke bitne ugovorne odredbe - naro~ito promjenu cijene - bez odgode to ne priop}i potro{a~u u pisanom obliku, kako bi mu pru`io mogu}nost dono{enja odgovaraju}e odluke (~lanak 86. stavak (1) ovoga Zakona); kk) ako od potro{a~a tra`i uplatu cjenovne razlike ukoliko je drugi ponu|eni paket aran`man vredniji od aran`mana iz ugovora (~lanak 86. stavak (2) to~ka b) ovoga Zakona); ll) ako, osim obe{te}enja, za razliku izme|u predvi|ene i ostvarene cijene usluge ne obra~una i isplati pripadaju}e kamate (~lanak 86. stavak (4) ovoga Zakona); mm) ako ugovor o vremenskom zakupu turisti~kog objekta nije sa~injen u pisanom obliku i ako ne sadr`i sve elemente iz ~lanka 91. st. (1), (2) i (3) ovoga Zakona; nn) ako u vrijeme roka za odustajanje od ugovora o vremenskom zakupu turisti~kog objekta potra`uje pla}anja od potro{a~a (~lanak 92. stavak (2) ovoga Zakona). (2) Ako je trgovac pravna osoba, za prekr{aje iz stavka (1) ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM. ^lanak 127. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 4.000 KM do 8.000 KM kaznit }e se za prekr{aj trgovac: a) ako ne prodaje proizvod, odnosno ne pru`a usluge svim potro{a~ima pod jednakim uvjetima (~lanak 7. stavak (2) ovoga Zakona); b) ako u prodajnu cijenu ne uklju~i sve poreze, doprinose i pristojbe i ako prodajna cijena nije jednaka prodajnoj cijeni iz popisne knjige (~lanak 11. stavak (2) ovoga Zakona); c) ako prodaje proizvod koji zbog svojih svojstava ne odgovara uobi~ajenoj uporabi ili propisanoj kvaliteti (~lanak 14 stavak (3) ovoga Zakona); d) ako prilikom prodaje proizvoda potro{a~u ne osigura propisane dokumente, oznake, podatke i deklaraciju, te popis vlastitih i ovla{tenih servisa (~lanak 16. ovoga Zakona); e) ako je omot {kodljiv za zdravlje (~lanak 17. stavak (4) ovoga Zakona); f) ako u slu~aju nedostatka na proizvodu, na zahtjev i po izboru potro{a~a, ne postupi sukladno odredbama ~lanka 18. ovoga Zakona; g) ako kod usluge koju je obavio nepravilno ili djelomi~no ne postupi sukladno odredbama ~lanka 19. stavak (1) ovoga Zakona; h) ako izgubi ili uni{ti proizvod koji je potro{a~ dao na popravak, odr`avanje ili doradbu, a po izboru potro{a~a u roku od osam dana od potro{a~evog zahtjeva ne isporu~i novi proizvod jednakih svojstava i za istu namjenu ili mu bez odgode ne namiri pri~injenu {tetu u visini maloprodajne cijene novoga proizvoda (~lanak 21. stavak (1) ovoga Zakona); i) ako o{teti ili pokvari proizvod koji je primio na popravak, odr`avanje ili doradbu, te o vlastitom tro{ku ne popravi o{te}enje, odnosno ne ukloni kvar u roku od tri dana, ukoliko se na taj na~in ne smanjuje uporabna vrijednost proizvoda (~lanak 21. stavak (2) ovoga Zakona); j) ako ra~un za pru`ene telekomunikacijske usluge ne sadr`i sve potrebne podatke koji potro{a~u omogu}uju provjeru ispravnosti obra~una pru`enih usluga ili ra~un za prodaju energije, vode, telekomunikacijskih, komunalnih i drugih usluga ne dostavi pojedina~no za svaku uslugu (~lanak 36. ovoga Zakona); k) ako zahtijeva ili izri~ito uvjetuje kupnju proizvoda ili pru`anje usluge s djelomi~nim ili ukupnim predujmom, isporu~i proizvod ili pru`i uslugu nakon primitka predujma, te potro{a~u nakon isporuke proizvoda ili pru`ene usluge ne obra~una i ne isplati kamate po stopi poslovne banke trgovca za oro~ene {tedne uloge na tri mjeseca, ukoliko je rok isporuke dulji od jednoga mjeseca (~lanak 37. ovoga Zakona); l) ako potro{a~u, osim cijene, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama ne plati i dodatnih 10 % iznosa kupovne cijene za svakih 30 dana ka{njenja (~lanak 47. stavak (7) ovoga Zakona); m) ako ne isporu~i proizvod ili ne pru`i uslugu u roku od 15 dana od dana kada mu je potro{a~ poslao narud`bu i, u suprotnom, ako potro{a~u bez odgode ne vrati pla}eni iznos novca ukoliko je platio predujam (~lanak 49. ovoga Zakona); n) ako onemogu}i potro{a~a da svoje obveze iz ugovora o potro{a~kom kreditu ispuni prijevremeno ili mu ne odobrava razmjerno smanjenje ukupnih kreditnih tro{kova (~lanak 65. ovoga Zakona); o) ako mijenja ugovorom utvr|enu cijenu kada u ugovoru to nije izri~ito dopu{teno i kada ugovor ne sadr`i podatke za izra~unavanje nove cijene (~lanak 83. stavak (1) ovoga Zakona); p) ako pove}ava ugovorenu cijenu u razdoblju od 20 dana prije ugovorenog dana polaska (~lanak 83. stavak (4) ovoga Zakona); r) ako otka`e ugovor prije polaska i ne obe{teti potro{a~a (~lanak 86. stavak (4) ovoga Zakona); s) ako ne provede ugovorne odredbe i ne obe{teti potro{a~a (~lanak 87. stavak (1) ovoga Zakona); t) ako potro{a~ nije u mogu}nosti platiti tro{kove povratka, a organizator ne osigura njegov povratak (~lanak 88. stavak (1) ovoga Zakona); u) ako za svaki aran`man ne osigura jamstvo kod banke ili osiguravaju}eg dru{tva (~lanak 90. stavak (1) ovoga Zakona); v) ako ogla{avanje proizvoda i usluga nije sukladno odredbama ~lanka 29. i ~lanka 94. stavak (1) ovoga Zakona; 2.Ako je trgovac pravna osoba, za prekr{aje iz stavka (1) ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 2.000 KM. ^lanak 128. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.500 KM do 5.500 KM kaznit }e se za prekr{aj dobavlja~: a) ako proizvod pusti u prodaju s deklaracijom koja ne sadr`i podatke propisane u ~lanku 23. stavak (4) i podzakonskim aktima iz ~lanka 23. stavak (7) ovoga Zakona; b) ako za tehni~ki slo`ene proizvode ne utvrdi i u tehni~kom naputku ne navede rok osiguranog servisiranja i opskrbe tr`i{ta rezervnim dijelovima, priborom i drugim proizvodima bez kojih se taj proizvod ne mo`e rabiti prema njegovoj namjeni (~lanak 26. stavak (1) ovoga Zakona); c) ako svoje servise, odnosno ovla{tene servise, servisere i tr`i{te redovito ne opskrbljuje potrebnom vrstom i koli~inom rezervnih dijelova, pribora i drugih proizvoda bez kojih se tehni~ki slo`en proizvod ne mo`e rabiti prema predvi|enoj namjeni (~lanak 27. stavak (1) ovoga Zakona). (2) Ako je dobavlja~ pravna osoba, za prekr{aje iz stavka (1) ovoga ~lana kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom u iznosu od 500 KM do 1.000 KM. XXI. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 129. (1) Entitetski UKZP osnovani na temelju ~lanka 9. Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/01) nastavljaju provedbu svojih nadle`nosti kako je propisano ~l. 15, 16. i 17. toga Zakona do 31. prosinca 2005. godine. (2) Od 1. sije~nja 2006. godine nadle`nosti UKZP iz podru~ja za{tite potro{a~a obavljat }e nadle`na entitetska i tijela Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lanak 130. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 17/02 i 44/04). (2) Nadle`na tijela donijet }e propise za provedbu ovoga Zakona te za provedbu relevantnih preporuka Europske komisije u podru~ju za{tite potro{a~a u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Entiteti i Br~ko Distrikt Bosne i Hercegovine du`ni su uskladiti sve propise i druge akte, najkasnije u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. ^lanak 131. Ovaj Zakon stu pa na snagu osmoga dana od dana objave u "Slu`benom glasniku Bi H". PSBiH broj 271/06 21. velja~e 2006. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~koga doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, v. r. Na osnovu ~lana IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 74. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 14. februara 2006. godine, i na 54. sjednici Doma naroda, odr`anoj 21. februara 2006. godine, usvojila je ZAKON O ZA[TITI POTRO[A^A U BOSNI I HERCEGOVINI I - OP[TE ODREDBE ^lan 1. (1) Zakon o za{titi potro{a~a u Bosni i Hercegovini (u daqwem tekstu: Zakon) ure|uje odnose izme|u potro{a~a, proizvo|a~a i trgovaca na teritoriji Bosne i Hercegovine. (2) Na odnose i slu~ajeve iz oblasti za{tite potro{a~a koji nisu regulisani ovim Zakonom primjewiva}e se odredbe Zakona o hrani ("Slu`beni glasnik BiH", broj 50/04), Zakona o op{toj bezbjednosti proizvoda ("Slu`beni glasnik BiH", broj 45/04) te odgovaraju}e odredbe zakona kojima se ure|uju obligacioni odnosi u Bosni i Hercegovini. U slu~aju nedoumice ili sukoba odredaba, primjewiva}e se odredba koja pru`a ve}i stepen za{tite potro{a~ima. (3) Potro{a~ je svako fizi~ko lice koje kupuje, sti~e ili koristi proizvode ili usluge za svoje li~ne potrebe i za potrebe svog doma}instva. (4) Proizvo|a~ je svako fizi~ko ili pravno lice koje posluje u Bosni i Hercegovini, bez obzira na vrstu ili oblik vlasni{tva, javno ili privatno, koji u cjelini ili djelimi~no proizvodi proizvod ili pru`a uslugu. Prema definiciji, proizvo|a~ je: a) svako lice koje uvozi proizvod ili uslugu u Bosnu i Hercegovinu; b) svako lice koje stavqaju}i svoje ime, robni `ig, logotip, etiketu ili drugu karakteristi~nu oznaku na proizvod predstavqa sebe kao proizvo|a~a. (5) Trgovac je svako lice koje direktno ili kao posrednik me|u drugim licima prodaje proizvode ili pru`a usluge potro{a~u. Utorak, 4. 4. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 25 - Strana 2487
Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 06/06 31.01.2006 SG BiH 09/18, SG BiH 89/17, SG BiH 08/17, SG BiH 18/13, SG BiH 48/10, SG BiH 84/09, SG BiH 44/07, SG BiH 75/06 saobraćaj,putevi Broj 6 - Strana 454 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. voza~ka dozvola za upravqawe motornim i prikqu~nim vozilima odre|ene kategorije tako da: 1) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju vozilom kategorije A - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorije A i potkategorije A1; 2) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju vozilom kategorije B - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorija B i BE i potkategorije B1; 3) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju vozilom kategorije C - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorija B i C i potkategorija B1 i C1; 4) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju vozilom kategorije D - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorija B, C i D i potkategorija B1, C1 i D1; 5) voza~ima koji imaju pravo da upravqaju prikqu~nim vozilom kategorije E, koja je va`ila uz kategoriju C - bi}e izdata voza~ka dozvola za upravqawe vozilima kategorija BE, CE i DE i potkategorija C1E i D1E. (2) Kandidati za voza~a motornih vozila koji su obuku po~eli u skladu sa zakonodavstvom koje je bilo na snazi u vrijeme po~etka obuke zavr{i}e obuku u skladu s istim zakonodavstvom. ^lan 255. (1) Nadle`ni organi uskladi}e zakone iz svoje nadle`nosti s ovim zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. (2) Nadle`ni organi uredi}e sva pitawa iz svoje nadle`nosti utvr|ena ovim zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 256. (1) Ovaj zakon stu pa na snagu osam dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a primjewiva}e se nakon {est mjeseci od dana stupawa na snagu. (2) Ovaj zakon bi}e objavqen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH, broj 262/05 22. decembra 2005. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r. Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 71. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 21. decembra 2005. godine, i na 52. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. decembra 2005. godine, usvojila je ZAKON O OSNOVAMA SIGURNOSTI SAOBRA]AJA NA PUTEVIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. OSNOVNE ODREDBE ^lan 1. Ovim Zakonom utvr|uju se osnovni principi me|usobnih odnosa i pona{anja u~esnika u saobra}aju i drugih subjekata u saobra}aju, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti putevi u pogledu sigurnosti saobra}aja na putevima, vo|enje Centralnog registra voza~a i vozila, pravila saobra}aja na putevima, sistem saobra}ajnih znakova i znakova koje daju ovla{tena lica, du`nosti u slu~aju saobra}ajne nesre}e, osposobljavanje kandidata za voza~a, uvjeti za sticanje prava na upravljanje motornim vozilima, polaganje voza~kih ispita, uvjeti za ure|aje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko optere}enje vozila, osnovni uvjeti koje moraju zadovoljavati vozila u saobra}aju, rad strukovnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te druga pitanja iz oblasti sigurnosti saobra}aja na putevima koja su jedinstvena za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine. ^lan 2. Organi Bosne i Hercegovine, entitetski i kantonalni organi i organi Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i organi lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i op}inama (u daljnjem tekstu: nadle`ni organi) osigurat }e provo|enje ovog Zakona i u okviru svoje nadle`nosti donositi propise i preduzimati druge potrebne mjere za njegovo dosljedno provo|enje. ^lan 3. (1) U~esnici u saobra}aju du`ni su po{tovati odredbe ovog Zakona i druge propise iz oblasti sigurnosti saobra}aja na putevima, razvijati hu mane odnose me|u ljudima radi za{tite zdravlja i `ivota drugih lica, a naro~ito djece, invalida, starih i nemo}nih lica, i brinuti se o za{titi `ivotne sredine. (2) U~esnici u saobra}aju ne smiju ometati saobra}aj, o{te}ivati puteve, objekte i opremu na putu. ^lan 4. (1) Putevi namijenjeni za saobra}aj moraju biti osposobljeni za siguran i nesmetan saobra}aj i odgovarati osnovnim uvjetima propisanim ovim Zakonom, a preduze}a i javne slu`be koje odr`avaju javne puteve, ili im je povjereno odr`avanje javnih puteva, moraju ih odr`avati tako da se na njima u svim uvjetima mo`e odvijati siguran i nesmetan saobra}aj. (2) Preduze}a, javne slu`be i drugi organi koji se brinu o putevima i odr`avaju ih du`ni su da organiziraju i trajno kontroliraju stanje i odr`avanje javnih puteva, objekata, saobra}ajne signalizacije i opreme na putevima radi sigurnog i nesmetanog saobra}aja. (3) Preduze}a i javne slu`be iz stava (1) ovog ~lana du`ni su pravovremeno otklanjati sve nedostatke zbog kojih na odre|enim mjestima dolazi do saobra}ajnih nesre}a. (4) U slu~aju pretrpljene {tete zbog neodgovaraju}eg odr`avanja javnih puteva povjerilac se namiruje u skladu sa zakonom o putevima. ^lan 5. Preduze}a, obrazovne organizacije, ustanove i druga pravna ili fizi~ka lica koji {koluju ili obu~avaju kandidate za voza~e motornih vozila du`ni su izvoditi obuku na na~in koji }e osigurati da kandidati nau~e i usvoje pravila saobra}aja i etiku u saobra}aju, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vje{tine potrebne za sigurno u~e{}e u saobra}aju na putevima. ^lan 6. (1) Preduze}a, ustanove i druga pravna ili fizi~ka lica, kada proizvode, odr`avaju, popravljaju ili prepravljaju vozila i pu{taju u saobra}aj vozila, ure|aje, rezervne dijelove i opremu za vozila, du`ni su vozila, ure|aje, dijelove i opremu proizvoditi, pu{tati u saobra}aj, odr`avati, odnosno popravljati prema uvjetima propisanim za sigurno u~e{}e vozila u saobra}aju na putevima. (2) Pojedina~no proizvedena, prepravljana ili u ve}em obimu popravljana vozila prije pu{tanja u saobra}aj moraju biti podvrgnuta certificiranju u ovla{tenoj organizaciji koja certificira vozila. (3) Bli`e odredbe o na~inu i postupku certificiranja i uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za certificiranje vozila pravilnikom propisuje ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar) u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 7. Preduze}a, ustanove, pravna ili fizi~ka lica i drugi organi koji posjeduju vlastita vozila du`ni su se brinuti o tome da voza~i njihovih vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge uvjete za sigurno upravljanje vozilima i osigurati da njihova vozila budu ispravna, te da imaju propisane ure|aje i opremu. ^lan 8. (1) Saobra}aj na javnom putu mo`e se ograni~iti ili zabraniti samo kada je to neophodno radi spre~avanja ili otklanjanja opasnosti za u~esnike u saobra}aju, spre~avanja o{te}enja javnog puta ili izvo|enja radova na javnom putu. (2) Postupak i uvjete za ograni~enje i zabranu iz stava (1) ovog ~lana utvrdit }e nadle`ni organi u skladu s va`e}im propisima. ^lan 9. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1) autobus je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica koje, osim sjedi{ta za voza~a, ima vi{e od osam sjedi{ta; 2) autoput je javni put posebno izgra|en i namijenjen isklju~ivo za saobra}aj motornih vozila, koji je kao autoput ozna~en propisanim saobra}ajnim znakom, koji ima dvije fizi~ki odvojene kolovozne trake za saobra}aj iz suprotnih smjerova, sa po najmanje dvije saobra}ajne trake i trakom za prinudno zaustavljanje vozila, bez ukr{tanja s popre~nim putevima i `eljezni~kim ili tramvajskim prugama u istom nivou i u ~iji saobra}aj se mo`e uklju~iti, odnosno isklju~iti samo odre|enim i posebno izgra|enim priklju~nim javnim putevima na odgovaraju}u kolovoznu traku autoputa; 3) bicikl je vozilo koje ima najmanje dva to~ka i koje se pokre}e isklju~ivo snagom voza~a; 4) bicikl s motorom je vozilo na motorni pogon s dva ili tri to~ka, ~ija radna zapremina motora nije ve}a od 50 cm³ i koje na ravnom putu ne mo`e razviti brzinu ve}u od 50 km/h; 5) lahki motocikl je vozilo na motorni pogon s dva ili tri to~ka ~ija zapremina motora ne prelazi 125 cm³ a snaga motora ne prelazi 11 kW; 6) biciklisti~ka staza je izgra|ena saobra}ajna povr{ina namijenjena za saobra}aj bicikala i bicikala s motorom, koja se prote`e uzdu` kolovoza i koja je od njega odvojena i obilje`ena propisanim saobra}ajnim znakom; 7) biciklisti~ka traka je dio kolovoza namijenjen za saobra}aj bicikala i bicikala s motorom, koja se prote`e du` kolovoza i koja je obilje`ena uzdu`nom linijom na kolovozu; 8) brzi put je javni put namijenjen za saobra}aj isklju~ivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolovozne trake, koji ima sve raskrsnice u dva ili vi{e nivoa s popre~nim putevima i drugim saobra}ajnicama (`eljezni~kim ili tramvajskim prugama), prema pravilu nema zaustavnih traka i koji je kao takav ozna~en propisanim saobra}ajnim znakom; 9) Centralni registar je evidencija o svim voza~ima i vozilima; 10) put je svaki javni put i nekategorirani put na kojem se obavlja saobra}aj; 11) put rezerviran za saobra}aj motornih vozila je javni put po kojem mogu saobra}ati samo motorna vozila i koji je kao takav ozna~en propisanim saobra}ajnim znakom; 12) strana voza~ka dozvola je voza~ka dozvola i me|unarodna voza~ka dozvola koju je izdao nadle`ni or - gan strane dr`ave; 13) javni put je povr{ina od op}eg zna~aja za saobra}aj, koju svako mo`e slobodno koristiti pod uvjetima odre|enim zakonom i koju je nadle`ni or gan proglasio javnim putem, kao i ulice u naselju; 14) kolona je niz od najmanje tri vozila (osim bicikla, traktora, radne ma{ine i zapre`nog vozila) koja su zaustavljena na putu, ili se na bliskom me|usobnom odstojanju kre}u istom saobra}ajnom trakom u istom smjeru pri ~emu su brzina kretanja vozila i postupanja voza~a me|usobno uvjetovani i izme|u kojih, bez ometanja, ne mo`e u}i drugo vozilo; 15) kolovoz je dio povr{ine puta namijenjen prvenstveno za saobra}aj vozila; 16) kolovozna traka je uzdu`ni dio kolovoza namijenjen za saobra}aj vozila u jednom smjeru, s jednom ili vi{e saobra}ajnih traka; 17) kombinirano vozilo je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica i tereta, ~ija najve}a dozvoljena masa ne prelazi 3.500 kg; 18) lahka prikolica je priklju~no vozilo ~ija najve}a dozvoljena masa nije ve}a od 750 kg; 19) lahki tricikl ili ~etverocikl je motorno vozilo s tri, odnosno ~etiri to~ka, koje na ravnom putu mo`e razviti brzinu ve}u od 45 km/h, ~ija radna zapremina motora nije ve}a od 50 cm³ i ako njegova masa nije ve}a od 350 kg a snaga motora ne prelazi 4 kW; 20) licenca je javna isprava koju je izdao nadle`ni or gan i kojom se dokazuje ispunjavanje propisanih uvjeta i osposobljenosti za obavljanje odre|enih poslova iz oblasti sigurnosti saobra}aja; 21) lokalni put je javni put koji povezuje naselja na teritoriji op}ine ili koji je zna~ajan za saobra}aj na teritoriji op}ine; 22) magistralni put je javni put koji povezuje ve}e gradove i va`nija privredna podru~ja Bosne i Hercegovine i koji se nadovezuje na mre`u odgovaraju}e kategorije puteva sa susjednim dr`avama; 23) manja materijalna {teta je {teta u saobra}ajnoj nesre}i nastala na vozilu na kojem nisu o{te}eni vitalni dijelovi i sklopovi i koje se mo`e samostalno kretati na putu; 24) masa vozila je masa praznog vozila s punim rezervoarom goriva, priborom i opremom predvi|enim za vozilo; 25) me|unarodna voza~ka dozvola je javna isprava koju izdaje ovla{tena organizacija na osnovu nacionalne voza~ke dozvole te dr`ave; 26) mimoila`enje je prola`enje vozilom pored drugog vozila koje se po istom kolovozu kre}e iz suprotnog smjera; 27) motocikl je motorno vozilo s dva to~ka, s bo~nom prikolicom ili bez nje, kao i motorno vozilo na tri to~ka, ako njegova masa nije ve}a od 400 kg; 28) motokultivator je vozilo na motorni pogon s jednom ili dvije osovine i pogonskim motorom do 12 kW, konstruirano da vu~e, potiskuje ili nosi oru|a za razne poljoprivredne radove; 29) mijenjanje saobra}ajne trake je prela`enje vozilom iz jedne u drugu saobra}ajnu traku za saobra}aj u istom smjeru zbog prestrojavanja ili dozvoljenog br`eg kretanja; 30) motorno vozilo je vozilo na motorni pogon koje je prvenstveno namijenjeno za prijevoz lica ili tereta na putevima, ili koje slu`i za vu~u priklju~nih vozila Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 455 Broj 6 - Strana 456 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. namijenjenih za prijevoz lica ili tereta, osim vozila za prijevoz lica ili tereta koja se kre}u po {inama, bicikla s motorom, traktora i drugih vozila na motorni pogon koja nisu prvenstveno namijenjena za prijevoz lica ili tereta; 31) najve}a dozvoljena masa je masa vozila zajedno s njegovom nosivo{}u; 32) naselje je prostor na kome se redovi ili grupe zgrada nalaze s jedne ili s obje strane puta, daju}i mu izgled ulice, ~ije granice odre|uje nadle`ni or gan saobra}ajnim znakovima za obilje`avanje naseljenih mjesta; 33) nekategorirani put je povr{ina koji se koristi za saobra}aj prema ma kom osnovu i koji je dostupan ve}em broju raznih korisnika (seoski, poljski i {umski put, putevi na nasipima za odbranu od poplava, prostori oko benzinskih pumpi, parkirali{ta i sl.); 34) nosivost je dozvoljena masa do koje se vozilo smije opteretiti, prema deklaraciji proizvo|a~a vozila; 35) obila`enje je prola`enje vozilom pored zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na saobra}ajnoj traci kojom se vozilo kre}e; 36) obilje`eni pje{a~ki prijelaz je dio povr{ine kolovoza namijenjen za prela`enje pje{aka preko kolovoza, obilje`en oznakama na kolovozu i odgovaraju}im saobra}ajnim znakom; 37) or gan nadle`an za je or gan nadle`an za odre|ene poslove utvr|en ustavom i zakonom Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine; 38) osovinsko optere}enje je dio ukupne mase kojim osovina vozila optere}uje kolovoz na putu u stanju mirovanja vozila; 39) parkiranje vozila je prekid kretanja vozila du`i od pet minuta osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobra}aj; 40) pje{a~ka zona je ure|ena saobra}ajna povr{ina namijenjena za kretanje pje{aka u kojoj je dozvoljeno kretanje motornih vozila s posebnim odobrenjem; 41) pje{a~ko ostrvo je uzdignuta ili na drugi na~in obilje`ena povr{ina koja se nalazi na kolovozu i koja je odre|ena za privremeno zadr`avanje pje{aka koji prelaze preko kolovoza, ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog saobra}aja; 42) pje{ak je lice koje u~estvuje u saobra}aju, a ne upravlja vozilom, niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, lice koje vlastitom snagom gura ili vu~e vozilo, ru~na kolica, dje~ije prijevozno sredstvo, bicikl, bicikl s motorom ili pokretna kolica za nemo}na lica, lice u pokretnoj stolici za nemo}na lica koju pokre}e vlastitom snagom ili snagom motora, ako se pri tome kre}e brzinom ~ovje~ijeg hoda, kao i lice koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na koturaljkama; 43) polukru`no okretanje je okretanje vozila za 180 stepeni, u odnosu na dotada{nji smjer kretanja, radi uklju~enja u suprotni saobra}ajni tok; 44) poluprikolica je priklju~no vozilo bez prednje osovine, konstruirano tako da se svojim prednjim dijelom oslanja na vu~no vozilo; 45) potvrda o registraciji je javna isprava koju za registrirano vozilo izdaje nadle`ni or gan; 46) preglednost podrazumijeva prostor koji u~esnik u drum - skom saobra}aju mo`e vidjeti s mjesta na kojem se nalazi; 47) preticanje je prola`enje vozilom pored drugog vozila koje se kre}e u istoj saobra}ajnoj traci i istom smjeru; 48) saobra}ajna dozvola je javna isprava koju je izdao nadle`ni or gan i kojom se dokazuju vlasni{tvo odre|enog vozila, njegove tehni~ke i druge osobine i karakteristike; 49) potvrda o vlasni{tvu vozila je javna isprava koju je izdao nadle`ni or gan i kojom se dokazuju vlasni{tvo odre|enog vozila, njegove tehni~ke i druge karakteristike; 50) posebni objekat na putu je oprema na putu postavljena radi smanjenja brzine kretanja vozila na mjestima gdje je posebno ugro`ena sigurnost u~esnika u prometu; 51) prestrojavanje je zauzimanje takvog polo`aja vozilom na saobra}ajnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrsnice ili drugog mjesta na putu iz kojeg se na siguran na~in mo`e izvesti naredna dopu{tena radnja vozilom (skretanjem, okretanjem, zaustavljanjem i sl.); 52) priklju~no vozilo je vozilo namijenjeno da bude vu~eno vozilom na motorni pogon, bilo da je konstruirano kao prikolica ili kao poluprikolica; 53) saobra}ajna traka za vozila javnog gradskog prijevoza je obilje`eni uzdu`ni dio kolovoza namijenjen za vozila javnog gradskog prijevoza putnika, kad su u vozilu putnici; 54) propu{tanje vozila je radnja koju je u odre|enim slu~ajevima voza~ du`an izvr{iti zaustavljanjem vozila, smanjivanjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvodi vozilom, i to na na~in koji ne primorava voza~a drugog vozila da naglo mijenja pravac ili brzinu kretanja; 55) putni~ki automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz lica koje, osim sjedi{ta za voza~a, ima najvi{e osam sjedi{ta; 56) saobra}ajna nezgoda je nezgoda na putu u kojoj je u~estvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je jedno ili vi{e lica poginulo ili povrije|eno ili je izazvana materijalna {teta; 57) saobra}ajna traka je obilje`eni ili neobilje`eni uzdu`ni dio kolovoza ~ija je {irina dovoljna za nesmetan saobra}aj jednog reda vozila; 58) saobra}ajna traka za prinudno zaustavljanje vozila je obilje`eni uzdu`ni dio kolovoza na autoputevima i na odre|enim mjestima na putevima vi{eg ranga, kao i u tunelima i galerijama; 59) saobra}ajna traka za spora vozila je uzdu`ni dio kolovoza namijenjen za vozila koja sporom vo`njom smanjuju protok saobra}aja; 60) saobra}ajna traka za ubrzavanje je dio kolovoza namijenjen za uklju~ivanje vozila u saobra}aj sa sporednog puta, odnosno drugih prilaznih puteva s objekata pored puteva; 61) saobra}ajna traka za usporavanje je dio kolovoza namijenjen za isklju~ivanje vozila iz saobra}aja na putu; 62) radna ma{ina je vozilo na motorni pogon namijenjeno za vr{enje odre|enih radova vlastitim ure|ajima i opremom, koje po konstrukcionim osobinama ne mo`e razviti brzinu ve}u od 30 km na sat; 63) raskrsnica je povr{ina na kojoj se ukr{taju ili spajaju dva ili vi{e puteva, kao i {ira saobra}ajna povr{ina koja nastaje ukr{tanjem, odnosno spajanjem puteva; 64) regionalni put je javni put koji povezuje va`nija privredna podru~ja Bosne i Hercegovine i koji osigurava najracionalniju vezu izme|u op}ina; 65) u saradnji s nadle`nim organom zna~i da je or gan koji donosi podzakonski akt obavezan osigurati u~e{}e u izradi ili davanju mi{ljenja nadle`nog organa o podzakonskom aktu; 66) skup vozila ~ine vozilo na motorni pogon i priklju~na vozila koja u saobra}aju na putevima u~estvuju kao cjelina; 67) smanjena vidljivost postoji kada, zbog nepovoljnih atmosferskih ili drugih prilika, voza~ ne mo`e jasno uo~iti druge u~esnike u saobra}aju na udaljenosti od najmanje 200 m na putu izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju; 68) stajali{te je dio povr{ine puta namijenjen za zaustavljanje autobusa, trolejbusa ili tramvaja radi ulaska i izlaska putnika i koje je obilje`eno saobra}ajnim znakom; 69) stiker naljepnica je dokaz registriranog vozila; 70) teretno vozilo je svako motorno vozilo koje je namijenjeno za prijevoz tereta; 71) traktor je vozilo na motorni pogon konstruirano da vu~e, potiskuje ili nosi izmjenjiva oru|a, odnosno da slu`i za pogon takvih oru|a ili za vu~u priklju~nih vozila; 72) tramvaj je vozilo na {inama s elektri~nim pogonom, namijenjeno za javni prijevoz putnika i koje je, radi napajanja motora elektri~nom energijom, vezano za elektri~ni vod; 73) trolejbus je motorno vozilo namijenjeno za javni prijevoz putnika koje, osim sjedi{ta za voza~a, ima vi{e od osam sjedi{ta i koje, radi napajanja motora elektri~nom energijom, ima kontakt s elektri~nim provodnikom; 74) trotoar je posebno ure|ena saobra}ajna povr{ina namijenjena za kretanje pje{aka, koja nije u istom nivou s kolovozom puta, ili je od kolovoza odvojena na drugi na~in; 75) tricikl ili ~etverocikl je motorno vozilo sa tri, odnosno ~etiri to~ka, koje na ravnom putu mo`e razviti brzinu ve}u od 50 km na sat, ~ija je radna zapremina motora ve}a od 50 cm³ i ako njegova masa nije ve}a od 550 kg a snaga motora ne prelazi 15 kW; 76) u~esnik u saobra}aju je lice koje u saobra}aju na putu upravlja vozilom ili se nalazi u vozilu ili na vozilu, koje tjera, vodi ili ja{e `ivotinju koja se kre}e putem, kao i pje{ak ili lice koje svoje poslove i radne zadatke obavlja na putu; 77) ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se prevozi na vozilu, uklju~uju}i i masu lica koja se nalaze u vozilu, kao i masu priklju~nog vozila s teretom, ako je ono pridodato vozilu; 78) ulica je dio putu u naseljenom mjestu, s trotoarom i ivi~njakom, pored koje se najmanje s jedne strane nalaze redovi ku}a ili grupe zgrada; 79) voza~ je lice koje na putu upravlja vozilom; 80) voza~ka dozvola je javna isprava koju je izdao nadle`ni or gan i kojom se dokazuje pravo upravljanja odre|enom kategorijom ili vrstom vozila; 81) vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje po putu osim pokretnih stolica bez motora za nemo}na lica i dje~ijih prijevoznih sredstava; 82) vozilo na motorni pogon je svako vozilo koje se pokre}e snagom vlastitog motora osim pokretnih stolica s motorom za nemo}na lica i vozila koja se kre}u po {inama; 83) zapre`no vozilo je vozilo koje vu~e upregnuta `ivotinja; 84) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu u trajanju do pet minuta, osim prekida koji se pravi da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se regulira saobra}aj; 85) zemljani put je put bez izgra|enog kolovoza i kolovoznog zastora, pa i kad na priklju~ku na javni put ima izgra|en kolovoz; 86) zona smirenog saobra}aja je podru~je u naselju, obilje`eno propisanim saobra}ajnim znakom, u kojem se vozila ne smiju kretati brzinom ve}om od brzine hoda pje{aka zbog dozvoljenog kretanja pje{aka i dje~ije igre. ^lan 10. (1) S ciljem pove}anja efikasnosti u provo|enju ovog Zakona i ispunjavanja uvjeta i obaveza na me|unarodnom planu, dr`avne institucije nadle`ne za vo|enje centralnih evidencija uspostavit }e Centralni registar. (2) Organi koji vode evidenciju du`ni su redovno dostavljati odgovaraju}e podatke Centralnom registru. (3) Odgovaraju}im podzakonskim aktom bli`e }e se urediti vo|enje i sadr`aj Centralnog registra. II. PUTEVI ^lan 11. (1) Putevi, kao osnova na kojoj se odvija saobra}aj, moraju se projektirati, izgra|ivati, opremati i odr`avati tako da odgovaraju svojoj namjeni i zahtjevima sigurnosti saobra}aja. (2) Bli`e odredbe o osnovnim uvjetima koje putevi, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovi{ta sigurnosti saobra}aja pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organom. ^lan 12. Javni putevi, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima mogu se pustiti u saobra}aj tek po{to se utvrdi da u pogledu sigurnosti saobra}aja ispunjavaju propisane tehni~ke nor ma - tive. ^lan 13. (1) Mre`u javnih puteva, zavisno od njihovog dru{tvenog i privrednog zna~aja, ~ine magistralni, regionalni i lokalni putevi, kao i ulice u naseljima i gradovima. (2) O javnim putevima i objektima na njima vodi se evidencija. (3) Bli`e odredbe o na~inu vo|enja evidencije o javnim putevima i objektima na njima pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organom. ^lan 14. Javni put ~ine donji i gornji stroj puta, putni gra|evinski objekti, saobra}ajni znakovi i oprema, objekti za potrebe puta, a javni put van naselja i zemlji{ni pojas s obje strane puta {irine najmanje jedan metar, ra~unaju}i od krajnje ta~ke poprije~nog profila puta, i zra~ni prostor iznad kolovoza u visini od sedam metara, ra~unaju}i od najvi{e ta~ke kolovoza. ^lan 15. (1) Javni putevi moraju imati najmanje dvije saobra}ajne trake i dvije ivi~ne trake ili ivi~njake u ravni kolovoza, a ulice trotoare s ivi~njacima. (2) Izuzetno od odredbi stava (1), lokalni put mo`e imati samo jednu saobra}ajnu traku s tim da, zavisno od preglednosti puta, na rastojanju od najvi{e 500 m, ima odgovaraju}e pro{irenje, a ulica samo jednu saobra}ajnu traku bez pro{irenja. ^lan 16. (1) Javni putevi moraju biti osposobljeni da podnesu osovinsko optere}enje od najmanje 10 t po osovini. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog ~lana, lokalni putevi i ulice, odre|eni odlukama nadle`nih organa, moraju biti izgra|eni tako da podnesu osovinsko optere}enje od najmanje {est tona. (3) Projektiranjem i gradnjom novih javnih puteva, osim lokalnih, mora se osigurati da podnesu osovinsko optere}enje od najmanje 11, 5 t po osovini. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 457 Broj 6 - Strana 458 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. ^lan 17. Iznad kolovoza javnog puta mora postojati slobodan prostor u visini od najmanje 4,5 m od najvi{e ta~ke kolovoza. ^lan 18. (1) Na mostovima, u tunelima, galerijama i drugim objektima na javnom putu {irina kolovoza ne smije biti manja od {irine kolovoza na javnom putu. (2) Autobuska stajali{ta na javnom putu van naselja, kao i na dijelu magistralnog puta u naselju moraju biti van kolovoza. ^lan 19. (1) Na javnim putevima zabranjeno je podizati objekte, ure|aje ili postrojenja, saditi sadnice ili postavljati predmete kojima se umanjuje preglednost puteva i `eljezni~ke pruge s kojom se put ukr{ta u istom nivou, kao i preglednost na raskrsnici, ili vr{iti bilo kakve radnje koje bi mogle ugro`avati ili ometati saobra}aj na javnom putu ili o{te}ivati javni put i objekte na njemu. (2) Na javnom putu i njegovom za{titnom pojasu zabranjeno je podizati spomenike i postavljati druga spomen-obilje`ja, prodavati proizvode i sl. (3) U za{titnom pojasu javnog puta van naselja mogu se postavljati natpisi za reklame, i to pored autoputa i puta rezerviranog za saobra}aj motornih vozila na udaljenosti najmanje 12 m, magistralne i regionalne 10 m i lokalne puteve tri metra, ra~unaju}i od krajnje ta~ke poprije~nog profila, uz dozvolu nadle`ne institucije koja upravlja javnim putem. ^lan 20. Preduze}a i drugi subjekti koji izvode radove na javnom putu, prije po~etka izvo|enja radova, du`ni su osigurati mjesto na kome se radovi izvode i za vrijeme trajanja radova organizirati siguran saobra}aj na mjestu izvo|enja radova, te po njihovom zavr{etku ukloniti s javnog puta ostatke materijala, sredstva rada, saobra}ajne znakove, branike i druge predmete koje su postavili za vrijeme izvo|enja radova. ^lan 21. (1) Nadle`ni organi koji upravljaju putevima du`ni su preduzimati prakti~ne mjere radi otklanjanja odre|enih nedostataka na putu, gdje je put uzrok saobra}ajnih nezgoda. (2) Organi nadle`ni za unutra{nje poslove du`ni su, najmanje dva puta godi{nje, dostaviti podatke institucijama iz stava (1) ovog ~lana o vrstama, mjestima i vremenu doga|anja saobra}ajnih nesre}a. ^lan 22. U slu~aju prekida ili ugro`avanja saobra}aja na javnom putu zbog nanosa, odrona ili klizanja terena ili drugih uzroka, kao i u slu~aju o{te}enja kolovoza koja u ve}oj mjeri ugro`avaju sigurnost saobra}aja nadle`na institucija koja upravlja putevima, odmah po saznanju, mora preduzeti mjere za otklanjanje smetnji i uspostavljanje sigurnog saobra}aja. ^lan 23. (1) Nadle`ne institucije koje odr`avaju i upravljaju putevima du`ne su pravovremeno i ta~no obavje{tavati javnost o ograni~enju i zabrani saobra}aja na javnim putevima i o vanrednim uvjetima i posebnim mjerama za saobra}aj na njima, kao i o prohodnosti javnih puteva u zimskom periodu i u slu~aju elementarnih nepogoda ili vanrednih doga|aja zbog kojih je nastao prekid saobra}aja, odnosno zbog ~ega su znatno ote`ani uvjeti za odvijanje saobra}aja. (2) Nadle`ne institucije koje odr`avaju i upravljaju putevima, istovremeno s informiranjem javnosti, du`ne su dostavljati auto-moto klubovima/savezima informacije o prohodnosti javnih puteva koje su im potrebne za vr{enje njihovih javnih ovla{tenja. ^lan 24. Javni putevi van naselja moraju imati, na pogodnim rastojanjima, posebne povr{ine za zadr`avanje vozila van kolovoza, a na dijelovima s ve}im uzdu`nim nagibom i posebnu traku za kretanje sporih vozila u slu~aju vrlo gustog saobra}aja. III. PRAVILA SAOBRA]AJA 1. Op}e odredbe ^lan 25. (1) U~esnici u saobra}aju du`ni su postupati u skladu s propisima o pravilima saobra}aja, saobra}ajnim znakovima postavljenim na putu i znacima i naredbama koje daju ovla{tena lica. (2) U~esnici u saobra}aju du`ni su postupati u skladu sa saobra}ajnim znakovima postavljenim na putu i kad se time odstupa od propisa o saobra}aju. U~esnici u saobra}aju du`ni su postupati prema svjetlosnom saobra}ajnom znaku i kad se taj znak razlikuje od pravila o prvenstvu prolaza izra`enom na istom mjestu drugim saobra}ajnim znakom. (3) U~esnici u saobra}aju du`ni su postupati prema zahtjevima izra`enim pomo}u znakova ili po naredbama koje daju ovla{tena lica i kad se time odstupa od propisanih pravila saobra}aja ili zna~enja saobra}ajnih znakova postavljenih na putu. ^lan 26. (1) Zabranjeno je na putu, park ing-prostoru, trotoaru i drugim saobra}ajnim povr{inama ostavljati o{te}ena, dotrajala ili neregistrirana vozila, nanositi blato na put sa savremenim kolovozom ili ostavljati ili bacati otpatke ili predmete i materije koji mogu ometati ili ugroziti saobra}aj ili zaga|ivati okolinu. (2) Lice koje postupi suprotno stavu (1) ovog ~lana snosi tro{kove uklanjanja vozila, otpadaka, predmeta i materija koje je ostavilo, nanijelo blato ili bacilo otpatke ili predmete na put, park ing-prostor ili neku drugu saobra}ajnu povr{inu. (3) Voza~ je du`an s kolovoza ukloniti predmete i materije koje s njegovog vozila padnu na put, kao i predmete koje je prilikom zaustavljanja vozila stavio na put. (4) Ako je u mogu}nosti i ako time ne ometa sigurnost saobra}aja, voza~ je du`an ukloniti s kolovoza i predmete na koje nai|e u toku vo`nje, a ako nije u mogu}nosti, du`an je o tome obavijestiti nadle`nu instituciju koja upravlja putem ili policijsku upravu, odnosno preduze}e koje se brine o odr`avanju puta. ^lan 27. Voza~ je du`an dr`ati vozilo na takvoj udaljenosti od drugih vozila u saobra}aju da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti u saobra}aju, ne izaziva opasnost i ne ometa druge u~esnike u saobra}aju. ^lan 28. (1) Voza~ je du`an u toku upravljanja vozilom obratiti pa`nju na pje{ake koji se nalaze na kolovozu ili stupaju na kolovoz. (2) Kad prilazi obilje`enom pje{a~kom prijelazu, voza~ mora upravljati vozilom s naro~itim oprezom i voziti takvom brzinom da u slu~aju potrebe mo`e zaustaviti vozilo ispred pje{a~kog prijelaza. (3) Na dijelu puta po kojem se kre}u djeca, ili na kojem su postavljeni saobra}ajni znaci o u~e{}u djece u saobra}aju, voza~ je du`an voziti s naro~itim oprezom i takvom brzinom da mo`e vozilo zaustaviti u slu~aju potrebe. ^lan 29. (1) Slijepa lica, kad samostalno u~estvuju u saobra}aju, moraju nositi bijeli {tap kao znak raspoznavanja. (2) Vozilo koje je pode{eno da njime upravlja lice kojem su o{te}eni ekstremiteti bitni za upravljanje vozilom, mora biti obilje`eno posebnim znakom. (3) Bli`e odredbe o na~inu obilje`avanja vozila kojim upravlja lice s o{te}enim ekstremitetima pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organom. ^lan 30. (1) Voza~ vozila koje se kre}e pored vozila javnog prijevoza putnika ili pored autobusa kojim se obavlja prijevoz putnika, zaustavljenog na stajali{tu, mora se kretati smanjenom brzinom tako da ne ugro`ava lica koja ulaze ili izlaze iz tog vozila. (2) Lica iz stava (1) ovog ~lana, kad radi ulaska u vozilo ili po izlasku iz vozila moraju pre}i preko kolovoza, du`na su to ~initi na na~in propisan u ~l. 108., 109. i 110. (3) Voza~ mora zaustaviti vozilo iza vozila iz stava (1) ovog ~lana kada lica, ulaze}i ili izlaze}i iz tog vozila, moraju pre}i preko saobra}ajne trake i biciklisti~ke staze ili trake kojom se vozilo kre}e. (4) Voza~ vozila koje se kre}e iza vozila kojim se prevoze djeca, kao i voza~ vozila koji tom vozilu dolazi u susret na putu s dvije saobra}ajne trake, du`an je zaustaviti se, kad je vozilo kojim se prevoze djeca zaustavljeno na kolovozu, dok djeca ulaze ili izlaze iz vozila. (5) Ako se vozilom obavlja organiziran prijevoz djece, vozilo mora biti obilje`eno posebnim znakom. ^lan 31. (1) Za vrijeme vo`nje u naselju voza~ je du`an vozilu javnog gradskog prijevoza putnika ili posebno obilje`enom vozilu kojim se obavlja organizirani prijevoz djece omogu}iti uklju~ivanje u saobra}aj kada ta vozila izlaze sa stajali{ta koja se nalaze van kolovoza, odnosno s pro{irenja saobra}ajne trake koje se koristi za stajali{te. (2) Voza~ vozila javnog gradskog prijevoza putnika ili posebno obilje`enog vozila kojim se obavlja organiziran prijevoz djece du`an je pomo}u pokaziva~a pravca najaviti svoju namjeru da se uklju~i u saobra}aj i to uklju~ivanje obaviti na na~in kojim se ne ugro`avaju drugi u~esnici u saobra}aju. ^lan 32. Lice koje se prevozi vozilom ne smije ni na koji na~in ometati voza~a u upravljanju vozilom, niti uticati na njega da upravlja vozilom na na~in kojim se umanjuje sigurnost saobra}aja. ^lan 33. (1) Za vrijeme kretanja vozila u saobra}aju na javnom putu voza~ ne smije koristiti mobilni telefon, osim u slu~aju da je mobilni telefon prilago|en upotrebi u vozilu. (2) Kretanjem vozila u smislu stava (1) ovog ~lana smatrat }e se i slu~aj kada je vozilo zaustavljeno zbog postupanja po saobra}ajnom znaku, postupanja po znaku i naredbi ovla{tenog lica, propu{tanja vozila koja imaju pravo prvenstva prolaza i u drugim slu~ajevima kada je voza~ du`an ili prinu|en zaustaviti vozilo na kolovozu prema odredbama ovog Zakona. ^lan 34. (1) Voza~ motornog vozila i lica koja se prevoze tim vozilom du`ni su koristiti sigurnosne pojaseve za vrijeme dok se vozilo kre}e u saobra}aju na javnom putu. (2) U putni~kom automobilu na prednjem sjedi{tu do voza~a ne smije se prevoziti lice koje je o~igledno pod uticajem alkohola ili opojnih sredstava, kao ni dijete mla|e od 12 godina, niti na zadnjem sjedi{tu dijete mla|e od pet godina, osim u slu~aju kada na zadnjem sjedi{tu ima pri~vr{}enu dje~iju sjedalicu, u kojoj dijete mora biti vezano, ili da pored djeteta sjedi punoljetno lice. ^lan 35. (1) Vozila ne smiju na prednjoj strani imati svjetlosne, svjetlosno-signalne ili reflektuju}e ure|aje ili materije koji daju svjetla crvene boje, a na zadnjoj strani ure|aje ili materije koji daju svjetla bijele boje. (2) Odredba stava (1) ovog ~lana u pogledu svjetala bijele boje ne odnosi se na svjetlo za osvjetljavanje puta pri vo`nji unazad, pokretno svjetlo za istra`ivanje (reflektor), svjetlo za osvjetljavanje zadnje registarske tablice i registarsku tablicu presvu~enu bijelom reflektuju}om bojom. (3) Odredba stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na crveno trep}u}e svjetlo na posebnim motornim vozilima koja prate vozila pod pratnjom. 2. Radnje vozilom u saobra}aju ^lan 36. (1) Voza~ koji namjerava obaviti neku radnju vozilom na putu (pomjeranje vozila udesno ili ulijevo, mijenjanje saobra}ajne trake, preticanje, obila`enje, zaustavljanje, skretanje udesno ili ulijevo, polukru`no okretanje, vo`nja unazad i sl.) smije po~eti takvu radnju samo ako se prethodno uvjerio da to mo`e u~initi bez opasnosti za druge u~esnike u saobra}aju ili imovinu, vode}i pritom ra~una o polo`aju vozila i pravcu i brzini kretanja. (2) Voza~ je du`an postupati prema odredbama stava (1) ovog ~lana i kada se uklju~uje u saobra}aj iz gara`e, parkirali{ta, dvori{ta ili drugih sli~nih povr{ina, a ako mu je vidik zaklonjen ili mu je vidljivost znatno smanjena zbog vremenskih ili drugih prilika, du`an je na mjestu na kojem se uklju~uje postaviti lice koje }e omogu}iti siguran izlazak vozila na put ili na drugi na~in osigurati sigurno uklju~enje na put. (3) Zabranjeno je otvaranje vrata na motornom vozilu na kolovozu, kada je vozilo u kretanju ili mirovanju i u svim drugim slu~ajevima kada se mo`e ugroziti sigurnost drugih u~esnika u saobra}aju. ^lan 37. (1) Prije obavljanja radnji vozilom iz ~lana 36. ovog Zakona voza~ je du`an jasno i pravovremeno obavijestiti o svojoj namjeri druge u~esnike u saobra}aju, daju}i znak pomo}u pokaziva~a pravca ili, ako oni ne postoje, odgovaraju}im znakom rukom. (2) Ako znak iz stava (1) ovog ~lana voza~ daje pomo}u pokaziva~a pravca, mora ga davati sve vrijeme obavljanja radnje vozilom, a po izvr{enoj radnji mora prestati da ga daje. (3) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog ~lana, po izvr{enom preticanju drugog vozila, voza~ nije du`an davati znak o namjeri da se vrati na saobra}ajnu traku kojom se kretao prije preticanja. 3. Kretanje vozila po putu ^lan 38. Voza~ mora za kretanje vozila koristiti isklju~ivo put, odnosno kolovoz ili saobra}ajnu traku, odnosno stazu namijenjenu za saobra}aj one vrste vozila kojoj pripada osim u slu~aju opasnosti. ^lan 39. (1) Voza~ je du`an kretati se vozilom desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja. (2) Voza~ je du`an dr`ati vozilo u kretanju {to bli`e desnoj ivici kolovoza i na tolikoj udaljenosti od nje da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete saobra}aja i stanje i osobine puta, ne ugro`ava druge u~esnike u saobra}aju i sebe ne izla`e opasnosti. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 459 Broj 6 - Strana 460 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog ~lana, na putu u naselju s kolovozom na kome za saobra}aj vozila u istom smjeru postoje najmanje dvije obilje`ene saobra}ajne trake za kretanje vozila voza~ mo`e koristiti i saobra}ajnu traku koja se ne nalazi uz desnu ivicu kolovoza ako time ne ometa ostala vozila koja se kre}u iza vozila kojim upravlja. (4) Odredba stava (3) ovog ~lana ne odnosi se na voza~a autobusa, voza~a teretnog vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg, voza~a vozila koje na ravnom putu ne mo`e razviti brzinu kretanja ve}u od 40 km/h i na voza~a vozila koje se ne smatra motornim vozilom, osim na dijelu puta ispred raskrsnice ili drugog mjesta na kojem vozilo skre}e ulijevo. ^lan 40. (1) Na putu s kolovozom za saobra}aj vozila u oba smjera na kome postoje najmanje ~etiri saobra}ajne trake, voza~ ne smije vozilom prelaziti na kolovoznu traku namijenjenu za saobra}aj vozila iz suprotnog smjera. (2) Na putu s kolovozom za saobra}aj vozila u oba smjera na kome postoje tri saobra}ajne trake voza~ se ne smije vozilom kretati saobra}ajnom trakom koja se nalazi uz lijevu ivicu puta u smjeru kretanja vozila. (3) Na putu na kojem su kolovozne trake fizi~ki odvojene jedna od druge, voza~ se ne smije vozilom kretati kolovoznom trakom namijenjenom za saobra}aj vozila iz suprotnog smjera. (4) Na putu s kolovozom za saobra}aj vozila u jednom smjeru, voza~ se ne smije vozilom kretati u zabranjenom smjeru. ^lan 41. (1) Voza~ koji se namjerava kretati vozilom unazad, mo`e izvr{iti tu radnju samo na kratkom dijelu puta pod uvjetom da ne ugro`ava ili ne ometa druge u~esnike u saobra}aju. (2) Kad se voza~ kre}e vozilom unazad du`an je kretati se onom stranom kolovoza kojom se do tada kretao vo`njom unaprijed. (3) Voza~ ne smije kretanjem vozila unazad ulaziti u nepreglednu raskrsnicu, kretati se putem na prijelazu preko `eljezni~ke pruge u istom nivou, uklju~ivati se na put s pravom prvenstva, niti voziti na prijevojima i u krivinama u kojima je preglednost nedovoljna. ^lan 42. (1) Voza~ ne smije mijenjati na~in upravljanja vozilom naglim smanjenjem brzine kretanja vozila osim u slu~aju neposredne opasnosti. (2) Voza~ koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja vozila du`an je to u~initi na na~in kojim ne}e ugroziti druge voza~e koji se kre}u iza njega. 4. Brzina ^lan 43. (1) Voza~ je du`an brzinu kretanja vozila prilagoditi karakteristikama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, gustini saobra}aja, saobra}ajnim znakovima i drugim saobra}ajnim uvjetima, tako da vozilo mo`e pravovremeno zaustaviti pred svakom preprekom koju pod navedenim uvjetima mo`e predvidjeti. (2) Voza~ ne smije smanjiti brzinu kretanja vozila do te mjere da njegovo vozilo pri~injava smetnju normalnom odvijanju saobra}aja. (3) Prilikom pokretanja vozila iz mjesta voza~ ne smije naglo pove}ati brzinu kretanja tako da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i {kripe usljed proklizavanja pogonskih to~kova vozila osim u slu~aju opasnosti. ^lan 44. (1) Na putu u naselju voza~ se ne smije vozilom kretati brzinom ve}om od 60 km/h osim ako saobra}ajnim znakom nije druga~ije odre|eno. (2) Na putevima u naselju, ako saobra}ajno-tehni~ki elementi to omogu}avaju, saobra}ajnim znakom mo`e se dozvoliti kretanje vozilom i ve}om brzinom od propisane u stavu (1) ovog ~lana. (3) Na putu van naselja voza~ se ne smije vozilom kretati brzinom ve}om od: 1) 130 km/h na autoputevima; 2) 100 km/h na putevima rezerviranim za saobra}aj motornih vozila i brzim putevima; 3) 80 km/h na ostalim putevima. (4) Na putu van naselja voza~ se ne smije vozilom kretati brzinom ve}om od brzine odre|ene saobra}ajnim znakom postavljenim na putu. ^lan 45. (1) Brzina kretanja motornih vozila na putu pod normalnim uvjetima saobra}aja ne smije se ograni~iti saobra}ajnim znakom ispod 60 km/h na magistralnim putevima, a 40 km/h na ostalim putevima. (2) Brzina kretanja vozila utvr|uje se pomo}u ure|aja za mjerenje brzine kretanja vozila s ure|ajem ili bez ure|aja s grafi~kim ispisom brzine, datuma i vremena ili tahografskog zapisa ili neposrednim pra}enjem vozilom, uz videonadzor. (3) Fotografija i videozapis s podacima o utvr|enoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o o~itanju na radaru, slu`e kao dokaz o utvr|enoj brzini kretanja vozila. (4) U zapisnik, koji se sa~injava na licu mjesta, navodi se i izjava voza~a da li ima ili ne primjedbi na tekst zapisnika. ^lan 46. (1) Na putevima brzina kretanja ograni~ava se za sljede}a vozila: 1) na 80 km/h - za autobuse i autobuse s lahkom prikolicom, kao i za teretna motorna vozila ~ija najve}a dozvoljena masa nije ve}a od 7.500 kg; 2) na 80 km/h - za motorna vozila koja vuku prikolicu za stanovanje (karavan) ili lahku prikolicu; 3) na 70 km/h - za autobuse kada se obavlja organiziran prijevoz djece, za zglobne autobuse bez mjesta za stajanje, za teretna motorna vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 7.500 kg i za teretna motorna vozila sa priklju~nim vozilom; 4) na 50 km/h - za autobuse s priklju~nim vozilom za prijevoz lica, trolejbuse, gradske autobuse, autobuse koji osim ugra|enih sjedi{ta imaju i odre|ena mjesta za stajanje; 5) na 30 km/h - za traktore; 6) na 25 km/h - za bicikl i lahki motocikl kada se kre}u biciklisti~kom stazom, odnosno trakom. (2) Kad upravljaju motornim vozilima iz stava (1) ovog ~lana, voza~i su du`ni pridr`avati se brzina propisanih u stavu (1) ovog ~lana i na putu na kojem je ovim Zakonom ili postavljenim saobra}ajnim znakom dozvoljena ve}a brzina. (3) Motorna vozila iz ta~. 1), 3) i 4) i priklju~na vozila iz ta~. 3) i 4) stava (1) ovog ~lana koja su registrirana u Bosni i Hercegovini, osim vojnih vozila, na lijevoj polovini zadnje strane na vidnom mjestu moraju imati oznaku u obliku kruga `ute boje, oivi~enog crvenom bojom, u kome je crnom bojom ispisan broj koji ozna~ava najve}u dozvoljenu brzinu kretanja tih vozila. ^lan 47. (1) Na osjetljivim mjestima u naselju, s intenzivnim saobra}ajem pje{aka, a posebno djece, mo`e se ograni~iti brzina kretanja vozila postavljanjem posebnih objekata na putu. (2) Odobrenje za postavljanje posebnih objekata na putu daje nadle`ni or gan koji upravlja putevima. (3) Bli`e odredbe o postavljanju posebnih objekata na putu, radi smanjenja brzine, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s nadle`nim organom. 5. Skretanje ^lan 48. (1) Voza~ vozila koje skre}e udesno du`an je obaviti skretanje kre}u}i se krajnjom saobra}ajnom trakom koja se prote`e uz desnu ivicu kolovoza, osim ako saobra}ajnim znakom ili oznakom na kolovozu nije druga~ije odre|eno. (2) Voza~ vozila koje skre}e ulijevo du`an je obaviti skretanje kre}u}i se krajnjom lijevom saobra}ajnom trakom koja se prote`e uz sredi{nju liniju i uz zami{ljeni ili obilje`eni luk koji spaja dvije sredi{nje linije bo~nih kolovoza, odnosno saobra}ajnom trakom koja se prote`e uz lijevu ivicu puta s jednosmjernim saobra}ajem, osim ako saobra}ajnim znakom na putu nije druga~ije odre|eno. 6. Prvenstvo prolaza ^lan 49. (1) Na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom voza~ je du`an propustiti vozilo koje dolazi s njegove desne strane, osim ako saobra}ajnim znakom na putu nije druga~ije odre|eno. (2) Voza~ vozila koje na raskrsnici skre}e ulijevo du`an je propustiti vozilo koje, dolaze}i iz suprotnog smjera, na raskrsnici zadr`ava pravac svog kretanja ili skre}e udesno, osim ako postavljenim saobra}ajnim znakom nije druga~ije odre|eno. (3) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog ~lana, vozilo koje se kre}e po {inama ima prvenstvo prolaza na raskrsnici ili u susretu s drugim vozilom, bez obzira na to s koje mu strane ono nailazi, osim ako postavljenim saobra}ajnim znakom nije druga~ije odre|eno. (4) Voza~ koji ulazi vozilom na put koji je saobra}ajnim znakom ozna~en kao put s prvenstvom prolaza, du`an je propustiti sva vozila koja se kre}u tim putem. (5) Voza~ je du`an propustiti sva vozila koja se kre}u putem na koji ulazi i kad taj put nije saobra}ajnim znakom ozna~en kao put s prvenstvom prolaza ako vozilom ulazi sa zemljanog puta na put s kolovoznim zastorom, ili ako na put ulazi s povr{ine na kojoj se ne odvija saobra}aj. (6) Voza~ koji pri skretanju vozila presijeca biciklisti~ku stazu ili traku, du`an je propustiti bicikl i bicikl s motorom koji se kre}e biciklisti~kom stazom ili trakom. 7. Saobra}aj na raskrsnici ^lan 50. (1) Voza~ koji se pribli`ava raskrsnici mora voziti s pove}anim oprezom, koji odgovara uvjetima saobra}aja na raskrsnici. (2) Voza~ koji se pribli`ava raskrsnici du`an je voziti takvom brzinom da se mo`e zaustaviti i propustiti vozila koja na raskrsnici imaju prvenstvo prolaza. (3) Voza~ je du`an, pred raskrsnicom, vozilom zauzeti polo`aj na dovoljnoj udaljenosti na onoj saobra}ajnoj traci kojom mora pro}i kroz raskrsnicu. ^lan 51. (1) Na raskrsnici i na drugom mjestu na kome je saobra}aj reguliran ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova za u~esnike u saobra}aju, svjetlosni saobra}ajni znakovi imaju sljede}a zna~enja: 1) crveno svjetlo - zabrana prolaza; 2) `uto svjetlo - zabrana prolaza osim za vozila koja se u trenutku kad se `uto svjetlo pojavi nalaze na tolikoj udaljenosti od svjetlosnog znaka da se ne mogu sigurno zaustaviti a da ne pro|u taj znak, a za ostale u~esnike - zabrana prolaza; 3) zeleno svjetlo - slobodan prolaz. (2) @uto svjetlo upaljeno istovremeno s crvenim svjetlom slu`i za upozoravanje u~esnika u saobra}aju na skori prestanak zabrane prolaza i na pojavu zelenog svjetla. (3) @uto trep}u}e svjetlo obavezuje sve u~esnike u saobra}aju na kretanje s pove}anim oprezom. (4) Zeleno trep}u}e svjetlo slu`i za upozoravanje u~esnika u saobra}aju na skori prestanak slobodnog prolaza i na pojavu `utog, odnosno crvenog svjetla. ^lan 52. (1) Ako je ure|aju za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova za reguliranje saobra}aja na raskrsnici dodat jedan ili vi{e dopunskih znakova u obliku zelene svijetle}e strelice, voza~ mo`e vozilom pro}i svjetlosni znak i kretati se u pravcu ozna~enom zelenom svijetle}om strelicom i za vrijeme dok je upaljeno crveno ili `uto svjetlo pri ~emu ne smije ometati saobra}aj vozila koja se kre}u po putu na koji ulazi i mora propustiti pje{ake koji prelaze preko kolovoza. (2) Ako zeleno svjetlo na ure|aju za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova ima oblik strelice, voza~ se vozilom smije kretati samo u pravcu koji pokazuje ta strelica. ^lan 53. Voza~ koji je vozilom u{ao u raskrsnicu na kojoj je saobra}aj reguliran ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova, mo`e napustiti raskrsnicu ne ~ekaju}i da svjetlosnim saobra}ajnim znakom saobra}aj bude otvoren u smjeru kojim namjerava produ`iti kretanje pod uvjetom da propusti sve u~esnike u saobra}aju koji se kre}u u smjeru u kojem je saobra}aj dozvoljen. ^lan 54. Voza~ kome je svjetlosnim saobra}ajnim znakom dozvoljen ulazak u raskrsnicu, ne smije u}i vozilom u raskrsnicu ako je gustina saobra}aja takva da on vozilo o~igledno mora zaustaviti u raskrsnici i na taj na~in, pri promjeni svjetlosnog znaka, ometati ili onemogu}iti saobra}aj vozila koja dolaze s bo~nih kolovoza. 8. Mimoila`enje ^lan 55. (1) Pri mimoila`enju voza~ je du`an sa svoje lijeve strane ostaviti dovoljno rastojanja izme|u vozila kojim upravlja i vozila s kojim se mimoilazi a, po potrebi, i da vozilo pomjeri ka desnoj ivici kolovoza. (2) Ako zbog neke prepreke na putu ili zbog drugih u~esnika u saobra}aju voza~ ne mo`e postupiti prema odredbi stava (1) ovog ~lana, du`an je usporiti kretanje svog vozila i, po potrebi, zaustaviti ga da bi propustio vozilo iz suprotnog smjera. (3) Kad na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smjerova i skre}u ulijevo, voza~i se mimoilaze sa svoje desne strane. (4) Ako je zbog nedovoljne {irine puta ili zbog neke prepreke na putu mimoila`enje onemogu}eno, voza~ kojem je to lak{e izvesti, s obzirom na karakteristike puta i okolnosti u saobra}aju, du`an se prvi zaustaviti i, po potrebi, kretanjem unazad ili na drugi na~in, pomjeriti svoje vozilo i zauzeti na putu polo`aj koji omogu}ava mimoila`enje. ^lan 56. (1) Na dijelu puta s velikim uzdu`nim nagibom na kome je mimoila`enje vozila nemogu}e ili je veoma ote`ano, voza~ vozila koje se kre}e niz nagib du`an je zaustaviti svoje Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 461 Broj 6 - Strana 462 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. vozilo na pogodnom mjestu ako primijeti da mu drugo vozilo ide u susret uz nagib. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, voza~ vozila koje se kre}e uz nagib du`an je zaustaviti vozilo ako ispred sebe ima pogodno mjesto za zaustavljanje koje omogu}ava sigurno mimoila`enje i ako bi, u slu~aju da tako ne postupi, mimoila`enje zahtijevalo kretanje unazad jednog od vozila. (3) Na putu iz stava (1) ovog ~lana, kad se jedno od vozila koja se mimoilaze mora kretati unazad, kretat }e se unazad: svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vu~e priklju~no vozilo; teretno motorno vozilo koje se susrelo s autobusom; lahko vozilo koje se susrelo s vozilom vi{e kategorije, a ako se mimoilaze vozila iste kategorije - vozilo koje se kre}e niz nagib osim ako je, s obzirom na uvjete i polo`aj vozila na putu, lak{e da to u~ini voza~ vozila koje se kre}e uz nagib. 9. Preticanje i obila`enje ^lan 57. (1) Preticanje i obila`enje voza~ smije vr{iti samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za sigurno izvo|enje tih radnji. (2) Voza~ ne smije preticati i obilaziti kad time, s obzirom na karakteristike puta i postoje}e okolnosti na putu i u saobra}aju ili s obzirom na tehni~ka svojstva vozila kojim upravlja, ugro`ava druge u~esnike u saobra}aju. ^lan 58. (1) Preticanje i obila`enje vr{i se s lijeve strane. (2) Preticanje se mora vr{iti s desne strane ako se vozilo na kolovozu nalazi u takvom polo`aju i njegov voza~ daje takav znak da se sa sigurno{}u mo`e zaklju~iti da to vozilo skre}e ulijevo. (3) Vozilo koje se kre}e po {inama postavljenim na sredini kolovoza ne smije se preticati s lijeve strane. To vozilo mo`e se preticati s desne strane ako izme|u njega i desne ivice kolovoza postoji saobra}ajna traka. ^lan 59. (1) Ako se na sredini kolovoza nalazi pje{a~ko ostrvo, ili obilje`en ili na drugi na~in ozna~en prostor za parkiranje vozila, ili neka druga povr{ina koja nije namijenjena za saobra}aj vozila ili neki objekat ili ure|aj, vozila ih moraju obilaziti s desne strane. (2) Ako se povr{ine, objekti ili ure|aji iz stava (1) ovog ~lana nalaze na sredini puta s jednosmjernim saobra}ajem a postavljenim saobra}ajnim znakom nije druga~ije odre|eno, oni se mogu obilaziti s obje strane. ^lan 60. (1) Voza~ kome je dat znak za preticanje s njegove lijeve strane du`an je pomjeriti vozilo ka desnoj ivici kolovoza. (2) Voza~ ne smije pove}avati brzinu kretanja vozila dok ga drugo vozilo preti~e. (3) Ako zbog nedovoljne {irine kolovoza ili njegovog stanja preticanje nije mogu}e bez ugro`avanja sigurnosti saobra}aja, voza~ vozila koje se kre}e sporije nego vozila koja se kre}u neposredno iza njega du`an je pomjeriti svoje vozilo {to vi{e udesno, a ako to nije dovoljno, ~im mu to bude mogu}e, zaustaviti svoje vozilo na pogodnom mjestu da bi propustio br`a vozila. ^lan 61. Voza~ ne smije vozilom po~eti preticanje ili obila`enje: 1) kolone vozila; 2) ako je voza~ koji se kre}e iza njega po~eo preticanje; 3) ako je voza~ koji je ispred njega na istoj saobra}ajnoj traci dao znak da namjerava da pretekne ili obi|e vozilo koje je ispred njegovog vozila, ili da obi|e drugu prepreku na putu; 4) ako saobra}ajna traka kojom namjerava izvr{iti preticanje nije slobodna na dovoljnom rastojanju tako da bi, vode}i ra~una o razlici izme|u brzine kretanja svog vozila za vrijeme preticanja i brzine kretanja vozila drugih u~esnika u saobra}aju koje namjerava prete}i, preticanjem ugrozio sigurnost saobra}aja, ili omeo saobra}aj iz suprotnog smjera; 5) ako po izvr{enom preticanju ili obila`enju ne bi ponovo mogao zauzeti polo`aj na saobra}ajnoj traci kojom se kretao prije preticanja ili obila`enja, i to bez ometanja ili ugro`avanja ostalih u~esnika u saobra}aju, osim kad za preticanje ili obila`enje koristi saobra}ajnu traku koja je zabranjena za saobra}aj vozila iz suprotnog smjera; 6) saobra}ajnom trakom koja je namijenjena za prinudno zaustavljanje vozila; 7) neposredno ispred tunela i u tunelu koji po smjeru kretanja ima samo jednu traku. ^lan 62. (1) Voza~ koji preti~e du`an je dr`ati vozilo na potrebnom rastojanju od vozila koje preti~e, tako da ga ne ometa i ne ugro`ava u saobra}aju. (2) Poslije izvr{enog preticanja ili obila`enja voza~ je du`an, ~im to bude mogu}e, bez ometanja ili ugro`avanja ostalih u~esnika u saobra}aju, vozilom ponovo zauzeti polo`aj na saobra}ajnoj traci kojom se kretao prije preticanja, odnosno obila`enja. ^lan 63. Na kolovozu na kome se saobra}aj odvija u dva smjera voza~ ne smije vozilom preticati drugo vozilo ispred vrha prijevoja puta ili u krivini kad je preglednost puta nedovoljna, osim ako na tim mjestima ne postoji vi{e saobra}ajnih traka obilje`enih uzdu`nim oznakama na kolovozu i namijenjenih isklju~ivo za kretanje vozila u smjeru kretanja njegovog vozila. ^lan 64. (1) Voza~ ne smije preticati drugo vozilo, osim bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla bez bo~ne prikolice, neposredno ispred raskrsnice, ili na raskrsnici koja nije s kru`nim tokom saobra}aja, ili neposredno ispred i na prijelazu puta preko `eljezni~ke ili tramvajske pruge u nivou bez branika ili polubranika. (2) Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici voza~ smije preticati: vozilo koje skre}e ulijevo, a preti~e se s desne strane (~lan 58. stav (2)); vozilo koje skre}e udesno, ali da pritom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobra}aj vozila iz suprotnog smjera; vozilo koje se kre}e na putu s pravom prvenstva prolaza, kao i kad je saobra}aj na raskrsnici reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ili znakovima koje daje ovla{teno lice. (3) Neposredno ispred i na prijelazu puta preko `eljezni~ke ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika voza~ smije preticati drugo vozilo kad je saobra}aj na tom prijelazu reguliran ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova. ^lan 65. Voza~ ne smije preticati drugo vozilo koje se pribli`ava obilje`enom pje{a~kom prijelazu, ili koje prelazi pje{a~ki prijelaz, ili koje je stalo radi propu{tanja pje{aka na tom prijelazu. ^lan 66. (1) Na putu na kojem postoje najmanje dvije saobra}ajne trake namijenjene za saobra}aj vozila u istom smjeru i na kojoj su kolone vozila, voza~ mo`e napustiti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno, ili radi parkiranja vozila. (2) Na putevima i pod uvjetom iz stava (1) ovog ~lana, br`e kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se preticanjem. (3) Ne smatra se preticanjem ni prola`enje s desne strane vozila koje prema odredbi ~lana 39. stav (3) ovog Zakona za svoje kretanje ne koristi saobra}ajnu traku uz desnu ivicu kolovoza. 10. Zvu~ni i svjetlosni znaci upozorenja ^lan 67. (1) Voza~ je du`an upotrijebiti zvu~ni znak upozorenja kad god je u pitanju sigurnost saobra}aja a naro~ito: 1) na putu van naselja radi upozorenja drugog u~esnika u saobra}aju da ga `eli prete}i ili obi}i ako bi nedavanjem tog znaka postojala opasnost od saobra}ajne nesre}e; 2) ako se pored kolovoza nalaze djeca koja ne obra}aju pa`nju na kretanje vozila; 3) na putu van naselja, prije ulaska u nepreglednu krivinu ili prije dolaska na prijevoj na kojem je ote`ano mimoila`enje. (2) Voza~ je du`an davanje zvu~nog znaka upozorenja svesti na neophodnu mjeru. ^lan 68. (1) Od prvog sumraka do potpunog svanu}a voza~, prema pravilu, umjesto zvu~nog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak voza~ mo`e upotrijebiti i u naselju prilikom preticanja drugog vozila. (2) Svjetlosni znak upozorenja voza~ mo`e upotrijebiti i danju ako takav na~in upozorenja drugim u~esnicima u saobra}aju vi{e odgovara uvjetima na putu. (3) Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljenje puta, ili naizmjeni~nim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vode}i ra~una pri tome da se time ne zasljepljuju voza~i koji dolaze iz suprotnog smjera. 11. Zaustavljanje i parkiranje ^lan 69. Voza~ ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kome bi ono ugro`avalo sigurnost drugih u~esnika u saobra}aju ili predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobra}aja ili kretanje pje{aka. ^lan 70. (1) Na javnom putu van naselja voza~ je du`an uvijek, kada za to postoji mogu}nost, zaustaviti ili parkirati vozilo van kolovoza. (2) Voza~ koji je zbog neispravnosti na vozilu, saobra}ajne nesre}e ili drugog opravdanog razloga prinu|en zaustaviti vozilo na kolovozu du`an je obilje`iti sigurnosnim trokutom i preduzeti sve mjere da zaustavljeno vozilo ne dovede u opasnost druga vozila i {to prije ga ukloniti s kolovoza. (3) Ako je voza~ zbog neispravnosti na vozilu, saobra}ajne nesre}e ili drugog opravdanog razloga prinu|en zaustaviti vozilo na {inama, du`an ga je sa {ina odmah ukloniti a, ako je to nemogu}e, odmah preduzeti potrebne mjere da lica koja upravljaju vozilima koja se kre}u po {inama na vrijeme budu upozorena na opasnost. ^lan 71. (1) Voza~ koji zaustavlja ili parkira vozilo na javnom putu du`an je zaustaviti, odnosno parkirati vozilo neposredno uz desnu ivicu kolovoza, a na javnom putu na kojem se saobra}aj odvija samo u jednom smjeru vozilo mo`e zaustaviti, odnosno parkirati uz desnu ili lijevu ivicu kolovoza. (2) Ako se uz desnu ivicu kolovoza nalaze tramvajske ili druge {ine, voza~ mora zaustaviti ili parkirati vozilo uz lijevu ivicu kolovoza. (3) Voza~ mo`e zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestima koja se nalaze na sredini kolovoza samo ako su ta mjesta obilje`ena odgovaraju}im saobra}ajnim znakom ili oznakom na kolovozu. ^lan 72. Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smiju se otvarati vrata ako se time ometa kretanje drugih u~esnika u saobra}aju ili ako se ugro`ava sigurnost saobra}aja. ^lan 73. Voza~ ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo naro~ito: 1) na obilje`enom pje{a~kom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza, kao i na prijelazu biciklisti~ke staze preko kolovoza; 2) na prijelazu puta preko `eljezni~ke ili tramvajske pruge u istom nivou; 3) na `eljezni~kim ili tramvajskim prugama ili u blizini tih pruga ako se time spre~ava ili ometa saobra}aj vozila koja se kre}u po {inama; 4) na raskrsnici i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbli`e ivice poprije~nog kolovoza; 5) u tunelima, na mostovima, u podvo`njacima i na nadvo`njacima, kao i na dijelovima puta ispod mostova i nadvo`njaka i na udaljenosti manjoj od 15 m od tih objekata; 6) na dijelu puta u blizini vrha prijevoja i u krivini gdje je preglednost puta nedovoljna i gdje se obila`enje vozila ne bi moglo izvr{iti bez opasnosti; 7) na dijelu puta na kojem bi {irina slobodnog prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdu`ne linije na kolovozu, ili do suprotne ivice kolovoza, ili do neke prepreke na putu, bila manja od 3 m; 8) na mjestu na kome bi vozilo zaklanjalo postavljeni saobra}ajni znak ili ure|aj za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova; 9) na biciklisti~koj stazi, odnosno traci; 10) na dijelu kolovoza koji je kao stajali{te za vozila javnog saobra}aja obilje`en saobra}ajnim znakom i oznakama na kolovozu; 11) na svim ure|enim zelenim povr{inama, parkovima i sl.; 12) na mjestu koje je ozna~eno kao park ing-prostor za invalidna lica; 13) na kolovozu s dvije saobra}ajne trake gdje se saobra}aj odvija u oba smjera. ^lan 74. Osim u slu~ajevima iz ~lana 73. ovog Zakona, voza~ ne smije parkirati vozilo naro~ito na: 1) dijelu puta ispred prijelaza puta preko `eljezni~ke ili tramvajske pruge u istom nivou, i to na udaljenosti manjoj od 15 m od tih prijelaza; 2) udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obilje`eno stajali{te za vozila javnog saobra}aja; 3) prolazima i ulazima {kola, ustanova, preduze}a, stambenih zgrada i drugih objekata i iznad priklju~ka na vodovodnu mre`u i ulaza u kanalizacionu ili drugu mre`u komunalnih organizacija; Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 463 Broj 6 - Strana 464 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. 4) mjestu na kome bi parkirano vozilo onemogu}ilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve} parkiranom vozilu; 5) trotoaru, odnosno na pje{a~koj stazi, ako to nije izri~ito regulirano saobra}ajnim znakom, a ako je parkiranje dozvoljeno, mora se ostaviti najmanje 1,6 m {irine na povr{ini za kretanje pje{aka s tim da ta povr{ina ne mo`e biti uz ivicu kolovoza. ^lan 75. (1) Ovla{teno slu`beno lice odredit }e da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz ~l. 73. i 74. ovog Zakona, vozilo parkirano u pje{a~koj zoni, kao i vozilo parkirano na mjestu rezerviranom za vozila invalida. (2) Ovla{teno slu`beno lice odredit }e da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slu~ajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugro`ava sigurnost saobra}aja, ili ometa normalan tok saobra}aja. ^lan 76. (1) Premje{tanje vozila iz ~lana 75. ovog Zakona obavlja nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova. (2) Izuzetno od stava (1) ovog ~lana, uz prethodnu saglasnost nadle`nog ministarstva unutra{njih poslova, premje{tanje vozila obavljaju organizacija, pravno ili fizi~ko lice koje ovlasti nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova. (3) Tro{kove premje{tanja vozila u slu~ajevima iz ~lana 75. ovog Zakona snosi vlasnik. (4) Radi osiguranja pla}anja tro{kova premje{tanja vozila, od vlasnika vozila koji nije dr`avljanin Bosne i Hercegovine pravno ili fizi~ko lice koje je premjestilo vozilo mo`e zatra`iti garanciju, a ako vlasnik ne}e ili ne mo`e polo`iti garanciju, mo`e zadr`ati vozilo. (5) Visinu tro{kova premje{tanja vozila utvr|uje nadle`ni or gan jedinice lokalne samouprave i uprave. ^lan 77. (1) Voza~ je du`an motorno vozilo, traktor ili priklju~no vozilo, osim motocikla bez bo~ne prikolice, koje je zaustavljeno na kolovozu, obilje`iti posebnim znakom kojim se ozna~ava zaustavljeno vozilo na kolovozu, i to: 1) kad je bio prinu|en da zaustavi vozilo na mjestu ili dijelu puta iz ~lana 73. ovog Zakona; 2) kad je vozilo zaustavljeno na kolovozu na takvom mjestu da voza~i vozila koja nailaze istim smjerom ne mogu ili ga te{ko mogu pravovremeno uo~iti; 3) no}u i u slu~aju smanjene vidljivosti na autoputu i putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila, kao i na dijelu puta koji nije dovoljno pregledan. (2) Znak iz stava (1) ovog ~lana postavlja se na kolovoz iza zaustavljenog vozila, u vertikalnom polo`aju i na dovoljnoj udaljenosti koja na putu van naselja ne smije biti manja od 50 m, tako da voza~i motornih vozila koji nailaze iz smjera na kojem je znak postavljen mogu pravovremeno zaustaviti svoja vozila, odnosno sigurno obi}i zaustavljeno vozilo. (3) Na isti na~in taj znak postavlja se i kad je na putu zaustavljena kolona motornih vozila s tim {to se umjesto jednog znaka na kolovoz postavljaju dva znaka, jedan pored drugog. (4) Ako je u motornom vozilu ugra|en ure|aj za istovremeno uklju~ivanje svih pokaziva~a pravca, u slu~aju iz stava (1) ovog ~lana taj ure|aj mora biti uklju~en. ^lan 78. Prije nego {to parkira i napusti vozilo, voza~ je du`an preduzeti sve mjere kojima se spre~ava da vozilo samo krene s mjesta i da se osigura od neovla{tene upotrebe. ^lan 79. (1) Za nepravilno parkirano ili zaustavljeno vozilo na trotoarima ili bilo kojim drugim mjestima iz ~l. 69. do 78. ovog Zakona, u kojem nije prisutan voza~, ovla{tena slu`bena lica ostavit }e pisano obavje{tenje da voza~ koji je parkirao ili zaustavio vozilo u roku od osam dana kod nadle`nog organa na ime nov~ane kazne uplati zakonom propisani iznos. (2) Vlasnik ili korisnik vozila du`an je ovla{tenom slu`benom licu nadle`ne slu`be dati podatke o voza~u koji je upravljao vozilom u vrijeme izvr{enja prekr{aja iz stava (1) ovog ~lana, kao i u slu~aju drugih prekr{aja propisanih ovim Zakonom u kojima je u~estvovalo njegovo vozilo. 12. Presijecanje kolone pje{aka ^lan 80. Voza~ ne smije vozilom presijecati kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku i svaku drugu organiziranu kolonu pje{aka koja se kre}e po kolovozu. 13. Vu~a vozila ^lan 81. (1) U saobra}aju na javnom putu vozilu na motorni pogon mogu se pridodati najvi{e dva priklju~na vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno priklju~no vozilo za prijevoz lica, a na autoputu i putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila samo jedno priklju~no vozilo. (2) Vozilom na motorni pogon smije se vu}i samo priklju~no vozilo koje zna~ajno ne umanjuje njegovu stabilnost. (3) Zabranjena je vu~a neispravnih vozila na autoputu i putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila. (4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog ~lana, vu~a drugog motornog vozila autoputem dozvoljena je ako je razlog za vu~u nastao za vrijeme kretanja motornog vozila autoputem, ali samo krajnjom desnom saobra}ajnom trakom do prvog priklju~nog puta kojim se vu~eno vozilo mo`e isklju~iti iz saobra}aja na autoputu. ^lan 82. (1) Vozilom na motorni pogon smije se vu}i drugo vozilo na motorni pogon samo ako se ono zbog neispravnosti ili nedostataka pojedinih dijelova ne mo`e samo kretati i ako se pritom zna~ajno ne umanjuje stabilnost vu~nog vozila. (2) Vozilom na motorni pogon ne smije se vu}i motocikl bez bo~ne prikolice ili drugo vozilo na dva to~ka. ^lan 83. Vozilo na motorni pogon smije se vu}i no}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, samo ako na svojoj zadnjoj strani ima upaljena crvena svjetla za ozna~avanje vozila, ili ako ga vu~e motorno vozilo koje ima i pri vu~i koristi `uto rotaciono svjetlo. ^lan 84. (1) Za vrijeme vu~e vozila iz ~lana 82. stav (1), oba vozila moraju imati znak kojim se ozna~ava zaustavljeno vozilo na kolovozu (sigurnosni trokut). (2) Na motornom vozilu koje vu~e drugo vozilo trokut se postavlja s prednje, a na vu~enom vozilu sa zadnje strane. ^lan 85. (1) Vozilo na motorni pogon na putu dozvoljeno je vu}i pomo}u u`eta, krute veze (rude), automatskih vu~nih kuka s vi{estepenovanom regulacijom i oslanjanjem ili vje{anjem vozila na vu~no vozilo. (2) Pomo}u u`eta ne smije se vu}i vozilo na motorni pogon na kojem su neispravni ure|aji za upravljanje ili ure|aji za zaustavljanje, niti teretno motorno vozilo i autobus. (3) Krutom vezom ne smije se vu}i vozilo na motorni pogon koje nema ispravan ure|aj za upravljanje, niti vozilo na motorni pogon te`e od vu~nog vozila ako mu je neispravna pomo}na ko~nica. ^lan 86. Ako se vozilo na motorni pogon vu~e pomo}u u`eta, automatskih vu~nih kuka s vi{estepenovanom regulacijom ili krute veze, voza~ koji upravlja vu~enim vozilom mora imati odgovaraju}u dozvolu za upravljanje vozilom one kategorije kojoj pripada vozilo koje se vu~e. ^lan 87. Vu~a natovarenog teretnog vozila s priklju~nim vozilom ili bez priklju~nog vozila, odnosno traktora s priklju~nim vozilom, dozvoljena je samo do prvog mjesta pogodnog za pretovar tereta a, izuzetno, i do prvog mjesta na kojem se mo`e otkloniti kvar na vozilu. ^lan 88. (1) Odstojanje izme|u vu~nog i vu~enog vozila na motorni pogon, ako se vu~e u`etom, mora iznositi tri do pet metara, a ako se vu~e pomo}u kuke ili krute veze (rude), mo`e iznositi i manje od tri metra. (2) Kuka i kruta veza (ruda) iz stava (1) ovog ~lana moraju biti certificirane prema procedurama definiranim posebnim propisom iz stava (3) ~lana 6. ovog Zakona a voza~ mora imati dokaz o izvr{enom certificiranju. ^lan 89. (1) Vozilo na motorni pogon koje na putu vu~e drugo neispravno vozilo na motorni pogon ne smije se kretati brzinom ve}om od 40 km/h. (2) Vu~enim vozilom zabranjeno je prevoziti lica. (3) Vozila koja prevoze opasne materije ne smiju se vu}i, niti koristiti za vu~u drugih vozila. (4) Izuzetno od odredbi iz stava (3) ovog ~lana, u slu~aju neispravnosti vozila koje je natovareno opasnim materijama, takvo vozilo mo`e se prevu}i samo do najbli`eg mjesta pogodnog za pretovar ili popravku a takvo vozilo vu~e se krutom vezom (rudom) i brzina kretanja ne smije biti ve}a od 40 km/h. 14. Upotreba svjetala u saobra}aju ^lan 90. (1) Za vrijeme upravljanja motornim vozilom danju na vozilu moraju biti upaljena kratka svjetla. (2) U vremenu od prvog sumraka do potpunog svanu}a (no}u), kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, na vozilu u saobra}aju na putu, osim svjetla iz stava (1) ovog ~lana, moraju biti upaljena svjetla za osvjetljavanje puta, i to na: 1) vozilu na motorni pogon - osim na biciklu s motorom, lahkom motociklu i na motociklu bez bo~ne prikolice - najmanje dva bijela ili `uta svjetla na prednjoj strani i paran broj crvenih svjetala na zadnjoj strani; 2) biciklu s motorom, lahkom motociklu i na motociklu bez bo~ne prikolice - najmanje jedno bijelo ili `uto svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani; 3) biciklu - jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani; 4) zapre`nom vozilu - najmanje jedno bijelo svjetlo na prednjoj strani i najmanje jedno crveno svjetlo na zadnjoj strani, ili samo jedna svjetiljka koja je izra|ena tako da se s prednje strane vozila vidi bijelo svjetlo, a sa zadnje strane vozila crveno svjetlo. (3) Ako se na zapre`nom vozilu jedno svjetlo nalazi na prednjoj strani, a drugo na zadnjoj strani, ta svjetla moraju biti postavljena na uzdu`noj osi vozila ili na njegovoj lijevoj strani, a ako se na zapre`nom vozilu nalazi samo jedna svjetiljka, ona mora biti postavljena na lijevoj strani vozila. (4) U uvjetima iz stava (2) ovog ~lana, zapre`no vozilo mora imati i dva katadioptera crvene boje, simetri~no postavljena na zadnjoj strani vozila, a bicikl - jedan katadiopter crvene boje na zadnjoj strani i po jedan katadiopter `ute ili narand`aste boje na svakoj strani pedale. (5) Kad vozilo na motorni pogon vu~e jedno ili dva priklju~na vozila, na zadnjoj strani posljednjeg priklju~nog vozila moraju biti upaljena najmanje dva crvena svjetla, a ako {irina priklju~nog vozila iznosi vi{e od 1,60 m, na prednjoj strani prvog priklju~nog vozila moraju biti uklju~ena dva bijela svjetla. (6) Na motociklu za vrijeme vo`nje na putu moraju biti upaljena kratka svjetla. ^lan 91. (1) Izuzetno od odredbi ~lana 90. ovog Zakona, ne mora imati upaljena svjetla: 1) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na osvijetljenom dijelu puta, tako da se jasno vidi s dovoljne udaljenosti; 2) vozilo koje je zaustavljeno ili parkirano na za to posebno odre|enim mjestima na kolovozu ili van njega ili na ulicama sa slabijim saobra}ajem; 3) bicikl, lahki motocikl i motocikl bez bo~ne prikolice koji nema akumulator - kad su zaustavljeni ili parkirani u naselju uz samu ivicu kolovoza. (2) Vozilo na motorni pogon ~ija du`ina nije ve}a od osam metara, a {irina od dva metra, i kojem nije pridodato priklju~no vozilo, kad je zaustavljeno ili parkirano na ulici u naselju, umjesto svjetala iz ~lana 90. stav (1) ta~ka 1) mo`e imati upaljeno samo jedno svjetlo koje se s prednje strane vidi kao bijelo svjetlo i sa zadnje strane kao crveno svjetlo i koje je postavljeno na strani suprotnoj od ivice kolovoza uz koju je vozilo zaustavljeno ili parkirano. ^lan 92. (1) Od prvog sumraka do potpunog svanu}a, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, moraju nositi upaljena svjetla kad se kre}u po kolovozu van naselja: 1) grupa pje{aka koja se kre}e u organiziranoj koloni ili povorci - najmanje jedno bijelo ili `uto svjetlo na ~elu kolone, odnosno povorke, i najmanje jedno crveno svjetlo na njenom za~elju; 2) vodi~i tegle}ih, tovarnih i jaha}ih `ivotinja i goni~i stoke - najmanje jedno bijelo ili `uto svjetlo naprijed i najmanje jedno crveno svjetlo pozadi. (2) Umjesto svjetala iz stava (1) ovog ~lana mogu se upotrebljavati reflektuju}e materije. ^lan 93. (1) Za osvjetljavanje puta voza~ vozila na motorni pogon, u pravilu, upotrebljava duga svjetla. (2) Voza~ vozila na motorni pogon du`an je upotrebljavati za osvjetljavanje puta kratka svjetla umjesto dugih svjetala: 1) prije mimoila`enja s drugim vozilom na udaljenosti s koje ocijeni da svjetlom svog vozila zasljepljuje voza~a vozila koje mu dolazi u susret, a pri mimoila`enju s drugim vozilom - kad voza~ tog vozila upali kratka svjetla ili kad naizmjeni~nim paljenjem i ga{enjem svjetala upozorava da mu duga svjetla smetaju, uvijek na udaljenosti manjoj od 200 m; 2) za vrijeme kretanja za drugim vozilom na odstojanju od najmanje 100 m da dugim svjetlima svog vozila ne zasljepljuje voza~a vozila ispred sebe; 3) za vrijeme dok vozilom prolazi pored organizirane kolone ili povorke pje{aka; Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 465 Broj 6 - Strana 466 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. 4) kada se kre}e putem koji se pru`a neposredno pored plovnog puta ili pored `eljezni~ke ili tramvajske pruge - u susretu s plovilom, odnosno s vozilom koje se kre}e po {inama a koje nailazi iz suprotnog smjera. (3) No}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, voza~ vozila na motorni pogon za vrijeme vo`nje mora imati na vozilu upaljena najmanje kratka svjetla za osvjetljavanje puta. ^lan 94. (1) Svjetla za ozna~avanje vozila na motorni pogon upotrebljavaju se u uvjetima iz ~lana 90. stav (1) ovog Zakona kada je vozilo zaustavljeno ili parkirano na putu. (2) Svjetla za ozna~avanje vozila na motorni pogon moraju biti upaljena za vrijeme dok su upaljena bilo koja svjetla za osvjetljavanje puta ili posebna svjetla za maglu. ^lan 95. (1) Po magli voza~ vozila na motorni pogon na vozilu treba imati upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta ili svjetla za maglu ili oba svjetla istovremeno. (2) Svjetla za maglu mogu se upotrebljavati samo za vrijeme magle ili u slu~aju smanjene vidljivosti i ne mogu se istovremeno koristiti s dugim svjetlima. (3) Svjetla za maglu koja se nalaze na prednjoj strani vozila moraju biti bijele ili `ute boje, a na zadnjoj strani crvene boje. 15. Odstojanje izme|u vozila ^lan 96. Voza~ je du`an dr`ati potrebno odstojanje kad se kre}e iza drugog vozila, tako da ne ugro`ava sigurnost saobra}aja. ^lan 97. (1) Kad se na javnom putu van naselja, koji ima samo jednu saobra}ajnu traku namijenjenu za saobra}aj vozila u jednom smjeru, kre}u jedno za drugim vozila na motorni pogon ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg ili ~ija je du`ina ve}a od sedam metara, voza~i su du`ni izme|u svakog od tih vozila dr`ati odstojanje od najmanje 100 m. (2) Odredba stava (1) ovog ~lana ne odnosi se na dio puta na kojem je preticanje zabranjeno. (3) Ako se na putu kre}u dva ili vi{e vozila koja prevoze opasne materije, odstojanje izme|u tih vozila ne smije biti manje od 200 metara. 16. Saobra}aj tramvaja i drugih vozila na {inama ^lan 98. Odredbe ~l. od 25. do 97. ovog Zakona primjenjuju se i na saobra}aj tramvaja i drugih vozila koja se na putu kre}u po {inama, osim ako to ne isklju~uju konstrukcione karakteristike tih vozila ili na~in njihovog kretanja. 17. Saobra}aj bicikala, bicikala s motorom, lahkih motocikala i motocikala ^lan 99. (1) Biciklom na kategoriranom putu smije upravljati lice koje je navr{ilo 12 godina, a biciklom s motorom lice koje je navr{ilo 14 godina. (2) Voza~ bicikla i voza~ bicikla s motorom ukoliko je pokretan snagom voza~a du`ni su se kretati {to bli`e desnoj ivici kolovoza, a ako postoji biciklisti~ka staza, po biciklisti~koj stazi, odnosno traci. (3) Ako se dva ili vi{e voza~a bicikala ili bicikla s motorom kre}u u grupi, du`ni su se kretati jedan za drugim. (4) Ako na putu postoji posebno ure|ena biciklisti~ka staza, voza~ bicikla s motorom ukoliko je pokretan snagom voza~a i voza~ bicikla moraju se kretati desnom biciklisti~kom stazom u odnosu na smjer kretanja saobra}aja. (5) Na biciklisti~kim stazama ure|enim i obilje`enim za saobra}aj bicikla i bicikla s motorom u oba smjera, vozila se moraju kretati desnom stranom u smjeru kretanja vozila. (6) Voza~ bicikla i voza~ bicikla s motorom smiju se kretati samo po onim saobra}ajnim povr{inama po kojima je kretanje takvim vozilima dozvoljeno. ^lan 100. Voza~ bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla treba upravljati vozilom na na~in kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi u~esnici u saobra}aju, a naro~ito ne smije skidati ruke s upravlja~a, pridr`avati se za drugo vozilo, prevoziti, vu}i ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom, ili ugro`avati druge u~esnike u saobra}aju. ^lan 101. Voza~ bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla i motocikla mo`e prevoziti druga lica samo ako na vozilu postoje posebna sjedi{ta i oslonci za noge, a voza~ motocikla mo`e to ~initi i u bo~noj prikolici. ^lan 102. Voza~ bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla ili motocikla i lica koja se prevoze tim vozilima moraju koristiti za{titnu kacigu za vrijeme vo`nje. 18. Saobra}aj zapre`nih vozila i kretanje stoke ^lan 103. (1) Voza~ zapre`nog vozila treba upravljati vozilom sve vrijeme dok se vozilo kre}e putem i du`an je vozilo dr`ati {to bli`e desnoj ivici kolovoza. (2) Zapre`no vozilo ne smije se ostavljati bez nadzora na putu ili uz put. (3) Lica koja se voze zapre`nim vozilom za vrijeme kretanja vozila ne smiju stajati na vozilu, sjediti na stranicama vozila, sjediti na platou vozila sa strane, niti se nalaziti na rudi vozila dok je vozilo u pokretu. ^lan 104. (1) Stoku koja se kre}e javnim putem goni~ stoke mora dr`ati {to je mogu}e bli`e desnoj ivici puta. (2) Stoka se ne smije ostavljati na putu ili uz put bez nadzora goni~a stoke. 19. Kretanje pje{aka ^lan 105. (1) Pje{ak se ne smije, po pravilu, kretati i zadr`avati na kolovozu. (2) Ako se pje{ak kre}e po kolovozu, on se mora kretati {to bli`e ivici kolovoza, i to veoma pa`ljivo i na na~in kojim ne ometa ili ne spre~ava saobra}aj vozila. ^lan 106. (1) Na putu koji ima trotoar ili drugu povr{inu odre|enu za kretanje pje{aka, odnosno povr{inu pored kolovoza pogodnu za kretanje pje{aka, pje{ak je du`an kretati se tim povr{inama. (2) Na putu na kojem ne postoji trotoar ili druga povr{ina odre|ena za kretanje pje{aka, odnosno pogodna za kretanje pje{aka, a koju pje{aci ne mogu koristiti iz bilo kojeg razloga, pje{aci se mogu kretati kolovozom. (3) Na kolovozu puta zabranjeno je igranje, vo`nja dje~ijim biciklom, romobilom, koturaljkama i sli~no, kao i sankanje, skijanje i drugo, osim ako je to posebno dozvoljeno. ^lan 107. (1) Kad se pje{aci kre}u kolovozom na javnom putu van naselja, du`ni su kretati se uz lijevu ivicu kolovoza u smjeru kretanja, tako da se kre}u jedan iza drugog. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, pje{ak se mo`e kretati uz desnu ivicu kolovoza samo kad je takvo kretanje za njega sigurnije (nepregledna krivina, provalija, usjek, zasjek, odron i sl.). (3) Pje{ak koji gura ru~na kolica, bicikl, lahki motocikl ili motocikl, lica koja se kre}u pomo}u pokretnih stolica za nemo}na lica, kao i organizirana kolona pje{aka, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smjeru kretanja. ^lan 108. (1) Pje{ak je du`an prelaziti preko kolovoza i biciklisti~ke staze pa`ljivo i najkra}im putem po{to se prije stupanja na kolovoz uvjeri da to mo`e u~initi na siguran na~in. (2) Na putu koji ima obilje`ene pje{a~ke prijelaze ili posebno izgra|ene prijelaze, odnosno prolaze za pje{ake, pri prela`enju puta pje{ak je du`an kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima, ako oni nisu od njega udaljeni vi{e od 100 m. ^lan 109. (1) Na obilje`enom pje{a~kom prijelazu, na kome je saobra}aj pje{aka reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima za pje{ake, pje{ak je du`an postupati prema tim znakovima. (2) Na obilje`enom pje{a~kom prijelazu na kome saobra}aj pje{aka nije reguliran posebnim svjetlosnim saobra}ajnim znakovima za pje{ake, ali je saobra}aj vozila reguliran svjetlosnim saobra}ajim znakovima za vozila ili znakovima koje daju ovla{tena lica, pje{aci mogu prelaziti kolovoz samo dok im je datim znakom dozvoljen prijelaz kolovoza. (3) Na obilje`enom pje{a~kom prijelazu na kome saobra}aj nije reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima, ni znakovima koje daje ovla{teno lice, prije stupanja na pje{a~ki prijelaz pje{ak je du`an obratiti pa`nju na udaljenost i brzinu vozila koja mu se pribli`avaju. ^lan 110. Pje{ak koji namjerava prije}i kolovoz na mjestu na kojem ne postoji obilje`en pje{a~ki prijelaz ne smije stupiti na kolovoz ako time ometa saobra}aj vozila. 20. Obaveze voza~a prema pje{acima ^lan 111. (1) Ako je saobra}aj na obilje`enom pje{a~kom prijelazu reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ili znakovima ovla{tenog lica, voza~ je du`an zaustaviti vozilo ispred pje{a~kog prijelaza kad mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom prijelazu datim znakom dozvoljen prolaz, voza~ ne smije ometati prolaz pje{aka koji su ve} stupili na pje{a~ki prijelaz. (2) Ako se obilje`eni pje{a~ki prijelaz iz stava (1) ovog ~lana nalazi na ulazu na bo~ni put, voza~ koji skre}e na taj put du`an je skretanje vr{iti smanjenom brzinom i propustiti pje{ake koji su ve} stupili ili stupaju na pje{a~ki prijelaz i, po potrebi, zaustaviti vozilo kojim upravlja da bi propustio pje{ake. (3) Ako na obilje`enom pje{a~kom prijelazu saobra}aj nije reguliran ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova ni znakovima ovla{tenog lica, voza~ je du`an zaustaviti vozilo pred takvim pje{a~kim prijelazom, kako bi propustio pje{ake koji prelaze ili stupaju na pje{a~ki prijelaz, ili nedvosmisleno pokazuju namjeru da pre|u preko pje{a~kog prijelaza. ^lan 112. (1) Voza~ koji skre}e na bo~ni put na ~ijem ulazu ne postoji obilje`en pje{a~ki prijelaz du`an je skretanje izvr{iti smanjenom brzinom i ne smije ugroziti pje{ake koji su ve} stupili na kolovoz. (2) Voza~ koji se kre}e po mokrom kolovozu u naseljenom mjestu du`an je prilagoditi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pje{aka koji se kre}u ivicom kolovoza ili trotoara. 21. Saobra}aj na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge ^lan 113. Voza~ koji se vozilom pribli`ava prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou du`an je kretanje vozila podesiti tako da ga mo`e zaustaviti pred ure|ajem za zatvaranje saobra}aja na prijelazu, ili pred ure|ajem za davanje znakova kojima se najavljuje pribli`avanje vozila koja se kre}u po {inama, odnosno da mo`e zaustaviti vozilo prije nego {to stupi na `eljezni~ku prugu. ^lan 114. U~esnici u saobra}aju du`ni su zaustaviti se pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou ako je ure|aj za zatvaranje saobra}aja spu{ten, ili ako se taj ure|aj ve} po~eo spu{tati, ili ako se daju svjetlosni ili zvu~ni znakovi koji upozoravaju da }e se taj ure|aj po~eti spu{tati, odnosno da se prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge pribli`ava vozilo koje se kre}e {inama. ^lan 115. (1) Pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome su postavljeni svjetlosni saobra}ajni znakovi, u~esnici u saobra}aju du`ni su se zaustaviti kad se pojavi crveno trep}u}e svjetlo ili crveno neprekidno svjetlo. (2) U~esnici u saobra}aju koji prelaze preko `eljezni~ke pruge u istom nivou du`ni su to ~initi s poja~anim oprezom i kad svjetla na prijelazu nisu upaljena. (3) Na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome nema ure|aja za zatvaranje saobra}aja, niti ure|aja za davanje znakova kojima se najavljuje pribli`avanje voza, u~esnici u saobra}aju mogu pre}i preko `eljezni~ke pruge tek po{to se prethodno uvjere da prugom ne nailazi voz ili neko drugo vozilo koje se kre}e po {inama. 22. Saobra}aj na autoputu, putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila i brzom putu ^lan 116. (1) Autoputem se ne smiju kretati pje{aci, stoka ni vozila koja se, prema odredbama ovog Zakona, ne smatraju motornim vozilima. (2) Autoputem se ne smiju kretati ni motorna vozila koja se prema svojim konstrukcionim karakteristikama ne mogu kretati brzinom ve}om od 40 km/h. (3) Odredba stava (2) ovog ~lana ne odnosi se na vojna vozila i na vozila organa unutra{njih poslova, te vozila za odr`avanje puta kada daju posebne svjetlosne znakove. ^lan 117. (1) Na autoputu voza~ ne smije zaustavljati motorno vozilo osim na povr{inama van kolovoza koje su za to posebno ure|ene i obilje`ene. (2) Voza~ koji je zbog neispravnosti vozila ili zbog drugih razloga prinu|en zaustaviti vozilo na kolovozu autoputa, du`an je zaustaviti ga na posebnoj traci za prinudno zaustavljanje vozila, ako ona na tom mjestu postoji, i preduzeti potrebne mjere da se vozilo {to prije ukloni s kolovoza. (3) Na autoputu voza~ ne smije vr{iti polukru`no okretanje, niti se kretati vozilom unazad. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 467 Broj 6 - Strana 468 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. ^lan 118. Na autoput se ne smije uklju~iti motorno vozilo koje vu~e drugo motorno vozilo koje se zbog neispravnosti ne mo`e kretati. ^lan 119. (1) Autoputem se motorna vozila moraju kretati krajnjom desnom saobra}ajno trakom koja nije zauzeta vozilima u koloni. (2) Odredba ~lana 39. stav (3) ovog Zakona ne primjenjuje se na vozila koja se kre}u dijelom autoputa koji prolazi kroz naselje. ^lan 120. Na autoputu sa tri ili vi{e saobra}ajnih traka, namijenjenih za saobra}aj vozila u jednom smjeru, voza~i teretnih motornih vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg i skupova vozila ~ija je du`ina ve}a od sedam metara, smiju koristiti samo dvije saobra}ajne trake koje se nalaze uz desnu ivicu kolovoza. ^lan 121. (1) Voza~ koji se motornim vozilom uklju~uje u saobra}aj na autoputu du`an je: 1) koristiti posebnu traku za ubrzavanje, kad takva traka postoji u produ`enju priklju~nog puta, i da se u saobra}aj na autoputu uklju~i daju}i odgovaraju}i znak, na na~in kojim ne ugro`ava saobra}aj vozila koja se kre}u autoputem; 2) propustiti vozila koja se kre}u autoputem ako na mjestu na kome se uklju~uje u saobra}aj na autoputu ne postoji posebna traka za ubrzavanje. (2) Voza~ koji se vozilom isklju~uje iz saobra}aja na autoputu du`an je pravovremeno zauzeti polo`aj vozilom na krajnjoj desnoj saobra}ajnoj traci i {to prije pre}i na posebnu traku za usporavanje, ako takva traka postoji na ulazu u priklju~ni put. ^lan 122. Odredbe ~l. od 116. do 121. ovog Zakona primjenjuju se i na saobra}aj na putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila i brzom putu. 23. Saobra}aj u tunelu ^lan 123. Voza~ koji se vozilom kre}e kroz tunel ne smije zaustavljati vozilo, polukru`no okretati vozilo ili se kretati unazad u tunelu. ^lan 124. Na vozilima na motorni pogon za vrijeme kretanja kroz tunel moraju biti upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta. 24. Vozila pod pratnjom ^lan 125. (1) Vozilima pod pratnjom, u skladu s ovim Zakonom, podrazumijevaju se vozila kojima je dodijeljena pratnja policije ili vojne policije, s posebnim motornim vozilima opremljenim ure|ajima za davanje posebnih zvu~nih i svjetlosnih znakova crvene i plave boje, i to za vrijeme dok se ti znakovi daju. (2) Voza~ koji na putu susretne vozilo ili kolonu vozila pod pratnjom i voza~ kojeg sustigne vozilo ili kolona vozila pod pratnjom du`ni su ustupiti prvenstvo prolaza, omogu}iti nesmetan prolaz, a, po potrebi, zaustaviti vozilo, umjesto dugih svjetala no}u upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje puta, strogo se pridr`avati naredbi koje im daju lica iz pratnje i kretanje nastaviti tek po{to pro|u sva vozila pod pratnjom. (3) Vozila pod pratnjom imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (~lan 49.), osim u odnosu na vozila koja se kre}u raskrsnicom na kojoj je saobra}aj reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ili znakovima ovla{tenog lica, i na njih se ne primjenjuju odredbe o ograni~enju brzine (~l. 44. i 46.), zabrani preticanja i obila`enja kolone vozila (~lan 61. stav (1) ta~ka 1.) i zabrani presijecanja kolone pje{aka (~lan 80.), pod uvjetom da ne ugro`avaju sigurnost drugih u~esnika u saobra}aju. (4) Da bi omogu}ili nesmetan prolaz vozilima iz stava (1) ovog ~lana, pje{aci su se du`ni skloniti s kolovoza dok ta vozila pro|u. 25. Vozila s pravom prvenstva prolaza ^lan 126. (1) Na vozila slu`be hitne pomo}i, vatrogasna vozila i vozila policije i sudske policije, vojna vozila i vozila Dr`avne grani~ne slu`be BiH, kad posebnim ure|ajima daju svjetlosne i zvu~ne znakove, ne primjenjuju se odredbe o ograni~enju brzine (~l. 44. i 46.), zabrani preticanja i obila`enja kolone vozila (~lan 61. stav (1) ta~ka 1.) i zabrani presijecanja kolone pje{aka (~lan 80.). Ta vozila imaju pravo prvenstva prolaza u odnosu na sva druga vozila (~lan 49.) osim u odnosu na vozila pod pratnjom (~lan 125.) i vozila koja se kre}u raskrsnicom na kojoj je saobra}aj reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ili znakovima ovla{tenog lica, pod uvjetom da ne ugro`avaju sigurnost drugih u~esnika u saobra}aju. (2) Kako bi omogu}ili prolaz vozilima iz stava (1) ovog ~lana, pje{aci su se du`ni skloniti s kolovoza, a ostala vozila propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti se dok ta vozila pro|u. (3) Kad vozilo policije ili vojno vozilo upotrebom plavih svjetala osigurava prolaz jednom vozilu ili koloni vozila koja se kre}u iza njega, voza~i su du`ni obratiti pa`nju i na vozila kojima se osigurava prolaz, propustiti ih i, prema potrebi, zaustaviti svoja vozila dok ta vozila pro|u. (4) U pogledu me|usobnog prava prvenstva prolaza, za vozila iz stava (1) ovog ~lana va`e odredbe o prvenstvu prolaza. (5) Ure|aji za davanje posebnih svjetlosnih i zvu~nih znakova smiju se ugra|ivati i upotrebljavati samo na vozilima ~ija je pratnja policija ili vojna lica (~lan 125. stav (1)) i na vozilima s pravom prvenstva prolaza iz st. (1) i (3) ovog ~lana. 26. Teret na vozilu ^lan 127. (1) Vozilo u saobra}aju na putu ne smije se opteretiti preko svoje nosivosti koja je upisana u knji`icu vozila, ili preko dozvoljenog osovinskog optere}enja, ili preko najve}e dozvoljene mase, ili preko mogu}nosti koje dozvoljavaju karakteristike puta i tehni~ko-konstrukcione mogu}nosti vozila. (2) Teret na vozilu treba biti tako raspore|en i, prema potrebi, pri~vr{}en i pokriven da: 1) ne ugro`ava sigurnost u~esnika u saobra}aju i ne nanosi {tetu putu i objektima na putu; 2) ne umanjuje u ve}oj mjeri stabilnost vozila i ne ote`ava upravljanje vozilom; 3) ne umanjuje voza~u preglednost puta; 4) ne stvara suvi{nu buku i ne rasipa se po putu; 5) ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne ure|aje na vozilu, registarske tablice i druge propisane oznake na vozilu. ^lan 128. (1) Teret na vozilu ne smije pre}i najudaljeniju ta~ku na prednjoj strani vozila vi{e od jednog metra. (2) Teret koji se prevozi na vozilu i priklju~nom vozilu mo`e pre}i najudaljeniju ta~ku na zadnjoj strani vozila najvi{e za jednu {estinu svoje du`ine koja je kao kontinuiran teret oslonjena na tovarni prostor. (3) Ako se vozilom prevozi teret u kombinaciji koja se sastoji od vu~nog vozila i jednoosovinske prikolice, pod du`inom vozila podrazumijeva se ukupna du`ina vu~nog vozila i jednoosovinske prikolice. (4) Ako teret na vozilu prelazi za vi{e od jednog metra najudaljeniju ta~ku na zadnjoj strani vozila, najisturenija ta~ka tereta mora biti ozna~ena crvenom tkaninom. (5) Najisturenija ta~ka tereta koji se prevozi teretnim motornim ili priklju~nim vozilom u slu~aju iz stava (4) ovog ~lana mora biti ozna~ena tablom. Ta tab la je kvadratnog oblika, dimenzija 50 x 50 cm, obojena naizmjeni~no kosim trakama reflektuju}e narand`aste i bijele boje i postavljena uspravno na uzdu`nu osu vozila. ^lan 129. No}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, najisturenija ta~ka na teretu koji se prevozi vozilom mora biti ozna~ena: 1) u slu~aju iz ~lana 128. stav (4) ovog Zakona - svjetlom i reflektuju}om materijom crvene boje; 2) kad teret na vozilu na motorni pogon ili na priklju~nom vozilu bo~no prelazi za vi{e od 20 cm vanjsku ivicu prednjeg ili zadnjeg svjetla za ozna~avanje vozila - svjetlom i katadiopterom koji s prednje strane daju bijelo svjetlo, a sa zadnje strane - crveno svjetlo. IV. SAOBRA]AJNI ZNAKOVI 1. Op}e odredbe ^lan 130. (1) Javni putevi moraju se obilje`iti propisanim saobra}ajnim znakovima, kojima se u~esnici u saobra}aju upozoravaju na opasnost koja im prijeti na odre|enom javnom putu ili dijelu tog puta, stavljaju do znanja ograni~enja, zabrane i obaveze kojih se u~esnici u saobra}aju moraju pridr`avati i daju potrebna obavje{tenja za sigurno i nesmetano odvijanje saobra}aja. (2) Saobra}ajnim znakovima moraju se obilje`iti i opasnosti privremenog karaktera, naro~ito one koje nastanu usljed iznenadnog o{te}enja ili onesposobljavanja puta, kao i privremena ograni~enja i privremene zabrane u saobra}aju i ti znakovi moraju se ukloniti ~im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni. (3) Saobra}ajni znakovi su: znakovi opasnosti, znakovi izri~itih naredbi i znakovi obavje{tenja s dopunskom tablom koja je sastavni dio saobra}ajnog znaka i koja bli`e odre|uje zna~enje saobra}ajnog znaka ili bez nje, svjetlosni saobra}ajni znakovi, oznake na kolovozu, trotoaru i sl. te svjetlosne i druge oznake na putu. (4) U~esnici u saobra}aju du`ni su pridr`avati se ograni~enja, zabrana i obaveza izra`enih pomo}u postavljenih saobra}ajnih znakova. ^lan 131. (1) Saobra}ajne znakove i opremu na putu postavljaju i odr`avaju institucije koje upravljaju putevima na osnovu rje{enja nadle`nog organa. (2) Saobra}ajni znakovi postavljaju se i odr`avaju tako da ih u~esnici u saobra}aju i danju i no}u na vrijeme i lahko mogu uo~iti i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim zna~enjem. (3) Saobra}ajni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili zamijeniti ako njihovo zna~enje ne odgovara izmijenjenim uvjetima za saobra}aj na putu ili zahtjevima sigurnosti u saobra}aju. ^lan 132. (1) Na saobra}ajni znak i na stub na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo {ta {to nije u vezi sa zna~enjem saobra}ajnog znaka. (2) Zabranjeno je neovla{teno uklanjanje i o{te}ivanje saobra}ajnih znakova i opreme puta ili izmjena zna~enja saobra}ajnih znakova. ^lan 133. Na putu se ne smiju postavljati ta ble, znakovi, svjetla, stubovi ili drugi sli~ni predmeti kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih saobra}ajnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podra`avaju ili li~e na neki saobra}ajni znak, ili zasljepljuju u~esnike u saobra}aju, ili odvra}aju njihovu pa`nju u mjeri koja mo`e biti opasna za sigurnost saobra}aja na putu. 2. Znakovi opasnosti, znakovi izri~itih naredbi i znakovi obavje{tenja ^lan 134. (1) Znakovi opasnosti slu`e da se u~esnici u saobra}aju na putu upozore na opasnost koja prijeti na odre|enom mjestu, odnosno dijelu puta, i da se obavijeste o prirodi te opasnosti. (2) Znakovi izri~itih naredbi stavljaju do znanja u~esnicima u saobra}aju na putu zabrane, ograni~enja i obaveze kojih se moraju pridr`avati. (3) Znakovi obavje{tenja pru`aju u~esnicima u saobra}aju potrebna obavje{tenja o putu kojim se kre}u i druga obavje{tenja koja im mogu biti korisna. ^lan 135. Znakovi opasnosti i znakovi izri~itih naredbi na autoputu, putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila, magistralnom i regionalnom putu i u naseljenim mjestima moraju biti presvu~eni reflektuju}im materijama ili osvijetljeni vlastitim izvorom svjetlosti. 3. Svjetlosni saobra}ajni znakovi i svjetlosne oznake ^lan 136. (1) Za reguliranje saobra}aja upotrebljavaju se ure|aji kojima se daju svjetlosni saobra}ajni znakovi crvene, `ute i zelene boje. (2) Na ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova trobojnim svjetlima svjetla se postavljaju po vertikalnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno gore, `uto u sredini, a zeleno dolje. Ako je ure|aj za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova postavljen i iznad saobra}ajne trake, svjetla mogu biti postavljena po horizontalnoj osi, jedno pored drugog, i to: crveno lijevo, `uto u sredini, a zeleno desno. Ta svjetla imaju oblik kruga, a zeleno svjetlo mo`e biti i u obliku jedne ili vi{e strelica smje{tenih u krugu crne boje. ^lan 137. (1) Na ure|ajima za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova trobojnim svjetlima: 1) crveno i zeleno svjetlo ne smiju biti upaljeni istovremeno; 2) `uto svjetlo mo`e biti upaljeno kao samostalno svjetlo u vremenskom razmaku od prestanka zelenog do pojave crvenog svjetla ili istovremeno sa crvenim svjetlom, prije pojave zelenog svjetla; 3) `uto svjetlo mo`e biti upaljeno kao trep}u}e svjetlo kada ne rade ostali svjetlosni signali na raskrsnici. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 469 Broj 6 - Strana 470 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (2) Pri projektiranju novih ili rekonstrukciji postoje}ih saobra}ajnih znakova obavezno treba ugraditi zeleno trep}u}e svjetlo, kao najavu prestanka slobodnog prolaza. ^lan 138. (1) Ure|aju za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova trobojnim svjetlima mo`e se dodati dopunski svjetlosni znak u obliku zelene svijetle}e strelice ili vi{e takvih znakova. (2) Dopunski svjetlosni znakovi iz stava (1) ovog ~lana postavljaju se s odgovaraju}e strane svjetlosnog saobra}ajnog znaka, i to na visini na kojoj se nalazi zeleno svjetlo. ^lan 139. (1) Na ure|ajima za davanje saobra}ajnih znakova kojima se regulira saobra}aj na kolovozu s vi{e od dvije saobra}ajne trake, obilje`ene uzdu`nim linijama, za svaku saobra}ajnu traku posebno i koji se nalazi iznad saobra}ajne trake, crveno svjetlo zna~i zabranu saobra}aja du` saobra}ajne trake iznad koje je postavljeno, a zeleno svjetlo zna~i slobodan prolaz tom saobra}ajnom trakom. (2) Crveno svjetlo iz stava (1) ovog ~lana ima oblik ukr{tenih linija, a zeleno svjetlo ima oblik strelice s vrhom okrenutim nadolje. ^lan 140. (1) Za reguliranje saobra}aja pje{aka mogu se upotrebljavati i posebni ure|aji za davanje svjetlosnih saobra}ajnih znakova crvene i zelene boje i ure|aji za davanje zvu~nih signala. (2) Ta svjetla moraju biti postavljena po vertikalnoj osi, jedno ispod drugog, i to: crveno svjetlo gore, a zeleno svjetlo dolje. (3) Svjetla iz stava (1) ovog ~lana sastoje se od svijetle}e povr{ine crvene ili zelene boje na kojoj se nalazi tamna silueta pje{aka, ili od tamne povr{ine na kojoj se nalazi svijetle}a silueta pje{aka crvene ili zelene boje. Ta svjetla ne smiju biti upaljena istovremeno. ^lan 141. (1) Ako se ivice kolovoza na javnom putu obilje`avaju svjetlosnim saobra}ajnim oznakama, one se obilje`avaju svjetlima, refleksnim staklima ili reflektuju}im materijama, i to desna strana kolovoza oznakama crvene boje, a lijeva strana oznakama bijele boje. (2) Ivice kolovoza na dijelu puta kroz tunel moraju biti obilje`ene oznakama iz stava (1) ovog ~lana. (3) Ako vrhovi pje{a~kih ostrva, ostrva za usmjeravanje saobra}aja i drugi objekti na kolovozu no}u nisu osvijetljeni, moraju se obilje`iti svjetlima, refleksnim staklima ili reflektuju}im materijama `ute boje. 4. Oznake na kolovozu ^lan 142. (1) Oznake na kolovozu slu`e za reguliranje saobra}aja na putevima i za obavje{tavanje i vo|enje u~esnika u saobra}aju. (2) Oznake na kolovozu mogu biti postavljene same ili uz druge saobra}ajne znakove ako je potrebno da se zna~enje tih znakova ja~e istakne, odnosno potpunije odredi ili objasni. (3) Oznake na kolovozu ~ine linije, strelice, natpisi i druge oznake. (4) Oznake na kolovozu mogu imati i reflektuju}e karakteristike. ^lan 143. (1) Oznake na kolovozu postavljaju se na putevima sa savremenim kolovozom. (2) Na javnom putu van naselja sa savremenim kolovozom za saobra}aj u oba smjera, na kome postoje samo dvije saobra}ajne trake, te trake moraju biti odvojene odgovaraju}om uzdu`nom linijom na kolovozu, a na magistralnom putu obilje`ene i ivi~nim linijama. 5. Turisti~ka i ostala signalizacija na putu ^lan 144. (1) Turisti~ka i ostala signalizacija na putu namijenjena je obavje{tavanju u~esnika u saobra}aju o kulturnim, historijskim, prirodnim i turisti~kim znamenitostima, te ostalim objektima i sadr`ajima. (2) Bli`e propise o turisti~koj i ostaloj signalizaciji na putu donosi ministar u saradnji s nadle`nim organom. 6. Obilje`avanje prijelaza puta preko `eljezni~ke pruge ^lan 145. Na dijelu puta ispred prijelaza puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou moraju biti postavljeni odgovaraju}i saobra}ajni znakovi. ^lan 146. (1) Na prijelazima puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou, osim saobra}ajnih znakova iz ~lana 145. ovog Zakona, postavljaju se i branici ili polubranici, odnosno ure|aji za davanje znakova kojima se najavljuje pribli`avanje voza ako to zahtijeva gustina saobra}aja ili drugi uvjeti na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou. (2) Uslovi u kojima ure|aji iz stava (1) ovog ~lana moraju biti postavljeni utvr|uju se posebnim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona. ^lan 147. Svjetlosni znakovi kojima se najavljuje pribli`avanje voza na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou daju se naizmjeni~nim paljenjem dva crvena trep}u}a svjetla koja imaju oblik kruga. ^lan 148. (1) Na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome postoji ure|aj za davanje svjetlosnih znakova kojima se najavljuje pribli`avanje voza, odnosno spu{tanje branika ili polubranika, tom ure|aju mo`e se dodati i ure|aj za davanje zvu~nih znakova. (2) Na prijelazima zemljanog puta s manjim saobra}ajem i pje{a~ke staze preko `eljezni~ke pruge u istom nivou u~esnici u saobra}aju mogu se osigurati samo ure|ajem za davanje zvu~nih znakova. ^lan 149. (1) Na prijelazima puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou branici ili polubranici moraju biti naizmjeni~no obojeni crvenom i `utom bojom. (2) Branici i polubranici, kao i saobra}ajni znakovi postavljeni na dijelu puta ispred prijelaza puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou, moraju imati refleksna stakla ili biti presvu~eni reflektuju}im materijama odgovaraju}e boje. (3) Branici i polubranici moraju biti opremljeni trep}u}im crvenim svjetlom. ^lan 150. Na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome se prilikom nailaska voza branici ili polubranici automatski spu{taju, kao i na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome se branicima ili polubranicima rukuje ru~no, i to s mjesta s kojeg se oni ne vide, mora se postaviti ure|aj za davanje svjetlosnih znakova ili ure|aj za davanje zvu~nih znakova kojima se u~esnici u saobra}aju obavje{tavaju o spu{tanju branika ili polubranika. 7. Obilje`avanje radova i prepreka na putu ^lan 151. (1) Dio puta na kome su nastale prepreke koje se ne mogu odmah otkloniti ili na kome se izvode radovi, mora se vidno obilje`iti i u~initi sigurnim za u~esnike u saobra}aju. (2) Obilje`avanje dijela puta iz stava (1) ovog ~lana vr{i se postavljanjem odgovaraju}ih saobra}ajnih znakova, a osiguranje u~esnika u saobra}aju - postavljanjem branika. (3) Branici moraju biti obojeni naizmjeni~no crvenom i bijelom bojom, opremljeni refleksnim staklima ili presvu~eni reflektuju}im materijama odgovaraju}e boje, a no}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, na njima moraju biti postavljena i trep}u}a svjetla narand`aste boje. 8. Znakovi koje daju ovla{tena lica ^lan 152. (1) U~esnici u saobra}aju moraju postupati po zahtjevima izra`enim pomo}u znakova ili po naredbi policajca ili drugog lica koje na osnovu ovla{tenja iz zakona obavlja kontrolu i reguliranje saobra}aja na putevima (u daljnjem tekstu: ovla{teno lice). (2) Ovla{teno lice pri davanju znakova du`no se postaviti na putu tako da ga u~esnici u saobra}aju, kojima su znakovi namijenjeni, mogu jasno i s dovoljne udaljenosti uo~iti. (3) Znakovi iz stava (1) ovog ~lana mogu se davati i iz vozila. ^lan 153. (1) Znakovi koje u~esnicima u saobra}aju daje ovla{teno lice su znakovi koji se daju rukama i polo`ajem tijela, zvu~ni znakovi i svjetlosni znakovi. (2) Znakovi iz stava (1) ovog ~lana moraju se davati tako da njihovo zna~enje u~esnicima u saobra}aju bude jasno i nedvosmisleno. (3) Bli`e odredbe o saobra}ajnim znakovima i signalizaciji na putevima, na~inu obilje`avanja radova i prepreka na putu i znakovima koje u~esnicima u saobra}aju daje ovla{teno lice pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. V. DU@NOSTI U SLU^AJU SAOBRA]AJNE NESRE]E ^lan 154. (1) U~esnik u saobra}ajnoj nesre}i u kojoj je neko izgubio `ivot ili bio povrije|en, ili je nastala ve}a materijalna {teta, du`an je: 1) ostati na mjestu saobra}ajne nesre}e s tim {to se mo`e privremeno udaljiti samo radi pru`anja pomo}i povrije|enim u saobra}ajnoj nesre}i, ili ako mu je samom potrebna ljekarska pomo}; 2) preduzeti sve {to je u njegovoj mo}i da se otklone nove opasnosti koje mogu nastati na mjestu saobra}ajne nesre}e i omogu}iti normalno odvijanje saobra}aja i nastojati da se ne mijenja stanje na mjestu nesre}e i sa~uvaju postoje}i tragovi pod uvjetom da preduzimanje tih mjera ne ugro`ava sigurnost saobra}aja; 3) obavijestiti najbli`u policijsku stanicu o saobra}ajnoj nesre}i i vratiti se na mjesto saobra}ajne nesre}e i sa~ekati dolazak slu`benog lica koje obavlja uvi|aj. (2) Nadle`ni or gan i druga pravna ili fizi~ka lica koji su obavije{teni o saobra}ajnoj nesre}i u kojoj je neko lice bilo povrije|eno du`ni su o tome odmah obavijestiti najbli`u zdravstvenu ustanovu. ^lan 155. Lice koje se zatekne ili nai|e na mjesto saobra}ajne nesre}e u kojoj ima povrije|enih, du`no je ukazati pomo} licima povrije|enim u saobra}ajnoj nesre}i. ^lan 156. (1) Voza~ koji se zatekne ili nai|e na mjesto saobra}ajne nesre}e du`an je, na zahtjev ovla{tenog lica, prevesti lice povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i do najbli`e zdravstvene ustanove. (2) Voza~ je du`an postupiti prema odredbi stava (1) ovog ~lana i prije dolaska ovla{tenog lica, osim ako se nesre}a dogodila na mjestu na kome se mo`e o~ekivati brzi dolazak vozila hitne pomo}i, ili ako voza~ zaklju~i da se nestru~nim i neodgovaraju}im prijevozom stanje povrije|enog lica mo`e pogor{ati. ^lan 157. (1) Ako je zdravstvena ustanova obavije{tena o saobra}ajnoj nesre}i ili je primila na lije~enje lice povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i, du`na je o tome odmah obavijestiti najbli`u policijsku stanicu. (2) Ako lice povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i umre od zadobijenih povreda, ili ako postoji opravdana sumnja da je kod voza~a usljed povrede do{lo do smanjenja psihi~ke ili fizi~ke sposobnosti za upravljanje vozilom na motorni pogon ili tramvajem, zdravstvena ustanova du`na je o tome odmah obavijestiti mjesni nadle`ni or gan za izdavanje voza~ke dozvole ili najbli`u policijsku stanicu. ^lan 158. (1) Policija i druga ovla{tena lica du`ni su iza}i na mjesto saobra}ajne nesre}e u kojoj ima poginulih ili povrije|enih lica ili je nastala ve}a materijalna {teta, izvr{iti fotografiranje mjesta nesre}e, napraviti zapisnik o uvi|aju i izvr{iti druge potrebne radnje u skladu s ovim Zakonom. (2) Voza~ u~esnik u saobra}ajnoj nesre}i obavezan je da prijavi i saobra}ajnu nesre}u s manjom materijalnom {tetom, ako je {teta nastala drugom licu odnosno njegovom vozilu ili na drugoj stvari. (3) Poslije saobra}ajne nesre}e u kojoj je prouzrokovana samo manja materijalna {teta, voza~i su du`ni odmah ukloniti vozila s kolovoza i razmijeniti li~ne podatke, te popuniti i potpisati obrazac evropskog izvje{taja o saobra}ajnoj nesre}i. Voza~i ne smiju napustiti mjesto saobra}ajne nesre}e prije nego {to popune i potpi{u izvje{taj i razmijene podatke iz ovog stava. (4) Ako je u saobra}ajnoj nesre}i u~estvovalo vozilo strane registarske oznake, prije izdavanja potvrde o o{te}enju vozila stranih registarskih oznaka ili potvrde o izvr{enom uvi|aju na mjesta doga|aja saobra}ajne nesre}e, obavezno je: izvr{iti fotografiranje {tete na vozilu stranih registarskih oznaka, sa~initi zapisnik u koji se, pored ostalog, unose podaci iz paso{a, voza~ke dozvole i osiguranja od automobilske odgovornosti - zelena karta. (5) Nadle`ni or gan unutra{njih poslova du`an je iza}i na mjesto saobra}ajne nesre}e u kojoj je nastala manja materijalna {teta ako to zahtijeva jedan od u~esnika saobra}ajne nesre}e. (6) Bli`e odredbe o sadr`aju obrasca evropskog izvje{taja o saobra}ajnoj nesre}i donosi ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 159. (1) Lice koje je u~estvovalo u saobra}ajnoj nesre}i u kojoj ima poginulih ili povrije|enih lica ili je nastala ve}a materijalna {teta, ne smije uzimati alkoholna pi}a, opojne droge ili lijekove na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje dok se ne izvr{i uvi|aj. (2) Policija je du`na iza}i na mjesto saobra}ajne nesre}e u kojoj je nastala manja materijalna {teta ako do|e do nesporazuma ili neslaganja jednog od u~esnika prilikom popunjavanja obrasca evropskog izvje{taja ili u~esnici u nesre}i nemaju obrazac evropskog izvje{taja. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 471 Broj 6 - Strana 472 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (3) Ovla{teno lice koje vr{i uvi|aj saobra}ajne nesre}e u kojoj ima povrije|enih lica ili je nastala ve}a materijalna {teta podvrgnut }e neposredne u~esnike saobra}ajne nesre}e ispitivanju pomo}u odgovaraju}ih sredstava i aparata, ili }e ih uputiti na stru~ni pregled radi provjere da li imaju alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu. (4) Ako se tim ispitivanjima utvrdi da neposredni u~esnici saobra}ajne nesre}e imaju alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu, ovla{teno lice koje vr{i uvi|aj odredit }e da im se uzme krv ili krv i urin radi analize. (5) Ako u saobra}ajnoj nesre}i ima poginulih, ovla{teno lice koje vr{i uvi|aj odredit }e da se neposrednim u~esnicima nesre}e uzmu krv i urin radi utvr|ivanja da li su pod uticajem alkohola ili drugih opojnih sredstava u organizmu. ^lan 160. (1) Ovla{teno lice koje vr{i uvi|aj du`no je organizirati popis imovine koja na mjestu doga|aja ostaje iza lica koje je u saobra}ajnoj nesre}i poginulo ili te`e povrije|eno, obavijestiti organizaciju koja uklanja vozila i stvari s puta ili zainteresirano lice i pru`iti pomo} radi za{tite imovine ako na mjestu doga|aja nema lica koje tu imovinu mo`e preuzeti. (2) Voza~ koji je vozilom u~estvovao u saobra}ajnoj nesre}i u kojoj ima poginulih ili povrije|enih lica, kao i drugo lice koje je neposredno u~estvovalo u nesre}i, imaju pravo tra`iti li~ne podatke i adresu od lica koja su bila prisutna kad se nesre}a dogodila. ^lan 161. (1) Ako je vozilo zbog saobra}ajne nesre}e ili neispravnosti onesposobljeno za dalje kretanje na putu, voza~ ili vlasnik, odnosno korisnik vozila du`an je vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal odmah ukloniti s kolovoza. (2) Ako voza~ ili vlasnik, odnosno korisnik vozila nije u stanju postupiti prema stavu (1) ovog ~lana, ovla{teno lice koje se zatekne na mjestu nesre}e ili neispravnosti vozila zatra`it }e od nadle`ne organizacije koja upravlja putevima ili druge ovla{tene organizacije da na sigurno mjesto ukloni vozilo, teret, stvari ili drugi rasuti materijal s kolovoza. (3) Organizacija za odr`avanje puteva ili druga ovla{tena organizacija za odr`avanje puta du`na je, na zahtjev ovla{tenog lica, hitno preduzeti sve potrebne mjere radi uklanjanja i ~uvanja vozila s teretom, stvari ili drugog rasutog materijala s kolovoza i osigurati prohodnost puta. (4) Ako nadle`na organizacija koja upravlja putevima ili druga ovla{tena organizacija ne postupi prema odredbi stava (2) ovog ~lana, ovla{teno slu`beno lice preduzet }e druge mjere da se omogu}i normalno odvijanje saobra}aja. VI. SPORTSKE I DRUGE PRIREDBE ILI AKTIVNOSTI NA PUTEVIMA ^lan 162. (1) Sportske i druge priredbe ili sli~ne aktivnosti na putu ne smiju se odr`avati bez odobrenja. (2) Odobrenje izdaje nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova na ~ijem se podru~ju odr`ava priredba ili obavlja aktivnost. (3) Ako se zbog odr`avanja priredbe ili obavljanja aktivnosti na putu zabranjuje saobra}aj, odobrenje se izdaje uz prethodnu saglasnost nadle`nog organa za saobra}aj na ~ijem se podru~ju zabranjuje saobra}aj. ^lan 163. (1) U slu~aju iz ~lana 162. ovog Zakona, ako za druge u~esnike u saobra}aju nije osiguran zaobilazni put, zahtjev za izdavanje odobrenja bit }e odbijen. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, odr`avanje automobilske, motociklisti~ke ili biciklisti~ke trke na putu mo`e se odobriti i kad u odre|enom pravcu nema zaobilaznog puta (brdske trke i dr.), ali samo u vrijeme kada se tim putem drugi u~esnici u saobra}aju najmanje kre}u. U tom slu~aju saobra}aj se mo`e zabraniti najdu`e dva sata. ^lan 164. (1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz ~lana 162. ovog Zakona podnosi se najkasnije 15 dana prije odr`avanja sportske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti. (2) Uz zahtjev za izdavanje odobrenja mora se prilo`iti pro gram priredbe, odnosno aktivnosti, pravila takmi~enja, pregled mjera koje organizator predvi|a za osiguranje u~esnika u saobra}aju, u~esnika i gledalaca sportske i druge priredbe ili aktivnosti i znak kojim }e vozila iz pratnje takmi~ara biti ozna~ena. ^lan 165. (1) Zahtjev za odr`avanje sportske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na putu bit }e odbijen ako organizator, prema procjeni nadle`nog organa unutra{njih poslova, nije u stanju provesti mjere iz ~lana 164. stav (2) ovog Zakona. (2) Ako bi zbog odr`avanja sportske ili druge priredbe ili obavljanja aktivnosti na putu trebalo obustaviti saobra}aj na va`nijim putnim pravcima, ili ako bi odr`avanje priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti u ve}oj mjeri ugrozilo ili ometalo saobra}aj na putu, zahtjev za izdavanje odobrenja mo`e biti odbijen. ^lan 166. (1) U odobrenju za odr`avanje sportske ili druge priredbe ili za obavljanje aktivnosti na putu odre|uju se mjere osiguranja koje organizator mora preduzeti. (2) Kada se saobra}aj na putu ograni~ava ili zabranjuje zbog odr`avanja priredbe ili obavljanja aktivnosti, odobrenje sadr`i i obavezu organizatora da o mjerama ograni~avanja ili zabrane saobra}aja obavijesti javnost putem sredstava javnog informiranja, najkasnije 48 sati prije po~etka priredbe, odnosno aktivnosti. (3) Organizator ne smije po~eti odr`avanje sportske ili druge priredbe ili aktivnosti na putu ako nisu preduzete sve mjere osiguranja odre|ene u odobrenju. (4) Ako se utvrdi da organizator nije preduzeo sve mjere osiguranja odre|ene u odobrenju, priredba, odnosno aktivnosti bit }e zabranjene. ^lan 167. (1) Organizator je du`an prekinuti odr`avanje sportske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na putu ako: 1) su ugro`eni u~esnici ili gledaoci; 2) se u ve}oj mjeri naru{i javni red i mir; 3) nastanu okolnosti zbog kojih priredba, odnosno aktivnosti ne bi bile odobrene; 4) organizator ne provodi odre|ene mjere osiguranja; 5) to zahtijevaju drugi sigurnosni razlozi. (2) Ako organizator ne prekine priredbu, odnosno aktivnosti u slu~ajevima iz stava (1) ovog ~lana, nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova naredit }e organizatoru da priredbu, odnosno aktivnosti prekine i preduzet }e potrebne mjere da se naredba izvr{i. ^lan 168. Takmi~are na sportskoj priredbi na putu mogu pratiti samo vozila ozna~ena posebnim znakom koji utvrdi organizator. ^lan 169. (1) Nakon zavr{etka sportske ili druge priredbe, odnosno aktivnosti na putu organizator je du`an odmah: 1) ukloniti s puta sve saobra}ajne znakove i druge oznake, ure|aje, predmete i objekte koji su postavljeni radi odr`avanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti; 2) postaviti na put sve saobra}ajne znakove i druge oznake, predmete i objekte koji su bili uklonjeni radi odr`avanja priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti; 3) popraviti i dovesti u prvobitno stanje put i putne objekte ako su o{te}eni pri odr`avanju priredbe, odnosno obavljanja aktivnosti. (2) Ako organizator ne postupi po ta~. 1) i 2) stava (1) ovog ~lana, nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova preduzet }e odgovaraju}e mjere da se o tro{ku organizatora uklone, odnosno postave saobra}ajni znakovi i druge oznake, predmeti i objekti na putu. VII. OGRANI^ENJA SAOBRA]AJA ^lan 170. (1) Or gan nadle`an za unutra{nje poslove, u saglasnosti s organom nadle`nim za saobra}aj, mo`e na odre|enom putu ili dijelu puta, u odre|ene dane ili u odre|enom vremenskom periodu, propisati zabranu ili ograni~enje saobra}aja svih ili pojedinih vrsta vozila, ograni~iti brzinu kretanja vozila ako su te zabrane ili ograni~enja neophodni radi spre~avanja ili uklanjanja opasnosti za u~esnike u saobra}aju, ili ako su u pitanju razlozi za nesmetani saobra}aj, odnosno ako se mo`e opravdano o~ekivati da }e saobra}aj biti posebno gust ili ote`an. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, ministar u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove, mo`e donijeti naredbu o ograni~enju saobra}aja u dane vikenda i praznika za pojedine putne pravce. (3) Bli`e odredbe o saobra}aju u zimskim uvjetima, vrsti vozila kojima je zabranjen ili ograni~en saobra}aj, te na~inu upotrebe zimske opreme na vozilima u zimskim uvjetima, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 171. U slu~aju kada su u pitanju razlozi sigurnosti i nesmetanog odvijanja saobra}aja ili razlozi odr`avanja javnog reda i mira, policijska uprava, odnosno nadle`no ministarstvo unutra{njih poslova mo`e zabraniti saobra}aj ili odrediti posebno ograni~enje saobra}aja na odre|enim putevima i dijelovima puteva sve dok postoje razlozi zbog kojih se preduzimaju te mjere. VIII. VOZA^I 1. Uvjeti za upravljanje vozilima ^lan 172. (1) Motornim vozilom u saobra}aju na putu mo`e upravljati samo lice koje ima va`e}u voza~ku dozvolu, stranu voza~ku dozvolu ili me|unarodnu voza~ku dozvolu. (2) Kad upravlja motornim vozilom, voza~ mora sa sobom nositi va`e}u voza~ku dozvolu i du`an ju je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. (3) Vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom ne smije dozvoliti da vozilom u saobra}aju na putu upravlja lice koje nema pravo upravljati tim vozilom, odnosno lice koje nema pravo upravljati kategorijom motornog vozila u koju se ubraja to vozilo i lice iz ~l. 173. i 174. ovog Zakona. (4) Vlasnik, odnosno nosilac prava raspolaganja vozilom du`an je, na zahtjev ovla{tenog lica, dati podatke o identitetu lica kome je dao vozilo na upravljanje. (5) Voza~ je du`an za vrijeme upravljanja motornim vozilom u saobra}aju koristiti pomagala koja su mu neophodna za sigurno upravljanje vozilom. ^lan 173. Voza~ koji je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan ili je u takvom psihi~kom stanju da je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom, kao i voza~ pod djelovanjem opojnih droga, ili drugih opojnih sredstava ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje, ne smije upravljati vozilom u saobra}aju na putu. ^lan 174. (1) Voza~ ne smije upravljati vozilom u saobra}aju na putu, niti po~eti upravljati vozilom ako je pod djelovanjem alkohola. (2) Smatrat }e se da je pod djelovanjem alkohola lice za koje se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom mjerenja koli~ine alkohola u organizmu utvrdi da koli~ina alkohola u krvi iznosi vi{e od 0,3 g/kg, ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvr|eno odgovaraju}im sredstvima ili aparatima za mjerenje alkoholiziranosti, {to odgovara koli~inama ve}im od 0,3 g/kg, ili kod koga se, bez obzira na koli~inu alkohola u krvi, stru~nim pregledom utvrdi da pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola. (3) Smatrat }e se da su pod djelovanjem alkohola lica za koja se analizom krvi ili krvi i urina ili drugom metodom mjerenja koli~ine alkohola u organizmu utvrdi da koli~ina alkohola u krvi iznosi vi{e od 0,0 g/kg, ili ako je prisustvo alkohola u organizmu utvr|eno odgovaraju}im sredstvima ili aparatima za mjerenje alkoholoziranosti, {to odgovara koli~inama ve}im od 0,0 g/kg, ili kod kojih se, bez obzira na koli~inu alkohola u krvi, stru~nim pregledom utvrdi da pokazuju znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola: 1) voza~ motornog vozila kategorije C, CE, D i DE i voza~i potkategorije C1, C1E i D1 i D1E - za vrijeme upravljanja vozilom te kategorije; 2) voza~ vozila kojim se vr{i javni prijevoz - za vrijeme obavljanja javnog prijevoza tim vozilom; 3) voza~ vozila kome je upravljanje vozilom osnovno zanimanje - za vrijeme upravljanja vozilom obavljaju}i poslove tog zanimanja; 4) voza~-instruktor za vrijeme osposobljavanja kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom; 5) kandidat za voza~a za vrijeme obuke u prakti~nom upravljanju vozilom; 6) voza~ koji ima manje od 21 godine starosti ili manje od tri godine voza~kog iskustva. 2. Osposobljavanje kandidata za voza~a motornih vozila ^lan 175. (1) Osposobljavanje kandidata za voza~e motornih vozila obavljaju auto{kole, kao pravna i fizi~ka lica. (2) Osposobljavanje kandidata za voza~e motornih vozila mogu vr{iti i obrazovne ustanove redovnim {kolovanjem u~enika prema obrazovnom {kolskom programu za profesionalne voza~e. (3) Auto{kole su du`ne obuku izvoditi na na~in kojim }e se osigurati da kandidati nau~e i usvoje saobra}ajna pravila i eti~ke norme pona{anja u saobra}aju, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vje{tine potrebne za sigurno u~e{}e u saobra}aju. (4) Voza~ki ispit za voza~a motornog vozila mo`e polagati kandidat koji se prethodno pripremio za polaganje voza~kog ispita u auto{koli i ako ispunjava i druge uvjete za sticanje prava na upravljanje motornim vozilom. ^lan 176. Osposobljavanje kandidata za voza~e motornih vozila je djelatnost od posebnog dru{tvenog zna~aja, a obavlja se po posebnom programu koji obuhvata teoretski dio, prakti~ni dio i pro gram prve pomo}i: 1. Teoretski dio osposobljavanja kandidata za voza~e motornih vozila obuhvata: – osnovne propise o drumskom saobra}aju, uvjete za upravljanje vozilom; Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 473 Broj 6 - Strana 474 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. – pona{anje u~esnika u drumskom saobra}aju, me|usobne odnose i sporazumijevanje u~esnika u saobra}aju, ~uvanje okoline, ofanzivnu i defanzivnu vo`nju, uticaj alkohola, djelovanje opojnih droga na sigurno upravljanje vozilom i uticaj drugih nepovoljnih psihofizi~kih stanja (umor, bolest i sl.); – saobra}ajna pravila na putevima, saobra}ajne znakove i njihovo zna~enje, znakove koje daju ovla{tena lica, uo~avanje i predvi|anje saobra}ajne situacije, opasnosti koje nastaju zbog nepropisnog preduzimanja radnji u saobra}aju i sl.; – vozilo u funkciji sigurnosti saobra}aja, izvo|enje radnji zna~ajnih za uspje{no i sigurno upravljanje u skladu s pravilima saobra}aja i uvjetima na putu i u saobra}aju, osnove tehni~kog funkcioniranja ure|aja na motornom vozilu zna~ajnih za sigurnost saobra}aja na putevima (ure|aji za zaustavljanje, ure|aji za upravljanje, ure|aji za davanje svjetlosno-signalnih znakova i za osvjetljavanje puta i vozila, pneumatici, sile koje djeluju na vozilo, sigurnosne mjere pri vu~i vozila, prijevoz tereta i lica, te priprema vozila za vo`nju); – sadr`aje koji doprinose pove}anju sigurnosti svih u~esnika u saobra}aju, sadr`aje koji doprinose razvijanju humanih odnosa i odnosa uzajamnog po{tovanja i razumijevanja me|u u~esnicima u saobra}aju, postupak i du`nosti u slu~aju saobra}ajne nezgode, kontrolu saobra}aja i krivi~na odgovornost. 2. Prakti~ni dio osposobljavanja kandidata za voza~e motornih vozila obuhvata: – upoznavanje s vozilom, pripremu vozila za vo`nju, u~enje osnovnih elemenata vo`nje na poligonu ili odgovaraju}oj povr{ini (polazak, ko~enje i zaustavljanje, promjena stepena prijenosa, promjena smjera vo`nje, vo`nja unazad i polukru`no okretanje); – u~enje vo`nje na putevima s manjim intenzitetom saobra}aja u naselju i van naselja (uklju~ivanje i isklju~ivanje, okretanje i vo`nja unazad, ko~enje i zaustavljanje, parkiranje, mimoila`enje i obila`enje, prestrojavanje i vo`nja kroz raskrsnicu, odr`avanje razmaka, vo`nja na uzdu`nom nagibu, prilago|avanje vo`nje, predvi|anje i izbjegavanje opasnosti); – u~enje vo`nje na putevima s intenzivnim saobra}ajem u naselju i van naselja, vo`nju u gradu, prilago|avanje brzine, vo`nju kroz raskrsnicu s razli~itim na~inom ure|enja saobra}aja (ovla{teno lice, semafor, saobra}ajni znakovi i saobra}ajna pravila), vo`nju u jednosmjernoj ulici, vo`nju na putu s vi{e saobra}ajnih traka, prestrojavanje, mimoila`enje i preticanje, vo`nju na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge; – u~enje vo`nje u slo`enim saobra}ajnim uvjetima, vo`nju u koloni, vo`nju u vr{nom optere}enju drumskog saobra}aja, pona{anje prema pje{acima i drugim u~esnicima u saobra}aju, samostalnu vo`nju, vo`nju u posebnim uvjetima (no}, ki{a, snijeg, magla i sl.). 3. Pro gram prve pomo}i obuhvata: – ciljeve, zadatke i zna~aj prve pomo}i; – postupak radnji pri pru`anju prve pomo}i (mjere o`ivljavanja, prestanak disanja i rad srca, besvjesno stanje, krvarenje, otvorene povrede-rane); – povrede koje zahtijevaju imobilizaciju i evakuaciju povrije|enog; – ostale povrede i o{te}enja; – zna~aj zdravstvene sposobnosti za sigurno upravljanje motornim vozilom. ^lan 177. (1) Osposobljavanje kandidata za voza~e i polaganje voza~kog ispita obavljaju se prema propisima koje donosi ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. (2) Osposobljavanje kandidata za voza~e obavljaju auto{kole po ovla{tenju ministara entiteta, kantona i ministra Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadle`nih za obrazovanje, nakon {to se utvrdi da ispunjavaju uvjete odre|ene zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. (3) Osposobljavanje kandidata koji imaju fizi~ki invaliditet za voza~e mora se obavljati na prilago|enom vozilu za invalide koje mora atestirati ovla{tena institucija ili preduze}e. (4) Kontrolu i nadzor nad provo|enjem propisa iz stava (1) ovog ~lana, putem zajedni~kog stru~nog tijela, vr{e organi nadle`ni za obrazovanje i unutra{nje poslove. ^lan 178. (1) Osposobljavanje kandidata iz oblasti propisa o sigurnosti saobra}aja mo`e obavljati licencirano lice s visokom spremom saobra}ajnog smjera. (2) Lice iz stava (1) ovog ~lana, osim dokaza o zavr{enoj {kolskoj spremi, mora imati voza~ku dozvolu i najmanje tri godine iskustva na poslovima sigurnosti drumskog saobra}aja. (3) Osposobljavanje kandidata za voza~e u prakti~nom upravljanju vozilom na motorni pogon obavlja voza~-instruktor. (4) Osposobljavanje kandidata za voza~e iz nastavnog predmeta pru`anja prve pomo}i licima povrije|enim u saobra}ajnoj nesre}i obavlja ljekar a organizira i provodi Crveni kri`. (5) O uspje{no zavr{enoj obuci za voza~a motornih vozila auto{kola i Crveni kri` izdaju potvrde. (6) Bli`e odredbe o organiziranju obuke za osposobljavanje kandidata pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje, odnosno bli`e odredbe o pru`anju prve pomo}i licima povrije|enim u saobra}ajnoj nesre}i pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za zdravstvo. 3. Voza~ki ispit i provjera osposobljenosti ^lan 179. (1) Za poslove provo|enja i organiziranja polaganja voza~kog ispita odgovorni su organi entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadle`ni za obrazovanje. (2) Polaganje voza~kog ispita vr{i se pred komisijom koju imenuju organi iz stava (1) ovog ~lana, a predsjednik komisije i njeni ~lanovi imaju licencu za ispitiva~a. (3) O polo`enom voza~kom ispitu izdaje se uvjerenje. (4) Bli`e odredbe o na~inu i uvjetima za polaganje i organiziranje voza~kog ispita, kao i za dobivanje licence za ispitiva~a, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. ^lan 180. (1) Kandidat za voza~a koji se priprema za polaganje voza~kog ispita, radi osposobljavanja, mo`e i prije polo`enog voza~kog ispita upravljati motornim vozilom one kategorije za koju priprema ispit ako vozilom upravlja pod nadzorom voza~a - instruktora. (2) Za vrijeme upravljanja motornim vozilom kandidat za voza~a mora imati kod sebe uvjerenje da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za upravljanje motornim vozilom i du`an ga je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. ^lan 181. (1) Zvanje voza~a-instruktora motornih vozila, osim iskustva u upravljanju vozilom odgovaraju}e kategorije od najmanje tri godine, sti~e se: 1) zavr{enim VII. stepenom saobra}ajne struke i posebno polo`enim ispitom iz oblasti poznavanja saobra}ajnih pravila i propisa, metodike upravljanja motornim vozilom i prakti~nog upravljanja motornim vozilom za voza~a-instruktora, te da mu je nadle`ni or gan izdao dozvolu za voza~a-instruktora, ili 2) zavr{enim V. ili VI. stepenom i polo`enim ispitom za voza~a - instruktora ili s najmanje zavr{enom srednjom {kolom i polo`enim ispitom za voza~a-instruktora. (2) Bli`e odredbe o sticanju zvanja voza~a-instruktora motornih vozila pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. ^lan 182. Na voza~kom ispitu komisija za polaganje voza~kih ispita utvr|uje da li je kandidat u dovoljnoj mjeri osposobljen za sigurno upravljanje motornim vozilom odre|ene kategorije prema propisanom programu iz ~lana 176. ovog Zakona. ^lan 183. (1) Motorno vozilo na kojem se kandidat za voza~a osposobljava u prakti~nom upravljanju vozilom na putu mora biti ozna~eno posebnim tablicama. (2) Tablice iz stava (1) ovog ~lana imaju oblik kvadrata, plave su boje i na njima je bijelom bojom napisano latini~no slovo L. (3) Bli`e odredbe o osposobljavanju voza~a motornih vozila pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za obrazovanje. 4. Sticanje prava upravljanja motornim vozilom ^lan 184. (1) Pravo upravljanja motornim vozilom ima lice koje ispunjava sljede}e uvjete: 1. da je du{evno i tjelesno sposobno upravljati motornim vozilom; 2. da je navr{ilo godine `ivota odre|ene ovim ~lanom zavisno od kategorije, odnosno potkategorije vozila; 3. da je polo`ilo voza~ki ispit za upravljanje motornim vozilom odre|ene kategorije; 4. da mu odlukom nadle`nog organa nije zabranjeno upravljanje motornim vozilom. (2) Pravo na upravljanje motornim vozilom za pojedine kategorije, odnosno potkategorije sti~e lice koje ima: 1. 16 godina za potkategorije A1 i B1; 2. 18 godina za kategorije A, B, BE i potkategorije C1 i C1E; 3. kategorije C i CE pod uvjetom da je upravljalo motornim vozilom potkategorije C1 ili C1E najmanje jednu godinu; 4. kategorije D i DE i potkategorije D1 i D1E pod uvjetom da je upravljao motornim vozilom kategorije C ili CE najmanje dvije godine. ^lan 185. (1) Voza~ka dozvola izdaje se za upravljanje motornim i priklju~nim vozilima koja se razvrstavaju u kategorije: A, B, BE, C, CE, D i DE i potkategorije: A1, B1, C1, D1, C1E i D1E. (2) Voza~ka dozvola izdaje se za sljede}e kategorije vozila: A, B, BE, C, CE, D i DE. (3) U kategoriju A ubrajaju se motocikli sa ili bez bo~ne prikolice, ~ija zapremina motora prelazi 125 cm³, a snaga prelazi 11 kW. (4) U kategoriju B ubrajaju se motorna vozila, osim vozila kategorije A, ~ija najve}a dozvoljena masa nije ve}a od 3.500 kg i koja nemaju vi{e od osam sjedi{ta ne ra~unaju}i sjedi{te za voza~a. (5) U kategoriju BE ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u kategoriju B, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu do 750 kg, i motorno vozilo B kategorije s prikolicom ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 750 kg, koja nije ve}a od mase vu~nog vozila bez tereta, a ukupna dozvoljena masa vu~nog i priklju~nog vozila nije ve}a od 3.500 kg. (6) U kategoriju C ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 7. 500 kg. (7) U kategoriju CE ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u kategoriju C, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu ve}u od 750 kg. (8) U kategoriju D ubrajaju se motorna vozila za prijevoz lica koja, osim sjedi{ta za voza~a, imaju vi{e od osam sjedi{ta. (9) U kategoriju DE ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u kategoriju D, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu ve}u od 750 kg i priklju~no vozilo se ne koristi za prijevoz lica. (10) Voza~ka dozvola izdaje se za sljede}e potkategorije vozila: A1, B1, C1, D1, C1E i D1E. (11) U potkategoriju A1 ubraja se lahki motocikl ~ija zapremina motora ne prelazi 125 cm³, a snaga ne prelazi 11 kW. (12) U potkategoriju B1 ubrajaju se tricikl i ~etverocikl na motorni pogon. (13) U potkategoriju C1 ubrajaju se motorna vozila za prijevoz tereta ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg, a manja od 7.500 kg. (14) U potkategoriju C1E ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u potkategoriju C1, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu ve}u od 750 kg, s tim da najve}a dozvoljena masa skupa vozila ne prelazi 12.000 kg i da najve}a dozvoljena masa priklju~nog vozila ne prelazi masu neoptere}enog vu~nog vozila. (15) U potkategoriju D1 ubrajaju se motorna vozila koja slu`e za prijevoz lica i koja, osim sjedi{ta voza~a, imaju vi{e od osam, a manje od 16 sjedi{ta. (16) U potkategoriju D1E ubrajaju se skupovi vozila ~ija se vu~na vozila ubrajaju u potkategoriju D1, a priklju~na vozila imaju najve}u dozvoljenu masu ve}u od 750 kg, s tim da najve}a dozvoljena masa ovog skupa vozila ne prelazi 12.000 kg, a najve}a dozvoljena masa priklju~nog vozila ne prelazi masu neoptere}enog vu~nog vozila i da se priklju~no vozilo ne koristi za prijevoz lica. (17) Voza~i motornih vozila kategorija B, C, i D i potkategorija C1 i D1 imaju pravo upravljati motornim vozilima tih kategorija i kad su im pridodate lahke prikolice. (18) Voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije D ima pravo upravljati motornim vozilom kategorija B i C i potkategorija B1, C1 i D1, a voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije C ima pravo upravljati i motornim vozilom kategorije B i potkategorija B1 i C1. (19) Voza~ kome je izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilom kategorije CE ima pravo upravljati motornim vozilom kategorije BE, a voza~ kome je izdata voza~ka dozvola kategorije DE ima pravo upravljati motornim vozilom kategorija BE i CE i potkategorije C1E. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 475 Broj 6 - Strana 476 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (20) Pravo upravljanja motornim vozilom kategorija BE, CE i DE voza~ sti~e samo ako je prethodno stekao pravo upravljanja vozilima kategorija B, C i D. (21) Voza~i motornih vozila kategorija B, C, D, BE, CE i DE i potkategorija B1, C1, D1, C1E i D1E imaju pravo upravljati traktorom i radnom ma{inom. (22) Voza~ motornog vozila kategorije A ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije A1, a voza~ motornog vozila kategorije B ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije B1, voza~ motornog vozila kategorije C ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije C1, a voza~ motornog vozila kategorije D ima pravo upravljati motornim vozilom potkategorije D1. ^lan 186. (1) Voza~ka dozvola izdat }e se licu, na njegov zahtjev, ako ispunjava uvjete iz ~lana 184. ovog Zakona. (2) Voza~ku dozvolu izdaje nadle`ni or gan. (3) Voza~ka dozvola izdaje se licu i produ`ava s rokom va`enja od deset godina, a licima starijim od 65 godina s rokom va`enja od tri godine. (4) Rok va`enja voza~ke dozvole od deset godina ra~una se od dana njenog izdavanja, odnosno produ`enja njenog va`enja. (5) Licima koja u vrijeme izdavanja voza~ke dozvole imaju vi{e od 55 godina izdaje se voza~ka dozvola ~iji ji rok va`enja do navr{enih 65 godina, s tim da taj rok ne mo`e biti kra}i od tri godine. (6) Izuzetno od odredbe stava (3), voza~ka dozvola mo`e se izdati ili se njeno va`enje mo`e ograni~iti i na rokove kra}e od utvr|enih na osnovu nalaza i mi{ljenja zdravstvene ustanove datim u uvjerenju o zdravstvenoj sposobnosti lica, ali ne na rok kra}i od dvije godine. (7) Lice koje je polo`ilo voza~ki ispit i dobilo voza~ku dozvolu za kategoriju vozila A1, A, B ili C i C1 ne smije dvije godine od dana izdavanja voza~ke dozvole upravljati vozilom na putu brzinom ve}om od 70 km/h, na putu namijenjenom isklju~ivo za saobra}aj motornih vozila i brzom putu brzinom ve}om od 90 km/h, odnosno 120 km/h na autoputu, a lahkim motociklom 40 km/h, niti tim vozilom smije vu}i priklju~no vozilo, a ni organizirano prevoziti djecu. (8) Lice iz stava (7) ovog ~lana, mla|e od 23 godine, ne smije upravljati vozilom u saobra}aju na putu u vremenu od 23 sata do 5 sati, osim ako je s njim u vozilu lice starije od 25 godina koje ima voza~ku dozvolu i kojem u posljednjoj godini nije izricana za{titna mjera ili mjera sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom. (9) Lica koja prvi put steknu voza~ku dozvolu obavezna su, u trajanju od dvije godine, obilje`iti vozilo kojim upravljaju posebnim znakom. (10) Bli`e odredbe o posebnom znaku iz stava (9) ovog ~lana propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 187. (1) U voza~ku dozvolu upisuju se sve kategorije i potkategorije vozila kojima voza~ ima pravo upravljati. (2) Voza~ ima pravo upravljati samo motornim vozilom one ili onih kategorija i potkategorija koje su upisane u voza~koj dozvoli. (3) Bli`e odredbe o obrascu i sadr`aju obrasca voza~ke dozvole, kategorijama i potkategorijama motornih i priklju~nih vozila i na~inu upisa kategorija i potkategorija u voza~ku dozvolu, postupku i na~inu izdavanja, produ`enju va`enja i zamjeni voza~ke dozvole i strane voza~ke dozvole i na~inu vo|enja evidencije o voza~kim dozvolama uredit }e se pravilnicima koje donosi ministar u saradnji s ministrima entiteta, kantona i ministrom Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 188. (1) Stranac koji privremeno boravi u Bosni i Hercegovini i dr`avljanin Bosne i Hercegovine koji boravi ili prebiva u inozemstvu, pa privremeno do|e u Bosnu i Hercegovinu, na osnovu va`e}e strane voza~ke dozvole, koju je izdao nadle`ni or gan strane dr`ave, mo`e upravljati motornim vozilom na teritoriji Bosne i Hercegovine za vrijeme privremenog boravka u Bosni i Hercegovini. (2) Lice iz stava (1) ovog ~lana koje upravlja vozilom mora imati me|unarodnu voza~ku dozvolu ili doma}u voza~ku dozvolu izdatu u skladu s Be~kom konvencijom o drumskom saobra}aju. ^lan 189. Ako ustanovi da se pro gram osposobljavanja voza~a motornih vozila u pojedinim zemljama zna~ajno razlikuje od uvjeta i programa utvr|enih ovim Zakonom, Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nadle`no ministarstvo) mo`e odlu~iti da se ne priznaje va`enje tih voza~kih dozvola izdatih u toj zemlji, i to u cjelini ili za pojedine kategorije. ^lan 190. (1) Stranac kojem je odobreno stalno nastanjenje u Bosni i Hercegovini i dr`avljanin Bosne i Hercegovine koji se iz inozemstva vrati u Bosnu i Hercegovinu da se u njoj stalno nastani, kao i osoblje diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i misija stranih dr`ava i predstavni{tava me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, stranih trgovinskih, saobra}ajnih, kulturnih i drugih predstavni{tava i stranih dopisni{tava, mogu upravljati motornim vozilima na osnovu va`e}e strane voza~ke dozvole za vrijeme od {est mjeseci od dana ulaska u Bosnu i Hercegovinu, ili od dana kada je odobreno stalno nastanjenje, ako je to za njih povoljnije. (2) Licima iz stava (1) ovog ~lana va`e}a strana voza~ka dozvola zamijenit }e se, pod uvjetima iz ~l. 184. i 186. ovog Zakona na njihov zahtjev, bez polaganja voza~kog ispita, voza~kom dozvolom iz ~lana 188. ovog Zakona za upravljanje onom kategorijom motornih vozila u koju se ubrajaju motorna vozila za ~ije su upravljanje ovla{tena stranom voza~kom dozvolom. (3) Izuzetno od odredbe stava (2) ovog ~lana, od osoblja diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i misija stranih dr`ava i predstavni{tava me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini prilikom zamjene strane voza~ke dozvole ne}e se zahtijevati dokazi o ispunjavanju uvjeta iz ~lana 184. ovog Zakona, osim ako to nije zahtijevano reciprocitetom. (4) Dr`avljaninu Bosne i Hercegovine zamijenit }e se strana voza~ka dozvola voza~kom dozvolom iz ~lana 189. ovog Zakona ako je u zemlji u kojoj mu je izdata strana voza~ka dozvola boravio du`e od {est mjeseci. (5) Strana voza~ka dozvola iz ~ijeg se teksta ne mo`e zaklju~iti za koju je kategoriju, odnosno vrstu motornih vozila izdata, ili joj je istekao rok va`enja, mo`e se zamijeniti u skladu sa stavom (2) ovog ~lana, samo ako podnosilac zahtjeva prilo`i ispravu iz koje se nepobitno mo`e utvrditi kojim motornim vozilima mo`e upravljati, odnosno da joj nije istekao rok va`enja. ^lan 191. (1) Odredbe ~l. 188. i 189. i ~lana 190. stav (1) ovog Zakona o upravljanju motornim vozilima na osnovu strane voza~ke dozvole, prema tome, primjenjuju se i na upravljanje motornim vozilima na osnovu va`e}e me|unarodne voza~ke dozvole. (2) Me|unarodna voza~ka dozvola izdaje se na pe riod va`enja od dvije godine, odnosno na pe riod propisan me|unarodnim ugovorom. (3) Me|unarodna voza~ka dozvola priznat }e se samo ako su je izdali nadle`ni organi ili organizacije strane dr`ave i ne mo`e se zamijeniti voza~kom dozvolom Bosne i Hercegovine. ^lan 192. (1) Voza~u kome je izdata voza~ka dozvola iz ~lana 186. ovog Zakona mo`e se, na njegov zahtjev, izdati i me|unarodna voza~ka dozvola. (2) Me|unarodne voza~ke dozvole izdaju auto-moto klubovi/savezi i auto-moto dru{tva, ovla{teni za izdavanje tih dozvola za dr`ave za koje je potrebna me|unarodna voza~ka dozvola. (3) Me|unarodna voza~ka dozvola ne mo`e se izdati voza~u kojem je odlukom nadle`nog organa izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom dok ta zabrana traje. (4) Me|unarodna voza~ka dozvola izdata u Bosni i Hercegovini ne mo`e se koristiti za upravljanje motornim vozilima na teritoriji Bosne i Hercegovine. (5) Bli`e odredbe o obrascu i sadr`aju me|unarodne voza~ke dozvole, postupku i na~inu izdavanja, na~inu davanja ovla{tenja auto-moto klubovima/savezima i auto-moto dru{tvima i na~inu vo|enja evidencije o izdatim voza~kim dozvolama, uredit }e se pravilnikom koji donosi ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. 5. Zdravstveni pregledi voza~a motornih vozila ^lan 193. (1) Kandidat za voza~a motornog vozila du`an je, prije po~etka osposobljavanja za voza~a motornog vozila, izvr{iti zdravstveni pregled u ovla{tenoj zdravstvenoj instituciji i na osnovu toga dobiti ljekarsko uvjerenje. (2) Ljekarsko uvjerenje iz stava (1) ovog ~lana va`i 12 mjeseci od dana izdavanja. (3) Voza~i motornih vozila du`ni su obavljati redovne zdravstvene preglede, a vanrednim zdravstvenim pregledima podvrgavati se na zahtjev nadle`nog organa. ^lan 194. (1) Na zdravstvenim pregledima utvr|uje se da li kandidat za voza~a ili voza~ ima potrebnu fizi~ku i psihi~ku sposobnost za upravljanje motornim vozilima. (2) Zdravstvene preglede kandidata za voza~a i voza~a obavljaju zdravstvene ustanove koje su za to ovla{tene u skladu sa zakonima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lan 195. Redovnom zdravstvenom pregledu podlije`u: 1. voza~i koji upravljaju vozilima na motorni pogon kojima se vr{i javni prijevoz, voza~i instruktori i voza~i tramvaja - svake tri godine; 2. voza~i kojima je izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim vozilima kategorija D, DE i potkategorija D1 i D1E - prilikom svakog produ`enja va`enja voza~ke dozvole; 3. voza~i motornih vozila kojima je voza~ka dozvola izdata na kra}i rok va`enja zbog nepovoljnog zdravstvenog stanja i voza~i koji su navr{ili 65 godina `ivota - prilikom svakog produ`enja voza~ke dozvole. ^lan 196. (1) Na vanredni zdravstveni pregled upu}uje se voza~ motornog vozila za kojeg se osnovano posumnja da zbog zdravstvenih razloga vi{e nije sposoban sigurno upravljati motornim vozilima onih kategorija za koje mu je izdata voza~ka dozvola. (2) Ako zdravstvena organizacija prilikom lije~enja voza~a opravdano posumnja da zbog zdravstvenih razloga nije vi{e sposoban sigurno upravljati vozilom, du`na je u roku od osam dana o tome obavijestiti or gan kod kojeg se voza~ vodi u evidenciji ili najbli`u policijsku stanicu. (3) Zahtjev za upu}ivanje na vanredni zdravstveni pregled mo`e podnijeti i svaki or gan nadle`an za kontrolu saobra}aja na putu, javno tu`ila{tvo, sud, sudija za prekr{aje, kao i preduze}e, organizacija ili or gan u kojem je voza~ zaposlen i obavlja poslove voza~a. (4) Na vanredni zdravstveni pregled upu}uje or gan kod kojeg se voza~ vodi u evidenciji. ^lan 197. Pravna i fizi~ka lica koja zapo{ljavaju voza~e ne smiju dozvoliti da njihovim motornim vozilima upravlja voza~ koji nije izvr{io redovan i vanredan zdravstveni pregled na koji je upu}en. ^lan 198. Bli`e odredbe o zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati voza~i motornih vozila, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za zdravstvo. 6. Trajanje upravljanja motornim vozilom ^lan 199. (1) Voza~ koji upravlja autobusom ili teretnim motornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg ne smije neprekidno upravljati vozilom du`e od 4 sata i 30 minuta, nakon ~ega mora koristiti odmor u trajanju od 45 minuta. (2) Odmor iz stava (1) ovog ~lana mo`e biti podijeljen na dva ili tri dijela s tim {to pojedina~an odmor ne mo`e biti kra}i od 15 minuta tokom vo`nje od 4 sata i 30 minuta, tako da ukupno vrijeme vo`nje i odmora iznosi 5 sati i 15 minuta. (3) Ukupno trajanje upravljanja motornim vozilima iz stava (1) ovog ~lana ne smije biti du`e od devet sati u toku 24 sata. ^lan 200. (1) Voza~ koji upravlja vozilom iz ~lana 199. stav (1) ovog Zakona, prije po~etka svog radnog dana, mora imati neprekidan odmor od najmanje 11 sati. (2) Ako se u upravljanju vozilom iz ~lana 199. stav (1) ovog Zakona smjenjuju dva voza~a i ako se u vozilu nalazi ugra|en le`aj koji omogu}ava jednom od njih da se odmara u le`e}em polo`aju, svaki voza~ mora imati neprekidan odmor od najmanje osam sati u toku svakih 30 sati putovanja. (3) Neprekidan odmor voza~ mora koristiti van vozila. (4) Izuzetno od odredbe stava (3) ovog ~lana, ako se u vozilu nalazi ugra|en le`aj koji omogu}ava voza~u odmaranje u le`e}em polo`aju, voza~ mo`e koristiti odmor na takvom le`aju pod uvjetom da se za to vrijeme vozilo ne kre}e. (5) Kad upravlja motornim vozilom, voza~ mora kod sebe imati individualnu kontrolnu knji`icu i u nju upisivati svoje aktivnosti i du`an je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. (6) Izuzetno od odredbe stava (5) ovog ~lana, individualnu kontrolnu knji`icu ne mora imati voza~ ako je u vozilo ugra|en ure|aj koji osigurava upisivanje vremena vo`nje ~lanova posade, vremena provedenog u vo`nji, kao i vremena odmora, brzine vozila i pre|enog rastojanja. ^lan 201. Voza~a koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 20 t, kad u toku 24 sata prelazi vi{e od 500 km, mora zamijeniti drugi voza~, najkasnije nakon devet sati upravljanja, Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 477 Broj 6 - Strana 478 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. u skladu s odredbom ~lana 199. ovog Zakona, odnosno nakon pre|enih 500 km puta. ^lan 202. (1) Odredbe ovog Zakona o trajanju upravljanja motornim vozilom i odmorima voza~a primjenjuju se i na voza~e motornih vozila registriranih u inozemstvu kad tim vozilima upravljaju na teritoriji Bosne i Hercegovine, ako me|unarodnim ugovorom nije druga~ije odre|eno. (2) Bli`e odredbe o ukupnom trajanju upravljanja vozilom, odmoru voza~a i na~inu rada udvojenih posada na vozilima, u obimu koji uti~e na sigurno upravljanje motornim vozilom, kao i obrascu individualne kontrolne knji`ice i uputstvu za njeno popunjavanje, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organima nadle`nim za zdravstvo i unutra{nje poslove. IX. VOZILA 1. Op}e odredbe ^lan 203. (1) Vozila u saobra}aju na putu moraju ispunjavati propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog optere}enja, za{tite ~ovjekove okoline te imati ispravne propisane ure|aje i opremu. (2) Vozila koja ne ispunjavaju propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne mase i osovinskog optere}enja, mogu u~estvovati u saobra}aju na javnom putu ako ispunjavaju posebne uvjete koji omogu}avaju siguran i nesmetan saobra}aj, utvr|ene u odobrenju koje je izdalo nadle`no ministarstvo. (3) Bli`e odredbe o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optere}enju vozila, o ure|ajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ure|aji i oprema u saobra}aju na putevima, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 204. Motorna i priklju~na vozila registrirana u inozemstvu mogu u~estvovati u saobra}aju na teritoriji Bosne i Hercegovine ako imaju ispravne ure|aje i opremu, propisanu va`e}om me|unarodnom Konvencijom o saobra}aju na putevima, a u pogledu dimenzija, najve}e dozvoljene mase i osovinskog optere}enja ako ispunjavaju uvjete propisane za motorna i priklju~na vozila registrirana u Bosni i Hercegovini. ^lan 205. (1) Motorna i priklju~na vozila koja se prvi put registriraju na teritoriji Bosne i Hercegovine, kao i njihovi dijelovi, ure|aji i oprema, prema svojim konstrukcionim i sigurnosnim karakteristikama, moraju odgovarati propisima u Bosni i Hercegovini i evropskim standardima i propisima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. (2) Postupak utvr|ivanja i provjere uskla|enosti konstrukcionih i sigurnosnih karakteristika iz stava (1) ovog ~lana u odnosu na va`e}e propise i standarde u Bosni i Hercegovini, kao i zahtjeve evropskih propisa i standarda, odnosno homologacija motornih vozila, vr{i se: 1) kod novokonstruiranih i nehomologiranih vozila provo|enjem odgovaraju}ih ispitivanja u ovla{tenim organizacijama prema procedurama propisa i standarda u Bosni i Hercegovini i evropskih propisa i standarda i na osnovu pozitivnih rezultata izdaje se certifikat o uskla|enosti; 2) kod uvoza vozila homologiranih u inozemstvu, provjerom vjerodostojnosti izvr{ene homologacije i na osnovu pozitivnih rezultata izdaje se homologacioni list. (3) Bli`e uvjete o homologaciji vozila, dijelova ure|aja i opreme, odre|ivanju organizacija koje mogu obavljati administrativne i tehni~ke poslove u oblasti homologacije, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za poslove energetike i industrije. ^lan 206. (1) Motorna i priklju~na vozila, koja se pojedina~no proizvode, prepravljaju ili popravljaju u ve}em obimu ili su im o{te}eni sklopovi i ure|aji zna~ajni za sigurno u~e{}e u saobra}aju na putevima prije pu{tanja u saobra}aj, moraju biti podvrgnuta ocjenjivanju uskla|enosti konstrukcionih i sigurnosnih karakteristika s odgovaraju}im va`e}im propisima u Bosni i Hercegovini i na osnovu pozitivnih rezultata izdaje se uvjerenje (certifikat). (2) Ocjenjivanje uskla|enosti vozila iz stava (1) ovog ~lana obavljaju ovla{tene organizacije za certificiranje vozila koje odredi ministar, u skladu s ~lanom 6. stav (2) ovog Zakona. 2. Registriranje motornih i priklju~nih vozila ^lan 207. (1) Motorna i priklju~na vozila koja u~estvuju u saobra}aju na putu moraju biti registirana, o ~emu se vodi evidencija, u skladu s odgovaraju}im zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog ~lana, ne moraju biti registrirana motorna i priklju~na vozila koja su prepravljena ili popravljena i kojima se obavlja probna vo`nja radi ispitivanja i prikazivanja njihovih karakteristika, ili koja se kre}u od mjesta proizvodnje do skladi{ta, kao i motorna i priklju~na vozila koja se kre}u od mjesta u kojem su preuzeta neregistrirana do mjesta u kojem }e biti registrirana, pod uvjetom da su ozna~ena probnim tablicama. (3) Za vozila iz stava (2) ovog ~lana izdaje se potvrda o kori{tenju probnih tablica. ^lan 208. (1) Registrirati se mogu motorna i priklju~na vozila za koja se na tehni~kom pregledu utvrdi da su ispravna. (2) Za registrirano vozilo izdaju se registarske tablice, potvrda o registraciji, privremena potvrda o registraciji, potvrda o vlasni{tvu vozila i stiker naljepnica. (3) Potvrda o registraciji izdaje se s rokom va`enja od jedne godine. (4) Vlasnik vozila, ako ne produ`i registraciju vozila u roku od 30 dana od dana isteka va`enja potvrde o registraciji, du`an je vratiti registarske tablice nadle`nom organu u roku od osam dana. (5) Vlasnik vozila du`an je odjaviti vozilo ako je prodato, uni{teno ili otpisano i ako je vlasnik promijenio stalno prebivali{te, odnosno sjedi{te, u roku od 15 dana. U istom roku vlasnik vozila du`an je prijaviti promjenu bilo kojeg podatka koji je upisan u potvrdi o registraciji i potvrdi o vlasni{tvu vozila. ^lan 209. (1) Za vozila koja se registriraju u Bosni i Hercegovini izdaje se jedna od sljede}ih registarskih tablica: 1) registarske tablice za motorna vozila; 2) registarske tablice za priklju~na vozila; 3) registarske tablice za motocikle; 4) registarske tablice za motorna i priklju~na vozila diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i misija stranih dr`ava i predstavni{tava me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja; 5) registarske tablice za vozila koja se izvoze iz Bosne i Hercegovine i registrirat }e se u inozemstvu; 6) tablice za privremeno registrirana vozila i 7) probne tablice. (2) Oznake na registarskim tablicama sastoje se od odre|enih slova i brojeva. (3) Vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini ne mo`e napustiti teritoriju Bosne i Hercegovine ako ne nosi istaknutu me|unarodnu oznaku Bosne i Hercegovine. (4) Zabranjeno je isticanje me|unarodne oznake druge dr`ave na vozilima registriranim u Bosni i Hercegovini. ^lan 210. (1) Motorna vozila, osim motocikala, u saobra}aju na putu moraju imati po dvije registarske tablice, a motocikli, lahki motocikli i priklju~na vozila po jednu registarsku tablicu. (2) Registarske tablice na vozilu moraju biti postavljene tako da su dobro vidljive i ~itke, od kojih je jedna na prednjoj, a druga na zadnjoj strani, a kod motocikla, lahkih motocikala i priklju~nih vozila na zadnjoj strani. ^lan 211. (1) Kad upravlja motornim i priklju~nim vozilom, voza~ mora imati kod sebe va`e}u potvrdu o registraciji izdatu za to vozilo kao i policu obaveznog osiguranja, a motorna i priklju~na vozila registrirana u stranoj zemlji i me|unarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja va`i na podru~ju Bosne i Hercegovine i du`an je pokazati na zahtjev policajca ili drugog ovla{tenog lica. (2) Kad upravlja vozilom koje je ozna~eno probnim tablicama, voza~ mora imati kod sebe va`e}u potvrdu i du`an je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. ^lan 212. Motorna i priklju~na vozila registrirana u stranoj zemlji mogu u~estvovati u saobra}aju na teritoriji Bosne i Hercegovine samo ako imaju va`e}u potvrdu o registracji vozila i registarske tablice koje je izdao nadle`ni or gan zemlje u kojoj je vozilo registrirano, kao i me|unarodnu oznaku zemlje registracije. ^lan 213. (1) Motorna i priklju~na vozila diplomatskih i konzularnih predstavni{tava i misija stranih dr`ava i predstavni{tava me|unarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini i njihovog osoblja, stranih trgovinskih, saobra}ajnih, kulturnih i drugih predstavni{tava, stranih dopisni{tava i stalnih stranih dopisnika, odnosno stranaca, stalnih slu`benika stranih dopisni{tava i motorna i priklju~na vozila stranaca kojima je radi {kolovanja, specijalizacije, nau~nih istra`ivanja, zapo{ljavanja ili obavljanja profesionalne djelatnosti, pru`anja azila ili priznavanja statusa izbjeglog lica izdato odobrenje za privremeni boravak du`i od {est mjeseci ili za stalno nastanjenje u Bosni i Hercegovini, kao i motorna i priklju~na vozila dr`avljana Bosne i Hercegovine koji se vrate iz inozemstva, odnosno do|u u Bosnu i Hercegovinu da u njoj stalno ostanu, mogu u~estvovati u saobra}aju u Bosni i Hercegovini samo ako su registrirana u Bosni i Hercegovini. (2) U~e{}e vozila me|unarodnih oru`anih snaga stacioniranih u Bosni i Hercegovini u saobra}aju na putevima u Bosni i Hercegovini regulirat }e se posebnim me|unarodnim ugovorom. ^lan 214. (1) Privremeno mogu da se registriraju motorna i priklju~na vozila uvezena iz inozemstva ili nabavljena u Bosni i Hercegovini ~iji su vlasnici stranci koji u Bosni i Hercegovini privremeno borave na osnovu va`e}e putne isprave, ili dr`avljani Bosne i Hercegovine koji radi {kolovanja, specijalizacije, nau~nog istra`ivanja, zapo{ljavanja ili obavljanja profesionalne djelatnosti privremeno borave u inozemstvu, motorna i priklju~na vozila koja se koriste na osnovu ugovora o poslovnoj saradnji ili ugovora o zakupu zaklju~enog izme|u doma}eg i stranog prijevoznika, kao i motorna i priklju~na vozila koja se koriste na sajmovima i sportskim takmi~enjima. (2) Vozilo koje u Bosnu i Hercegovinu u|e sa stranim registarskim tablicama na kojima oznake i broj nisu u skladu s odredbama me|unarodnih ugovora koje je ratificirala Bosna i Hercegovina mora se privremeno registrirati. (3) Privremena registracija vozila va`i najdu`e jednu godinu i mo`e se, iz opravdanih razloga, produ`iti ukupno najvi{e jo{ za jednu godinu. ^lan 215. (1) Za privremeno registrirano vozilo izdaju se: potvrda o registraciji, potvrda o vlasni{tvu vozila, stiker naljepnica i odgovaraju}e registarske tablice. (2) Kad upravlja privremeno registriranim vozilom, voza~ kod sebe mora imati va`e}u potvrdu o registraciji vozila i du`an je pokazati na zahtjev ovla{tenog lica. (3) Bli`e odredbe o postupku i na~inu registracije vozila, izgledu i sadr`aju privremene potvrde o registraciji, potvrde o registraciji, potvrde o vlasni{tvu vozila, stiker naljepnice i registarskih tablica, o izgledu me|unarodne oznake Bosne i Hercegovine i o dimenzijama, obliku, boji, sadr`aju, vrsti i kvalitetu materijala registarskih tablica, pravilnikom propi - suje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. ^lan 216. (1) Registraciju motornih i priklju~nih vozila, te izdavanje registarskih tablica vr{e organi nadle`ni za unutra{nje poslove. (2) Odredbe stava (1) ovog ~lana odnose se na vlasnike vozila koji imaju prebivali{te ili sjedi{te, a raseljena lica boravi{te na teritoriji Bosne i Hercegovine. 3. Tehni~ki pregledi motornih i priklju~nih vozila ^lan 217. (1) Radi provjeravanja tehni~ke ispravnosti motornih i priklju~nih vozila vr{e se tehni~ki pregledi tih vozila. (2) Tehni~ki pregled vozila mo`e biti redovni i vanredni. (3) Na tehni~kom pregledu utvr|uje se da li motorno ili priklju~no vozilo ima propisane ure|aje i opremu i da li je u ispravnom stanju, te da li ono ispunjava i druge propisane uvjete za u~e{}e u saobra}aju. (4) O izvr{enom tehni~kom pregledu motornih i priklju~nih vozila vodi se evidencija. ^lan 218. (1) Novoproizvedena motorna i priklju~na vozila vlasnici su du`ni podvrgnuti redovnom tehni~kom pregledu u toku mjeseca u kojem isti~e rok od 24 mjeseca od dana prve registracije. (2) Vozila stara dvije i vi{e godina vlasnici su du`ni podvrgnuti tehni~kom pregledu svakih 12 mjeseci. (3) Rok va`enja redovnog tehni~kog pregleda ozna~ava se posebnim znakom - naljepnicom. ^lan 219. (1) Redovni tehni~ki pregled vozila obavlja se jednom godi{nje, a za odre|ena motorna i priklju~na vozila svakih {est mjeseci, osim ako ovim Zakonom nije druga~ije ure|eno. (2) Odobrenje za rad, nadzor nad radom stanica tehni~kog pregleda motornih i priklju~nih vozila izdaju i vr{e entitetska i kantonalna ministarstva i ministarstvo Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, nadle`na za saobra}aj. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 479 Broj 6 - Strana 480 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (3) Nadle`ni organi iz stava (2) ovog ~lana dio poslova iz svoje nadle`nosti mogu prenijeti na odgovaraju}e stru~ne institucije. (4) Bli`e odredbe o sadr`aju i na~inu obavljanja tehni~kih pregleda, evidencijama koje se vode i obrascima koji se izdaju, uvjetima koje moraju zadovoljiti ovla{tene organizacije za obavljanje tehni~kih pregleda, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. X. POSEBNE MJERE SIGURNOSTI ^lan 220. (1) Ovla{teno lice mo`e voza~a ili voza~a-instruktora podvrgnuti kontroli pomo}u odgovaraju}ih sredstava i aparata, ili ga uputiti na stru~ni ljekarski pregled radi provjeravanja da li ima alkohola u organizmu ili da li pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola, odnosno da li je pod djelovanjem opojnih droga ili psihoaktivnih lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje. (2) Voza~ ili voza~-instruktor iz stava (1) ovog ~lana du`an je pristupiti ispitivanju, odnosno stru~nom pregledu na koji je upu}en. (3) Analiza krvi ili urina obavlja se kod voza~a ili voza~a - instruktora koji pori~e da je pod djelovanjem alkohola, ~ije je prisustvo u organizmu utvr|eno odgovaraju}im sredstvima ili aparatima, kao i da je pod djelovanjem opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje ako bi to izazvalo {tetne posljedice po njegovo zdravlje. (4) Ako je ispitivanjem, provedenim prema odredbama ovog ~lana, utvr|eno da je voza~ ili voza~-instruktor pod djelovanjem alkohola, opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje, tro{kove ispitivanja snosi voza~, odnosno voza~-instruktor. ^lan 221. (1) Brzina kretanja vozila utvr|uje se pomo}u ure|aja za mjerenje brzine kretanja vozila, tahografskog zapisa ili neposrednim pra}enjem vozilom (videonadzor). (2) Fotografija i videozapis s podacima o utvr|enoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o o~itanju na radaru koji nema zapis ili brzinomjer slu`e kao dokaz o utvr|enoj brzini kretanja vozila. ^lan 222. Ako je voza~u ili voza~u-instruktoru izre~ena mjera sigurnosti ili za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, or gan koji voza~a vodi u evidenciji oduzet }e mu dozvolu i deponirat }e je dok zabrana traje. ^lan 223. (1) Ako zdravstvena organizacija prilikom pregleda voza~a ili voza~a-instruktora utvrdi da je postao fizi~ki ili psihi~ki nesposoban za upravljanje motornim vozilima, du`na je o svom nalazu i mi{ljenju odmah obavijestiti or gan nadle`an za izdavanje voza~ke dozvole, koji }e na osnovu toga voza~u ili voza~u-instruktoru oduzeti voza~ku dozvolu za vrijeme trajanja te nesposobnosti. (2) Voza~u ili voza~u-instruktoru koji ima pravo upravljati motornim vozilom vi{e kategorija a to pravo za pojedine kategorije bude mu ograni~eno zbog razloga predvi|enih u stavu (1) ovog ~lana, izdat }e se nova voza~ka dozvola u koju }e se upisati one kategorije motornih vozila kojima ima pravo upravljati. (3) Voza~u ili voza~u-instruktoru koji ne pristupi vanrednom zdravstvenom pregledu na koji je upu}en, bit }e oduzeta voza~ka dozvola dok se ne podvrgne tom pregledu. ^lan 224. (1) Ovla{teno lice }e na licu mjesta privremeno oduzeti voza~ku dozvolu i isklju~iti iz saobra}aja voza~a kojeg zatekne da upravlja vozilom ili da poku{ava upravljati vozilom ako je o~igledno da je voza~ u takvom psiho-fizi~kom stanju (umor, bolest, djelovanje opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje) da nije sposoban sigurno upravljati vozilom. (2) Ovla{teno lice postupit }e na na~in iz stava (1) ovog ~lana prema voza~u iz ~lana 174. stav (2) ovog Zakona za kojeg utvrdi da u organizmu ima alkohola ili da pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola, kao i prema voza~u za kojeg utvrdi da je pod djelovanjem alkohola, u skladu s ~lanom 174. stav (3) ovog Zakona. (3) Ovla{teno lice isklju~it }e iz saobra}aja i voza~a kojeg zatekne da upravlja motornim vozilom a nema voza~ku dozvolu odre|ene kategorije ili da upravlja vozilom u vrijeme kad je na snazi mjera nadle`nog organa kojom je voza~u zabranjeno upravljanje motornim vozilom. (4) Ovla{teno lice postupit }e na na~in iz st. (1) i (3) ovog ~lana i prema voza~u-instruktoru kojeg zatekne da osposobljava kandidata za voza~a pod djelovanjem alkohola, u skladu s ~lanom 174. stav (3) ovog Zakona, ili koji pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola, kao i kad ga zatekne da osposobljava kandidata za voza~a a nema voza~ku dozvolu odre|ene kategorije, ili u vrijeme kad je na snazi mjera nadle`nog organa kojom je voza~u-instruktoru zabranjeno upravljanje motornim vozilom. (5) Ovla{teno lice postupit }e na na~in iz stava (1) ovog ~lana prema voza~u iz ~lana 199. ovog Zakona koji neprekidno upravlja vozilom du`e od 4 sata i 30 minuta, odnosno koji u toku 24 sata upravlja vozilom du`e od devet sati, kao i prema voza~u iz ~lana 201. ovog Zakona koji u toku 24 sata vozilom pre|e vi{e od 500 km puta, odnosno koji upravlja vozilom neprekidno du`e od devet sati. (6) Ovla{teno lice postupit }e na na~in iz stava (1) ovog ~lana prema voza~u ili voza~u-instruktoru iz ~lana 219. stav (2) ovog Zakona koji odbije da se podvrgne ispitivanju, odnosno stru~nom pregledu na koji je upu}en. (7) Nadle`ni or gan, ~ije je ovla{teno lice oduzelo voza~ku dozvolu prema odredbama st. (1), (2), (4), (5) i (6) ovog ~lana, du`an je vratiti dozvolu voza~u ~im prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najkasnije u roku od 24 sata od dana oduzimanja, ako su prestali razlozi zbog kojih je dozvola oduzeta. (8) Ako voza~ ne preuzme voza~ku dozvolu u roku od tri dana od dana oduzimanja, a voza~ka dozvola se ne vodi u evidenciji organa ~ije je ovla{teno lice tu dozvolu oduzelo, nadle`ni or gan }e voza~ku dozvolu dostaviti organu u ~ijoj se evidenciji ta dozvola vodi. (9) Ovla{teno lice koje je oduzelo voza~ku dozvolu prema odredbama st. (1), (2), (4), (5) i (6) ovog ~lana du`no je izdati potvrdu voza~u o tome, koja sadr`i ime i prezime voza~a, broj oduzete voza~ke dozvole, dan i sat njenog oduzimanja i na~in njenog vra}anja. ^lan 225. (1) Voza~u motornog vozila koji je pravosna`nom sudskom odlukom ka`njen za prekr{aje ka`njive prema odredbama ~lana 235. st. (1) i (2), ~lana 236., ~lana 237. stav (2), ~lana 238. stav (2) ili ~lana 239. stav (2) ovog Zakona, osim propisanih kazni kaznenim odredbama ovog Zakona, odre|uju se i kazneni bodovi. (2) Broj kaznenih bodova je jedan i dva, zavisno od te`ine u~injenog prekr{aja. (3) Kazneni bodovi evidentiraju se u evidenciju voza~a na osnovu pravosna`ne sudske odluke. (4) U slu~aju sticanja kaznenih bodova, kazna se izri~e za prekr{aj koji nosi ve}i broj kaznenih bodova. (5) Voza~a kojem je u roku od jedne godine, zbog u~injenih prekr{aja iz ovog Zakona, odre|eno najmanje deset kaznenih bodova nadle`ni or gan kod kojeg se vodi u evidenciji pozvat }e na predavanja o posljedicama koje proizlaze iz nepo{tivanja ili nepoznavanja saobra}ajnih propisa. (6) Voza~u koji se ne odazove na predavanja iz stava (5) ovog ~lana rje{enjem }e se privremeno oduzeta voza~ka dozvola, dok se ne odazove na predavanja. (7) @alba na rje{enje o privremenom oduzimanju voza~ke dozvole ne odga|a izvr{enje rje{enja. (8) Voza~u kojem je u roku od jedne godine, zbog po~injenih prekr{aja iz ovog Zakona, odre|eno najmanje 15 kaznenih bodova, bit }e oduzeta voza~ka dozvola u trajanju od 30 dana i on }e biti upu}en na provjeru poznavanja saobra}ajnih propisa. (9) Voza~ka dozvola oduzeta na osnovu stava (8) ovog ~lana bit }e vra}ena voza~u po isteku roka iz stava (8) ovog ~lana, uz predo~enje dokaza da je zadovoljio na provjeri poznavanja saobra}ajnih propisa. (10) Voza~u kojem u roku od dvije godine, zbog po~injenih prekr{aja iz ovog Zakona, ponovo bude odre|eno 15 kaznenih bodova, bit }e oduzeta voza~ka dozvola u trajanju od 60 dana. (11) Rje{enje o oduzimanju voza~ke dozvole donosi or gan kod kojeg se voza~ vodi u evidenciji. (12) @alba na rje{enje ne odga|a izvr{enje rje{enja. (13) Voza~ka dozvola oduzeta na osnovu stava (10) ovog ~lana bit }e vra}ena voza~u po proteku roka iz stava (10) ovog ~lana, uz predo~enje dokaza da je zadovoljio na provjeri poznavanja saobra}ajnih propisa. ^lan 226. (1) Voza~ koji je pozvan na predavanja i koji pristupi provjeri poznavanja saobra}ajnih propisa snosi tro{kove predavanja, odnosno provjere u visini koju odredi nadle`ni or gan. (2) Voza~ motornog vozila koji na provjeri ne poka`e potrebno znanje mo`e se, na svoj zahtjev, podvr}i ponovo provjeri poslije isteka 15 dana od dana prethodne provjere. (3) Ako voza~ motornog vozila i poslije dvije provjere ne poka`e dovoljno znanja, ne mo`e pristupiti daljnjoj provjeri dok ne protekne dva mjeseca od dana posljednje provjere. (4) Kazneni bodovi za pojedina~ni prekr{aj bri{u se iz evidencije po isteku 12 mjeseci od dana kada su odre|eni, a za voza~e kojima su izre~ene mjere iz ~lana 225. st. (8) i (10) ovog Zakona. ^lan 227. Voza~ kojem je, odlukom nadle`nog organa, zabranjeno upravljanje motornim vozilom na osnovu ~lana 221. ovog Zakona, voza~ kojem je voza~ka dozvola oduzeta na osnovu ~lana 222. stav (1) ovog Zakona, voza~ kojem je voza~ka dozvola privremeno oduzeta na licu mjesta na osnovu ~lana 223. ovog Zakona, kao i voza~ kojem je voza~ka dozvola zadr`ana na osnovu ~lana 225. st. (1) i (3) ovog Zakona, ne smije u saobra}aju na putu upravljati motornim vozilom za vrijeme trajanja zabrane, odnosno za vrijeme za koje mu je voza~ka dozvola oduzeta ili zadr`ana. ^lan 228. (1) Ako ovla{teno lice zatekne vozilo koje zbog tehni~ke neispravnosti ugro`ava ili smeta drugim u~esnicima u saobra}aju, ili na kome je teret nepravilno smje{ten, odnosno nedovoljno osiguran, ili kojim se, bez dozvole, prevozi teret ~ije dimenzije, odnosno masa prekora~uju najve}e dozvoljene dimenzije, odnosno masu ili osovinsko optere}enje, ili koje se kre}e putem na kojoj je kretanje te vrste vozila zabranjeno, ili se kre}e bez zimske opreme na dijelu puta i u vrijeme kad je zimska oprema obavezna, naredit }e voza~u da odmah prekine kretanje vozilom i otkloni neispravnost, ili da vozilo odveze do odre|enog mjesta gdje mo`e otkloniti neispravnost, odnosno da vozilom nastavi kretanje na putu na kojem je kretanje te vrste vozila dozvoljeno, odnosno da upotrijebi zimsku opremu. (2) Ako voza~ ne postupi po nare|enju iz stava (1) ovog ~lana, ovla{teno lice isklju~it }e vozilo iz saobra}aja i oduzet }e knji`icu vozila. (3) Voza~, odnosno vlasnik vozila isklju~enog iz saobra}aja odgovoran je za ~uvanje vozila od kra|e ili drugih nezakonitih radnji prema vozilu. ^lan 229. (1) Ovla{teno slu`beno lice naredit }e da se vozilo premjesti na drugo mjesto ako je vozilo zaustavljeno ili parkirano na mjestima iz ~lana 74. ovog Zakona, ako je vozilo parkirano u pje{a~koj zoni, kao i ako je vozilo parkirano na mjestu rezerviranom za vozila invalida. (2) Ovla{teno slu`beno lice odredit }e da se vozilo premjesti na drugo mjesto i u svim drugim slu~ajevima kada je zaustavljeno ili parkirano na mjestu na kojem ugro`ava sigurnost saobra}aja, ili ometa normalan tok saobra}aja, odnosno kretanje pje{aka. (3) Tro{kove premje{tanja vozila u svim slu~ajevima snosi voza~ ili vlasnik vozila. (4) Premje{tanje vozila na drugo mjesto ure|uje se propisima entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ^lan 230. (1) Ovla{teno lice isklju~it }e iz saobra}aja vozilo koje nije registrirano ili koje nema propisane registarske tablice. (2) Ovla{teno lice koje je isklju~ilo vozilo iz saobra}aja voza~u }e na licu mjesta privremeno oduzeti potvrdu o vlasni{tvu vozila, a za prekr{aj iz stava (1) ovog ~lana oduzeti i registarske tablice. (3) Nadle`ni or gan ~ije je ovla{teno lice privremeno oduzelo potvrdu o vlasni{tvu vozila, prema odredbama ovog ~lana i ~lana 228. stav (2) ovog Zakona, du`an je voza~u vratiti potvrdu o vlasni{tvu vozila ~im prestanu razlozi zbog kojih je oduzeta, a najkasnije u roku od 24 sata nakon prestanka postojanja tih razloga, a registarske tablice dostaviti nadle`nom organu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji u roku od tri dana. (4) Ovla{teno lice koje je privremeno oduzelo potvrdu o vlasni{tvu vozila ili registarske tablice du`no je izdati voza~u potvrdu o tome, koja sadr`i naziv i sjedi{te organa ~ije je ovla{teno lice oduzelo potvrdu o vlasni{tvu vozila i registarske tablice, vrstu i registarski broj vozila, naziv organa koji je izdao potvrdu o vlasni{tvu vozila, ime i prezime vlasnika i njegovu adresu, ime i prezime voza~a i njegovu adresu, razlog oduzimanja, da tum, vrijeme, put i mjesto oduzimanja, na~in i vrijeme vra}anja potvrde o vlasni{tvu vozila i pe~at i potpis ovla{tenog lica. (5) Ako voza~ ne preuzme oduzetu potvrdu o vlasni{tvu vozila u roku od tri dana od dana oduzimanja, potvrda o vlasni{tvu vozila bit }e dostavljena nadle`nom organu u ~ijoj se evidenciji vozilo vodi. ^lan 231. (1) Na vanredni tehni~ki pregled uputit }e se motorno ili priklju~no vozilo koje je isklju~eno iz saobra}aja zbog tehni~ke neispravnosti ure|aja za upravljanje ili ure|aja za zaustavljanje, vozilo koje je u saobra}ajnoj nesre}i toliko Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 481 Broj 6 - Strana 482 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. o{te}eno da se opravdano mo`e zaklju~iti da su na njemu o{te}eni sklopovi i ure|aji koji su va`ni za sigurnost saobra}aja, vozilo za koje se osnovano posumnja da ima neispravan ure|aj za pogon na te~ni plin, vozilo za koje se osnovano posumnja da ima neispravan ure|aj za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila, vozilo koje izduvnim plinovima ili na drugi na~in prekomjerno zaga|uje zrak, kao i vozilo koje proizvodi prekomjernu buku. (2) Ako se u slu~aju iz stava (1) ovog ~lana na vanrednom tehni~kom pregledu potvrde neispravnosti zbog kojih je vozilo upu}eno na vanredni tehni~ki pregled, ili se ustanovi druga neispravnost za koju je propisano isklju~ivanje iz saobra}aja, nadle`ni or gan koji je uputio vozilo na vanredni tehni~ki pregled privremeno }e oduzeti i zadr`ati knji`icu vozila dok se navedene neispravnosti ne otklone i dok se to ne potvrdi na novom tehni~kom pregledu o ~emu izdaje potvrdu u skladu s ~lanom 230. stav (4) ovog Zakona. (3) Ako voza~, odnosno vlasnik vozila iz stava (2) ovog ~lana ne preuzme privremeno oduzetu i zadr`anu knji`icu vozila u roku od tri dana od dana oduzimanja, a knji`ica vozila se ne vodi u evidenciji organa ~ije je ovla{teno lice knji`icu oduzelo, potvrda o vlasni{tvu vozila bit }e dostavljena nadle`nom organu kod kojeg se vozilo vodi u evidenciji. (4) Bli`e odredbe o sadr`aju programa i na~inu odr`avanja predavanja o posljedicama koje proizlaze iz nepo{tivanja ili nepoznavanja saobra}ajnih propisa i programu i na~inu provjere poznavanja saobra}ajnih propisa, saobra}ajnih znakova i vje{tine upravljanja motornim vozilom, izvr{enju mjera sigurnosti i za{titnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, pravilnikom propisuje ministar, u saradnji s organom nadle`nim za unutra{nje poslove. XI. KAZNENE ODREDBE ^lan 232. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj preduze}e i drugo pravno lice, a nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost ako: 1) ne odr`ava javne puteve za siguran i nesmetan saobra}aj ili ne organizira i trajno kontrolira stanje i odr`avanje javnih puteva, objekata, saobra}ajne signalizacije i opreme na putevima (~lan 4.); 2) proizvodi, odr`ava, popravlja ili prepravlja vozila ili stavlja u promet vozila, ure|aje ili rezervne dijelove za vozila protivno odredbama ~lana 6.; 3) ne uspostavi Centralni registar ili ako redovno ne dostavlja odgovaraju}e podatke centralnom registru (~lan 10.); 4) postavlja posebne objekte na putu protivno odredbama ~lana 47.; 5) ne osigura voza~u koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg neprekidan jedanaestosatni odmor prije po~etka njegovog radnog dana (~lan 200. stav (1)); 6) ne osigura da se voza~ koji upravlja autobusom, teretnim motornim vozilom ili skupom vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 20 t, kad u toku 24 sata prelazi vi{e od 500 km, zamijeni drugim voza~em najkasnije nakon devet sati upravljanja vozilom, odnosno nakon pre|enih 500 km puta (~lan 201.); 7) stavlja u promet motorna i priklju~na vozila, rezervne dijelove, opremu i ure|aje za vozila proizvedene u inozemstvu protivno odredbama ~lana 205.; 8) pojedina~no proizvodi, preure|uje ili popravlja u ve}em obimu vozila na motorni pogon i priklju~na vozila protivno odredbama ~lana 206. (2) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu. ^lan 233. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice ako: 1) ne projektuje, ne izgra|uje, ne oprema i ne odr`ava puteve tako da odgovaraju svojoj namjeni i sigurnosti saobra}aja (~lan 11. stav (1)); 2) naredi ili dozvoli da se njegovim vozilom na motorni pogon vu~e priklju~no vozilo protivno odredbama ~lana 81.; 3) naredi ili dozvoli vu~u natovarenog teretnog vozila s priklju~nim vozilom ili bez priklju~nog vozila, odnosno traktora s prikolicom, protivno odredbama ~lana 87.; 4) naredi ili dozvoli da se na njegovo vozilo ugrade ure|aji za davanje posebnih znakova, ili da se takvo vozilo upotrebljava u saobra}aju na putu protivno odredbama ~lana 126. stav (5); 5) naredi ili dozvoli da se njegovo vozilo u saobra}aju na putu optereti preko dozvoljene nosivosti, ili preko dozvoljenog osovinskog optere}enja, ili preko najve}e dozvoljene mase, ili preko mogu}nosti koje dozvoljavaju karakteristike puta i tehni~ko-konstrukcione mogu}nosti vozila, ili ako se njegovim vozilom prevozi teret koji nije raspore|en ili pri~vr{}en na na~in odre|en u ~lanu 127.; 6) u pogledu obilje`avanja javnih puteva saobra}ajnim znakovima, ne postupi prema odredbama ~lana 130. st. (1) i (2); 7) ne postavi ili ne odr`ava saobra}ajne znakove na putu tako da budu lahko uo~ljivi danju i no}u, ili ako ne ukloni, ne dopuni ili ne zamijeni saobra}ajne znakove koji ne odgovaraju izmijenjenim uvjetima saobra}aja na putu ili zahtjevima sigurnosti saobra}aja (~lan 131.); 8) na javnom putu postavi ta ble, znakove, svjetla, stubove ili druge sli~ne predmete kojima se zaklanja ili umanjuje vidljivost postavljenih saobra}ajnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja podra`avaju ili li~e na neki saobra}ajni znak, ili zasljepljuju u~esnike u saobra}aju, ili odvra}aju njihovu pa`nju u mjeri koja mo`e biti opasna za sigurnost saobra}aja (~lan 133.); 9) na javnom putu van naselja, sa savremenim kolovozom za saobra}aj u oba smjera na kome postoje samo dvije saobra}ajne trake, ne odvoji te trake odgovaraju}om uzdu`nom linijom na kolovozu, a na magistralnom putu ne obilje`i ih i ivi~nim linijama (~lan 143. stav (2)); 10) ne postavi odgovaraju}e saobra}ajne znakove ispred prijelaza puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou (~lan 145.); 11) postupi protivno odredbama ~lana 149.; 12) ne postavi ure|aj za davanje svjetlosnih znakova ili ure|aj za davanje zvu~nih znakova na prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou u slu~ajevima iz ~lana 150.; 13) na putu na kojem su nastale prepreke koje se ne mogu odmah otkloniti ili na kojoj se izvode radovi ne postupi prema odredbama ~lana 151. st. (1) i (2); 14) ne obavijesti najbli`u policijsku stanicu o prijemu lica povrije|enog u saobra}ajnoj nesre}i ili o smrti lica povrije|enog u saobra}ajnoj nesre}i (~lan 157.); 15) naredi ili dozvoli da njegovim vozilom upravlja lice koje nema pravo upravljati motornim vozilom ili nema pravo upravljati vozilom one kategorije u koju se ubraja vozilo (~lan 172. stav (3)); 16) naredi ili dozvoli da vozilom upravlja voza~ za kojeg se mo`e zaklju~iti da, zbog umora, bolesti, te{kog psihi~kog stanja ili upotrebe opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje, nije u stanju sigurno upravljati vozilom (~lan 173.); 17) naredi ili dozvoli da voza~, odnosno voza~-instruktor koji u organizmu ima alkohola ili pokazuje znakove poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola po~ne upravljati vozilom, odnosno osposobljavati kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom protivno odredbama ~lana 174.; 18) voza~ autobusa ili teretnog motornog vozila ili skupa vozila ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg upravlja vozilom neprekidno du`e od 4 sata i 30 minuta (~lan 199. stav (1)); 19) u saobra}aju na putu upotrebljava vozilo koje ne ispunjava propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog optere}enja, ili nema ispravne propisane ure|aje za upravljanje, ure|aje za zaustavljanje, ure|aje za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila, tahograf i pneumatike (~lan 203. stav (1)); 20) postupi protivno odredbama ~lana 206.; 21) na vozilu koristi registarske tablice koje nisu izdate za to vozilo (~lan 209. stav (1)); 22) naredi ili dozvoli da voza~ upravlja motornim vozilom u saobra}aju protivno odredbi ~lana 227.; 23) naredi ili dozvoli da u saobra}aju na putu u~estvuje motorno ili priklju~no vozilo koje je upu}eno na vanredni tehni~ki pregled, a nije podvrgnuto tom pregledu (~lan 231.); (2) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odgovorno lice u dr`avnom organu. (4) Za prekr{aje iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.500,00 KM i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost vlastitim radom i sredstvima u vidu zanatske djelatnosti. ^lan 234. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 400,00 KM do 5.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj preduze}e ili drugo pravno lice ako: 1) postupi protivno odredbi ~lana 7.; 2) ne postupi prema odredbama ~lana 20.; 3) ne preduzima prakti~ne mjere radi otklanjanja odre|enih nedostataka na putu, gdje je put uzrok saobra}ajnih nesre}a (~lan 21. stav (1)); 4) ne postupi prema odredbama ~lana 22.; 5) ne postupi u skladu s ~lanom 23.; 6) ostavi na putu o{te}ena vozila, predmete ili materije koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost saobra}aja ili zaga|ivati okolinu (~lan 26. stav (1)); 7) naredi ili dozvoli da u saobra}aju na putu u~estvuje vozilo za prijevoz djece koje nije obilje`eno posebnim znakom (~lan 30. stav (5)); 8) na svoja motorna ili priklju~na vozila ne stavi propisanu oznaku o najve}oj dozvoljenoj brzini kretanja za ta vozila (~lan 46. stav (3)); 9) naredi ili dozvoli da se neispravno vozilo na motorni pogon vu~e protivno odredbama ~lana 85. stav (2); 10) naredi ili dozvoli da se njegovim vozilom prevozi teret protivno odredbama ~lana 129.; 11) ne osigura da teret na vozilu no}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, bude ozna~en na na~in utvr|en u ~lanu 129.; 12) ukloni ili o{teti saobra}ajni znak ili izmijeni zna~enje saobra}ajnog znaka (~lan 132. stav (2)); 13) na autoputu, putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila, magistralnom, regionalnom i lokalnom putu znakove opasnosti i znakove izri~itih naredbi ne presvu~e reflektuju}im materijama, ili ih ne osvijetli vlastitim izvorom svjetlosti (~lan 135.); 14) ivice kolovoza na dijelu puta kroz tunel, kao i vrhove pje{a~kih ostrva, ostrva za usmjeravanje saobra}aja i druge objekte na kolovozu koji no}u nisu dovoljno osvijetljeni ne obilje`i na na~in propisan u ~lanu 141. st. (2) i (3); 15) prilikom izvo|enja radova na putu, postavi branike koji nisu obojeni, odnosno osvijetljeni na na~in propisan u ~lanu 151. stav (3); 16) upravlja vozilom, ili dozvoli, ili naredi da njegovim vozilom upravlja lice koje nema pravo upravljati motornim vozilom, ili nema pravo upravljati vozilom one kategorije u koju se ubraja vozilo (~lan 172. stav (3)); 17) motorno vozilo na kojem se kandidat za voza~a osposobljava za prakti~no upravljanje vozilom ne obilje`i posebnim tablicama (~lan 183.); 18) izda me|unarodnu voza~ku dozvolu protivno odredbi ~lana 192. stav (3); 19) dozvoli da se kandidat za voza~a motornog vozila obu~ava iz prakti~nog dijela obuke bez zdravstvenog pregleda (~lan 193. stav (1)); 20) dozvoli da njegovim vozilom upravlja lice koje nije izvr{ilo kontrolno-zdravstveni pregled, odnosno upravlja vozilom a nije izvr{ilo kontrolno - zdravstveni pregled (~l. 195.,196. i 197.); 21) naredi ili dozvoli da njegovim motornim i priklju~nim vozilom u saobra}aju upravlja voza~ protivno odredbama ~lana 200.; 22) naredi ili dozvoli da se u saobra}aju na putu upotrebljava vozilo koje nema propisanu opremu ili ispravne propisane ure|aje, osim ure|aja za upravljanje, ure|aja za zaustavljanje, ure|aja za spajanje vu~nog ili priklju~nog vozila, tahograf i pneumatike (~lan 203.); 23) naredi ili dozvoli da njegova neregistrirana motorna ili priklju~na vozila u~estvuju u saobra}aju na putu (~lan 207. stav 1.); 24) naredi ili dozvoli da njegova motorna ili priklju~na vozila u~estvuju u saobra}aju na putu bez probnih tablica, ili poslije isteka va`enja probnih tablica (~lan 207. st. (2) i (3)); 25) naredi ili dozvoli da u saobra}aju na putu u~estvuje njegovo motorno ili priklju~no vozilo poslije isteka va`enja saobra}ajne dozvole ili potvrde o kori{tenju probnih tablica (~lan 211.); 26) ako vr{i tehni~ki pregled suprotno odredbama ~lana 217. (2) Za prekr{aje iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 1.000,00 KM i fizi~ko lice koje samostalno obavlja djelatnost. Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 483 Broj 6 - Strana 484 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odgovorno lice u preduze}u ili drugom pravnom licu. (4) Za prekr{aj iz stava (1) kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odgovorno lice u dr`avnom organu. ^lan 235. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) voza~ koji ne zaustavi vozilo kad nai|e na vozilo kojim se prevoze djeca, kad je to vozilo zaustavljeno na kolovozu radi ula`enja ili izla`enja djece (~lan 30. stav (4)); 2) voza~ koji na putu postupa protivno odredbama ~lana 40. stav (3); 3) voza~ koji se vozilom na putu u naselju kre}e brzinom koja je za vi{e od 30 km na sat ve}a od dozvoljene brzine, odnosno voza~ koji se vozilom na putu van naselja kre}e brzinom koja je za vi{e od 50 km na sat ve}a od dozvoljene brzine (~l. 44. i 46. st. (1) i (2)); 4) voza~ koji u pogledu propu{tanja vozila postupi protivno odredbama ~lana 49.; 5) voza~ koji na mjestu na kojem je saobra}aj reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima ne zaustavi vozilo na znak crvenog svjetla (~lan 51. stav (1) ta~ka 1.); 6) voza~ koji nedozvoljeno preti~e s desne strane (~lan 58. stav (1)); 7) voza~ koji s lijeve strane preti~e vozilo koje je na kolovozu zauzelo takav polo`aj i ~iji voza~ daje takav znak da se sa sigurno{}u mo`e zaklju~iti da to vozilo skre}e ulijevo (~lan 58. stav (2)); 8) voza~ koji s lijeve strane preti~e vozilo koje se kre}e po {inama postavljenim na sredini kolovoza, ili ako ga preti~e s desne strane kad izme|u tog vozila i desne ivice kolovoza ne postoji saobra}ajna traka (~lan 58. stav (3)); 9) voza~ koji pove}ava brzinu kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo preti~e (~lan 60. stav (2)); 10) voza~ koji po~ne preticanje zaustavljene kolone vozila ili kolone vozila u kretanju (~lan 61. stav (1) ta~ka 1.); 11) voza~ koji po~ne preticanje ili obila`enje kad je voza~ vozila koje se kre}e iza njega po~eo preticanje (~lan 61. stav (1) ta~ka 2.); 12) voza~ koji po~ne preticanje kad je voza~ vozila koje se na istoj saobra}ajnoj traci kre}e ispred njega dao znak da namjerava izvr{iti preticanje ili obila`enje (~lan 61. stav (1) ta~ka 3.); 13) voza~ koji po~ne preticanje kad saobra}ajna traka kojom namjerava to u~initi nije slobodna na dovoljnom odstojanju i time ugrozi ili ometa saobra}aj iz suprotnog smjera (~lan 61. stav (1) ta~ka 4.); 14) voza~ koji po~ne preticanje ili obila`enje na saobra}ajnoj traci koja je namijenjena kretanju vozila iz suprotnog smjera ako po izvr{enom preticanju ili obila`enju ne mo`e bez ometanja ili ugro`avanja drugih u~esnika u saobra}aju ponovo zauzeti polo`aj na saobra}ajnoj traci kojom se kretao prije po~injanja preticanja ili obila`enja, kao i voza~ koji po~ne preticanje na saobra}ajnoj traci koja je namijenjena prinudnom zaustavljanju vozila (~lan 61. stav (1) ta~. 5. i 6.); 15) voza~ koji obavlja preticanje na saobra}ajnoj traci koja je namijenjena saobra}aju iz suprotnog smjera ispred vrha prijevoja puta ili u krivini gdje je preglednost nedovoljna (~lan 63.); 16) voza~ koji preti~e drugo vozilo protivno odredbama ~lana 64.; 17) voza~ koji preti~e vozilo koje je stalo ispred obilje`enog pje{a~kog prijelaza radi propu{tanja pje{aka (~lan 65.); 18) voza~ koji ne zaustavi vozilo ispred obilje`enog pje{a~kog prijelaza kad mu je datim znakom zabranjen prolaz (~lan 111. stav (1)); 19) voza~ ili goni~ stoke koji se ne zaustavi pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou ako je ure|aj za zatvaranje spu{ten, ili ako je taj ure|aj ve} po~eo da se spu{ta, ili ako se daju svjetlosni ili zvu~ni znakovi upozorenja da }e taj ure|aj po~eti da se spu{ta, odnosno da prugom nailazi voz (~lan 114.); 20) voza~ ili goni~ stoke koji se ne zaustavi pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome su postavljeni svjetlosni saobra}ajni znakovi kad se pojavi crveno trep}u}e ili crveno neprekidno svjetlo (~lan 115. stav (1)); 21) voza~ koji u saobra}aju na putu upotrebljava vozilo protivno odredbi ~lana 126. stav (5); 22) lice koje ukloni ili o{teti saobra}ajni znak ili opremu puta, ili izmijeni zna~enje saobra}ajnog znaka (~lan 132. stav (2)); 23) lice koje postupi protivno odredbi ~lana 133.; 24) u~esnik u saobra}aju koji ne postupa po zahtjevu izra`enom pomo}u znaka ili prema naredbi ovla{tenog lica (~lan 152. stav (1)); 25) voza~ koji upravlja vozilom pod djelovanjem opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje (~lan 173.); 26) voza~ koji upravlja ili po~ne upravljati vozilom u saobra}aju na putu ili voza~-instruktor dok osposobljava kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi koli~ina alkohola u krvi preko 1g/kg (~lan 174. stav (2)); 27) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom (~lan 184.); 28) voza~ koji upravlja motornim vozilom one kategorije koja nije nazna~ena u njegovoj voza~koj dozvoli (~lan 185.); 29) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja vozilom koje ne ispunjava propisane uvjete u pogledu dimenzija, ukupne mase ili osovinskog optere}enja, ili nema ispravne propisane ure|aje za upravljanje, ure|aje za zaustavljanje, ure|aje za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila, tahograf, pneumatike ili nema tahograf, ili ako ga za vrijeme vo`nje ne uklju~i (~lan 203. stav (1)); 30) voza~ koji u~estvuje u saobra}aju s neregistriranim vozilom (~lan 207.) 31) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja motornim ili priklju~nim vozilom koje nije registrirano (~lan 208. stav (1)); 32) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja motornim ili priklju~nim vozilom poslije isteka va`enja saobra}ajne dozvole ili potvrde o kori{tenju probnih tablica (~lan 211. stav 2.); 33) voza~ ili voza~-instruktor koji odbija da se izvr{i ispitivanje pomo}u odgovaraju}ih sredstava i aparata ili stru~ni pregled radi provjeravanja da li ima alkohola u organizmu ili da pokazuje znake poreme}enosti izazvane djelovanjem alkohola, odnosno da li se nalazi pod djelovanjem opojnih droga ili lijekova na kojima je ozna~eno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vo`nje (~lan 220. st. (1) i (2)); 34) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja vozilom protivno odredbi ~lana 227. (2) Za prekr{aje iz ta~.1), 2), 3), 5), 10), 11), 13), 14), 15), 17), 18), 25), 26), 32) i 33) stava (1) ovog ~lana voza~u ili voza~u-instruktoru uz kaznu izre}i }e se za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jedan mjesec do ~etiri mjeseca, a i za druge prekr{aje iz tog stava ta mjera se mo`e izre}i u istom periodu. (3) Za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana kojim je izazvana saobra}ajna nezgoda, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 1.000,00 KM, a voza~u }e se uz kaznu izre}i i za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do {est mjeseci. (4) Osim nov~ane kazne za prekr{aje iz stava (2) ovog ~lana, voza~u ili voza~u-instruktoru odre|uju se i dva kaznena boda, a za ostale prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana voza~u ili voza~u-instruktoru, osim nov~ane kazne, odre|uje se i jedan kazneni bod. ^lan 236. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 250,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) lice koje na putu ostavi o{te}eno vozilo, predmete ili materije koje mogu ometati ili ugroziti sigurnost saobra}aja (~lan 26. stav (1)); 2) voza~ koji s kolovoza ne ukloni predmete koji sa vozila padnu na put i predmete koje je prilikom zaustavljanja vozila stavio na put (~lan 26. stav (3)); 3) voza~ koji se nesmanjenom brzinom kre}e pored vozila javnog prijevoza putnika ili pored autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajali{tu, i time ugrozi lica koja u to vozilo ulaze ili iz njega izlaze (~lan 30. stav (1)); 4) voza~ koji namjerava na putu obaviti neku radnju vozilom a prethodno se nije uvjerio da to mo`e u~initi bez opasnosti za druge u~esnike u saobra}aju ili za imovinu (~lan 36.); 5) voza~ koji se ne kre}e desnom stranom kolovoza u smjeru kretanja (~lan 39. stav (1)) ili koji vozilo u kretanju dr`i protivno odredbama ~lana 39. stav (2); 6) voza~ koji na cesti sa kolovozom za promet vozila u oba smjera, na kome postoje najmanje ~etiri saobra}ajne trake, prelazi vozilom na kolovoznu traku namijenjenu za promet vozila iz suprotnog smjera (~lan 40. stav 1.); 7) voza~ koji brzinu kretanja svog vozila ne prilagodi osobinama i stanju puta i drugim saobra}ajnim uvjetima tako da vozilo ne mo`e pravovremeno da zaustavi pred preprekom koju pod datim uvjetima mo`e da predvidi (~lan 43. stav (1)); 8) voza~ koji se pribli`ava raskrsnici takvom brzinom da se ne mo`e zaustaviti i propustiti vozila koja na raskrsnici imaju prvenstvo prolaza (~lan 50. stav (2)); 9) voza~ koji obavlja preticanje ili obila`enje kad s obzirom na karakteristike puta i postoje}e okolnosti na putu u saobra}aju ili na tehni~ka svojstva vozila ugro`ava druge u~esnike u saobra}aju (~lan 58. stav (2)); 10) lice koje postupi protivno odredbama ~lana 70. stav (2); 11) voza~ koji vozilom presije~e kolonu djece, vojnika, pogrebnu povorku ili drugu organiziranu povorku koja se kre}e kolovozom (~lan 80.); 12) voza~ vozila na motorni pogon koji prilikom vu~e priklju~nog vozila postupi protivno odredbama ~lana 81.; 13) pje{ak, odnosno vodi~ ili goni~ stoke koji postupi protivno odredbi ~lana 92. stav (1); 14) goni~ stoke koji ne nadzire stoku koja se kre}e po putu (~lan 104. stav (1)); 15) voza~ koji u odnosu na pje{aka koji je stupio ili stu pa na obilje`eni pje{a~ki prijelaz postupa protivno odredbama ~lana 111. st. (2) i (3); 16) voza~ koji se vozilom pribli`ava prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na na~in protivan odredbama ~lana 113.; 17) voza~ motornog vozila koje vu~e drugo motorno vozilo ako postupi protivno odredbama ~lana 118. stav (1) i ~lana 122.; 18) voza~ ili pje{ak koji u odnosu na vozila pod pratnjom postupi protivno odredbama ~lana 125.; 19) voza~ ili pje{ak koji u odnosu na vozila s pravom prvenstva prolaza postupi protivno odredbama ~lana 126. st. (1) do (4); 20) voza~ koji vozilom prevozi teret kojim se ugro`ava sigurnost u~esnika u saobra}aju, ili nanosi {teta putu ili objektima na putu (~lan 127. stav (2) ta~ka 1.); 21) voza~ koji se vozilom kre}e saobra}ajnom trakom na kojoj je svjetlosnim saobra}ajnim znakom obilje`eno da je zabranjen saobra}aj u smjeru u kojem se on kre}e (~lan 139. stav (1)); 22) lice koje je u~estvovalo u saobra}ajnoj nesre}i ako postupi protivno odredbama ~lana 154. stav (1); 23) voza~ koji na zahtjev ovla{tenog lica ne preveze lice povrije|eno u saobra}ajnoj nesre}i do najbli`e zdravstvene ustanove (~lan 156. stav (1)); 24) ako ne postupi prema odredbama ~lana 158. st. (2) i (3); 25) vlasnik vozila koji svoje vozilo da na upravljanje licu iz ~lana 172. stav (3); 26) vlasnik vozila koji ne podnese podatke o identitetu lica kome je dao vozilo na upravljanje (~lan 172. stav (4)); 27) voza~ koji upravlja ili po~ne upravljati vozilom u saobra}aju na putu ili voza~-instruktor dok osposobljava kandidata za voza~a u prakti~nom upravljanju vozilom, kod kojeg se utvrdi da koli~ina alkohola u krvi prelazi koli~inu od 0,3 g/kg do 1 g/kg (~lan 174. stav (2)); 28) voza~ koji postupi protivno odredbama ~lana 190. stav (1); 29) vlasnik vozila ako u roku od osam dana ne vrati registarske tablice nadle`nom organu (~lan 208. stav (4)); 30) vlasnik vozila koji postupi protivno odredbama ~lana 208. stav (5); 31) voza~ koji u saobra}aju na putu u~estvuje motornim ili priklju~nim vozilom koje je upu}eno na tehni~ki pregled a nije podvrgnuto tom pregledu (~lan 231.); (2) Ako je prekr{ajem iz stava (1) ovog ~lana izazvana neposredna opasnost za drugog u~esnika u saobra}aju, ili prouzrokovana saobra}ajna nesre}a, u~inilac prekr{aja kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 300,00 KM i odredit }e mu se jedan ili dva kaznena boda, a ako je u~inilac prekr{aja voza~ motornog vozila, mo`e se izre}i i za{titna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. (3) Osim nov~ane kazne za prekr{aje iz stava (1) ovog ~lana, voza~u se odre|uju i jedan ili dva kaznena boda. ^lan 237. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) voza~ koji ne zaustavi vozilo iza vozila javnog prijevoza putnika, ili iza autobusa kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe, zaustavljenog na stajali{tu, kada lica moraju pre}i preko saobra}ajne trake ili biciklisti~ke trake kojom se njegovo vozilo kre}e (~lan 30. stav (3)); Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 485 Broj 6 - Strana 486 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. 2) voza~ koji mijenja na~in upravljanja vozilom naglim smanjivanjem brzine kretanja vozila (~lan 42. stav (1)); 3) voza~ koji se vozilom na putu u naselju kre}e brzinom koja je vi{e od 20 do 30 km na sat ve}a od dozvoljene brzine, odnosno voza~ koji se vozilom na putu van naselja kre}e brzinom koja je od 30 do 50 km na sat ve}a od dozvoljene brzine (~lan 44. i ~lan 46. st. (1) i (2)); 4) voza~ koji na raskrsnici skrene vozilom u pravcu ozna~enom zelenom svijetle}om strelicom i pri tome ometa saobra}aj vozila koja se kre}u po putu na koji ulazi, ili ne propusti pje{ake koji prelaze preko kolovoza (~lan 52. stav (1)); 5) voza~ koji u slu~ajevima iz ~lana 60. stav (3) ne pomjeri svoje vozilo ka desnoj ivici kolovoza, odnosno ne zaustavi vozilo na pogodnom mjestu; 6) voza~ koji poslije izvr{enog preticanja ili obila`enja vozilom ponovo ne zauzme polo`aj na saobra}ajnoj traci kojom se do tada kretao (~lan 62.); 7) voza~ koji vozilom preti~e drugo vozilo koje se pribli`ava obilje`enom pje{a~kom prijelazu, ili koje prelazi pje{a~ki prijelaz (~lan 65.); 8) voza~ koji prije nego {to napusti vozilo ne preduzme sve mjere kojima se spre~ava da ono samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno (~lan 78.); 9) voza~ koji svojim vozilom no}u vu~e vozilo na motorni pogon protivno odredbama ~lana 83.; 10) voza~ koji postupi protivno odredbama ~lana 90.; 11) voza~ vozila na motorni pogon koji upotrebljava svjetla za ozna~avanje vozila protivno odredbama ~lana 94.; 12) voza~ vozila na motorni pogon koji po magli ne upotrebljava propisana svjetla, ili ako ta svjetla upotrebljava na na~in suprotan odredbama ~lana 95.; 13) voza~ koji ne dr`i potrebno odstojanje kad se kre}e iza drugog vozila (~lan 96.); 14) voza~ vozila na motorni pogon ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg, ili mu je du`ina ve}a od sedam metara, ako ne dr`i svoje vozilo na propisanom odstojanju od istog takvog vozila ispred sebe (~lan 97. stav (1)); 15) voza~ motocikla i lahkog motocikla i lica koja se prevoze tim vozilom ako u saobra}aju na putu ne nose odgovaraju}u za{titnu kacigu za vrijeme vo`nje (~lan 102.); 16) pje{ak koji na obilje`enom pje{a~kom prijelazu na kome je saobra}aj pje{aka reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima za pje{ake ne postupi prema tim znakovima (~lan 109. stav (1)); 17) u~esnik u saobra}aju koji je prilikom prela`enja preko `eljezni~ke pruge u istom nivou postupio protivno odredbama ~lana 115. st. (2) i (3); 18) pje{ak, goni~ stoke i voza~ vozila koje se ne smatra motornim vozilom, ili voza~ motornog vozila koje ne mo`e razviti brzinu od najmanje 40 km na sat ako se kre}u po autoputu ili putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila ili brzom putu (~lan 116. st. (1) i (2) i ~lan 120.); 19) voza~ motornog vozila koji zaustavi vozilo na autoputu ili na autoputu obavlja polukru`no okretanje vozilom iz jednog smjera saobra}aja u suprotni smjer, ili kretanje unazad (~lan 117. st. (1) i (3)); 20) voza~ motornog vozila koji postupi protivno odredbi ~lana 120.; 21) voza~ koji vozilom na putu kroz tunel izvodi radnje ~ije je izvo|enje u tunelu zabranjeno (~lan 123.); 22) voza~ vozila na motorni pogon koji za vrijeme kretanja kroz tunel ne dr`i upaljena kratka svjetla za osvjetljavanje puta (~lan 124.); 23) voza~ koji upravlja vozilom koje je optere}eno protivno odredbi ~lana 127. stav (1); 24) voza~ koji optereti vozilo kojim upravlja protivno odredbama ~lana 127. stav (2) ta~. od 2. do 5.; 25) voza~ koji u pogledu smje{taja tereta na vozilu ili u pogledu ozna~avanja tereta postupi protivno odredbama ~lana 128.; 26) voza~ koji teret na vozilu no}u, kao i danju u slu~aju smanjene vidljivosti, ne ozna~i na na~in iz ~lana 129.; 27) voza~ koji postupa suprotno odredbama ~lana 186. st. (7) i (8); 28) voza~ koji teretnim motornim vozilom ~ija je najve}a dozvoljena masa ve}a od 3.500 kg ili autobusom upravlja neprekidno du`e od 4 sata i 30 minuta, ili kad u toku 24 sata upravlja du`e od devet sati (~lan 199. st. (1) i (3)); 29) voza~ koji postupa protivno odredbi ~lana 200. stav (2); 30) voza~ koji postupa protivno odredbi ~lana 209. stav (4). (2) Ako je prekr{ajem iz stava (1) izazvana saobra}ajna nesre}a, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 do 200,00 KM, a ako je u~inilac prekr{aja voza~ motornog vozila, odredit }e mu se jedan ili dva kaznena boda. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kojim je izazvana saobra}ajna nesre}a, voza~u se mo`e izre}i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. ^lan 238. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 40,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) voza~ koji upravlja vozilom za prijevoz djece koje nije obilje`eno posebnim znakom (~lan 30. stav (5)); 2) voza~ koji ne omogu}i uklju~ivanje u saobra}aj vozilu javnog gradskog prijevoza putnika, ili posebno obilje`enom vozilu za prijevoz djece, kad ta vozila izlaze sa stajali{ta (~lan 31. stav (1)); 3) voza~ vozila javnog gradskog prijevoza putnika, kao i voza~ posebno obilje`enog vozila za prijevoz djece, koji prilikom uklju~ivanja u saobra}aj sa stajali{ta postupi protivno odredbi ~lana 31. stav (2); 4) voza~ koji prilikom upravljanja vozilom koristi mobilni telefon protivno odredbama ~lana 33.; 5) voza~ ~ije vozilo, protivno odredbama ~lana 35. stav (1) ima na prednjoj strani svjetlosne, svjetlosno-signalne i reflektuju}e ure|aje ili materije koji daju svjetla crvene boje, a na zadnjoj strani svjetla bijele boje; 6) voza~ koji prilikom znatnijeg smanjivanja brzine kretanja vozila postupi protivno odredbi ~lana 42. stav (2); 7) voza~ koji prilikom pokretanja vozila iz mjesta naglo pove}ava brzinu kretanja na na~in da dolazi do stvaranja prekomjerne buke i {kripe (~lan 43. stav (3)); 8) voza~ koji prilikom prolaza kroz raskrsnicu postupi protivno odredbi ~lana 50. stav (3); 9) voza~ koji se vozilom ne kre}e u obaveznom pravcu ozna~enom zelenim svjetlom u obliku zelene svijetle}e strelice (~lan 52. stav (2)); 10) voza~ koji obavlja mimoila`enje protivno odredbama ~lana 55.; 11) voza~ koji u slu~aju iz ~lana 60. stav (1) ne pomjeri svoje vozilo ka desnoj ivici kolovoza; 12) voza~ koji pri preticanju ne dr`i svoje vozilo na potrebnom rastojanju od vozila koje preti~e (~lan 62.); 13) voza~ koji pri zaustavljanju ili parkiranju vozila ne postupi prema odredbama ~lana 70.; 14) voza~ koji zaustavi ili parkira svoje vozilo protivno odredbama ~l. 73. i 74.; 15) voza~ koji vozilo zaustavljeno na kolovozu ne obilje`i posebnim znakom na na~in propisan u ~lanu 77.; 16) voza~ motornog vozila koji pri vu~i drugog motornog vozila postupi suprotno ~lanu 81.stav (4); 17) voza~ koji vu~e neispravno vozilo na motorni pogon protivno odredbama ~lana 85. st. (2) i (3); 18) voza~ koji vu~e natovareno teretno motorno vozilo, odnosno traktor s priklju~nim vozilom protivno odredbama ~lana 87.; 19) voza~ koji pri vu~enju neispravnog vozila na motorni pogon postupi protivno odredbama ~lana 89.; 20) voza~ vozila na motorni pogon koji u pogledu upotrebe kratkih svjetala postupi protivno odredbama ~lana 93. stav (2); 21) voza~ bicikla, bicikla s motorom ili lahkog motocikla ili motocikla koji se ne kre}e na na~in propisan u ~lanu 99.; 22) voza~ bicikla, bicikla s motorom ili lahkog motocikla ili motocikla koji postupi protivno odredbama ~lana 100.; 23) voza~ bicikla, bicikla s motorom, lahkog motocikla ili motocikla koji prevozi drugo lice protivno odredbama ~lana 101.; 24) voza~ bicikla i bicikla s motorom i lica koja se prevoze tim vozilom ako u saobra}aju na putu ne nose odgovaraju}u za{titnu kacigu za vrijeme vo`nje (~lan 102.); 25) voza~ zapre`nog vozila koji ne upravlja zapre`nim vozilom koje se kre}e po putu, ili koji zapre`no vozilo ostavi bez nadzora na putu (~lan 103.); 26) pje{ak koji se nepotrebno zadr`ava na kolovozu ili se kre}e po kolovozu na na~in kojim se ometa ili spre~ava saobra}aj vozila (~lan 105.); 27) pje{ak koji se na putu koji ima trotoar ili drugu povr{inu odre|enu za kretanje pje{aka kre}e kolovozom (~lan 106. stav (1)); 28) pje{ak koji preko kolovoza i biciklisti~ke staze ili trake prelazi na na~in protivan odredbama ~lana 108.; 29) pje{ak koji na obilje`enom pje{a~kom prijelazu postupi protivno odredbama ~lana 109. st. (2) i (3); 30) pje{ak koji prilikom prela`enja preko kolovoza na mjestu na kome nije obilje`en pje{a~ki prijelaz ometa saobra}aj vozila (~lan 110.); 31) voza~ koji ometa prolaz pje{aka koji su stupili na obilje`eni pje{a~ki prijelaz na kome je saobra}aj reguliran svjetlosnim saobra}ajnim znakovima, ili znakovima koje daje ovla{teno lice, a kojima je na takvom prijelazu dozvoljen prolaz (~lan 111. stav (1)); 32) voza~ motornog vozila koji na putu rezerviranom za saobra}aj motornih vozila postupi protivno odredbama ~lana 117. st. (1) i (3) i ~lana 118. stav (1) i ~l. 120. i 122.; 33) voza~ koji ne zaustavi svoje vozilo na posebnoj traci za prinudno zaustavljanje vozila i ne preduzme potrebne mjere da ga {to prije ukloni s kolovoza autoputa ili puta rezerviranog za saobra}aj motornih vozila ili brzog puta (~lan 117. stav (2)); 34) voza~ motornog vozila koji se na autoputu ne kre}e krajnjom desnom saobra}ajnom trakom koja nije zauzeta vozilima u koloni (~lan 119.); 35) voza~ motornog vozila koji prilikom uklju~ivanja na autoput, odnosno isklju~ivanja s autoputa postupi protivno odredbama ~lana 121.; 36) u~esnik u saobra}aju koji se ne pridr`ava ograni~enja, zabrana ili obaveza izra`enih pomo}u postavljenih saobra}ajnih znakova, osim saobra}ajnih znakova ograni~enja brzine (~lan 130. stav (4)); 37) ako ne obilje`i vozilo posebnim znakom (~lan 186. stav (9)); 38) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja vozilom koje nema ispravne propisane ure|aje i opremu osim ure|aja za upravljanje, ure|aja za zaustavljanje, ure|aja za spajanje vu~nog i priklju~nog vozila, tahografa i pneumatika (~lan 203. stav (1)); 39) voza~ motornog i priklju~nog vozila registriranog u stranoj zemlji ako nema va`e}u saobra}ajnu dozvolu, registarske tablice i me|unarodnu oznaku zemlje registracije prema odredbama ~lana 212. (2) Ako je prekr{ajem iz stava (1) izazvana saobra}ajna nesre}a, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 200,00 KM, a ako je u~inilac prekr{aja voza~ motornog vozila, odredit }e mu se jedan kazneni bod. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kojim je izazvana saobra}ajna nesre}a, voza~u motornog vozila mo`e se izre}i i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. ^lan 239. (1) Nov~anom kaznom u iznosu od 30,00 KM kaznit }e se za prekr{aj: 1) lice koje se prevozi vozilom ako na bilo koji na~in ometa voza~a u upravljanju vozilom, ili ako uti~e na njega da upravlja vozilom na na~in kojim se umanjuje sigurnost saobra}aja (~lan 32.); 2) voza~ ili drugo lice koje se za vrijeme vo`nje u motornom vozilu ne ve`e sigurnosnim pojasevima (~lan 34. stav (1)); 3) voza~ koji u putni~kom automobilu prevozi dijete protivno odredbi ~lana 34. stav (2); 4) voza~ koji prije obavljanja odre|enih radnji vozilom ne obavijesti o svojoj namjeri druge u~esnike u saobra}aju (~lan 37.); 5) voza~ koji za kretanje svog vozila koristi put, odnosno kolovoz ili saobra}ajnu traku, odnosno stazu koja nije namijenjena za saobra}aj one vrste vozila kojoj to vozilo pripada (~lan 38.); 6) voza~ koji prilikom kretanja vozila unazad postupi protivno odredbama ~lana 41.; 7) voza~ koji smanji brzinu kretanja vozila do te mjere da svojim vozilom pri~injava smetnje normalnom odvijanju saobra}aja (~lan 43. stav (2)); 8) voza~ koji se vozilom na putu van naselja kre}e brzinom koja je od 10 do 20 km na sat ve}a od dozvoljene brzine (~lan 44. st. (3) i (4) i ~lan 46. st. (1) i (2)); 9) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja vozilom na kome nema propisanu oznaku najve}e dozvoljene brzine za to vozilo (~lan 46. stav (3)); 10) voza~ koji prilikom skretanja postupi protivno odredbama ~lana 48.; 11) voza~ koji prilikom napu{tanja raskrsnice u slu~aju iz ~lana 53., ne propusti sve u~esnike u saobra}aju koji se kre}u pravcem u kome je saobra}aj otvoren; 12) voza~ kome je svjetlosnim saobra}ajnim znakom dozvoljen ulazak u raskrsnicu ako vozilom u|e u raskrsnicu i ako je gustina saobra}aja takva da se na raskrsnici mora zaustaviti i na taj na~in ometa ili Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 487 Broj 6 - Strana 488 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. onemogu}ava saobra}aj drugih vozila koja dolaze s bo~nih kolovoza (~lan 54.); 13) voza~ koji obavlja mimoila`enje protivno odredbama ~l. 55. i 56.; 14) voza~ koji obavlja obila`enje protivno odredbama ~lana 59. stav (1); 15) voza~ koji prilikom davanja zvu~nih znakova upozorenja postupi protivno odredbama ~lana 67.; 16) voza~ koji zaustavi ili parkira vozilo protivno odredbama ~lana 71.; 17) lice koje na zaustavljenom ili parkiranom vozilu otvara vrata i time ometa kretanje drugih u~esnika u saobra}aju ili ugro`ava sigurnost saobra}aja (~lan 72.); 18) voza~ vozila na motorni pogon koji svojim vozilom vu~e drugo vozilo protivno odredbama ~lana 81.; 19) voza~ koji prilikom vu~enja vozila na motorni pogon ne postupi na na~in propisan u ~lanu 84.; 20) lice koje upravlja neispravnim vozilom na motorni pogon koje se vu~e pomo}u u`eta ili krute veze ako nema odgovaraju}u dozvolu (~lan 86.); 21) voza~ koji neispravno vozilo na motorni pogon vu~e pomo}u u`eta ako je odstojanje izme|u vu~nog i vu~enog vozila kra}e od propisanog (~lan 88.); 22) voza~ koji upravlja motornim vozilom bez upaljenog kratkog svjetla (~lan 90. ta~. 1.) 23) goni~ stoke koji stoku ne dr`i {to bli`e desnoj ivici puta (~lan 104. stav (1)); 24) pje{ak koji se po kolovozu kre}e protivno odredbama ~l. 106. i 107.; 25) voza~ koji postupi suprotno ~lanu 112.; 26) pje{ak koji se ne zaustavi pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou ako je ure|aj za zatvaranje saobra}aja spu{ten, ili ako se taj ure|aj ve} po~eo spu{tati, ili ako se daju svjetlosni i zvu~ni znakovi koji upozoravaju da }e se taj ure|aj po~eti spu{tati, odnosno da se prijelazu puta preko `eljezni~ke pruge pribli`ava vozilo koje se kre}e po {inama (~lan 114.); 27) pje{ak koji se ne zaustavi pred prijelazom puta preko `eljezni~ke pruge u istom nivou na kome su postavljeni svjetlosni saobra}ajni znakovi, kad se pojavi crveno trep}u}e svjetlo ili crveno neprekidno svjetlo (~lan 115. stav (1)); 28) voza~ koji u saobra}aju na putu upravlja motornim vozilom a njegovoj voza~koj dozvoli je istekao rok va`enja (~lan 172. stav (1)); 29) voza~ koji kod sebe nema odgovaraju}u va`e}u voza~ku dozvolu ili je ne poka`e na zahtjev ovla{tenog lica (~lan 172. stav (2); 30) ako voza~ za vrijeme upravljanja motornim vozilom ne koristi pomagala koja su upisana u obrazac njegove voza~ke dozvole (~lan 172. stav (5)); 31) voza~-instruktor koji na putu osposobljava kandidata za voza~a na motornom vozilu koje nije ozna~eno posebnim tablicama (~lan 183. stav (1)); 32) voza~ motornog vozila koje nema propisan broj registarskih tablica ili na kome su te tablice postavljene tako da se dobro ne vide ili nisu ~itke (~lan 210.); 33) voza~ koji nema kod sebe va`e}u potvrdu za kori{tenje probnih tablica ili je ne poka`e na zahtjev ovla{tenog lica (~lan 211. stav (2)); 34) voza~ koji nema kod sebe va`e}u saobra}ajnu dozvolu za vozilo kojim upravlja ili je ne poka`e na zahtjev ovla{tenog lica (~lan 211. stav (1) i ~lan 212.); (2) Ako je prekr{ajem iz stava (1) izazvana saobra}ajna nesre}a, u~inilac }e se kazniti nov~anom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 150,00 KM, a ako je u~inilac prekr{aja voza~ motornog vozila, odredit }e mu se jedan kazneni bod. (3) Za prekr{aj iz stava (1) kojim je izazvana saobra}ajna nesre}a, voza~u motornog vozila mo`e se izre}i i zabrana upravljanja motornim vozilom u trajanju do dva mjeseca. ^lan 240. Svi prihodi nastali primjenom ovog Zakona, pripadaju nadle`nim organima, u skladu s ~lanom 2. ovog Zakona. ^lan 241. Provo|enje ovog Zakona, pokretanje i vo|enje postupka za prekr{aje i preduzimanje drugih mjera za provo|enje ovog Zakona vr{e nadle`ni organi. ^lan 242. Izricanje nov~ane kazne u iznosu do 50,00 KM na licu mjesta, odnosno izdavanje prekr{ajnog naloga obavlja ovla{teno lice nadle`nog organa za poslove kontrole i reguliranja saobra}aja na putevima u entitetima, kantonima i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine. ^lan 243. Ako je odlukom nadle`nog organa zabranjeno voza~u-instruktoru upravljanje motornim vozilom, voza~-instruktor ne smije se baviti obu~avanjem kandidata za voza~a u upravljanju motornim vozilom za vrijeme trajanja te zabrane. ^lan 244. (1) O izre~enim kaznama, zabranama upravljanja motornim vozilima, saobra}ajnim nesre}ama, posljedicama saobra}ajnih nesre}a, motornim i priklju~nim vozilima i voza~ima motornih vozila vodi se evidencija prema mjestu prebivali{ta. (2) Nadle`ni or gan koji izrekne kaznu ili zabranu upravljanja motornim vozilom, ili drugu mjeru propisanu zakonom entiteta, kantona i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine du`an je obavijestiti o tome or gan koji vodi evidenciju o tim kaznama, zabranama i mjerama. (3) Podatke iz evidencije predvi|ene u stavu (1) ovog ~lana mogu koristiti: pravosudni organi, organi koji vode prekr{ajni, odnosno administrativni postupak, policija, dr`avni organi, zdravstvene ustanove, preduze}a, obrazovne ustanove i nevladine organizacije koje se bave pitanjima sigurnosti saobra}aja na putevima, kao i preduze}a koja obavljaju javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe. (4) Evidencija o izre~enim kaznama, zabranama i mjerama iz stava (2) ovog ~lana voza~ima motornih vozila i motornim vozilima vodi se kod nadle`nog organa prema mjestu prebivali{ta. ^lan 245. (1) Trajanje za{titne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ra~una se od dana upisa za{titne mjere u voza~ku dozvolu za onu kategoriju ili potkategoriju za koju je zabrana izre~ena. (2) Vrijeme provedeno na izdr`avanju kazne zatvora ne ra~una se u vrijeme trajanja zabrane upravljanja motornim vozilom. ^lan 246. (1) Nadle`ni or gan koji vodi prekr{ajni postupak, u skladu s propisom entiteta, kantona ili Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine, mo`e odgoditi izvr{enje zabrane upravljanja motornim vozilom osim za prekr{aj iz ta~. 25), 26), 32) i 33) ~lana 235. ovog Zakona, pod uvjetom da u~inilac prekr{aja u odre|enom roku, koji ne mo`e biti kra}i od {est mjeseci ni du`i od jedne godine, ne u~ini prekr{aj za koji se mo`e izre}i ta zabrana. (2) Odgo|eno izvr{enje zabrane iz stava (1) opozvat }e se ako u~inilac prekr{aja u roku za koji je izvr{enje odgo|eno u~ini novi prekr{aj za koji je propisano izricanje ili mogu}nost izricanja zabrane upravljanja motornim vozilom. (3) Izvr{enje mjere iz stava (2) ovog ~lana ne mo`e se odga|ati. ^lan 247. Pod uvjetom reciprociteta, protiv voza~a koji ima prebivali{te u Bosni i Hercegovini, a u stranoj zemlji u~ini saobra}ajni prekr{aj prema propisima te zemlje, u Bosni i Hercegovini pokrenut }e se prekr{ajni postupak ako to zahtijeva nadle`ni strani or gan a voza~ za taj prekr{aj mo`e biti ka`njen na osnovu ovog Zakona ako za taj prekr{aj nije bio ka`njen u zemlji u kojoj je prekr{aj u~injen. ^lan 248. (1) Ako voza~ koji ima stranu voza~ku dozvolu na teritoriji Bosne i Hercegovine u~ini prekr{aj za koji je ovim Zakonom predvi|eno da se mora ili mo`e izre}i zabrana upravljanja motornim vozilom, tom voza~u, umjesto zabrane upravljanja motornim vozilom, mo`e se izre}i zabrana kori{tenja strane voza~ke dozvole u istom trajanju. (2) Zabrana kori{tenja strane voza~ke dozvole je zabrana voza~u kome je izre~ena da na teritoriji Bosne i Hercegovine upravlja motornim vozilom one kategorije ili onih kategorija na koje se zabrana odnosi. ^lan 249. Ako maloljetnik u~ini radnju koja je ovim Zakonom utvr|ena kao prekr{aj, kaznit }e se roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnika, nov~anom kaznom propisanom za u~injeni prekr{aj ako je taj prekr{aj u~injen kao posljedica propusta du`nog staranja o maloljetniku. ^lan 250. Voza~-instruktor pod ~ijim se nadzorom kandidat za voza~a obu~ava u upravljanju motornim vozilom u saobra}aju na putu, kaznit }e se za prekr{aj koji u~ini kandidat za voza~a, osim ako nije bio u stanju sprije~iti prekr{aj. XII. VIJE]E ZA SIGURNOST SAOBRA]AJA ^lan 251. (1) S ciljem unapre|enja saobra}ajno-obrazovnog rada, saobra}ajne kulture i koordiniranja svih subjekata koji svojim djelovanjem mogu doprinijeti ve}oj sigurnosti saobra}aja, osniva se Vije}e za sigurnost saobra}aja (u daljnjem tekstu:Vije}e). (2) Sredstva za rad Vije}a osiguravaju se iz bud`eta institucija Bosne i Hercegovine i me|unarodnih obaveza Bosne i Hercegovine. (3) ^lanovi Vije}a imenuju se iz reda stru~njaka za oblast saobra}aja na putevima, nadle`nih ministarstava i organa koji upravljaju putevima. (4) Broj ~lanova, na~in imenovanja predsjednika i ~lanova Vije}a, kao i djelokrug uredit }e se pravilnikom koji donosi ministar, uz saglasnost Vije}a ministara Bosne i Hercegovine. XIII. OVLA[TENJA ZA DONO[ENJE PROPISA ZA IZVR[ENJE OVOG ZAKONA ^lan 252. Ovla{}uje se ministar da sam ili u saradnji s odgovaraju}im nadle`nim organom donese bli`e propise o: 1) certificiranju vozila i uvjetima koje organizacije za certificiranje vozila moraju ispuniti (~lan 6.); 2) osnovnim uvjetima koje putevi, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa stanovi{ta sigurnosti saobra}aja (~lan 11.); 3) vo|enju evidencije o javnim putevima i objektima na njima (~lan 13.); 4) obilje`avanju vozila kojim upravlja lice s o{te}enim ekstremitetima (~lan 29.); 5) postavljanju preventivnih izbo~ina (~lan 47.); 6) o turisti~koj i ostaloj signalizaciji na putu (~lan 144.); 7) saobra}ajnim znakovima i signalizaciji na putevima, na~inu obilje`avanja radova i prepreka na putu i znakovima koje u~esnicima u saobra}aju daje ovla{teno lice (~lan 153.); 8) obliku i sadr`aju obrasca evropskog izvje{taja o saobra}ajnoj nesre}i (~lan 158.); 9) saobra}aju u zimskim uvjetima (~lan 170.); 10) o organiziranju obuke za osposobljavanje pru`anja prve pomo}i (~lan 178.); 11) na~inu i uvjetima za dobivanje licence za ispitiva~a (~lan 179.); 12) sticanju zvanja instruktora vo`nje (~lan 181.); 13) osposobljavanju voza~a motornih vozila (~lan 183.); 14) posebnom znaku za lica koja prvi put steknu voza~ku dozvolu (~lan 186.); 15) obrascu voza~ke dozvole, kategorijama i potkatego - rijama motornih i priklju~nih vozila i na~inu upisa kategorije i potkategorije u voza~ku dozvolu, postupku i na~inu izdavanja, produ`enja va`enja i zamjene voza~ke dozvole i strane voza~ke dozvole i na~inu vo|enja evidencije o voza~kim dozvolama (~lan 187.); 16) obrascu i sadr`aju me|unarodne voza~ke dozvole, postupku i na~inu izdavanja, na~inu davanja ovla{tenja auto-moto klubovima/savezima i auto-moto dru{tvima i na~inu vo|enja evidencije o izdatim voza~kim dozvolama (~lan 192.); 17) zdravstvenim uvjetima koje moraju ispunjavati voza~i motornih vozila (~lan 198.); 18) ukupnom trajanju upravljanja vozilom, odmoru voza~a i na~inu rada udvojenih posada u vozilima, u obimu koji uti~e na sigurno upravljanje motornim vozilom, kao i obrascu individualne kontrolne knji`ice i uputstvu za njeno popunjavanje (~lan 202.); 19) dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom optere}enju vozila, o ure|ajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati ure|aji i oprema u saobra}aju na putevima (~lan 203.); 20) homologaciji vozila i dijelova (~lan 205.); 21) postupku registracije i izdavanja saobra}ajne dozvole i knji`ice vozila, o izgledu me|unarodne oznake Bosne i Hercegovine i o dimenzijama, obliku i boji, sadr`aju, vrsti i kvalitetu materijala registarskih tablica (~lan 215.); 22) tehni~kim pregledima i uvjetima koje moraju ispuniti organizacije za obavljanje tehni~kih pregleda (~lan 219.). XIV. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 253. Propisi iz ~lana 252. ovog Zakona bit }e doneseni u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 254. (1) Voza~ima koji, u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi u Bosni i Hercegovini, imaju pravo upravljati motornim i priklju~nim vozilima odre|ene kategorije bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje motornim i priklju~nim vozilima odre|ene kategorije tako da: Utorak, 31. 1. 2006. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 6 - Strana 489 Broj 6 - Strana 490 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 31. 1. 2006. 1) voza~ima koji imaju pravo upravljati vozilom kategorije A bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorije A i potkategorije A1; 2) voza~ima koji imaju pravo upravljati vozilom kategorije B bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B i BE i potkategorije B1; 3) voza~ima koji imaju pravo upravljati vozilom kategorije C bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B i C i potkategorija B1 i C1; 4) voza~ima koji imaju pravo upravljati vozilom kategorije D bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorija B,C i D i potkategorija B1, C1 i D1; 5) voza~ima koji imaju pravo upravljati priklju~nim vozilom kategorije E, koja je va`ila uz kategoriju C, bit }e izdata voza~ka dozvola za upravljanje vozilima kategorija BE, CE i DE i potkategorija C1E i D1E. (2) Kandidati za voza~a motornih vozila koji su obuku po~eli u skladu sa zakonodavstvom koje je bilo na snazi u vrijeme po~etka obuke, zavr{it }e obuku u skladu s istim zakonodavstvom. ^lan 255. (1) Nadle`ni organi uskladit }e zakone iz svoje nadle`nosti s ovim Zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. (2) Nadle`ni organi uredit }e sva pitanja iz svoje nadle`nosti utvr|ena ovim Zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ^lan 256. (1) Ovaj Zakon stu pa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a primjenjivat }e se nakon {est mjeseci od dana stupanja na snagu. (2) Ovaj Zakon bit }e objavljen i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 262/05 22. decembra 2005. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Mustafa Pamuk, s. r. Temeljem ~lanka IV.4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na 71. sjednici Zastupni~koga doma, odr`anoj 21. prosinca 2005., i na 52. sjednici Doma naroda, odr`anoj 22. prosinca 2005., usvojila je ZAKON O OSNOVAMA SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA U BOSNI I HERCEGOVINI I. TEMELJNE ODREDBE ^lanak 1. Ovim se Zakonom utvr|uju: temeljna na~ela me|usobnih odnosa i pona{anja sudionika u prometu i drugih subjekata u prometu, osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati ceste glede sigurnosti prometa na cestama, vo|enje Centralnoga registra voza~a i vozila, pravila prometa na cestama, sustav prometnih znakova i znakova koje daju ovla{tene osobe, du`nosti u slu~aju prometne nezgode, podu~avanje kandidata za voza~a, uvjeti za stjecanje prava upravljanja motornim vozilima, polaganje voza~kih ispita, uvjeti za ure|aje i opremu vozila, dimenzije, ukupna masa i osovinsko optere}enje vozila, osnovni uvjeti kojima moraju udovoljavati vozila u prometu, rad strukovnih organizacija u Bosni i Hercegovini te druga pitanja iz podru~ja sigurnosti prometa na cestama koja su jedinstvena za cijeli teritorij Bosne i Hercegovine. ^lanak 2. Tijela Bosne i Hercegovine, entitetska i kantonalna tijela i tijela Br~ko Distrikta i tijela lokalne samouprave i lokalne uprave u gradovima i op}inama (u daljnjem tekstu: mjerodavna tijela) osigurat }e provedbu ovoga Zakona i u sklopu svoje mjerodavnosti donositi propise i poduzimati druge potrebne mjere za njegovu dosljednu provedbu. ^lanak 3. (1) Sudionici u prometu du`ni su po{tivati odredbe ovoga Zakona i druge propise iz podru~ja sigurnosti prometa na cestama, razvijati hu mane odnose me|u ljudima radi za{tite zdravlja i `ivota drugih osoba, a naro~ito djece, invalida, starih i nemo}nih osoba, i brinuti o za{titi `ivotne sredine. (2) Sudionici u prometu ne smiju ometati promet, o{te}ivati cestu, objekte i opremu na cesti. ^lanak 4. (1) Ceste namijenjene za promet moraju biti prilago|ene za siguran i nesmetan promet te odgovarati osnovnim uvjetima propisanim ovim Zakonom, a poduze}a i javne slu`be koje odr`avaju javne ceste ili im je povjereno odr`avanje javnih cesta moraju ih odr`avati tako da se na njima u svim uvjetima mo`e odvijati siguran i nesmetan promet. (2) Poduze}a, javne slu`be i druga tijela koja brinu o cestama i odr`avaju ih du`ni su organizirati i trajno kontrolirati stanje i odr`avanje javnih cesta, objekata, prometne signalizacije i opreme na cestama radi sigurnog i nesmetanog prometa. (3) Poduze}a i javne slu`be iz stavka (1) ovoga ~lanka du`na su pravodobno otklanjati sve nedostatke usljed kojih na odre|enim mjestima dolazi do prometnih nezgoda. (4) U slu~aju pretrpljene {tete usljed neodgovaraju}eg odr`avanja javnih cesta, vjerovnik se namiruje sukladno Zakonu o cestama. ^lanak 5. Poduze}a, obrazovne organizacije, ustanove i druge pravne ili fizi~ke osobe koje {koluju ili podu~avaju kandidate za voza~e motornih vozila, du`na su izvoditi poduku na na~in koji }e osigurati da kandidati nau~e i usvoje pravila prometa i etiku u prometu, ovladaju tehnikom upravljanja vozilom i steknu ostalo znanje i vje{tine potrebne za sigurno sudjelovanje u prometu na cestama. ^lanak 6. (1) Poduze}a, ustanove i druge pravne ili fizi~ke osobe kada proizvode, odr`avaju, popravljaju ili preure|uju vozila i pu{taju u promet vozila, ure|aje, rezervne dijelove i opremu za vozila du`na su vozila, ure|aje, dijelove i opremu proizvoditi, pu{tati u promet, odr`avati, odnosno popravljati prema uvjetima propisanim za sigurno sudjelovanje vozila u prometu na cestama. (2) Pojedina~no proizvedena, preure|ena ili u ve}em opsegu popravljana vozila prije pu{tanja u promet moraju biti certificirana u ovla{tenoj organizaciji koja obavlja certificiranje vozila. (3) Bli`e odredbe o na~inu i postupku certificiranja i uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za certificiranje vozila pravilnikom propisuje ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar), u suradnji s tijelom mjerodavnim za unutarnje poslove. ^lanak 7. Poduze}a, ustanove, pravne ili fizi~ke osobe i druga tijela koja posjeduju vlastita vozila du`na su brinuti o tomu da voza~i njihovih vozila ispunjavaju propisane zdravstvene i druge uvjete za sigurno upravljanje vozilima i da osiguraju da
Zakon o konkurenciji BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 48/05 19.07.2005 SG BiH 80/09, SG BiH 76/07 konkurencija,zakon,bih Broj 48 - Strana 4032 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 19. 7. 2005. (2) Rok zastare ra~una}e se od dana kada je rje{ewe postalo kona~no. (3) Rok zastare prekida se: a) objavqivawem rje{ewa kojim se mijewa prvobitni iznos nov~ane kazne ili periodi~nog pla}awa kazne ili odbijawa tu`be za promjenu; b) svaki postupak Konkurencijskog savjeta koji ima za ciq izvr{ewe pla}awa nov~ane kazne ili periodi~nog pla}awa kazne. (4) Prekidom roka zastare rok se po~iwe ponovo ra~unati. (5) Rok zastare za izv{ewe nov~ane kazne prekida se za vremenski pe riod: a) dok je odobreno vrijeme isplate; b) dok je obustavqeno izvr{ewe pla}awa prema odluci nadle`nog suda. VI - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 57. (Prelazni pe riod) (1) Poslove kancelarija za konkurenciju uspostavqenih ovim zakonom do 31. decembra 2005. godine obavqa}e Kancelarije za konkurenciju i za{titu potro{a~a (u daqem tekstu: KKZP), formirane na osnovu Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/01). (2) Od 1. januara 2006. godine dio KKZP koje obavqaju poslove iz oblasti konkurencije nastavqaju obavqati poslove u sastavu Konkurencijskog savjeta, u skladu sa ~lanom 20. ovog zakona. (3) Od 1. januara 2006. godine nadle`nosti KKZP iz oblasti za{tite potro{a~a obavqa}e tijela uspostavqena propisima iz oblasti za{tite potro{a~a. (4) Od 1. januara 2006. godine Konkurencijski savjet preuze}e zaposlenike KKZP koje obavqaju poslove u oblasti konkurencije, u skladu sa Zakonom o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04 i 37/04), kao i opremu i osnovna sredstva koja im pripadaju. (5) Sta tus zaposlenih u KKZP koje obavqaju poslove za{tite potro{a~a bi}e regulisan propisima iz oblasti za{tite potro{a~a. (6) Broj zaposlenih u KKZP koje obavqaju poslove u oblasti konkurencije do 31. decembra 2005. godine ne mo`e se pove}avati bez saglasnosti Konkurencijskog savjeta. ^lan 58. (Dono{ewe podzakonskih akata) Konkurencijski savjet u roku od 6 {est mjeseci od dana stupawa na snagu Zakona donije}e podzakonske i druge akte koji se odnose na sprovo|ewe odredaba ovog zakona. ^lan 59. (Ranije pokrenuti postupci) Postupci zapo~eti pred Konkurencijskim savjetom prema odredbama Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/01), a nisu okon~ani do dana stupawa na snagu ovog zakona, nastavi}e se po odredbama ovog zakona. ^lan 60. (Prihodi od taksi i nov~anih kazni) Takse i nov~ane kazne izre~ene odlukama Konkurencijskog savjeta prihodi su buxeta institucija Bosne i Hercegovine. ^lan 61. (Objava) Danom stupawa na snagu ovog zakona prestaje da va`i Zakon o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/01), osim odredaba koje se odnose na nadle`nosti KKZP koje se primjewuju do 31. decembra 2005. godine. ^lan 62. (Stupawe na snagu) Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a objavi}e se u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 193/05 29. juna 2005. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik Xaferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r. Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Doma naroda, odr`anoj 29. juna 2005. godine, i na sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 29. juna 2005. godine, usvojila je ZAKON O KONKURENCIJI I - OP]E ODREDBE ^lan 1. (Predmet) Ovim zakonom ure|uju se pravila, mjere i postupci za{tite tr`i{ne konkurencije, nadle`nosti i na~in rada Konkurencijskog vije}a na za{titi i promociji tr`i{ne konkurencije u Bosni i Hercegovini. ^lan 2. (Primjena) (1) Ovaj zakon primjenjuje se na sva pravna i fizi~ka lica koja posredno ili neposredno u~estvuju u prometu roba i usluga i koja svojim djelovanjem spre~avaju, ograni~avaju ili naru{avaju tr`i{nu konkurenciju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ili zna~ajnijem dijelu tr`i{ta (u daljnjem tekstu: privredni subjekti), i to na: a) privredna dru{tva, preduze}a i preduzetnike, bez obzira na oblik vlasni{tva, sjedi{te ili prebivali{te; b) organe dr`avne uprave i lokalne samouprave, kada posredno ili neposredno u~estvuju ili utje~u na tr`i{te; c) ostala fizi~ka i pravna lica koja neposredno ili posredno, stalno, povremeno ili jednokratno u~estvuju na tr`i{tu, bez obzira na pravni sta tus, na oblik vlasni{tva, sjedi{te ili prebivali{te, kao {to su udru`enja, sportske organizacije, ustanove, zadruge, nosioci prava intelektualne svojine. (2) Ovaj zakon primjenjuje se i na privredne subjekte koji imaju kontrolu nad drugim privrednim subjektima. Kontrolirani privredni subjekt je subjekt u kojem drugi privredni subjekt, neposredno ili posredno, pravno ili ~injeni~no, odlu~uju}e utje~e na upravljanje, naro~ito ako: a) ima vi{e od polovine udjela u osnovnom kapitalu ili dionica; b) mo`e ostvarivati vi{e od polovine glasa~kih prava; c) ima pravo na postavljanje vi{e od polovine ~lanova uprave, upravnih i nadzornih odbora; d) na drugi na~in ima pravo upravljanja poslovanjem kontroliranog privrednog subjekta. (3) Ovaj zakon primjenjuje se i na privredne djelatnosti privrednih subjekata sa sjedi{tem i prebivali{tem u inozemstvu, ako njihovo djelovanje proizvodi zna~ajan efekt na tr`i{te Bosne i Hercegovine ili na zna~ajnijem dijelu tr`i{ta. ^lan 3. (Relevantno tr`i{te) (1) Relevantno tr`i{te, u smislu ovog zakona, odre|uje se kao tr`i{te odre|enih proizvoda koji su predmet obavljanja djelatnosti privrednih subjekata na odre|enom geografskom podru~ju. (2) Relevantno tr`i{te proizvoda obuhvata sve proizvode koje potro{a~i i/ili korisnici smatraju me|usobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uslovima, imaju}i u vidu naro~ito njihove bitne karakteristike, kvalitet, uobi~ajnu namjenu, na~in upotrebe, uslove prodaje i cijene. (3) Relevantno geografsko tr`i{te obuhvata cjelokupan ili zna~ajan dio teritorije Bosne i Hercegovine na kojem privredni subjekti djeluju u prodaji i/ili kupovini relevantnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujedna~enim u uslovima i koji to tr`i{te bitno razlikuju od uslova konkurencije na susjednim geografskim tr`i{tima. (4) Izuzetno od stava (3) ovog ~lana, u odre|enim slu~ajevima, relevantno geografsko tr`i{te mo`e biti utvr|eno na me|unarodnom nivou. (5) Konkurencijsko vije}e podzakonskim aktom }e propisati bli`e kriterije i na~in utvr|ivanja relevantnog tr`i{ta. II - ZABRANJENA KONKURENCIJSKA DJELOVANJA ^lan 4. (Sporazumi) (1) Zabranjeni su sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajedni~ka djelovanja, izri~iti i pre{utni dogovori privrednih subjekata, kao i odluke udru`enja privrednih subjekata (u daljnjem tekstu: sporazumi) koji za cilj i posljedicu imaju spre~avanje, ograni~avanje ili naru{avanje tr`i{ne konkurencije na relevantnom tr`i{tu, a koji se odnose na: a) direktno ili indirektno utvr|ivanje kupovnih i prodajnih cijena ili bilo kojih drugih trgovinskih uslova; b) ograni~avanje i kontrolu proizvodnje, tr`i{ta, tehni~kog razvoja ili ulaganja; c) podjelu tr`i{ta ili izvora snabdijevanja; d) primjenu razli~itih uslova za identi~ne transakcije s drugim privrednim subjektima, dovode}i ih u nepovoljan polo`aj u odnosu na konkurenciju; e) zaklju~ivanje takvih sporazuma kojima se druga strana uslovljava da prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili obi~ajima u trgovini nisu u vezi s predmetom sporazuma. (2) Sporazumi zabranjeni u skladu sa stavom (1) ovog ~lana su ni{tavni. (3) Sporazumi iz stava (1) ovog ~lana nisu zabranjeni ako doprinose unapre|enju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga unutar Bosne i Hercegovine, ili promociji tehni~kog i ekonomskog razvoja, pri ~emu potro{a~ima omogu}avaju pravi~an udio koristi koja iz njih proizilazi, a koji: a) name}u samo ograni~enja neophodna za postizanje ciljeva; b) ne omogu}avaju isklju~ivanje konkurencije u bitnom dijelu predmetnih proizvoda ili usluga. ^lan 5. (Pojedina~na izuze}a) (1) Konkurencijsko vije}e, na zahtjev jedne ili vi{e stranki u sporazumu mo`e donijeti rje{enje o pojedina~nom izuze}u od zabrane sporazuma iz ~lana 4. stav (1) ovog zakona, ako sporazum ispunjava uslove iz ~lana 4. stav (3) ovog zakona. (2) Konkurencijsko vije}e donosi rje{enje o izuze}u tog sporazuma od zabrane propisane u ~lanu 4. stav (1) ovog zakona u roku od ~etiri mjeseca. (3) Ako Konkurencijsko vije}e u navedenom roku nije donijelo rje{enje, smatra se da je predmetni sporazum izuzet od zabrane propisane u ~lanu 4. stav (1) ovog zakona. (4) Konkurencijsko vije}e mo`e, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev stranke, ve} izuzeti sporazum iz stava (1) ovog ~lana ponovo preispitati, ukoliko utvrdi: a) da je rje{enje doneseno na osnovu nepotpunih i neta~nih podataka i informacija; b) da su materijalni uslovi i ~injenice na relevantnom tr`i{tu zna~ajno promijenjeni; c) da jedna od strana u sporazumu djeluje suprotno utvr|enim obavezama Konkurencijskog vije}a. (5) Ukoliko Konkurencijsko vije}e utvrdi da je do{lo do kr{enja u smislu stava (4) ovog ~lana, mo`e poni{titi, ukinuti ili izmijeniti rje{enje. ^lan 6. (Sadr`aj i trajanje pojedina~nog izuze}a) (1) Pojedina~no izuze}e mo`e sadr`avati uslove i zabrane. (2) Pojedina~no izuze}e ima ograni~en rok va`enja, s tim da ono ne mo`e trajati du`e od pet godina. (3) Rok iz stava (2) ovog ~lana mo`e se na zahtjev stranaka ponovo produ`iti za najvi{e pet godina, ako se doka`e da sporazum i dalje zadovoljava uslove iz ~lana 4. stav ( 3) ovog zakona. (4) Zahtjev za produ`enje roka va`enja pojedina~nog izuze}a, stranke podnose Konkurencijskom vije}u najkasnije ~etiri mjeseca prije isteka roka va`enja. (5) Pojedina~no izuze}e va`i od dana zaklju~enja sporazuma, a kada sadr`i uslove i zabrane va`i od dana dono{enja, odnosno najkasnije od dana ispunjenja uslova. ^lan 7. (Grupna izuze}a) (1) Konkurencijsko vije}e usvojit }e sljede}a grupna izuze}a za provo|enje odredbi ~lana 4. stav (3) ovog zakona, i to: a) horizontalne sporazume, a posebno o istra`ivanju, razvoju i specijalizaciji; b) vertikalne sporazume, a posebno sporazume o isklju~ivoj distribuciji, selektivnoj distribuciji, isklju~ivoj kupovini i fran{izi; c) sporazume o transferu tehnologije, licenci i know how; d) sporazume o distribuciji i servisiranju motornih vozila; e) sporazume o osiguranju. (2) Konkurencijsko vije}e podzakonskim aktima }e bli`e definirati grupne sporazume iz stava (1) ovog ~lana, a posebno: a) ograni~enja ili ugovorne odredbe koje mogu biti sadr`ane u sporazumu; b) ugovorne odredbe koje moraju biti sadr`ane u sporazumu; c) njihovo trajanje i ostale uslove koji moraju biti ispunjeni. Utorak, 19. 7. 2005. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 48 - Strana 4033 Broj 48 - Strana 4034 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 19. 7. 2005. (3) Sporazumi koji ispunjavaju uslove iz ~lana 4. stav (3) ovog zakona ne moraju se podnositi na ocjenu Konkurencijskom vije}u radi pojedina~nog izuze}a iz ~lana 5. ovog zakona. (4) Konkurencijsko vije}e, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev stranke, mo`e pokrenuti postupak za ocjenu pojedinog sporazuma iz stava (3) ovog ~lana ako njegovi efekti ne ispunjavaju uslove iz ~lana 4. stav (3) ovog zakona. ^lan 8. (Sporazumi male vrijednosti) (1) Odredbe ~lana 4. stav (1) ovog zakona ne primjenjuju se na sporazume male vrijednosti. (2) Sporazumom male vrijednosti smatra se sporazum ako je zajedni~ko tr`i{no u~e{}e u~esnika sporazuma i privrednih subjekata pod njihovom kontrolom na relevantnom tr`i{tu neznatno, pod uslovom da sporazum ne sadr`i odredbe koje uprkos neznatnom tr`i{nom u~e{}u dovode do spre~avanja, ograni~avanja ili naru{avanja konkurencije. (3) Sporazumi male vrijednosti u smislu ovog zakona su: a) ako ukupni tr`i{ni udjel u~esnika sporazuma na relevantnom tr`i{tu ne prema{uje 10% u slu~aju kada je sporazum zaklju~en izme|u privrednih subjekata koji su stvarni ili potencijalni konkurenti, odnosno kada djeluju na istom nivou proizvodnje ili trgovine; b) ako tr`i{ni udjel svake od strana na relevantnom tr`i{tu ne prema{uje 15% u slu~aju kada je privredni sporazum zaklju~en izme|u privrednih subjekata koji nisu konkurenti, odnosno kada djeluju na razli~itim nivoima proizvodnje ili trgovine; c) sporazumi u kojima je te{ko odrediti da li se radi o sporazumu izme|u konkurentnih ili privrednih subjekata koji nisu konkurentni, kod kojih }e se primijeniti prag do 10% udjela na relevantnom tr`i{tu. (4) Konkurencijsko vije}e podzakonskim aktom }e bli`e definirati uslove i kriterije koje sporazumi male vrijednosti moraju ispunjavati. ^lan 9. (Dominantan polo`aj) (1) Privredni subjekt ima dominantan polo`aj na relevantnom tr`i{tu roba ili usluga, ako se zbog svoje tr`i{ne snage mo`e pona{ati u zna~ajnoj mjeri nezavisno od stvarnih ili mogu}ih konkurenata, kupaca, potro{a~a ili dobavlja~a, tako|er uzimaju}i u obzir udio tog privrednog subjekta na relevantnom tr`i{tu, udjele koje na tom tr`i{tu imaju njegovi konkurenti, kao i pravne i druge zapreke za ulazak drugih privrednih subjekata na tr`i{te. (2) Pretpostavlja se da privredni subjekt mo`e imati dominantan polo`aj na tr`i{tu roba ili usluga ako na relevantnom tr`i{tu Bosne i Hercegovine ima udio ve}i od 40%. (3) Pretpostavlja se da vi{e privrednih subjekata mogu imati dominantan polo`aj na tr`i{tu roba ili usluga ako na relevantnom tr`i{tu Bosne i Hercegovine dva ili vi{e privredna subjekta imaju zajedni~ki tr`i{ni udio ve}i od 60%. (4) Konkurencijsko vije}e podzakonskim aktom }e bli`e definirati kategoriju dominantnog polo`aja. ^lan 10. (Zloupotreba dominantnog polo`aja) (1) Zabranjena je svaka zloupotreba dominantnog polo`aja jednog ili vi{e privrednih subjekata na relevantnom tr`i{tu. (2) Zloupotreba dominantnog polo`aja posebno se odnosi na: a) direktno ili indirektno nametanje nelojalnih kupovnih i prodajnih cijena ili drugih trgovinskih uslova kojima se ograni~ava konkurencija; b) ograni~avanje proizvodnje, tr`i{ta ili tehni~kog razvoja na {tetu potro{a~a; c) primjenu razli~itih uslova za istu ili sli~nu vrstu poslova s ostalim stranama, ~ime ih dovode u neravnopravan i nepovoljan konkurentski polo`aj; d) zaklju~ivanje sporazuma kojima se uslovljava da druga strana prihvati dodatne obaveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovinskom obi~aju nemaju veze s predmetom takvog sporazuma. ^lan 11. (Rje{enje o zloupotrebi dominantnog polo`aja) (1) Konkurencijsko vije}e, na osnovu ~l. 9. i 10. ovog zakona, donosi odgovaraju}e rje{enje kojim: a) utvr|uje dominantni pola`aj i postupanja privrednih subjekata kojim se zloupotrebljava taj polo`aj i spre~ava, ograni~ava ili naru{ava tr`i{na konkurencija, te trajanje takvog pona{anja; b) zabranjuje svako daljnje postupanje privrednog subjekta; c) odre|uje rokove i mjere za otklanjanje {tetnih posljedica takvog postupanja; d) odre|uje privrednom subjektu da obavi i druge odgovaraju}e mjere koje doprinose osiguravanju konkurencije izme|u privrednih subjekata na relevantnom tr`i{tu, te rokove za njihovo izvr{avanje. (2) Konkurencijsko vije}e donosi rje{enje iz stava ( 1) ovog ~lana u roku do ~etiri mjeseca. (3) Ako Konkurencijsko vije}e nije donijelo rje{enje u roku iz stava (2) ovog ~lana i ~lana 41. ovog zakona, smatra se da zaklju~enim sporazumom ne zloupotrebljava se dominatan polo`aj. (4) Ukoliko nije doneseno rje{enje iz stava (3) ovog ~lana, na poseban zahtjev privrednog subjekta, Konkurencijsko vije}e donosi rje{enje, u skladu s procedurom ovog zakona, da predmetni sporazum ne zloupotrebljava dominantan polo`aj. ^lan 12. (Koncentracija) (1) Koncentracijom, u smislu ovog zakona, smatra se: a) spajanje ili pripajanje nezavisnih privrednih subjekata ili dijelova privrednih subjekata; b) stjecanje kontrole ili prevladavaju}eg utjecaja jednog, odnosno vi{e privrednih subjekata nad drugim, odnosno nad vi{e drugih privrednih subjekata ili dijelom drugog privrednog subjekta, odnosno dijelovima drugih privrednih subjekata, i to: 1) stjecanjem kupovinom ve}ine dionica ili udjela osnovnog kapitala; ili 2) stjecanjem ve}ine prava glasa; ili 3) na drugi na~in, u skladu s odredbama zakona koji reguliraju osnivanje privrednih subjekata i njihovo upravljanje; c) zajedni~ko ulaganje na dugoro~noj osnovi, dva ili vi{e nezavisnih privrednih subjekata, koji djeluju kao nezavisan privredni subjekt. (2) Stjecanje kontrole u smislu stava (1) ovog ~lana ostvaruje se putem prava, zaklju~ivanjem sporazuma ili drugim sredstavima kojima jedan ili vi{e privrednih subjekata, bilo posebno, bilo zajedni~ki, uzimaju}i u obzir sve pravne i ~injeni~ne okolnosti, stje~u mogu}nost ostvarivanja dominantnog utjecaja nad jednim ili vi{e privrednih subjekata. (3) Koncentracijom, u smislu stava (1) ovog ~lana, ne smatra se: a) kada bankarske i druge finansijske institucije ili osiguravaju}a dru{tva, u svom redovnom poslovanju, privremeno steknu dionice ili udjele s namjerom njihove dalje prodaje i stave ih na prodaju najkasnije u roku do 12 mjeseci, i ako u navedenom roku vlasni{tvo na te udjele nije upotrijebljeno na na~in da to utje~e na konkurentno pona{anje tog pravnog subjekta, odnosno da ne preduzima mjere kojima se naru{ava, ograni~ava ili spre~ava tr`i{na konkurencija. Konkurencijsko vije}e mo`e produ`iti rok na zahtjev stranke ako privredni subjekt doka`e da transakciju nije mogu}e provesti u utvr|enom roku; b) kad do|e do stjecanja kontrole nad privrednim subjektom od lica koje obavlja funkciju ste~ajnog ili likvidacionog upravnika u smislu zakona o ste~aju i likvidaciji; c) kad zajedni~ko ulaganje za cilj ima koordinaciju tr`i{nih aktivnosti izme|u dva ili vi{e privrednih subjekata koji zadr`avaju svoju nezavisnost, pri ~emu }e ovakvo zajedni~ko ulaganje biti ocjenjivano u skladu s ~lanom (4) ovog zakona. ^lan 13. (Zabranjene koncentracije) Zabranjene su koncentracije privrednih subjekata koje kao rezultat imaju zna~ajno naru{avanje efikasne tr`i{ne konkurencije, na cijelom tr`i{tu Bosne i Hercegovine ili na njenom zna~ajnijem dijelu, a posebno kojima se stvara novi ili ja~a postoje}i dominantni polo`aj. ^lan 14. (Ukupni prihod za kontrolu koncentracije) (1) Namjeravanu koncentraciju privrednih subjekata, iz ~lana 12. stav (1) ovog zakona, u~esnici koncentracije su obavezni prijaviti, i to kada su ispunjeni sljede}i uslovi: a) da ukupni godi{nji prihod u~esnika koncentracije ostvaren prodajom roba i /ili usluga na svjetskom tr`i{tu iznosi 100.000.000 KM po zavr{nom ra~unu u godini koja je prethodila koncentraciji, pri ~emu je najmanje jedan privredni subjekt u~esnik koncentracije registriran na teritoriji Bosne i Hercegovine (djeluje na doma}em tr`i{tu roba i/ili usluga ); ili b) da ukupni godi{nji prihod svakog od najmanje dva privredna subjekta u~esnika koncentracije ostvaren prodajom roba i /ili usluga na tr`i{tu Bosne i Hercegovine iznosi najmanje 5 000.000 KM po zavr{nom ra~unu u godini koja je prethodila koncentraciji, ili ako je njihovo zajedni~ko u~e{}e na relevantnom tr`i{tu ve}e od 40%. (2) U ukupni godi{nji prihod iz stava (1) ovog ~lana ne}e se ra~unati prihod koji ti privredni subjekti ostvare me|usobnom razmjenom. (3) U slu~aju kad se koncentracija iz ~lana 12. stav (1) ovog zakona odnosi na spajanje ili pripajanje dijela ili dijelova jednog ili vi{e privrednih subjekata, bez obzira da li ti dijelovi imaju sta tus pravnog lica, pri izra~unavanju prihoda iz stava (1) ovog ~lana obra~unavat }e se samo prihod onih dijelova privrednog subjekta koji su predmet kontrole koncentracije. (3) Dvije ili vi{e koncentracija iz stava (3) ovog ~lana provedene u vremenskom periodu kra}em od dvije godine smatrat }e se jednom koncentracijom (vi{e sukcesivnih stjecanja dijelova privrednog subjekta), izvr{enom na dan posljednje od ovih koncentracija. ^lan 15. (Ukupan prihod u bankama, drugim finansijskim institucijama i osiguravaju}im dru{tvima) U svrhu kontrole koncentracije u bankama, drugim finansijskim institucijama i osiguravaju}im dru{tvima, umjesto godi{njeg ukupnog prihoda uzima se sljede}e: a) za pravna lica koja se bave pru`anjem finansijskih usluga, nakon odbijanja direktnih poreza koji se odnose na njih, uzima se zbir sljede}ih prihoda: 1) prihod od kamata i sli~ni prihodi; 2) prihod od vrijednosnih papira: 2.1.prihod od dionica i drugih vrijednosnih papira koje imaju promjenljivu dobit, 2.2.prihod od udjela u privrednim subjektima, 2.3.prihod od dionica u povezanim privrednim subjektima; 3) potra`ivanje provizije; 4) netoprofit od finansijskih operacija; i 5) drugi prihodi iz poslovanja. b) za osiguravaju}a dru{tva i dru{tva koja se bave poslovima reosiguranja vrijednost bruto premija koja uklju~uje upla}ene i potra`ivane iznose koji se odnose na ugovore o osiguranju koji su zaklju~eni od ili u ime osiguravaju}ih dru{tava, uklju~uju}i tako|er i premije reosiguranja, nakon odbijanja poreza i parafiskalnih taksi koje se napla}uju na osnovu iznosa individualnih premija ili u odnosu na ukupan iznos premija. ^lan 16. (Prijava namjere koncentracije) (1) Privredni subjekti, u~esnici koncentracije obavezni su podnijeti prijavu namjere koncentracije u smislu ~l. 12. i 14. ovog zakona, u roku od osam dana od zaklju~enja sporazuma, objavljivanja javne ponude dionica ili stjecanja kontrole, zavisno od toga {ta nastupi ranije. (2) U slu~aju kada kontrolu nad cijelim ili dijelovima jednog ili vi{e privrednih subjekata stje~e drugi privredni subjekt prijavu podnosi privredni subjekt koji stje~e kontrolu, a u svim ostalim slu~ajevima privredni subjekti podnose zajedni~ku prijavu. (3) Konkurencijsko vije}e mo`e objaviti podatke iz prijave namjere koncentracije u dnevnim novinama i "Slu`benom glasniku BiH", a naro~ito: a) nazive privrednih subjekata u~esnika u koncentraciji; b) oblik koncentracije; i c) privredni sektor u okviru kojeg se koncentracija vr{i. ^lan 17. (Procjena namjeravane koncentracije) Konkurencijsko vije}e prilikom procjene namjeravane koncentracije analizira pozitivne i negativne efekte, odnosno da li se takvom koncentracijom stvara ili ja~a dominantan polo`aj koji za posljedicu ima zna~ajno naru{avanje tr`i{ne konkurencije, a naro~ito: a) strukturu relevantnog tr`i{ta; b) efekte koncentracije na ostale stvarne i potencijalne konkurente; c) polo`aj u~esnika u konkurenciji, njihove tr`i{ne udjele, ekonomsku i finansijsku snagu; d) mogu}nost i izbor dobavlja~a i korisnika; e) ekonomske, pravne i druge prepreke ulaska na tr`i{te; Utorak, 19. 7. 2005. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 48 - Strana 4035 Broj 48 - Strana 4036 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 19. 7. 2005. f) nivo unutra{nje i me|unarodne konkurentnosti u~esnika u koncentraciji; g) trendovi ponude i potra`nje relevantnih roba i/ili usluga; h) trendove tehni~kog i ekonomskog razvoja; i) interese potro{a~a. ^lan 18. (Rje{enje o koncentraciji) (1) Ako Konkurencijsko vije}e utvrdi da bi provo|enje koncentracije iz ~l. 12. i 14. ovog zakona moglo imati za posljedicu negativne efekte koji mogu zna~ajno naru{avati konkurenciju na relevantnom tr`i{tu, donijet }e zaklju~ak o pokretanju postupka. (2) Konkurencijsko vije}e nakon zavr{etka postupka, u rokovima iz ~lana 41. ovog zakona, donijet }e rje{enje kojim se: a) koncentracija ocjenjuje dopu{tenom; b) koncentracija ocjenjuje nedopu{tenom; c) koncentracija ocjenjuje uslovno dopu{tenom. (3) Konkurencijsko vije}e }e u rje{enju, iz stava (2) ta~ka c) ovog ~lana, kojim se ocjenjuje koncentracija uslovno dopu{tenom, odrediti mjere, uslove i rokove njihovog ispunjavanja. (4) U~esnici koncentracije iz stava (2) ta~ka c) ovog ~lana, u pravilu, mogu nastaviti provo|enje koncentracije tek nakon ispunjavanja mjera i uslova i rokova iz stava (3) ovog ~lana, osim ako Konkurencijsko vije}e iz naro~ito opravdanih zahtjeva ne utvrdi druga~ije. (5) Konkurencijsko vije}e na osnovu informacija i dokumentacije dostavljene uz prijavu namjere koncentracije, stepena vjerovatno}e povrede pravila konkurencije takvom koncentracijom i procjene da namjeravana koncentracija nema za posljedicu negativne efekte mo`e donijeti rje{enje u roku do 60 dana. (6) Ako Konkurencijsko vije}e u rokovima iz ~lana 41. ovog zakona ne donese rje{enje o koncentraciji, smatra se da je koncentracija dopu{tena. (7) Konkurencijsko vije}e, po slu`benoj du`nosti i na zahtjev stranke, mo`e izmijeniti rje{enje iz stava (2) ovog ~lana kada stranke ne mogu ispuniti neke od uslova ili kr{e neku od mjera odre|enu rje{enjem Konkurencijskog vije}a, zbog okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti i izbje}i i koje ne zavise od volje stranaka. (8) Koncentracije se ne}e mo}i provesti prije dono{enja rje{enja kojim se potvr|uje uskla|enost predmetne koncentracije iz ~l. 12. i 14. ovog zakona. (9) Odredba stava (8) ovog ~lana ne spre~ava provo|enje javne ponude dionica koja je prijavljena nadle`nim organima u skladu s va`e}om legislativom, kao i aktivnosti stjecanja kontrole nad privrednim subjektima regulirane drugim propisima. ^lan 19. (Mjere nakon provo|enja nedopu{tene koncentracije) (1) Konkurencijsko vije}e }e po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev stranke posebnim rje{enjem odrediti neophodne mjere za osiguranje slobodne tr`i{ne konkurencije na relevantnom tr`i{tu, te odrediti rokove za njihovo izvr{enje u slu~ajevima: a) kada je koncentracija provedena protivno rje{enju Konkurencijskog vije}a kojim se ista ocjenjuje nedopu{tenom u smislu ~lana 18. stav (2) ta~ka b) ovog zakona; b) kada je koncentracija provedena bez podno{enja prijave o namjeri koncentracije, a dovela je do zna~ajnog naru{avanja tr`i{ne konkurencije, u smislu ~lana 13. ovog zakona; (2) Rje{enjem iz stava (1) ovog ~lana Konkurencijsko vije}e naro~ito mo`e: a) nalo`iti da se ste~ene dionice ili poslovni udjeli otu|e (prenesu); b) zabraniti ili ograni~iti ostvarivanje prava glasa vezanog uz dionice ili udjele u privrednim subjektima u~esnicima koncentracije i prestanak kontrole zajedni~kog ulaganja ili drugih oblika iz ~lana 14. ovog zakona koji su doveli do nedopu{tene koncentracije. III- OR GAN ZA PROVO\ENJE ^lan 20. (Konkurencijsko vije}e) (1) Or gan za provo|enje za{tite tr`i{ne konkurencije u smislu ovog zakona je Konkurencijsko vije}e. (2) U sastavu Konkurencijskog vije}a djeluju uredi za konkurenciju u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, kao organizacione jedinice izvan sjedi{ta Konkurencijskog vije}a. ^lan 21. (Sta tus Konkurencijskog vije}a) (1) Konkurencijsko vije}e je samostalno tijelo koje }e osigurati dosljednu primjenu ovog zakona na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i ima isklju~ivu nadle`nost u odlu~ivanju o postojanju zabranjenog konkurentskog djelovanja na tr`i{tu. (2) Konkurencijsko vije}e ima sta tus pravnog lica, sa sjedi{tem u Sarajevu. (3) Sredstva za provo|enje nadle`nosti i obavljanje poslova Konkurencijskog vije}a osiguravaju se iz Bud`eta institucija Bosne i Hercegovine. ^lan 22. (Sastav Konkurencijskog vije}a) (1) Konkurencijsko vije}e sa~injava {est ~lanova, koji se imenuju na mandat od {est godina, s mogu}no{}u jo{ jednog ponovnog izbora. Mandat ~lana Konkurencijskog vije}a ne mo`e prestati prije isteka propisanog roka, osim u slu~ajevima predvi|enim ~lanom 23. ovog zakona. (2) ^lanovi Konkurencijskog vije}a biraju se iz reda priznatih stru~njaka u odgovaraju}oj oblasti, imaju sta tus jednak upravnim sudijama koji je nespojiv s obavljanjem bilo koje direktne ili indirektne, stalne ili povremene funkcije, s izuzetkom akademskih djelatnosti i rada u stru~nim i nau~nim tijelima. (3) Imenovanje ~lanova Konkurencijskog vije}a provodi se na sljede}i na~in: a) tri ~lana Konkurencijskog vije}a imenuje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, po jednog iz sva tri konstitutivna naroda; b) dva ~lana Konkurencijskog vije}a imenuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine; c) jednog ~lana Konkurencijskog vije}a imenuje Vlada Republike Srpske. (4) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Konkurencijskog vije}a, imenuje svake godine imenuje predsjednika iz reda ~lanova Konkurencijskog vije}a na pe - riod od jedne godine, bez prava na ponovni izbor tokom mandata ~lana Konkurencijskog vije}a. ^lan 23. (Prijevremeni prestanak mandata) (1) Mandat ~lana Konkurencijskog vije}a mo`e prijevremeno prestati samo u sljede}im slu~ajevima: a) smrti; b) ostavke; c) opoziva, na prijedlog Konkurencijskog vije}a iz sljede}ih razloga: 1) vr{enja nespojive funkcije propisane u ~lanu 22. stav (2) ovog zakona; 2) uzastopnog neopravdanog izostanka s tri sjednice Konkurencijskog vije}a; 3) nesavjesnog, nemarnog i lo{eg rada. (2) U slu~aju opoziva mandata ~lana Konkurencijskog vije}a iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana, Konkurencijsko vije}e odlu~uje bez glasanja ~lana Konkurencijskog vije}a o ~ijem se opozivu odlu~uje. (3) U slu~aju prijevremenog prestanka mandata ~lana Konkurencijskog vije}a, organi navedeni u ~lanu 22. stav (3) ovog zakona imenuju novog ~lana Konkurencijskog vije}a za preostali dio trajanja mandata. ^lan 24. (Na~in rada i odlu~ivanja Konkurencijskog vije}a) (1) Konkurencijsko vije}e mo`e punova`no odlu~ivati ako sjednici prisustvuje najmanje pet ~lanova Konkurencijskog vije}a. (2) Odluke Konkurencijskog vije}a donose se ve}inom glasova prisutnih ~lanova, s tim da za svaku odluku mora glasati najmanje po jedan ~lan iz reda konstitutivnih naroda. ^lan Konkurencijskog vije}a ne mo`e biti suzdr`an od glasanja. (3) Predsjednik Konkurencijskog vije}a ovla{ten je da: a) rukovodi radom Konkurencijskog vije}a; b) zastupa i predstavlja Konkurencijsko vije}e; c) saziva i predsjedava sjednicama Konkurencijskog vije}a koje se odr`avaju najmanje jednom mjese~no; d) sastavlja dnevni red za svaku sjednicu, koji mo`e biti dopunjen na sjednici na zahtjev najmanje dva prisutna ~lana Konkurencijskog vije}a; e) potpisuje sve odluke i druge akte Konkurencijskog vije}a. (4) Konkurencijsko vije}e donosi Poslovnik o radu, kojim }e definirati na~in rada, odlu~ivanja, kao i druga pitanja u vezi s radom. ^lan 25. (Nadle`nosti Konkurencijskog vije}a) (1) Konkurencijsko vije}e u vr{enju svojih poslova, u skladu s ovim zakonom i drugim propisima koji reguliraju konkurencijsku politiku u Bosni i Hercegovini nadle`no je da: a) donosi podzakonske akte na osnovu odredbi ovog zakona i druge podzakonske akte potrebne za njegovo provo|enje; b) propisuje definicije i obra~unske metode za odre|ene djelatnosti, i to bankarstvo, osiguranje i sli~no; c) propisuje i daje tuma~enje op}ih i posebnih definicija konkurencijskih pojmova, kao i obra~unske metode za klju~ne konkurencijske pojmove; d) odlu~uje o zahtjevima za provo|enje postupka i vodi postupak; e) donosi upravne akte kojima se okon~ava postupak pred Konkurencijskim vije}em; f) daje mi{ljenja i preporuke o bilo kom aspektu konkurencije, po slu`benoj du`nosti ili na zahtjev dr`avnog organa, privrednog subjekta ili udru`enja; g) donosi interne akte o unutra{njoj organizaciji Konkurencijskog vije}a, osim Pravilnika o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji, koji se donosi uz saglasnost Vije}a ministara Bosne i Hercegovine; h) daje inicijativu za izmjene i dopune Zakona o konkurenciji; i) predla`e Vije}u ministara Bosne i Hercegovine odluku o visinu iznosa administrativnih taksi u vezi s procesnim radnjama pred Konkurencijskim vije}em. (2) Konkurencijsko vije}e na nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa iz oblasti koje imaju utjecaja na tr`i{nu konkurenciju, koje su obavezni dostaviti predlaga~i, daje mi{ljenje o njihovoj saglasnosti s ovim zakonom. (3) Konkurencijsko vije}e u provo|enju ovog zakona i drugih propisa iz oblasti konkurencije mo`e osnovati stru~na i savjetodavna tijela, koja mu poma`u u dono{enju odluka. (4) Konkurencijsko vije}e sara|uje s me|unarodnim i nacionalnim organizacijama i institucijama iz oblasti konkurencije, na osnovu ~ega mo`e davati i tra`iti podatke i informacije vezane za ~injeni~na ili pravna pitanja, uklju~uju}i i povjerljive podatke. Prilikom razmjene povjerljivih podataka, legitimni poslovni interesi zainteresiranih privrednih subjekata moraju se za{tititi u skladu s propisima. (5) Konkurencijsko vije}e podnosi na usvajanje Vije}u ministara Bosne i Hercegovine izvje{taj o radu kao i godi{nji izvje{taj. Usvojen godi{nji izvje{taj o radu Konkurencijsko vije}e objavljuje u javnosti. IV - POSTUPAK DONO[ENJA ODLUKA ^lan 26. (Pravila postupka) U postupcima pred Konkurencijskim vije}em, ukoliko druga~ije nije propisano ovim zakonom, primjenjuje se Zakon o upravnom postupku ("Slu`beni glasnik BiH", broj 29/02). ^lan 27. (Pokretanje postupka) (1) Konkurencijsko vije}e pokre}e postupak, u smislu ovog zakona, po slu`benoj du`nosti ili na osnovu zahtjeva stranke. (2) Konkurencijsko vije}e pokrenut }e postupak po slu`benoj du`nosti ako postoji osnovana sumnja da se zna~ajno spre~ava, ograni~ava i naru{ava tr`i{na konkurencija. (3) Zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vije}em, u skladu s odredbama ovog zakona, mo`e podnijeti: a) svako pravno ili fizi~ko lice koje za to ima pravni ili ekonomski interes; b) privredne komore, udru`enja poslodavaca i preduzetnika; c) udru`enja potro{a~a; d) organi izvr{ne vlasti u Bosni i Hercegovini. ^lan 28. (Zahtjev za pokretanje postupka) (1) Zahtjev za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vije}em mora sadr`avati: a) naziv sjedi{ta pravnog lica, odnosno ime i prezime i prebivali{te ovla{tenog fizi~kog lica podnosioca zahtjeva; b) podatke iz kojih se mo`e odrediti protiv koga se podnosi zahtjev; c) opis ~injeni~nog stanja, prakse ili okolnosti koje su razlog za podno{enje zahtjeva. Utorak, 19. 7. 2005. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 48 - Strana 4037 Broj 48 - Strana 4038 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 19. 7. 2005. (2) Uz zahtjev za pokretanje postupka, podnosilac zahtjeva mo`e prilo`iti, a naro~ito: a) isprave i druge dokaze kojima raspola`e te kojima se potvr|uju navodi iz stava (1) ta~ka c) ovog ~lana; b) procjenu relevantnog tr`i{ta; c) procjenu tr`i{nog udjela podnosioca zahtjeva te tr`i{nih udjela konkurenata na tr`i{tu; d) izvod iz sudskog registra, dozvolu za rad ili druge odgovaraju}e isprave o registraciji podnosica zahtjeva; e) godi{nji izvje{taj, finansijske izvje{taje ili druge ra~unovodstvene dokumente podnosioca zahtjeva za finansijsku godinu koja prethodi podono{enju zahtjeva. (3) Danom prijema zahtjeva smatra se dan kada je Konkurencijsko vije}e primilo kompletne i uredne podatke iz stava (1) ovog ~lana. Konkurencijsko vije}e obavijestit }e u pisanoj formi podnosioca zahtjeva dostavljanjem potvrde o prijemu kompletnog i urednog zahtjeva. ^lan 29. (Zahtjev za pojedina~no izuze}e sporazuma) (1) Uz zahtjev za pojedina~no izuze}e sporazuma prila`e se: a) orig i nal ili ovjereni prijepis, odnosno ovjereni prijevod sporazuma, ako slu`beni tekst sporazuma nije na slu`benim jezicima koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini; b) izvod iz sudskog registra, dozvola za rad, ili druge odgovaraju}e isprave o registraciji podnosioca zahtjeva; c) godi{nji izvje{taj ili finansijski izvje{taj te druge ra~unovodstvene isprave za finansijsku godinu koja prethodi sklapanju sporazuma (svi u~esnici sporazuma); d) druge podatke za koje Konkurencijsko vije}e utvrdi da su neophodni. (2) Uz zahtjev za pojedina~no izuze}e sporazuma mo`e se prilo`iti: a) procjena relevantnog tr`i{ta; b) procjena tr`i{nih udjela u~esnika sporazuma te njihovih konkurenata na tr`i{tu. (3) Konkurencijsko vije}e obavijestit }e u pisanoj formi podnosioca zahtjeva, dostavljanjem potvrde, o prijemu kompletnog i urednog zahtjeva. ^lan 30. (Prijava namjere koncentracije) (1) Uz prijavu namjere koncentracije prila`e se: a) orig i nal pravnog osnova koncentracije ili ovjereni prijepis, odnosno ovjereni prijevod, ako slu`beni tekst originala pravnog osnova koncentracije nije na slu`benim jezicima koji su u upotrebi u Bosni i Hercegovini; b) godi{nje finansijske izvje{taje za u~esnike koncentracije za finansijsku godinu koja prethodi koncentraciji; c) ostale podatke ure|ene propisom o koncentraciji. (2) Podnosilac prijave koncentracije du`an je navesti u prijavi da li namjerava podnijeti zahtjev za ocjenu koncentracije nekom drugom tijelu ovla{tenom za ocjenu koncentracije izvan teritorije Bosne i Hercegovine ili je ve} takav zahtjev podnio, te dostaviti odluku tog organa ukoliko je ve} ista donesena. (3) Konkurencijsko vije}e obavijestit }e u pisanoj formi podnosioca prijave dostavljanjem potvrde o prijemu kompletne i uredne prijave. ^lan 31. (Dopuna zahtjeva i odustajanje od zahtjeva) (1) Ako podnosilac zahtjeva za pokretanje postupka pred Konkurencijskim vije}em pri podono{enju zahtjeva ne dostavi podatke u smislu ovog zakona, Konkurencijsko vije}e tra`it }e dopunu podataka od podnosioca zahtjeva. (2) Ako podnosilac zahtjeva u roku od osam dana ne postupi po tra`enju Konkurencijskog vije}a iz stava (1) ovog ~lana, smatra se da je odustao od zahtjeva. U posebnim slu~ajevima, Konkurencijsko vije}e na zahtjev stranke mo`e produ`iti rok za dodatnih 15 dana, ako postoje opravdani razlozi za to. ^lan 32. (Zaklju~ak o pokretanju postupka) (1) Konkurencijsko vije}e donosi zaklju~ak o pokretanju postupka po slu`benoj du`nosti ili nakon prijema zahtjeva, u smislu odredbi ovog zakona. Zaklju~ak o pokretanju postupka naro~ito sadr`i: a) oznaku predmeta na koji se zaklju~ak odnosi; b) odredbe ovog zakona na osnovu kojih se pokre}e postupak; c) zahtjev za dostavu relevantne dokumentacije. (2) Konkurencijsko vije}e du`no je donijeti zaklju~ak o pokretanju postupka u roku od 15 dana od dana prijema kompletnog i urednog zahtjeva. (3) Protiv zaklju~ka o pokretanju postupka nije dopu{tena `alba. ^lan 33. (Odgovor na zahtjev) (1) Konkurencijsko vije}e po jedan primjerak zaklju~ka o pokretanju postupka i zahtjeva za pokretanje postupka iz ~l. 27. i 28. ovog zakona dostavit }e na odgovor stranci protiv koje je postupak pokrenut, te licima za koje je utvr|eno da imaju svojstvo stranke, osim podataka koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu ~lana 38. ovog zakona. (2) Odgovor se daje u roku koji odredi Konkurencijsko vije}e u svakom pojedina~nom slu~aju, a koji ne mo`e biti kra}i od osam dana niti du`i od 30 dana. (3) U ostavljenom roku stranka je du`na Konkurencijskom vije}u dostaviti tra`eni odgovor i druge informacije, te ostale priloge i dokumentaciju koja se odnosi na zahtjev. (4) Iuzetno od st. (2) i (3) ovog ~lana, stranka mo`e iz opravdanih razloga tra`iti produ`enje roka za dostavu odgovora. Konkurencijsko vije}e mo`e odobriti produ`enje roka najdu`e za 30 dana. (5) Ako stranka ne postupi po zahtjevu i u rokovima koje joj odredi Konkurencijsko vije}e ili ako izjavi da nije u mogu}nosti postupiti po zahtjevu, Konkurencijsko vije}e preoduzet }e neophodne radnje propisane Poglavljem V. ovog zakona, a ~injenice i okolnosti relevantne za postupak utvrdit }e po slu`benoj du`nosti na osnovu vlastitih saznanja, raspolo`ivih podataka i dokumentacije. ^lan 34. (Provo|enje postupka) (1) Konkurencijsko vije}e, nakon donesenog zaklju~ka o pokretanju postupka, imenuje odgovornog ~lana Konkurencijskog vije}a koji rukovodi postupkom i odre|uje slu`beno lice zadu`eno za vo|enje postupka (u daljnjem tekstu: slu`beno lice). (2) Slu`beno lice du`no je prilikom provo|enja postupka slijediti uputstva odgovornog ~lana Konkurencijskog vije}a iz stava (1) ovog ~lana i redovno dostavljati informacije i dokumente prikupljene tokom provo|enja postupka. (3) Odgovorni ~lan Konkurencijskog vije}a, slu`beno lice i druga lica koja pru`aju stru~nu pomo} u vo|enju postupka obavljaju slu`bene radnje na osnovu ovla{tenja u pisanoj formi ili naloga Konkurencijskog vije}a. U nalogu se posebno navodi predmet i svrha vo|enja postupka, kao i kazne predvi|ene u slu~aju ometanja ili namjerno date nepotpune, neta~ne ili obmanjuju}e informacije. (4) Odgovorni ~lan Konkurencijskog vije}a, slu`beno lice i druga lica du`na su prije po~etka obavljanja slu`bene radnje pokazati ovla{tenje ili nalog Konkurencijskog vije}a. ^lan 35. (Prikupljanje podataka) (1) U provo|enju postupka, stranke i druga pravna i fizi~ka lica du`na su na zahtjev Konkurencijskog vije}a ili slu`benog lica: a) dostaviti sva potrebna obavje{tenja u formi pisanih podnesaka ili usmenih izjava te dostaviti na uvid potrebne podatke i dokumentaciju bez obzira na kojem se mediju nalaze; b) omogu}iti neposredan uvid u sve poslovne prostorije, svu nepokretnu i pokretnu imovinu, poslovne knjige, baze podataka i drugu dokumentaciju, i u tome ne mo`e biti sprije~en poslovnom, dr`avnom ili tehni~kom tajnom; c) dostaviti potrebne podatke i obavje{tenja drugim licima koja mogu doprinijeti rje{avanju i poja{njenju odre|enih pitanja o spre~avanju, ograni~avanju ili naru{avanju tr`i{ne konkurencije; d) omogu}it }e obavljanje drugih neophodnih radnji radi utvr|ivanja svih relevantnih ~injenica u postupku. (2) Ako postoji osnovana sumnja da stranke ili druga lica imaju u posjedu isprave ili druga sredstva zna~ajna za utvr|ivanje materijalne istine u postupku, a ne `ele ih staviti na uvid, od nadle`nog suda zatra`it }e se izdavanje naloga u pisanoj formi za pretres stana, odnosno prostorije i drugih lica te zapljena predmeta i dokumentacije stranaka ili drugih lica. (3) Zahtjev iz stava (1) ovog ~lana mora sadr`avati pravni osnov, predmet i svrhu zahtjeva, rok za njegovo provo|enje te kazne za nepostupanje po ovom zahtjevu propisane ovim zakonom. ^lan 36. (Teret dokazivanja) (1) U bilo kom zahtjevu za primjenu va`e}ih odredbi o konkurenciji iz ovog zakona teret dokazivanja je na stranci koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka. (2) Privredni subjekt ili udru`enje privrednih subjekata koji imaju dobit ili su izuzeti prema ~lanu 4. stav (3) ili ~l. 5. i 7. ovog zakona snose teret dokazivanja. ^lan 37. (Pravo uvida u spis) (1) Stranke u postupku pred Konkurencijskim vije}em imaju pravo uvida u spis predmeta. (2) Konkurencijsko vije}e na zahtjev stranke napravit }e kopiju spisa ili pojedinih isprava dostavljenih od drugih stranaka. (3) Zahtjev za uvid u spis iz stava (1) ovog ~lana podnosi se u pisanoj formi Konkurencijskom vije}u. Konkurencijsko vije}e odredit }e termin za uvid u spis u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva. (4) Izuzetno od odredbi st. (1) i (2) ovog ~lana, ne mogu se razgledati, prepisivati niti kopirati nacrti akata Konkurencijskog vije}a, slu`beni referati, zapisnici sjednica Konkurencijskog vije}a, interna uputstva i zabilje{ke o predmetu te druge isprave i dokumenti koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu ~lana 38. ovog zakona. ^lan 38. (Poslovna tajna) (1) ^lanovi Konkurencijskog vije}a, slu`bena lica i drugo osoblje du`ni su ~uvati poslovnu tajnu, bez obzira na na~in na koji su je doznali, a obaveza ~uvanja poslovne tajne traje i nakon prestanka rada u ovom organu. (2) Pod poslovnom tajnom iz stava (1) ovog ~lana naro~ito se podrazumijeva: a) sve ono {to je kao poslovna tajna odre|eno zakonom ili drugim propisom; b) sve ono {to je kao poslovna tajna odre|eno op}im ili drugim aktom stranaka u postupku ili drugih lica; c) sve ono {to su stranke u postupku ili druga lica posebno ozna~ili kao poslovnu tajnu. (3) Izuzetno od odredbi st. ( 1) i (2) ovog ~lana, ne}e se smatrati poslovnom tajnom podaci i dokumenti koji su na bilo koji na~in bili javno dostupni, odnosno koji se javno objavljuju na osnovu posebnih propisa. ^lan 39. (Usmena rasprava) (1) Odr`avanje usmene rasprave obavezno je u svim predmetima kada se radi o strankama sa suprotnim interesima. Usmena rasprava je, u pravilu, javna. (2) Izuzetno od odredbi stava (1) ovog ~lana, kada se nakon prijema izja{njavanja u pisanoj formi stranke protiv koje se vodi postupak utvrdi da me|u strankama nije sporno ~injeni~no stanje i ne postoje druge smetnje za dono{enje rje{enja mo`e se i bez zakazivanja usmene rasprave donijeti rje{enje. (3) Usmena rasprava odr`at }e se u svakom predmetu kada se to smatra korisnim. (4) Ako bilo koja od pozvanih stranaka, odnosno njihov punomo}nik, ne do|e na prvu usmenu raspravu, ona se, u pravilu, odga|a i zakazuje se nova. (5) Ako bilo koja od pozvanih stranaka, odnosno njihov opunomo}enik, ne do|e na sljede}u usmenu raspravu, zakazanu na osnovu stava (4) ovog ~lana, u pravilu, ne}e se zakazivati nova usmena rasprava, ve} se u postupku odlu~uje na osnovu vlastitih saznanja, dostupnih podataka i dokumentacije. ^lan 40. (Privremena mjera) (1) Konkurencijsko vije}e mo`e donijeti rje{enje o privremenoj mjeri, na osnovu preliminarno utvr|ene povrede, kada smatra da pojedine radnje sprje~avaju, ograni~avaju ili naru{avaju tr`i{nu konkurenciju, u smislu ovog zakona, prijete nastanku direktnog {tetnog utjecaja za pojedine privredne subjekte, odnosno pojedine grane privrede ili za interese potro{a~a. (2) U rje{enju o privremenoj mjeri iz stava 1. ovog ~lana, Konkurencijsko vije}e mo`e nalo`iti obustavu postupanja, ispunjenje posebnih uslova ili druge mjere potrebne za uklanjanje {tetnog spre~avanja, ograni~avanja ili naru{avanja tr`i{ne konkurencije. Trajanje privremene mjere, u pravilu, ne mo`e trajati du`e od tri mjeseca, ali ju je mogu}e produ`iti ukoliko je to potrebno i opravdano. ^lan 41. (Trajanje postupka) (1) Nakon dono{enja zaklju~ka o pokretanju postupka, Konkurencijsko vije}e du`no je donijeti kona~no rje{enje u roku od {est mjeseci, ukoliko ovim zakonom za pojedine slu~ajeve nije odre|en druga~iji rok. Utorak, 19. 7. 2005. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 48 - Strana 4039 Broj 48 - Strana 4040 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 19. 7. 2005. (2) Ako u roku iz stava (1) ovog ~lana, kao i ~l. 5. i 11. ovog zakona, Konkurencijsko vije}e ne donese kona~no rje{enje, u slu~ajevima kada ocijeni da je za utvr|ivanje ~injeni~nog stanja i ocjenu dokaza potrebno izvr{iti dopunsko vje{ta~enje ili analize, ili kada je rije~ o osjetljivim privrednim granama ili tr`i{tima, mo`e produ`iti rok za dono{enje kona~nog rje{enja do tri mjeseca, o ~emu je obavezno u pisanoj formi obavijestiti stranke u postupku. ^lan 42. (Upravni akti Konkurencijskog vije}a) U smislu ~lana 25. ovog zakona, Konkurencijsko vije}e posebno donosi rje{enja kojima se: a) ocjenjuje uskla|enost sporazuma s odredbama ovog zakona; b) utvr|uje izuze}e sporazuma na osnovu ~lana 5. ovog zakona; c) utvr|uje zloupotreba dominantnog polo`aja na osnovu ~l. 10. i 11. ovog zakona; d) ocjenjuje dopu{tenost koncentracija na osnovu ~lana 18. ovog zakona; e) odre|uju privremene mjere na osnovu ~lana 40. ovog zakona; f) odre|uju posebne mjere za ponovno uspostavljanje efikasne tr`i{ne konkurencije kod zabranjenih koncentracija na osnovu ~lana 18. ovog zakona; g) donose druga rje{enja, odnosno zaklju~ci na osnovu odredbi ovog zakona. ^lan 43. (Kona~na rje{enja Konkurencijskog vije}a) (1) Nakon zavr{etka postupka odgovorni ~lan Konkurencijskog vije}a dostavlja Konkurencijskom vije}u izvje{taj o provedenom postupku s prijedlogom rje{enja. (2) Konkurencijsko vije}e na sjednici donosi kona~no rje{enje da li postoji povreda ovog zakona. (3) Rje{enje iz stava 2. ovog ~lana mo`e sadr`avati preporuke i/ili sankcije i ostale mjere za stranke u postupku. (4) Konkurencijsko vije}e mo`e, prije dono{enja kona~nog rje{enja, u pisanoj formi obavijestiti stranke o sadr`aju rje{enja koje namjerava donijeti. (5) Konkurencijsko vije}e, na zahtjev stranke ili po slu`enoj du`nosti, mo`e ponovo preispitati rje{enje u sljede}im slu~ajevima: a) gdje je bila stvarna promjena u ~injenicama na kojima je bilo zasnovano to rje{enje, a od zna~ajnog su utjecaja na tr`i{nu konkurenciju; b) gdje stranke u postupku djeluju u suprotnosti s obavezama koje je utvrdilo Konkurencijsko vije}e; c) gdje je rje{enje zasnovano na nepotpunim, neta~nim ili la`nim informacijama koje su dale stranke u postupku. (6) Rje{enje koje donosi Konkurencijsko vije}e nije od utjecaja na eventualnu krivi~nu i/ili gra|ansku odgovornost o kojoj odlu~uju nadle`ni sudovi. (7) Konkurencijsko vije}e, u svrhu ocjene datog slu~aja, mo`e se koristiti sudskom praksom Evropskog suda pravde i odlukama Evropske komisije. ^lan 44. (Objavljivanje odluka) (1) Odluke Konkurencijskog vije}a dostavljaju se strankama u postupku i objavljuju u "Slu`benom glasniku BiH", slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. (2) U odlukama iz stava ( 1) ovog ~lana objavit }e se imena stranaka u postupku, glavni sadr`aj odluke, uklju~uju}i i kazne koje su izre~ene. Konkurencijsko vije}e vodit }e ra~una o legitimnim interesima privrednih subjekata u smislu za{tite njihovih poslovnih tajni. ^lan 45. (Primjena odluka i drugih akata Konkurencijskog vije}a) Odluke Konkurencijskog vije}a obavezuju}e su na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i primjenjuju se danom objavljivanja. ^lan 46. (Sudska za{tita) (1) Odluka Konkurencijskog vije}a je kona~na. (2) Nezadovoljna stranka u postupku mo`e pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od prijema odluke, odnosno od dana objavljivanja odluke. ^lan 47. (Prinudno izvr{enje odluka Konkurencijskog vije}a) (1) Ako stranke u postupku ne provode ili ne izvr{avaju odluku, Konkurencijsko vije}e mo`e zatra`iti pravnu pomo} nadle`nih organa za njihovo prinudno izvr{enje. (2) U zahtjevu za pravnu pomo} Konkurencijsko vije}e mora ta~no navesti vrstu tra`ene mjere za prinudno izvr{enje. (3) U primjeni prinudnih mjera nadle`ni organi du`ni su postupiti po zahtjevu Konkurencijskog vije}a, pridr`avaju}i se mjera navedenih u zahtjevu. V - KAZNENE ODREDBE ^lan 48. (Nov~ane kazne za te`e povrede Zakona) (1) Nov~anom kaznom u iznosu navi{e do 10 % vrijednosti ukupnog godi{njeg prihoda privrednog subjekta, iz prethodne godine koja je prethodila godini u kojoj je nastupila povreda zakona, kaznit }e se privredni subjekt ili fizi~ko lice, ako: a) sklopi zabranjeni sporazum ili na koji drugi na~in u~estvuje u sporazumu kojim je naru{ena, ograni~ena ili sprije~ena tr`i{na konkurencija u smislu ~lana 4. ovog zakona; b) zloupotrijebi dominantni polo`aj na na~in propisan odredbama ~lana 10. ovog zakona; c) u~estvuje u provo|enju zabranjene koncentracije privrednih subjekata u skladu s odredbama ~lana 13. ovog zakona; d) ne postupi po odlukama Konkurencijskog vije}a iz ~lana 42. ovog zakona. (2) Konkurencijsko vije}e mo`e izre}i odgovornim licima privrednog subjekta iz stava (1) ovog ~lana nov~ane kazne u iznosu od 15.000 KM do 50.000 KM. ^lan 49. (Nov~ane kazne za ostale povrede Zakona) (1) Konkurencijsko vije}e mo`e izre}i privrednim subjektima nov~ane kazne koje ne prelaze 1% od ukupnog prihoda u prethodnoj godini poslovanja, ako: a) ne postupe po zahtjevu u smislu ~l. 33. i 35. ovog zakona dostavljaju}i neta~ne ili pogre{ne informacije ili ne osiguraju potrebne informacije u okviru datog roka; b) ne podnesu prijavu namjere koncentracije u smislu ~lana 16. ovog zakona; c) dostave neta~ne ili pogre{ne informacije u postupku ocjene koncentracije u smislu ~l. 16.,17. i 18. ovog zakona; d) ne postupaju po rje{enju ili zaklju~ku Konkurencijskog vije}a u smislu ~lana 42. stav (1) ta~ka g) ovog zakona ili po nalogu nadle`nog suda. (2) Konkurencijsko vije}e mo`e izre}i i odgovornim licima privrednih subjekata iz stava (1) ovog ~lana nov~ane kazne u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM. ^lan 50. (Periodi~no pla}anje kazne) (1) Konkurencijsko vije}e mo`e odrediti strankama u postupku periodi~no pla}anje kazne koje ne prelazi 5% od prosje~nog dnevnog prihoda u prethodnoj godini. (2) Konkurencijsko vije}e podzakonskim aktom bli`e }e definirati na~in periodi~nog pla}anja kazne. ^lan 51. (Kazna za lica koja nisu stranke u postupku) Konkurencijsko vije}e mo`e izre}i nov~ane kazne za pravna i/ili fizi~ka lica koja nisu stranke u postupku u slu~ajevima nepostupanja po zahtjevu ili nalogu Konkurencijskog vije}a u smislu ~l. 33. i 35. ovog zakona, i to: a) za pravna lica u iznosu od 5.000 KM do 15.000 KM; b) za odgovorna lica u pravnim licima u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM; c) za fizi~ka lica u iznosu od 1.500 KM do 3.000 KM. ^lan 52. (Odre|ivanje visine kazni) Konkurencijsko vije}e prilikom odre|ivanja visine nov~ane kazne uzet }e u obzir namjeru i trajanje povrede kojom su povre|ene odredbe ovog zakona. ^lan 53. (Napla}ivanje kazni) (1) Nov~ane kazne iz ~l. 48. i 49. ovog zakona odnose se i na udru`enja privrednih subjekata. (2) Ako je udru`enju privrednih subjekata izre~ena nov~ana kazna, imaju}i u vidu prihod njegovih ~lanova, a udru`enje nije solventno, ono je obavezno od svojih ~lanova tra`iti doprinos da bi se pokrio iznos nov~ane kazne. (3) Ako se doprinosi ne uplate udru`enju u datom roku koji je odredilo Konkurencijsko vije}e, mo`e se zahtijevati pla}anje nova~ane kazne od bilo kog privrednog subjekta koji je ~lan udru`enja. ^lan 54. (Procedura ubla`avanja kazni) (1) Konkurencijsko vije}e mo`e procentualno smanjiti ili ukinuti nov~anu kaznu privrednom subjektu za povredu odredbi ~lana 4. ovog zakona ako privredni subjekt dobrovoljno u toku postupka osigura dokaze bitne za utvr|ivanje povrede i ako u momentu predaje dokaza prestane sa zabranjenim djelovanjem. (2) Ukoliko privredni subjekt ostvari dobrovoljnu saradnju iz stava (1) ovog ~lana, Konkurencijsko vije}e mo`e u potpunosti ili djelimi~no osloboditi privredni subjekt od nov~ane kazne. (3) Konkurencijsko vije}e }e ubla`avanje odnosno osloba|anje od kazne, u smislu st. (1)i (2) ovog ~lana, primijeniti u slu~ajevima: a) kada je dokaz dostavljen u trenutku kada Konkurencijsko vije}e nema neophodnih informacija za pokretanje postupka po slu`benoj du`nosti; b) kada privredni subjekt efikasno sara|uje s Konkurencijskim vije}em tokom cijelog postupka; c) ako je u vrijeme davanja dokaza privredni subjekt prekinuo svoje u~e{}e u sporazumu, dogovoru ili zajedni~koj praksi i ne obavezuje druge privredne subjekte da u~estvuju u sporazumu. (4) Konkurencijsko vije}e podzakonskim aktom }e detaljnije odrediti proceduru ubla`avanja odnosno osloba|anja od kazne. ^lan 55. (Rok zastare za izricanje kazni) (1) Rok zastare za izricanje nov~ane kazne iz ~lana 48. ovog zakona nastupa nakon isteka roka od pet godina, dok zastara za izricanje nov~ane kazne iz ~l. 49. i 50. ovog zakona nastupa nakon isteka roka od tri godine. (2) Rok zastare ra~unat }e se i od dana kada je u~injena povreda. U slu~aju nastavljanja ili ponovnog kr{enja zakona, rok }e se ra~unati od dana prestanka povrede. (3) Svaka radnja koju poduzme Konkurencijsko vije}e s ciljem provo|enja postupka ili postupaka zbog povrede ovog zakona prekinut }e rok zastare za izricanje nov~anih kazni ili periodi~nih nov~anih kazni. Rok zastare bit }e prekinut na dan kada je odre|ena radnja bila najavljena najmanje jednom privrednom subjektu ili udru`enju privrednih subjekata koji su u~estvovali u povredi zakona. Radnje koje prekidaju trajanje roka zastare odnose se na: a) zahtjeve u pisanoj formi za informacijama od Konkurencijskog vije}a; b) odobrenja u pisanoj formi za provo|enje postupka koje je Konkurencijsko vije}e izdalo svom slu`benom licu; c) pokretanje postupaka od Konkurencijskog vije}a; d) obavje{tenje o zaklju~ku o pokretanju postupka Konkurencijskog vije}a. (4) Prekidanje roka zastare odnosit }e se na sve privredne subjekte koji su u~estvovali u povredi. (5) Svi prekidi roka zastare ponovo }e po~eti. Rok zastare iste}i }e najkasnije na dan kada je vrijeme predvi|enog roka isteklo dva puta a da Konkurencijsko vije}e nije odredilo nov~anu kaznu ili periodi~nu nov~anu kaznu. ^lan 56. (Rok zastare za izvr{enje nov~anih kazni) (1) Zastara za izvr{enje nov~anih kazni iz ~l. 48., 49. i 50. ovog zakona nastupa nakon isteka roka od pet godina. (2) Rok zastare ra~unat }e se od dana kada je rje{enje postalo kona~no. (3) Rok zastare prekida se: a) objavljivanjem rje{enja kojim se mijenja prvobitni iznos nov~ane kazne ili periodi~nog pla}anja kazne ili odbijanja tu`be za promjenu; b) svaki postupak Konkurencijskog vije}a koji ima za cilj izvr{enje pla}anja nov~ane kazne ili periodi~nog pla}anja kazne. (4) Prekidom roka zastare rok se po~inje ponovo ra~unati. (5) Rok zastare za izv{enje nov~ane kazne prekida se za vremenski pe riod: a) dok je odobreno vrijeme isplate; b) dok je obustavljeno izvr{enje pla}anja prema odluci nadle`nog suda. VI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 57. (Prijelazni pe riod) (1) Poslove ureda za konkurenciju uspostavljenih ovim zakonom do 31. decembra 2005. godine obavljat }e Uredi za Utorak, 19. 7. 2005. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 48 - Strana 4041 Broj 48 - Strana 4042 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 19. 7. 2005. konkurenciju i za{titu potro{a~a (u daljnjem tekstu: UKZP) osnovani na osnovu Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/01). (2) Od 1. januara 2006. godine dio UKZP koji obavljaju poslove iz oblasti konkurencije nastavljaju obavljati poslove u sastavu Konkurencijskog vije}a u skladu s ~lanom 20. ovog zakona. (3) Od 1. januara 2006. nadle`nosti UKZP iz oblasti za{tite potro{a~a obavljat }e tijela uspostavljena propisima iz oblasti za{tite potro{a~a. (4) Od 1. januara 2006. Konkurencijsko vije}e preuzet }e zaposlenike UKZP koji obavljaju poslove u oblasti konkurencije, u skladu sa Zakonom o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04 i 37/04), kao i opremu i osnovna sredstva koja im pripadaju. (5) Sta tus zaposlenih u UKZP koji obavljaju poslove za{tite potro{a~a bit }e reguliran propisima iz oblasti za{tite potro{a~a. (6) Broj zaposlenih u UKZP koji obavljaju poslove u oblasti konkurencije do 31. decembra 2005. ne mo`e se pove}avati bez saglasnosti Konkurencijskog vije}a. ^lan 58. (Dono{enje podzakonskih akata) Konkurencijsko vije}e u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona donijet }e podzakonske i druge akte koji se odnose na provo|enje odredbi ovog zakona. ^lan 59. (Ranije pokrenuti postupci) Postupci zapo~eti pred Konkurencijskim vije}em prema odredbama Zakona o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/01), a nisu okon~ani do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavit }e se po odredbama ovog zakona. ^lan 60. (Prihodi od taksi i nov~anih kazni) Takse i nov~ane kazne, izre~ene odlukama Konkurencijskog vije}a, prihodi su Bud`eta institucija Bosne i Hercegovine. ^lan 61. (Objava) Danom stupanja na snagu ovog zakona, prestaje da va`i Zakon o konkurenciji ("Slu`beni glasnik BiH", broj 30/01), osim odredbi koje se odnose na nadle`nosti UKZP koje se primjenjuju do 31. decembra 2005. godine. ^lan 62. Stupanje na snagu Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PSBiH broj 193/05 29. juna 2005. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH [efik D`aferovi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Velimir Juki}, s. r. Na temelju ~lanka IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Doma naroda, odr`anoj 29. lipnja 2005. i na sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 29. lipnja 2005, usvojila je ZAKON O KONKURENCIJI I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. (Predmet) Ovim se Zakonom ure|uju: pravila, mjere i postupci za{tite tr`i{ne konkurencije, djelokrug i na~in rada Konkurencijskog vije}a na za{titi i promociji tr`i{ne konkurencije u Bosni i Hercegovini. ^lanak 2. (Primjena) (1) Ovaj Zakon primjenjuje se na sve pravne i fizi~ke osobe, koje posredno ili neposredno sudjeluju u prometu roba i usluga i koja svojim djelovanjem spre~avaju, ograni~avaju ili naru{avaju tr`i{nu konkurenciju na cijelome teritoriju Bosne i Hercegovine ili zna~ajnijem dijelu tr`i{ta (u daljnjem tekstu: gospodarski subjekti), i to na: a) gospodarska dru{tva, poduze}a i poduzetnike, bez obzira na oblik vlasni{tva, sjedi{te ili prebivali{te; b) tijela dr`avne uprave i lokalne samouprave, kada izravno ili neizravno sudjeluju ili utje~u na tr`i{te; c) ostale fizi~ke i pravne osobe koje neizravno ili izravno, stalno, povremeno ili jednokratno sudjeluju na tr`i{tu, bez obzira na pravni sta tus, na oblik vlasni{tva, sjedi{te ili prebivali{te, kao {to su udruge, {portske organizacije, ustanove, zadruge, nositelji prava intelektualnog vlasni{tva. (2) Ovaj Zakon primjenjuje se i na gospodarske subjekte koji imaju nadzor nad drugim gospodarskim subjektima. Kontroliranim gospodarskim subjektom smatra se subjekt u kojem drugi gospodarski subjekt, neizravno ili izravno, pravno ili ~injeni~no, odlu~uju}e utje~e na upravljanje, naro~ito ako: a) ima vi{e od polovice udjela u osnovnom kapitalu ili dionicama; b) mo`e ostvarivati vi{e od polovice glasa~kih prava; c) ima pravo na postavljanje vi{e od polovice ~lanova uprave, upravnih i nadzornih odbora; d) na drugi na~in ima pravo na upravljanja poslovanjem kontroliranog gospodarskog subjekta. (3) Ovaj Zakon primjenjuje se i na gospodarske djelatnosti gospodarskih subjekata sa sjedi{tem i prebivali{tem u inozemstvu, ako njihovo djelovanje proizvodi zna~ajan u~inak na tr`i{te Bosne i Hercegovine ili na zna~ajnijem dijelu tr`i{ta. ^lanak 3. (Mjerodavno tr`i{te) (1) Mjerodavno tr`i{te, u smislu ovoga Zakona, odre|uje se kao tr`i{te odre|enih proizvoda koji su predmetom obavljanja djelatnosti gospodarskih subjekata na odre|enom zemljopisnom podru~ju. (2) Mjerodavno tr`i{te proizvoda obuhva}a sve proizvode koje potro{a~i i/ili korisnici smatraju me|usobno zamjenjivim, pod prihvatljivim uvjetima, imaju}i u vidu osobito: njihove bitne zna~ajke, kvalitetu, uobi~ajnu namjenu, na~in uporabe, uvjete prodaje i cijene. (3) Mjerodavno zemljopisno tr`i{te obuhva}a cjelokupan ili zna~ajan dio teritorija Bosne i Hercegovine na kojem gospodarski subjekti djeluju u prodaji i/ili kupnji mjerodavnog proizvoda pod jednakim ili dovoljno ujedna~enim uvjetima i koji to tr`i{te bitno razlikuju od uvjeta konkurencije na susjednim zemljopisnim tr`i{tima.
Zakon o poštama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 33/05 30.05.2005 pošte,zakon,bih ZAKONO PO[TAMA BOSNE I HERCEGOVINEI - PREDMET ZAKONA^lan 1.(1)Ovim zakonom utvr|uju se osnovna pitanja organizacije ifunkcionisanja po{tanskog saobra}aja u Bosni i Hercegovinii po{tanskog saobra}aja s drugim zemljama.(2)Po{tanske usluge obavljaju se u skladu sa uslovima koji suutvr|eni zakonom, op}im i posebnim uslovima za obavljanje po{tanskih usluga, aktima po{tanskih operatera, kao i naosnovu ratificiranih, odnosno potvr|enih me|unarodnihkonvencija, drugih me|unarodnih akata i ugovora.II - DEFINICIJE^lan 2.Svi izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljede}azna~enja:a)"po{tanske usluge" zna~e usluge prijenosa po{tanskihpo{iljki i sve druge usluge koje su navedene unomenklaturi po{tanskih usluga;b)"po{tanske po{iljke" zna~e sve po{iljke koje primi naprijenos i za koje odgovara operater po{tanskogsaobra}aja;c)"pismonosna po{iljka" zna~i svaku po{tansku po{iljkukoja sadr`i neko saop}enje u pisanoj formi, na svakojvrsti fizi~kog medija, koju treba dostaviti ozna~enomprimaocu. Ra~uni za re`ije, drugi ra~uni, finansijski idrugi izvje{taji smatraju se pismonosnim po{iljkama;d)"po{iljalac" zna~i svaku fizi~ku ili pravnu osobu koja jedala ili u ~ije ime je po{tanska po{iljka data na prijenosoperateru po{tanskog saobra}aja;e)"univerzalne po{tanske usluge" zna~e sve one po{tanskeusluge koje, u skladu s ovim zakonom i drugimpo{tanskim propisima, moraju biti dostupne na ~itavompodru~ju Bosne i Hercegovine;f)"rezervirane po{tanske usluge" zna~e one vrsteuniverzalnih po{tanskih usluga koje mo`e pru`ati samojavni po{tanski operater;g)"nerezervirane po{tanske usluge" zna~e pojedine vrsteuniverzalne po{tanske usluge koje, osim javnih, moguvr{iti i drugi operateri po{tanskog saobra}aja;h)"operateri po{tanskog saobra}aja" zna~e sve subjekte koji su registrirani za obavljanje djelatnosti iz podru~japo{tanskog saobra}aja;i)"javni po{tanski operater" zna~i preduze}e koje je uve}inskom dr`avnom vlasni{tvu i koje je u trenutkudono{enja ovog zakona ve} registrirano za pru`anjerezerviranih i nerezerviranih po{tanskih usluga;j)"po{tanski operater" zna~i organizaciju koja je, u skladu sovim zakonom, ovla{tena za pru`anje nerezerviranihpo{tanskih usluga;k)"finansijske po{tanske usluge" zna~e doma}e ime|unarodne `iralne usluge, nov~ane doznake i ~ekovneusluge, kao i sve druge usluge ~iji je predmet novac, akoje su definirane po{tanskim propisima u okviru propisaSvjetskog po{tanskog saveza;l)"posebne usluge" koje su definirane op}im uslovima inomenklaturom po{tanskog saobra}aja;m)"ostale usluge" zna~e dopunske i ostale po{tanske uslugekoje zahtijeva po{iljalac ili primalac;n)"po{tanski propisi" zna~e svaki propis koji je donioovla{teni or gan, a odnosi se na pru`anje po{tanskihusluga; o)"po{tanska marka" zna~i svaku po{tansku marku koja jejavno izdata od javnog po{tanskog operatera, uklju~uju}ii sve po{tanske naljepnice i sva druga propisanapo{tanska obilje`ja koja slu`e kao dokaz pla}anjapo{tanske usluge;p)"direktna po{ta" predstavlja sve po{iljke koje sadr`epromotivne i sve druge marketin{ke poruke {tampane uvi{e istih primjeraka, koji se {alju na najmanje 30razli~itih adresa;r)"kurirske usluge" predstavljaju po{tanske usluge sdodatnom vrijedno{}u koju davalac po{tanskih uslugaobavlja na osnovu posebnog zahtjeva po{iljaoca, apodrazumijevaju preuzimanje pismonosne po{iljke naadresi po{iljaoca, te direktan prijenos i uru~enje na adresiprimaoca;s)"dr`avni por tal" predstavlja po{tansku uslugu putem kojegra|anin elektronskim putem ispunjava svoje obavezeprema dr`avi i tra`i usluge dr`avnih i entitetskih organa.III - PRINCIPI PO[TANSKE POLITIKE^lan 3.Svi subjekti koji u Bosni i Hercegovini pru`aju po{tanskeusluge moraju konsekventno uva`avati i provoditi sljede}eprin cipe po{tanske politike:a)Po{tanske usluge moraju biti dostupne svim gra|animaBosne i Hercegovine, pod jednakim uslovima, bez bilokakve diskriminacije;b)Sloboda komunikacije, putem pismonosnih i drugihpo{tanskih po{iljki, mora biti zagarantirana svim fizi~kimi pravnim osobama u Bosni i Hercegovini, bez bilokakvih ograni~enja;c)Interes svih korisnika po{tanskih usluga mora bitiza{ti}en raspolo`ivo{}u i kvalitetom tih usluga;d)Tarife po{tanskih usluga moraju biti nediskriminatorske itransparentne;e)Pru`anje po{tanskih usluga mora se organizirati na na~inkoji ne dovodi u opasnost zdravlje i sigurnost ljudi iimovine;f)Organizacijom po{tanskog sistema mora se osiguratimogu}nost primjene propisa koji se odnose na uvozno iizvozno carinjenje roba;g)Sva tehnolo{ka rje{enja u po{tanskom saobra}aju morajuuva`avati prin cipe ekonomi~nosti, efikasnosti isigurnosti;h)Tehni~ki standardi koji se odnose na nivo po{tanskihusluga moraju se uskla|ivati sa standardima Evropskeunije;i)Cijene rezerviranih po{tanskih usluga su pod dr`avnomkontrolom, a ukoliko se ovakvim cijenama ne osiguravapokri}e stvarnih tro{kova i razvojne potrebe po{tanskogsistema, dr`ava i entiteti osiguravaju subvencije javnimpo{tanskim operaterima. Nije dozvoljeno subvencio ni ra -nje nerezerviranih i drugih po{tanskih usluga iz sredstavarezerviranih po{tanskih usluga;j)Konkurencija u po{tanskom saobra}aju podsti~e se donivoa kojim se ne ugro`ava dru{tvena funkcijauniverzalnih po{tanskih usluga;k)Sistemi po{tanske numeracije moraju osiguratiidentifikaciju dr`ave i po{tanskih operatera;l)Saradnja izme|u javnih po{tanskih operatera ne smije biti monopolisti~ki orijentirana i mora se zasnivati na ~istimekonomskim odnosima u interesu svih gra|ana Bosne iHercegovine;m)Razvoj po{tanskih usluga podsti~e se odgovaraju}immjerama ekonomske politike i kontinuirano uskla|uje spotrebama korisnika, te tehnolo{kim, ekonomskim idru{tvenim prilikama;n)Predstavljanje po{tanskog sistema Bosne i Hercegovine uSvjetskom po{tanskom savezu i drugim me|unarodnimorganizacijama mora osigurati potpunu ravnopravnostsvih javnih po{tanskih operatera Bosne i Hercegovine;o)Zastupljenost po{tanskih opreratera koji djeluju napodru~ju Bosne i Hercegovine u slobodnimme|unarodnim asocijacijama ne smije se na bilo kojina~in ograni~avati, a njihovo djelovanje ne smije biti na{tetu i protiv interesa ostalih po{tanskih operatera.^lan 4.Investitor, vlasnik stambene zgrade, eta`ni vlasnik, vlasnikstambenog i poslovnog bloka ili porodi~ne ku}e du`an je, napogodnom mjestu u objektu ili dvori{tu kod ulaza, postaviti iodr`avati po{tanski sandu~i} za pismonosne po{iljke iliosigurati drugi adekvatan na~in za prijem pismonosnih po{iljki.IV - PO[TANSKE USLUGEa) Univerzalne po{tanske usluge^lan 5.(1)Univerzalne po{tanske usluge su po{tanske usluge koje seobavezno organiziraju na ~itavom podru~ju Bosne iHercegovine i obuhvataju prijem, otpremu, prijevoz,prispije}e i uru~enje:a)pismonosnih po{iljki do 2 kg;b)paketskih do 31,5 kg;c)po{tanskih uputnica;d)direktne po{te;e)po{tanskih i telegrafskih saop}enja;f)preporu~enih i vrijednosnih po{iljki;g)sekograma do 7 kg.(2)Maksimalne i minimalne dimenzije po{tanskih po{iljkiobuhva}enih univerzalnim po{tanskim uslugama sudimenzije koje su utvr|ene Univerzalnom po{tanskomkonvencijom, odnosno Konvencijom Svjetskog po{tanskogsaveza.(3)Univerzalne po{tanske usluge osiguravaju se svakog radnogdana, najmanje pet dana u sedmici, osim pod uslovima iprilikama koje su po{tanskim propisima definirane kaovanredne.(4)Univerzalne po{tanske usluge u Bosni i Hercegovini pru`ajujavni po{tanski operateri i drugi po{tanski operateri naosnovu licenci .b) Rezervirane po{tanske usluge^lan 6.(1)U okviru univerzalnih po{tanskih usluga, rezerviranepo{tanske usluge u unutra{njem i me|unarodnom saobra}aju obuhvataju prijem, otpremu, prijevoz, prispije}e i uru~enje:a)pismonosne po{iljke do 1000 gr;b)tiskovina, novina i ~asopisa;c)paketskih po{iljki do 10 kg;d)po{tanskih i telegrafskih uputnica;e)isplata nov~anih doznaka na ku}nu adresu;f)direktne po{te;g)kurirske usluge, ukoliko iznos tarife nije deset puta ve}iod obi~ne tarife,h)preporu~enih i vrijednosnih po{iljki, bez obzira na te`inu;i)sudskih pisama, pisama u upravnom i prekr{ajnompostupku, bez obzira na te`inu.(2)Rezervirane po{tanske usluge mogu obavljati samo javnipo{tanski operateri.Ponedeqak, 30. 5. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 33 - Strana 2787 Broj 33 - Strana 2788S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPonedeqak, 30. 5. 2005.c) Finansijske po{tanske usluge^lan 7.(1)Javni po{tanski operateri mogu putem jedinica po{tanskemre`e i drugih punktova za univerzalne po{tanske uslugepru`ati korisnicima i finansijske po{tanske usluge.(2)Finansijskim po{tanskim uslugama osiguravaju se razli~itioblici `iralnih doznaka, te doznaka gotovog novca i ~ekova,koje upu}uju fizi~ke i pravne osobe ili su takva nov~anasredstva njima upu}ena.(3)U okviru svoje djelatnosti javni po{tanski operateri moguobavljati i druge finansijske usluge, kao {to su {tedni ulozigra|ana, vezani depoziti, ra~uni nerezidenata, trezorsko iblagajni~ko poslovanje, mjenja~ko poslovanje, kreditiranjestanovni{tva, karti~no poslovanje, `iro i teku}i ra~uni uplata,faktura za re`ije komunalnih i drugih javnih preduze}a i dr.(4)Javni po{tanski operater organizira posebnu finansijskuorganizaciju - po{tansku banku, posredstvom koje }eobavljati poslove iz ovog ~lana, a u skladu sa zakonom idrugim propisima koji ure|uju ovu oblast.(5)Do uspostavljanja odgovaraju}e zakonske reg u la tive iosnivanja po{tanskih banaka, po{tanski operateri finansijskeusluge mogu obavljati putem odgovaraju}eg poslovnogaran`mana s drugim bankama, a u skladu sa zakonom idrugim propisima koji reguliraju finansijske usluge u okvirubankarskog sektora.d) Ostale usluge^lan 8.(1)Pod ostalim uslugama, u smislu ovog zakona,podrazumijevaju se posebne, dopunske i ostale po{tanskeusluge koje zahtijevaju po{iljalac ili primalac, a koje seutvr|uju Op}im uslovima za obavljanje po{tanskih usluga.(2)Operateri po{tanskog saobra}aja s ciljem svojesamoodr`ivosti mogu organizirati i ostale usluge na novimtr`i{tima, a koje su definirane ovim zakonom i op}imuslovima.(3)Javni po{tanski operateri mogu organizirati i obavljanjekurirskih usluga koje su liberalizirane i nalaze se na tr`i{tu.V - ORGANIZACIJA PO[TANSKOG SAOBRA]AJAa) Operateri po{tanskog saobra}aja^lan 9.(1)Po{tanske usluge pru`aju operateri po{tanskog saobra}aja.(2)Operater po{tanskog saobra}aja mo`e biti svaka pravnaosoba koja ispunjava odre|ene tehni~ke, kadrovske i drugeuslove, ukoliko za obavljanje po{tanskih usluga posjedujeovla{tenje dobiveno od nadle`nog organa i ukoliko te usluge obavlja u okviru svoje registrirane djelatnosti.a)Javni po{tanski operateri ovla{teni su za pru`anjerezerviranih po{tanskih usluga. Ovo ovla{tenjepodrazumijeva istovremeno pravo na pru`anjenerezerviranih i svih ostalih po{tanskih usluga.b)Javni po{tanski operateri su u isklju~ivom ili ve}inskomvlasni{tvu dr`ave.c)Drugi operateri po{tanskog saobra}aja, osim javnihpo{tanskih operatera, ne mogu imati ovla{tenja zapru`anje rezerviranih po{tanskih usluga, ve} samonerezerviranih i ostalih po{tanskih usluga, svih ili samopojedinih. Osnivaju se u skladu s ovim zakonom, a mogubiti u privatnom vlasni{tvu.(3)Ovla{tenje za rad po{tanskim opreraterima daje i oduzima, uskladu s odredbama ovog zakona, Agencija za po{tanskisaobra}aj Bosne i Hercegovine, uz saglasnost Ministarstvakomunikacija i saobra}aja.b) Agencija za po{tanski saobra}aj Bosne i Hercegovine^lan 10.(1)S ciljem obavljanja regulatornih funkcija u oblastipo{tanskog saobra}aja, ovim zakonom osniva se Agencija zapo{tanski saobra}aj Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu:Agencija) koja djeluje u skladu s principimaobjektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije.(2)Agencija djeluje u interesu Bosne i Hercegovine i svihnjenih gra|ana.(3)Agencija ima sta tus pravne osobe.(4)Agencijom rukovodi Vije}e Agencije, sastavljeno od tri~lana na paritetnoj osnovi triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.a)^lanovi Vije}a Agencije, iz reda konstitutivnih naroda,imenuju se u skladu sa Zakonom o ministarskimimenovanjima, imenovanjima Vije}a ministara i drugimimenovanjima Bosne i Hercegovine.b)Mandat ~lanova Vije}a Agencije traje ~etiri godine, apredsjedavaju}i Vije}a Agencije mijenja se svakih godinu dana.c)Vije}e Agencije donosi sve odluke koncenzusom.d)Vije}e Agencije donosi akta Agencije kojima se definiraunutra{nja organizacija Agencije, nadle`nost Vije}aAgencije i druga pitanja bitna za rad Agencije.e)Sjedi{te Agencije odre|uje Vije}e ministara Bosne iHercegovine.(5)Nadle`nosti Agencije:a)Ostvaruje kontakte s po{tanskim upravama ime|unarodnim po{tanskim organizacijama,b)Izdaje i oduzima licence po{tanskim operaterima zaobavljanje po{tanskih usluga u skladu s pravilnikom kojidonosi Vije}e Agencije,c)Donosi tehnolo{ke propise od interesa za funkcioniranjepo{tanskog saobra}aja na podru~ju ~itave Bosne iHercegovine, te predla`e propise kojima se definirajujedinstveni Op}i uslovi za obavljanje po{tanskih usluga iop}i standardi univerzalnih po{tanskih usluga,d)Prati da li se po{tanski operater pridr`ava uslovasadr`anih u izdatim licencama, a u slu~aju povrede tihuslova ili odredbi ovog zakona, preduzima mjere iz svojenadle`nosti,e)Prati po{tivanje utvr|enih principa po{tanske politike iinicira mjere za otklanjanje svih odstupanja od tihprincipa,f)Prati me|unarodne po{tanske propise i obavje{tava javneoperatere i druge operatere po{tanskog saobra}aja onjihovom dono{enju, izmjenama i dopunama,g)Daje saglasnost na ugovore koje zaklju~uju po{tanskioperateri u Bosni i Hercegovini s operaterima po{tanskogsaobra}aja po{tanskih uprava drugih zemalja,h)Utvr|uje metodologiju i prin cipe za obra~unme|uoperaterskih, tranzitnih i terminalnih tro{kova i prati njihovu realizaciju,i)Prati me|unarodni obra~un u skladu s utvr|enimprincipima i propisima Svjetskog po{tanskog saveza iraspodjelu unutar operatera,j)Utvr|uje jedinstvenu tarifnu politiku za rezerviraneusluge na podru~ju Bosne i Hercegovine,k)Predla`e kriterije za formiranje maksimalnih cijenaizvr{avanja po{tanskih usluga,l)Utvr|uje visinu tro{kova za izdavanje licenci i visinugodi{nje naknade za obavljanje po{tanskih usluga, kao irokove za izmirenje obaveza pla}anja, m)Daje saglasnost na pro gram izdavanja po{tanskih marakakoje izdaju javni po{tanski operateri,n)Donosi op}i red prijevoza po{tanskih po{iljki i iznalazioptimalne pravce tog prijevoza,o)Utvr|uje iznos naknade za pokri}e gubitaka javnihpo{tanskih operatera,p)Organizira simpozije, stru~ne seminare i sl.,r)Vr{i druge nadle`nosti koje su joj povjerene ovimzakonom ili drugim aktima u skladu s ovim zakonom.(6)Za obavljanje poslova iz stava (5) alineje b)., g)., j). i l).Agencija tra`i saglasnost Ministarstva komunikacija isaobra}aja.(7)Radi izvr{avanja povjerenih poslova, Agencija zapo{ljavapotreban broj stru~nog i tehni~kog osoblja. Broj i strukturupotrebnog radnog osoblja utvr|uje Vije}e Agencije, a prinjihovom anga`iranju osigurava zastupljenost konstitutivnihnaroda prema posljednjem popisu stanovni{tva Bosne iHercegovine iz 1991. godine, a u skladu s planom kadrovaAgencije.(8)Tro{kovi Agencije podmiruju se iz prihoda od izdavanjalicenci po{tanskim operaterima, Bud`eta institucija BiH idrugih prihoda Agencije.(9)Agencija po zavr{etku svake poslovne godine objavljujeizvje{taj o svom radu, uklju~uju}i i finansijski izvje{taj iizvje{taj nezavisnog revizora i dostavlja ga na razmatranjeVije}u ministara i Parlamentarnoj skup{tini BiH.c) Nadle`nosti Vije}a ministara BiH i Ministarstvakomunikacija i saobra}aja^lan 11.(1)U ukupnoj organizaciji po{tanskog saobra}aja u Bosni iHercegovini nadle`nosti Vije}a ministara BiH, odnosnoMinistarstva komunikacija i saobra}aja posebno obuhvataju:a)definiranje osnovnih kriterija koje moraju ispunjavatizainteresirani subjekti za dobivanje ovla{tenja zaobavljanje po{tanskih usluga ,b)odre|ivanje na~ina predstavljanja javnih po{tanskihoperatera u Svjetskom po{tanskom savezu, kao i drugimme|unarodnim organizacijama u kojima se po{tanskisistem BiH mora reprezentirati kao jedinstven sistem,c)propisivanje, putem propisa i drugih akata, osnovnihuslova za osiguranje dostupnosti po{tanskih usluga na~itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine,d)predlaganje Zakona o po{ti, davanje saglasnosti na Op}euslove o obavljanju po{tanskih usluga,e)definiranje ciljeva politike Bosne i Hercegovine ipra}enje me|unarodnih standarda u oblasti po{tanskogsistema,f)propisivanje i nadziranje tarifne politike za rezerviraneusluge i kvaliteta pru`anja po{tanskih usluga,g)davanje suglasnosti na Statut Agencije,h)predlaganje izmjena i dopuna zakonskih propisa kojimase regulira po{tanski saobra}aj u BiH,i)davanje saglasnosti Agenciji za rad po{tanskih operatera,j)ostala pitanja utvr|ena Ustavom Bosne i Hercegovine,ovim zakonom i drugim aktima u skladu s ovimzakonom.(2)Nadle`nosti i odgovornosti iz stava (1) ovog ~lana Vije}eministara Bosne i Hercegovine realizira putem Ministarstvakomunikacija i saobra}aja. Ministarstvo komunikacija isaobra}aja pojedine poslove povjerava Agenciji i u tomslu~aju daje smjernice za realizaciju povjerenih poslova.d) Me|uoperaterski po{tanski saobra}aj^lan 12.(1)Svaki operater po{tanskog saobra}aja obavezan je daprijenos po{tanskih po{iljki koje primi od bilo kojeg drugogoperatera po{tanskog saobra}aja na podru~ju Bosne iHercegovine tretira na potpuno jednak na~in, kao i prijenospo{tanskih po{iljki koje mu je povjerila bilo koja fizi~ka ilipravna osoba u Bosni i Hercegovini.(2)Operateri po{tanskog saobra}aja mogu izme|u sebezaklju~ivati bilateralne i multilateralne sporazume uzsaglasnost Agencije, a koji moraju biti u skladu s principimapo{tanske politike utvr|enim ovim zakonom.e) Me|uentitetski po{tanski saobra}aj^lan 13.(1)Prijenos po{tanskih po{iljki izme|u entiteta ima tretmanunutra{njeg po{tanskog saobra}aja i ne mo`e se ograni~avati administrativnim mjerama.(2)Operateri po{tanskog saobra}aja uz saglasnost Agencijeusagla{avaju na~ine i pravce po{tanske razmjene,uva`avaju}i prin cipe ekonomi~nosti, efikasnosti i sigurnosti.f) Me|unarodni po{tanski saobra}aj^lan 14.(1)Obavljanje me|unarodnih po{tanskih usluga mora biti uskladu s relevantnim odredbama Svjetskog po{tanskogsaveza i drugim sporazumima me|unarodnih organizacijakoje su obavezuju}e za Bosnu i Hercegovinu, utvr|enimpravcima prijevoza i zaklju~enim ugovorima izme|uoperatera po{tanskog saobra}aja u Bosni i Hercegovini soperaterima po{tanskog saobra}aja drugih po{tanskihuprava.(2)Agencija je du`na, u skladu sa stavom (1) ovog ~lana idrugim relevantnim odredbama ovog zakona, putempo{tanskih propisa osigurati svim osobama u Bosni iHercegovini nediskriminatorski, siguran i efikasan pristupme|unarodnim po{tanskim uslugama i s tim u vezi naprikladan na~in pratiti izvr{avanje preuzetih obaveza javnih i drugih po{tanskih operatera.g) Principi za obra~un tro{kova i refundacije^lan 15.(1)Javni po{tanski operateri pokri}e gubitaka, u slu~aju kadacijene rezerviranih po{tanskih usluga ne pokrivaju njegovetro{kove, nadokna|uju iz drugih prihoda ostvarenihobavljanjem po{tanskih usluga.(2)Radi ostvarivanja utvr|enih principa po{tanske politike,javni po{tanski operateri du`ni su osigurati takav internira~unovodstveni sistem iz koga }e se vidjeti strukturaprihoda i tro{kova rezerviranih i nerezerviranih univerzalnihusluga, te struktura i visina prihoda i tro{kova posebnihpo{tanskih usluga. Interni ra~unovodstveni sistemi morajuosigurati lokaciju tro{kova svih po{tanskih usluga u skladusa standardima Evropske unije.(3)Me|usobne refundacije, po osnovu me|unarodnih ime|uoperaterskih po{tanskih usluga, moraju pokriti tro{kove prijenosa i prerade po{tanskih po{iljki.a)Refundacije na osnovu me|unarodnih po{tanskih usluga,koje pripadaju javnom operateru po{tanskog saobra}aja,vr{e se na osnovu me|unarodnog obra~una, a na osnovupropisa Svjetskog po{tanskog saveza.b)Refundacije koje pripadaju javnom operateru po{tanskogsaobra}aja po osnovu unutra{njeg me|uoperaterskogpo{tanskog saobra}aja reguliraju se na osnovumetodologije i principa koje odre|uje Agencija.Ponedeqak, 30. 5. 2005.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 33 - Strana 2789 Broj 33 - Strana 2790S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPonedeqak, 30. 5. 2005.VI - PO[TANSKE MARKE^lan 16.(1)Po{tanske marke izdaju javni po{tanski operateri.(2)Po{tanske marke moraju imati identifikaciju Bosne iHercegovine, entiteta i identifikaciju po{tanskog operatera.(3)Na markama javnih po{tanskih operatera ne mogu biti slike,znamenja, simboli ili neke druge oznake i sadr`aj koji suuvredljivog karaktera ili su u suprotnosti sa zakonskimpropisima Bosne i Hercegovine.(4)Za svaku emisiju po{tanskih maraka, javni po{tanskioperater du`an je pribaviti saglasnost Agencije. UkolikoAgencija utvrdi da marke koje se emitiraju sadr`e elementezabranjene stavom (3) ovog ~lana, obustavit }e ovu emisiju.VII - POVJERLJIVOST PO[TANSKIH PO[ILJKI^lan 17.(1)Po{tanski operateri obavezni su osigurati tajnost po{tanskihpo{iljki. Po{tanskom operateru zabranjeno je neovla{tenodoznati sadr`aj po{tanske po{iljke ili zadr`ati, prikriti ilineovla{tenoj osobi dati po{tansku po{iljku, neovla{tenojosobi saop}iti bilo kakve podatke koji su u vezi spo{tanskom po{iljkom ili neovla{tenoj osobi omogu}iti ilipomo}i u obavljanju neke od tih radnji. Zabrana se odnosi ina zaposlenike po{tanskog operatera i nakon prestanka radakod po{tanskog operatera.(2)Po{tanski operater mo`e otvoriti i pregledati sadr`ajpo{tanske po{iljke, u pravilu uz pristanak po{iljaoca iliprimaoca.(3)Izuzetno od odredbi stava (2) ovog ~lana, po{tanski operatermo`e otvoriti i pregledati po{tansku po{iljku bez pristankapo{iljaoca ili primaoca u sljede}im slu~ajevima:a)kada se po{tanska po{iljka ne mo`e uru~iti primaocu nitivratiti po{iljaocu,b)kada postoji opravdana sumnja da po{iljka sadr`ipredmete zabranjene za prijenos u po{tanskimpo{iljkama,c)kada je po{tanska po{iljka o{te}ena tako da je ugro`ennjen sadr`aj, id)kada po{tanska po{iljka u me|unarodnom saobra}ajupodlije`e carinskom pregledu i deviznom pregledu usmislu carinskog zakona i deviznih propisa.(4)Postupak otvaranja i pregleda sadr`aja po{tanskih po{iljakaure|uje se Op}im uslovima za obavljanje po{tanskih uslugakoje donosi Ministarstvo saobra}aja i komunikacija BiH, akoji su uskla|eni s propisima Evropske unije.VIII - ODGOVORNOST ZA PRIJENOS PO[TANSKIHPO[ILJKI^lan 18.(1)Po{tanski operater du`an je platiti odgovaraju}u od{tetupo{iljaocu preporu~ene ili vrijednosne pismonosne po{iljke,paketa, uputnica i telegrama u slu~aju njihovog gubitka,o{te}enja ili ka{njenja, do kojih je do{lo krivicom, namjerom ili nehatom javnog po{tanskog operatera.(2)Postupak pla}anja od{tete i njena visina utvr|uju sepo{tanskim propisima, koji su uskla|eni s propisimaSvjetskog po{tanskog saveza.(3)U pogledu odgovornosti za od{tetu, ne mo`e postojatirazlika izme|u gubitka, o{te}enja ili ka{njenja po{tanskihpo{iljki u unutra{njem i me|unarodnom po{tanskomsaobra}aju.(4)U slu~aju kada se ne mo`e utvrditi odgovornost iz stava (1)ovog ~lana, javni po{tanski operateri solidarno snoseodgovornost za naknadu {tete.(5)Po{iljalac po{tanske po{iljke odgovoran je operaterupo{tanskog saobra}aja za {tetu koju po{tanska po{iljkananese osobama u slu`bi operatera po{tanskog saobra}aja,opreme operatera po{tanskog saobra}aja ili ostalimpo{tanskim po{iljkama, pod uslovom da se nastanak {tetemo`e pripisati u krivicu, namjeru ili nehat po{iljaoca.IX - PRINUDNA IZVR[ENJA^lan 19.Po{tanske po{iljke koje ulaze u okvir univerzalnih usluga ikoje se po tom osnovu nalaze kod operatera po{tanskogsaobra}aja ne mogu biti predmet sudskog, administrativnog ilibilo kojeg drugog oblika prinudnog izvr{enja, osim uslu~ajevima izri~ito predvi|enim posebnim zakonom.X - KAZNENE ODREDBE^lan 20.(1)Nov~anom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit }ese za prekr{aj po{tanski operater i drugi subjekt poslovanjakoji ima svojstvo pravne osobe kao i poduzetnik akoneovla{teno obavlja djelatnost iz ~lana 6. i 16. ovog zakona.(2)Za radnje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj iodgovorna osoba po{tanskog operatera ili drugog subjektaposlovanja koji ima svojstvo pravne osobe kaznom od 500KM do 1.500 KM.^lan 21.(1)Nov~anom kaznom od 5.000 KM do 15.000 KM kaznit }ese za prekr{aje javni po{tanski operateri ako se nepridr`avaju ~lanova 3., 5., 6. i 16. ovog zakona.(2)Za radnje iz stava (1) ovog ~lana kaznit }e se za prekr{aj iodgovorna osoba javnog po{tanskog operatera nov~anomkaznom od 500 KM do 1.500 KM.(3)Istovremeno sa izricanjem nov~ane kazne u slu~ajuvi{estrukog ponavljanja prekr{aja, operateru po{tanskogsaobra}aja oduzet }e se licenca na vremenski pe riod od {estmjeseci.(4)Pod vi{estrukim ponavljanjem prekr{aja podrazumijeva seprekr{aj koji se tri puta ponovi u vremenu od tri do {estmjeseci.XI - DR@AVNI PORTAL^lan 22.Javni po{tanski operateri du`ni su organizirati dr`avni por -tal, tj. mjesto gdje gra|anin mo`e, putem posrednika ilineposredno, putem elektronskih medija, ispunjavati obavezeprema dr`avi i etitetima i tra`iti usluge od dr`avnih i entitetskih organa.^lan 23.Bosna i Hercegovina obavezuje se da }e putem dr`avnogportala realizirati sve transakcije iz odnosa s gra|anima, kojedr`avni por tal mo`e tehni~ki realizirati. Javni po{tanskioperateri obavezni su uvesti dr`avni por tal u roku od ~etirigodine od stupanja na snagu ovog zakona.XII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 24.(1)Postoje}i javni po{tanski operateri: Preduze}e za po{tanskisaobra}aj RS A.D. Banja Luka, JPBH Po{ta d.o.o. Sarajevo i HP Mostar d.o.o. nastavljaju s pru`anjem univerzalnih iostalih usluga u skladu s odredbama ovog zakona.(2)Javni po{tanski operateri du`ni su uskladiti svoju registraciju i organizaciju s odredbama ovog zakona u roku od {estmjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, a prema uredbi koju }e donijeti Vije}e ministara na prijedlog Agencije uroku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.(3)Ostali po{tanski operateri du`ni su uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovog zakona u roku od {est mjeseci od dananjegovog stupanja na snagu. (4)Do dono{enja novih po{tanskih propisa neophodnih zaprimjenu ovog zakona, a najdu`e tokom 12 mjeseci odstupanja na snagu ovog zakona, primjenjivat }e se po{tanskipropisi koji su na snazi u vrijeme stupanja na snagu ovogzakona.^lan 25.(1)Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a bit }e objavljen i u slu`benim glasilima Federacije BiH, Republike Srpske iBr~ko Distrikta BiH.(2)Svi po{tanski propisi sa~injeni na osnovu ovog zakonastupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u"Slu`benom glasniku BiH", a bit }e objavljeni i u slu`benimglasilima Federacije BiH, Republike Srpske i Br~ko Distrikta BiH.(3)Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju va`iti:Odredbe Zakona o po{tanskim, telegrafskim i telefonskimuslugama ("Slu`beni list SFRJ", br. 2/86 i 26/90) u dijelukoji se odnosi na po{tanski saobra}aj i obavljanje po{tanskihusluga i odredbe Zakona o sistemima veza, ra dio-saobra}ajai PTT saobra}aja ("Slu`beni list SRBiH", broj 15/90) udijelu koji se odnosi na po{tanski saobra}aj i obavljanjepo{tanskih usluga i svi drugi propisi koji reguliraju materijukoja je predmet ovog zakona.PSBiH broj 170/0525. aprila 2005. godineSarajevoPredsjedavaju}iPredstavni~kog doma[efik D`aferovi}, s. r.Predsjedavaju}iDoma narodaVelimir Juki}, s
Zakon o nadzoru nad tržištem u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 45/04 15.10.2004 SG BiH 102/09, SG BiH 44/07 tržište ZAKONO NADZORU NAD TR@I[TEM U BOSNI IHERCEGOVINII - OP]E ODREDBECilj i obim^lan 1.1.Ovim zakonom ure|uje se nadzor proizvoda stavljenih natr`i{te Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: nadzor nadtr`i{tem), utvr|uju op}i principi i uspostavlja sistemnadzora nad tr`i{tem, njegova organizacija i funkcio ni -ranje, te obaveze i odgovornosti prioizvo|a~a i distributera u sistemu nadzora nad tr`i{tem.2.Nadzor nad tr`i{tem provodi se od strane nadle`nih organa nadziranjem uskla|enosti proizvoda stavljenih na tr`i{te ili u upotrebu, s propisanim zahtjevima za sigurnost ipoduzimanje, kada je to potrebno, odgovaraju}ih mjeraradi dovo|enja u sklad s tim zahtjevima kako bi seosigurao visok nivo za{tite zdravlja i sigurnosti ljudi,`ivotinja, biljaka, imovine i `ivotne sredine.3.Ovaj zakon primjenjuje se na sve proizvode definirane~lanom 2. ovog zakona ~iji }e zahtjevi za sigurnost bitiure|eni Zakonom o op}oj sigurnosti proizvoda iliposebnim tehni~kim propisom.Definicije^lan 2.Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom zakonu imajusljede}e zna~enje:a)Proizvod je svaki proizvod koji je namijenjenpotro{a~ima ili koji bi u razumno predvidljivimuslovima mogao biti upotrijebljen od potro{a~a ~ak iako im nije namijenjen, a koji je isporu~en ili u~injendostupnim, uz pla}anje ili besplatno u okviru kakvetrgovinske djelatnosti, uklju~uju}i i proizvodisporu~en ili u~injen dostupnim u okviru pru`anjausluga, bez obzira na to da li je nov, upotrijebljen ilipopravljen.Ova definicija proizvoda ne odnosi se na polovneproizvode koji se dobavljaju kao anitikviteti ili naproizvode koji zahtijevaju popravku ili prepravkuprije upotrebe, pod uvjetom da dobavlja~ u tomsmislu jasno obavijesti osobu kojoj dostavlja datiproizvod.Ova definicija primjenjuje se i na opremu, ure|aje,instrumente i druge proizvode ~iji su zahtjevi zasigurnost ure|eni posebnim tehni~kim propisom.b)Siguran proizvod je svaki proizvod koji unormalnim ili razumno predvidljivim uslovimaupotrebe, uklju~uju}i trajanje i, po potrebi, stavljanjeu upotrebu, zahtjeve za ugradnju i odr`avanje, nepredstavlja nikakav rizik ili samo najmanji rizikkompatibilan s upotrebom proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i saglasnim s visokim nivoom za{titesigurnosti i zdravlja potro{a~a, posebno uzimaju}i uobzir sljede}e elemente:-karakteristike proizvoda, posebno njegov sastav,pakovanje, uputstva za sklapanje te,popotrebi,ugradnju i odr`avanje,-utjecaj nekog proizvoda na druge proizvode uslu~aju kad se razumno mo`e predvidjeti da }e se on upotrebljavati s drugim proizvodima,-predstavljanje proizvoda, njegovo ozna~avanje,upozorenja i uputstva za njegovu upotrebu iuklanjanje i sve druge oznake ili obavijesti kojese odnose na taj proizvod,-kategorije potro{a~a izlo`enih riziku kadupotrebljavaju odre|eni proizvod, posebno djecai starije osobe.Da bi se proizvod smatro opasnim nije dovoljno samo ukazivanje na mogu}nost postizanja vi{eg nivoasigurnosti ili na dostupnost drugih proizvoda kojipredstavljaju manji stepen sigurnosnog rizika.c)Opasan proizvod je svaki proizvod koji nije saglasan s definicijom iz ta~ke b) stav 1. ovoga ~lana.d)Ozbiljan rizik je svaki rizik koji zahtijeva brzodjelovanje nadle`nih organa, uklju~uju}i i rizik ~ijeposljedice nisu trenutne.e)Proizvo|a~ je svaka fizi~ka ili pravna osoba sasjedi{tem u Bosni i Hercegovini koja je odgovorna zauskla|enost proizvoda s op}im ili posebnimzahtjevima za sigurnost prema odredbama Zakona oop}oj sigurnosti proizoda i/ili posebnim tehni~kimpropisima u pogledu stavljanja proizvoda na tr`i{tepod vlastitim imenom i/ili stavljanja u upotrebu zavlastite svrhe.f)Distributer je svaka osoba u lancu snadbijevanja ~ijadjelatnost ne utje~e na sigurnosne karakteristikeproizvoda.g)Povla~enje proizvoda podrazumijeva svaku mjeruusmjerenu na vra}anje opasnog proizvoda koga jeproizvo|a~ ili distributer ve} isporu~io potro{a~u iliga u~inio dostupnim potro{a~u.h)Spre~avanje distribucije je svaka mjera usmjerenana spre~avanje distribucije i izlaganja proizvoda tenu|enje proizvoda potro{a~ima.i)Stavljanje proizvoda na tr`i{te je prva radnja kojom se proizvod prvi put stavlja na raspolaganje, bilo zanovac bilo besplatno, na tr`i{te Bosne i Hercegovine s namjerom distribuiranja ili upotrebe na tr`i{tu Bosne i Hercegovine.j)Stavljanje proizvoda u upotrebu podrazumijevatrenutak prve upotrebe proizvoda u Bosni iHercegovini od strane krajnjeg korisnika.k)Tehni~ki propis je propis u kojem se tehni~kizahtjevi ure|uju direktno ili upu}ivanjem na standard, tehni~ku specifikaciju, uputstva za primjenu ilikodeks praksi ili uklju~ivanjem sadr`aja tihdokumenata.l)Nadzor nad tr`i{tem podrazumijeva cjelovit sistemmjera, postupaka i radnji nadle`nih organa koje seprovode da bi se osiguralo da proizvodi na tr`i{tuzadovoljavaju propisane zahtjeve za sigurnost auklju~uju nadziranje i poduzimanje korektivnih radnji radi dovo|enja u sklad s propisanim zahtjevima. II - OP]I PRINCIPI NADZORA NAD TR@I[TEMProvo|enje nadzora^lan 3.Nadzor nad tr`i{tem provode nadle`ni organi putemaktivnosti koje uklju~uju:a)nadziranje da li su proizvodi koji se nalaze na tr`i{tuili koji su stavljeni u upotrebu u pogledu zahtjeva zasigurnost uskla|eni s odredbama propisa iz ~lana 1.stav 3;b)preduzimanje mjera, kako bi se osigurala uskla|enostzahtjeva za sigurnost proizvoda s navedenimpropisima.Predostro`nost i proporcionalnost^lan 4.Prilikom preduzimanja mjera radi osiguranja uskla -|enosti zahtjeva za sigurnost proizvoda sa propisima iz ~lana 1. stav 3. ovog zakona, a naro~ito prilikom dono{enja odluka omjerama usmjerenim na spre~avanje distribucije i povla~enjeproizvoda, nadle`ni organi osiguravaju proporcionalnost mjeraustanovljenom sigurnosnom riziku, uz du`no uva`avanjeprincipa predostro`nosti.Saradnja^lan 5.Radi osiguranja efikasnog nadzora nad tr`i{tem, {topodrazumijeva jednoobraznu i djelotvornu primjenu ovogzakona kao i propisa ~lana 1. stav 3. ovog zakona, izbjegavanja razli~ite prakse nadzora nad tr`i{tem i preklapanja nadle`nostiu provo|enju nadzora, svi nadle`ni organi koji u~estvuju usistemu nadzora nad tr`i{tem me|usobno sara|uju,uzajamnorazvijaju}i povjerenje i transparentnost, omogu}avaju}i ipodsti~u}i saradnju s drugim dr`avama i me|unarodnimorganizacijama.Transparentnost^lan 6.1.Informacije kojima raspola`u organi u sistemu nadzoranad tr`i{tem, a odnose se na rizike za sigurnost i zdravljeljudi i `ivotinja ili za{titu `ivotne sredine kao i informacije o poduzetim mjerama su dostupne javnosti.2.Javnost informacija iz stava 1. ovog ~lana ne odnosi se napodatke o proizvodu koji se ti~u profesionalne tajne,izuzev kada su sigurnosni rizici takvog obima da okolnosti konkretnog slu~aja zahtijevaju njihovo javno objavljivanje radi prevencije tih rizika.3.Svi organi u sistemu nadzora nad tr`i{tem du`ni suosigurati efektivno po{tivanje za{tite profesionalne tajneod strane svojih zvani~nika, slu`benika ili namje{tenika.III - ORGANIZACIJA I FUNKCIONIRANJE SISTEMANADZORA NAD TR@I[TEMSistem nadzora nad tr`i{tem^lan 7.Sistem nadzora nad tr`i{tem nadzire uskla|enostproizvoda stavljenih na tr`i{te sa zahtjevima za sigurnostproizvoda utvr|enim Zakonom o op}oj sigurnosti proizvoda iposebnim tehni~kim propisima, ispunjavanje obavezaproizvo|a~a i distributera sadr`anih u ovim propisima teprovo|enje mjera od strane nadle`nih organa radi uskla|ivanjazahtjeva za sigurnost proizvoda s ovim propisima.Organizacija i funkcioniranje sistema nadzora nad tr`i{tem^lan 8.Sistem nadzora nad tr`i{tem Bosne i Hercegovine ~ine:a)Agencija za nadzor nad tr`i{tem Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija),b)Inspekcijski i drugi organi uprave Federacije Bosne iHercegovine, Republike Srpske i Br~ko DistriktaBosne i Hercegovine koji su posebnim zakonima ipropisima ovla{teni za vr{enje inspekcijskih i drugihposlova koji se odnose na kontrolu proizvoda natr`i{tu Bosne i Hercegovine(u daljem tekstu: nadle`ni organi).Ovla{tenja i odgovornosti nadle`nih organa^lan 9.1.U provo|enju ovog zakona a naro~ito u ostvarivanjuciljeva nadzora nad tr`i{tem iz ~lana 7. ovog zakona,nadle`ni organi ovla{teni su da, kada i gdje je potrebno,preduzmu sljede}e mjere:a)za bilo koji proizvod:-da organiziraju, ~ak i nakon {to je bio plasiran natr`i{te kao siguran, odgovaraju}e provjerenjegovih sigurnosnih svojstava, u odgovaraju}ojrazmjeri, sve do kona~nog stadija upotrebe ilipotro{nje;-da uzmu uzorke proizvoda i podvrgnu ihsigurnosnim provjerama;-da zahtijevaju sve neophodne informacije odzainteresiranih strana.b)za bilo koji proizvod koji bi mogao predstavljati rizikpod odre|enim uslovima:-da zahtijevaju da on bude ozna~en odgo va ra -ju}im, jasno izre~enim i lako shvatljivimupozorenjima, na jezicima koji su u slu`benojupotrebi u Bosni i Hercegovini, o rizicima kojeon mo`e predstavljati;-da njegov plasman na tr`i{te ispuni preduslovekako bi se on u~inio sigurnim.c)za bilo koji proizvod koji bi mogao predstavljati rizikza odre|ene osobe:-da naredi da se izda upozorenje o opasnostipravo vremeno i u odgovaraju}em oblikuuklju~uju}i publikovanje posebnih upozorenja.d)za bilo koji proizvod koji bi mogao biti opasan:-za vremenski pe riod potreban za razli~itesigurnosne procjene, provjere i kontrole, daprivremeno zabrani njegovu isporuku, ponudu za isporuku ili njegovo prikazivanje.e)za bilo koji opasan proizvod:-da zabrani njegov plasman na tr`i{te i uvedeprate}e mjere.f)za bilo koji opasan proizvod koji je ve} na trzi{tu:-da naredi ili organizira trenutno spre~avanjedistribucije, prikazivanja i nu|enja potro{a~ima i upozori potro{a~e na opasnosti koje onpredstavlja;-da naredi ili koordinira ili, ukoliko je toprimjereno, organizira zajedno s proizvo|a~ima i distributerima vra}anje od potro{a~a i njegovouni{tavanje pod prikladnim uslovima.2.Kada postupaju vr{e}i nadzor nad proizvodima ~iji suzahtjevi za sigurnost ure|eni propisima iz ~lana 1. stav 3.ovog zakona, nadle`ni organi podsti~u i promovirajudobrovoljne akcije proizvo|a~a i distributera, u skladu sobavezama koje su im nametnute ovim propisima,uklju~uju}i, tamo gdje je to primjenjivo, razvoj kodeksadobre prakse.3.Kada je neophodno, nadle`ni organi organizuju ili nala`umjere predvi|ene u alineji f) ovog ~lana, ukoliko akcijapoduzeta od strane proizvo|a~a i distributera naispunjavanju njihovih obaveza nije zadovoljavaju}a ili jenedovoljna.Povla~enje proizvoda koristi se kao posljednja mjera.Petak, 15. 10. 2004.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 45 - Strana 4583 Broj 45 - Strana 4584S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 15. 10. 2004.4.Nadle`ni organi ovla{teni su da poduzmu neophodneradnje i primjene odgovaraju}e mjere kao {to su onenavedene u alineji b) do f) ovog ~lana kada proizvodipredstavljaju ozbiljan rizik. Ozbiljnost rizika cijeni seuzimaju}i u obzir okolnosti i odlike svakog pojedina~nogslu~aja.5.Odluka o povla~enju proizvoda ili spre~avanju distribucije mora biti obrazlo`ena, sadr`avati pouku o pravnom lijekui bez odga|anja biti dostavljena zainteresiranoj strani.@alba i zahtjev za sudsko preispitivanje o spre~avanjudistribucije i povla~enju proizvoda osigurava se popostupku utvr|enom relevantnim zakonom o upravnompostupku i zakonom o upravnom sporu.Subjekti prema kojima nadle`ni organi mogu izricati mjere^lan 10.Mjere iz ~lana 9. ovog zakona, koje nadle`ni organipoduzimaju u vr{enju svojih ovla{tenja, mogu biti usmjerenena:a)proizvo|a~a u smislu ~lana 2. ovog zakona;b)distributera, u granicama njegove djelatnosti, anaro~ito na osobe odgovorne za po~etnu distribucijuna tr`i{tu Bosne i Hercegovine;c)bilo koju drugu osobu, kada je to neophodno zaostvarivanje saradnje u mjerama poduzetim radiizbjegavanja rizika koji poti~u od proizvoda.Osnivanje Agencije za nadzor nad tr`i{tem^lan 11.1.Ovim zakonom se, u cilju osiguranja funkcionalnog iefikasnog sistema nadzora nad tr`i{tem, obavljanjatehni~kih, koordinacionih i drugih poslova utvr|enihzakonom, te poslova ~ije obavljanje proisti~e izme|unarodnih pravnih akata koji obavezuju Bosnu iHercegovinu, osniva Agencija za nadzor nad tr`i{temBosne i Hercegovine(u daljem tekstu: Agencija).2.Agencija je samostalna upravna organizacija, ima svojstvo pravne osobe i sva prava i obaveze utvr|ene ovimzakonom.3.Agencija se finansira iz Bud`eta institucija Bosne iHercegovine.Rukovo|enje, upravljanje i odgovornost Agencije^lan 12.1.Agencijom rukovodi direktor u saradnji sa zamjenikomdirektora i pomo}nicima direktora u skladu sa zakonom,Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji Agencije, kao idrugim op}im aktom.2.Direktora i zamjenika direktora Agencije imenuje Vije}eministara na pe riod od ~etiri godine, s tim da na istufunkciju mogu biti imenovani jo{ jedan mandat.Pomo}nici direktora imenuju se u skladu sa Zakonom odr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine("Slu`beni glasnik BiH", br. 19/02, 35/03, 4/04 i 17/04).3.Direktor, zamjenik direktora i pomo}nici direktora nemogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda Bosne iHercegovine.4.Direktor i zamjenik direktora Agencije za svoj radodgovaraju Vije}u ministara Bosne i Hercegovine.Zadaci Agencije^lan 13.Zadaci Agencije su:a)osiguranje sistemati~nog, uskla|enog i djelotvornogsistema nadzora nad tr`i{tem Bosne i Hercegovine;b)razvoj me|udr`avne i me|unarodne saradnje u oblasti nadzora nad tr`i{tem uklju~uju}i integriranje Bosne iHercegovine u institucionalne i administrativnestrukture me|unarodne saradnje;c)promocija i razvoj nau~nog i stru~nog znanja,spoznaja i metodologije i njihova primjena uformuliranju i provo|enju politike nadzora nadtr`i{tem;d)promocija i izgradnja profesionalnih i stru~nihkapaciteta u svim strukturama nadzora nad tr`i{tem;e)afirmacija principa nezavisnosti, nepristrasnosti inediskriminacije u provo|enju nadzora nad tr`i{tem;f)podizanje nivoa sigurnosti ljudi i `ivotinja, te za{tita`ivotne sredine od opasnih proizvoda.Nadle`nosti Agencije^lan 14.U svrhu provo|enja ovog zakona, Agencija ima sljede}enadle`nosti:a)koordinira i uskla|uje aktivnosti sistema nadzora nadtr`i{tem Bosne i Hercegovine;b)osigurava identi~no i jednoobrazno provo|enjepropisa o sigurnosti proizvoda na teritoriji Bosne iHercegovine, uklju~uju}i tuma~enje propisa osigurnosti proizvoda i izdavanje smjernica za njihovoprovo|enje;c)u~estvuje u pripremi i izradi svih propisa o sigurnostiproizvoda bilo da se donose na nivou entiteta iliBosne i Hercegovine, osiguravaju}i primjenuaktuelnih nau~nih i stru~nih saznanja, te iskustavadobre prakse, naro~ito savremenih iskustava i pravneprakse zemalja ~lanica Evropske unije;d)u~estvuje, podsti~e i poma`e razvoj stru~nih iprofesionalnih kapaciteta u svim strukturama nadzora nad tr`i{tem;e)osigurava nau~nu i tehni~ku podr{ku svim nadle`nimorganima u okviru svog djelokruga o pitanjima kojase ti~u nadzora nad tr`i{tem;f)vr{i promociju izgradnje kapaciteta u oblasticertificiranja i testiranja i dokazivanja kompetentnosti putem akreditiranja;g)osigurava unificirane pro ce dure za postupanje poprigovorima potro{a~a koji se ti~u sigurnostiproizvoda ili rada nadle`nih organa, njihovocentralno evidentiranje, pra}enje rje{avanja iinformiranje javnosti o dostupnosti takvihmehanizama a u cilju jednake za{tite potro{a~a nacijelom tr`i{tu Bosne i Hercegovine;h)uspostavlja efikasne, formalne i/ili neformalnemehanizme me|usobne saradnje svih aktera sistemanadzora nad tr`i{tem;i)permanentno informira javnost i sve zainteresiranesubjekte o aktivnostima u provo|enju nadzora nadtr`i{tem;j)provodi me|unarodnu i me|udr`avnu saradnju uoblasti nadzora nad tr`i{tem, posebno saradnju sEvropskom unijom i nadle`nim organima zemalja~lanica te Svjetskom trgovinskom organizacijom,prati i provodi izvr{avanje obaveza Bosne iHercegovine proisteklih iz te saradnje te inicirazakonodavne, administrativne i institucionalne mjerepotrebne za ostvarivanje te saradnje;k)periodi~no informira organe vlasti Bosne iHercegovine i entiteta o stanju u oblasti nadzora nadtr`i{tem. Saradnja u okviru sistema nadzora nad tr`i{tem^lan 15.Kako bi se osigurao djelotvoran nadzor nad tr`i{tem koji}e garantirati visok nivo za{tite zdravlja i sigurnosti ljudi,`ivotinja, biljaka, imovine i `ivotne sredine, svi organi u okviru sistema nadzora nad tr`i{tem me|usobno sara|uju, razvijaju}iuzajamno povjerenje i transparentnost, osiguravaju}i primjenuodgovaraju}ih sredstava i postupaka a naro~ito:a)uspostavu, periodi~no a`uriranje i provo|enje prog ra -ma sektorskog nadziranja po kategorijama proizvodaili rizika, kao i posmatranja nadzornih aktivnosti,nalaza i rezultata;b)dalje pra}enje i a`uriranje nau~nih i tehni~kih saz na -nja koja se ti~u sigurnosti proizvoda;c)periodi~no preispitivanje i ocjenjivanje funk cio -niranja kontrolnih aktivnosti i njihove djelotvornostii, ukoliko je neophodno, reviziju nadzornog pristupa i postoje}e organizacije.IV - OBAVEZE I ODGOVORNOSTI PROIZVO\A^A ITRGOVINE U SISTEMU NADZORA NAD TR@I[TEMObaveze i odgovornosti proizvo|a~a i trgovine^lan 16.1.Proizvo|a~ i dis trib uter su du`ni poznavati i osiguratiprimjenu zakona i tehni~kih propisa o sigurnostiproizvoda koji se odnose na proizvode koji su predmetnjihove djelatnosti.2.Proizvo|a~i su du`ni provoditi primjenjive kodekse, kao{to su Kodeks dobre proizvodne prakse (GMP), Kodeksdobre laboratorijske prakse (GLP), i uspostaviti i koristitiodgovaraju}e sisteme kontrole kao {to je Analizaopasnosti i kriti~ne ta~ke kontrole (HACCP).V - POSEBNE OBAVEZE I ODGOVORNOSTI AGENCIJEObavje{tavanje o riziku i opasnim proizvodima^lan 17.1.Agencija blagovremeno informira javnost i zainteresiranesubjekte u Bosni i Hercegovini i inozemstvu o riziku iopasnim proizvodima.2.Agencija djeluje u operacijama iz svoje nadle`nosti usaradnji s organima drugih dr`ava Evrope nadle`nim zasigurnost proizvoda, a posebno u formi administrativnesaradnje, kako bi se omogu}ilo:a)razmjena informacija o ocjenjivanju rizika, opasnimproizvodima, metodama testiranja i rezultatima,skora{njim nau~im dostignu}ima kao i drugimaspektima relevantnim za aktivnosti kontrole;b)uspostavljanje i provo|enje projekata zajedni~kognadzora i ispitivanja;c)razmjena znanja i dobre prakse i saradnja uaktivnostima obuke;d)unapre|enje saradnje s Evropskom unijom u vezi spra}enjem, spre~avanjem distribucije i vra}anjemopasnih proizvoda
Zakon o hrani BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 50/04 11.09.2004 hrana,voda,životinje PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 399 Na temelju ~lanka IV. 4.a) Ustava Bosne i Her ce go vi ne, Parlamentarna skup{tina Bosne i Her ce go vi ne, na sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 27. srpnja 2004, i na sjednici Doma naroda, odr`anoj 9. rujna 2004, usvojila je ZAKON O HRANI I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Cilj i opseg 1. Ovim se zakonom ure|uje osnova za osiguranje visoke razine za{tite zdravlja ljudi i interesa potro{a~a vezano uz hranu, uzimaju}i u obzir osobito raznolikost opskrbe hranom uklju~uju}i tradicionalne proizvode, uz osiguranje efikasnog funkcioniranja unutarnjeg tr`i{ta. Utvr|uju se jedinstvena na~ela i mjerodavnosti, pretpostavke ostvarivanja sna`nije znanstvene osnove, u~inkovita organizacijska struktura i postupci koji }e biti u osnovi odlu~ivanja u pitanjima zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane i sto~ne hrane. 2. Za pitanja iz stavka 1. ovaj zakon iznosi op}a na~ela o hrani i hrani za `ivotinje op}enito, te osobito zdravstvene ispravnosti i kvalitetu hrane i sto~ne hrane, na razini Bosne i Hercegovine. 3. Njime se utvr|uju postupci za pitanja koja izravno ili neizravno utje~u na zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane i sto~ne hrane. 4. Ovim se zakonom propisuje osnivanje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Her cegovi ne (u daljnjem tekstu: Agencija). 5. Ovaj se zakon primijenjuje na sve faze proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije hrane i sto~ne hrane. 6. Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na primarnu proizvodnju za privatnu ku}nu uporabu niti na ku}nu pripremu, rukovanje ili skladi{tenje hrane za privatno ku}no konzumiranje. ^lanak 2. Definicija hrane 1. U smislu ovog zakona, hrana je svaka tvar ili proizvod prera|en, djelomi~no prera|en ili neprera|en, a namijenjen je konzumiranju od strane ljudi ili se mo`e o~ekivati da }e ga ljudi konzumirati. 2. Pojam hrane uklju~uje i pi}e, `vaka}u gumu, prehrambene aditive i bilo koju drugu tvar koja se namjerno ugra|uje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade. 3. Pojam hrane uklju~uje i vodu, i to: a) vodu koja slu`i za javnu opskrbu pu~anstva kao voda za pi}e, b) vodu koja se upotrebljava i/ili ugra|uje u hranu tijekom njezine proizvodnje, pripreme ili obrade, c) vodu pakiranu u originalno pakiranje kao stolna voda, mineralna voda i izvorska voda. 4. Pojam hrane ne uklju~uje: a) hranu za `ivotinje koje ne proizvode hranu ili se ne upotrebljavaju za proizvodnju hrane b) `ive `ivotinje, osim ako su pripremljene za stavljanje u promet radi konzumiranja od strane ljudi, c) biljke prije `etve, berbe ili pobiranja plodova, d) lijekove i medicinske proizvode definirane posebnim propisom, e) kozmetiku definiranu posebnim propisom, f) duhan i duhanske proizvode definirane posebnim propisom, g) narkotike ili psihotropne tvari unutar zna~enja iz Jedinstvene konvencije Ujedinjenih naroda o narkoticima, 1961. i Konvencije Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima, 197., te h) rezidue i kontaminante, kao i prirodne sastojke biljnog i `ivotinjskog podrijetla koji {tetno djeluju na zdravlje ljudi. Godina VIII Utorak, 9. studenoga/novembra 2004. godine Broj/Broj 50 Godina VIII Utorak, 9. novembra 2004. godine ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik ISSN 1512-7508 - srpski jezik ISSN 1512-7486 - bosanski jezik Broj 50 - Stranica 5186 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. ^lanak 3. Zna~enje pojedinih izraza Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljede}e zna~enje: 1. Propisi o hrani su ovaj Zakon, provedbeni propisi doneseni na temelju ovoga zakona te drugi posebni propisi (zakoni i podzakonski propisi) koji se odnose na hranu, osobito na higijenu, zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, a obuhvataju sve faze proizvodnje, prerade, obrade i distribucije hrane, kao i hrane za `ivotinje koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane, 2. Poslovanje s hranom je poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvr{avaju poslovi vezani za bilo koju fazu proizvodnje, prerade, obrade, skladi{tenja, prijevoza ili distribucije hrane, 3. Subjekt u poslovanju s hranom je fizi~ka ili pravna osoba, registrirana za obavljanje odre|enih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom, odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja, 4. Hrana za `ivotinje je svaka tvar ili proizvod, uklju~uju}i i dodatke hrani za `ivotinje, prera|en, djelomi~no prera|en ili neprera|en, a namijenjen je hranidbi `ivotinja, koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane, 5. Poslovanje s hranom za `ivotinje je poslovni postupak, bez obzira na to je li poduzet zbog ostvarivanja dobiti ili ne, javni ili privatni, u sklopu kojeg se izvr{avaju poslovi proizvodnje, prerade, obrada, skladi{tenja, prijevoza ili distribucije hrane za `ivotinje, uklju~uju}i i proizvodnju, preradu ili skladi{tenje hrane za `ivotinje namijenjene ishrani `ivotinja na vlastitom gospodarstvu, 6. Subjekt u poslovanju s hranom za `ivotinje je fizi~ka ili pravna osoba, registrirana za obavljanje odre|enih djelatnosti vezanih uz poslovanje s hranom za `ivotinje, odgovorna da osigura nesmetanu provedbu odredbi propisa o hrani unutar poslovanja kojim upravlja, 7. Mjerodavni organi u smislu ovog zakona su tijela koja upravljaju rizikom, a to su: Agencija, Ured za veterinarstvo Bosne i Her ce go vi ne, Uprava Bosne i Her ce - go vi ne za za{titu zdravlja bilja i mjerodavni organi entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Her ce go vi ne (u daljnjem tekstu: Br~ko Distrikt), 8. Maloprodaja je rad s i/ili prerada hrane i skladi{tenje hrane na prodajnom mjestu ili isporuka krajnjem potro{a~u, a uklju~uje distributivne terminale, djelatnosti pripreme i poslu`ivanja hrane, kantine, institucijsko ugostiteljstvo, restorane i druge sli~ne djelatnosti poslu`ivanja hrane, prodavaonice, distributivne cen tre u supermarketima i veleprodajna mjesta, 9. Stavljanje na tr`i{te je dr`anje hrane ili hrane za `ivotinje u svrhu prodaje, uklju~uju}i i ponudu za prodaju, te prodaju ili bilo koji drugi oblik prijenosa, bez obzira na to je li besplatan ili nije, distribuciju i druge oblike prijenosa, i to na podru~ju Bosne i Her ce go vi ne, 10. Rizik je vjerojatnost i te`ina {tetnog djelovanja opasnosti na zdravlje ljudi, 11. Analiza rizika je proces koji se sastoji od tri me|usobno povezane komponente: procjene rizika, upravljanja rizikom i obavje{tavanja o riziku, 12. Procjena rizika je znanstveno utemeljen proces koji se sastoji od ~etiri faze: identifikacije opasnosti, karakterizacije opasnosti, procjene izlo`enosti i karakterizacije rizika, 13. Upravljanje rizikom je proces kojim se uspore|uju razli~ite mogu}nosti postupanja mjerodavnih tijela u svezi s rizikom, u suradnji sa zainteresiranim sudionicima, uzimaju}i u obzir procjenu rizika i druge relevantne ~imbenike, a ako je potrebno i proces odabiranja odgovaraju}ih preventivnih i kontrolnih mjera, 14. Obavje{tavanje o riziku je interaktivna razmjena infor maci ja i mi{ljenja tijekom cijeloga procesa analize rizika, a u ve zi s opasnostima i rizicima, s rizikom povezanim ~im be - nicima i predod`bama o riziku, izme|u procjenitelja rizika, mjerodavnih tijela, potro{a~a, proizvo|a~a hrane i hrane za `ivotinje, akademske zajednice i drugih zainteresiranih strana, uklju~uju}i obja{njenje nalaza pri procjeni rizika, te osnove za dono{enje odluka pri upravljanju rizikom, 15. Opasnost je biolo{ki, kemijski, radiolo{ki ili fizi~ki ~imbenik u hrani i hrani za `ivotinje ili stanje hrane i hrane za `ivotinje, s mogu}no{}u da {tetno djeluje na zdravlje ljudi, 16. Sljedivost (mogu}nost pra}enja) je mogu}nost ula`enja u trag hrani, hrani za `ivotinje, `ivotinji koja proizvodi hranu, odnosno slu`i za proizvodnju hrane, sirovini ili tvari koja je namijenjena ugra|ivanju ili se o~ekuje da }e biti ugra|ena u hranu ili hranu za `ivotinje, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije, 17. Faza proizvodnje, prerade, obrade i distribucije je bilo ko ja faza, uklju~uju}i uvoz i primarnu proizvodnju, pre radu, obradu, skladi{tenje, prijevoz, prodaju ili opskrbu krajnjeg potro{a~a hranom, i gdje je to u vezi, uvoz, proizvodnju, izradu, obradbu, skladi{tenje, prijevoz, distribuciju, prodaju hrane za `ivotinje te opskrbu hranom za `ivotinje, 18. Primarna proizvodnja je proizvodnja i uzgoj primarnih poljoprivrednih proizvoda u biljnogojstvu, sto~arstvu i ribarstvu, uklju~uju}i `etvu i pobiranje plodova, mu`u i uzgoj `ivotinja prije klanja, lov i ribolov, te sakupljanje samoniklih plodova i biljaka, 19. Potro{a~ je krajnji konzument prehrambenih proizvoda koji ne}e koristiti prehrambeni proizvod kao dio bilo kakvog posla ili djelatnosti vezane uz prehrambeni proizvodi, 20. Slu`bena kontrola je nadzor nad higijenom, zdrav stve - nom ispravno{}u i kvalitetom hrane i hrane za `ivotinje radi utvr|ivanja uskla|enosti s odredbama propisa o hrani, 21. Grani~ni inspektori, u smislu odredaba ovog zakona su grani~ni inspektori nadle`nih organa, 22. Zdravstvena ispravnost hrane podrazumijeva sigurnost da hrana ne}e prouzro~iti {tetne utjecaje na zdravlje ljudi ako je pripremljena i konzumirana sukladno njenoj namjeni, 23. Higijena hrane podrazumijeva mjere i uvjete potrebne za kontrolu opasnosti i osiguranje prikladnosti hrane za ljudsku konzumaciju sukladno njenoj namjeni, 24. Sigurna hrana je ona hrana koja ne mo`e {tetno utjecati na zdravlje ljudi i koja je prikladna za ljudsku uporabu, 25. Zdravstvena ispravnost hrane za `ivotinje podrazumijeva ne{kodljivost hrane za `ivotinje za zdravlje `ivotinja te pos redno za zdravlje ljudi, koji konzumiraju proizvode dobivene od tih `ivotinja, a s obzirom na prisutnost odre|enih biolo{kih, kemijskih, radiolo{kih ili fizi~kih tvari u hrani za `ivotinje, 26. Kontaminant (ili {tetna tvar) je biolo{ka, kemijska, ra - dio lo{ka ili fizi~ka tvar {tetna za zdravlje ljudi, koja nije namjerno dodana hrani, a prisutnost koje je u hrani posljedica postupaka tijekom proizvodnje (uklju~uju}i postupke izvr{ene tijekom uzgoja usijeva i `ivotinja te primjene veterinarskih lijekova), prerade, pripreme, tretiranja, pakiranja, transporta ili skladi{tenja te hrane, ili posljedica zaga|enja okoli{a, 27. Rezidua (zaostala tvar) je ostatak biolo{kih ili kemijskih tvari koje se dopu{teno koriste u odre|enim koli~inama i u odre|enim razdobljima primarne proizvodnje hrane, kao i ostatak njihovih metabolita te produkata njihove raz - gradnje;rezidue ne podrazumijevaju prehrambene aditive, 28. Prehrambeni aditiv je svaka tvar koja se uobi~ajeno ne konzumira, niti je tipi~an sastojak hrane, bez obzira na prehrambenu vrijednost, a dodaje se namjenski radi tehnolo{kih i senzorskih svojstava hrane u tehnolo{kom postupku proizvodnje, tijekom pripreme, obradbe, prerade, oblikovanja, pakiranja, transporta i ~uvanja, 29. Dodatak hrani za `ivotinje je svaka tvar koja, kad je ugra|ena u hranu za `ivotinje, mo`e utjecati na svojstva hrane za `ivotinje ili na uzgoj `ivotinja koje proizvode hranu ili se upotrebljavaju za proizvodnju hrane namijenjene ljudskoj konzumaciji, 30. Kvalitete hrane su sveukupna svojstva hrane koja pridonose njezinoj sposobnosti da zadovolji potrebe krajnjeg potro{a~a, 31. Deklariranje je stavljanje pisanih oznaka, trgova~kih oznaka, za{titnog znaka, naziva marke, slikovnih prikaza ili simbola koji se odnose na hranu ili hranu za `ivotinje, a stavljaju se na ambala`u, naljepnicu ili privjesnicu ili na mjesto vidljivo potro{a~u za nepakiranu hranu, 32. Predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom su posu|e, pribor, oprema, ure|aji i ambala`a koji se rabe u poslovanju s hranom, 33. Nova hrana su hrana i sastojci hrane koji se do sada nisu znatnije rabili za prehranu ljudi u Bosni i Her ce go vi ni, 34. Genetski modificirani organizam(u daljnjem tekstu: GMO) je organizam, osim ljudskog bi}a, kojemu je nasljedni materijal namjerno izmijenjen na na~in koji se ne mo`e posti}i prirodno razmno`avanjem i/ili prirodnom rekombinacijom. II - OP]A NA^ELA 1. Na~ela analize rizika ^lanak 4. Op}i ciljevi 1. Propisi o hrani imaju jedan ili vi{e op}ih ciljeva visokog stupnja za{tite `ivota i zdravlja ljudi i za{tite interesa potro{a~a, uklju~uju}i ~estito postupanje u trgovini hranom, uzimaju}i u obzir, prema potrebi, za{titu zdravlja i dobrobiti `ivotinja, te zdravlja bilja i okoli{a. 2. Ako postoje me|unarodni standardi ili je neminovno njihovo usvajanje, oni }e se uzeti u obzir pri izradi ili prilagodbi propisa o hrani, osim ako su ti standardi ili njihovi dijelovi neu~inkoviti ili neprikladni za ispunjavanje legitimnih ciljeva propisa o hrani ili postoji znanstveno opravdanje za njihovu neprimjenu. ^lanak 5. Procjena rizika 1. Da bi se postigao glavni cilj, odnosno visoka razina za{tite `ivota i zdravlja ljudi, mjere koje se primjenjuju sukladno propisima o hrani temelje se na procjeni rizika, osim kada to nije primjereno okolnostima ili naravi same mjere. 2. Procjena rizika temelji se na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na neovisan, objektivan i transparentan na~in. 3. Procjenu rizika obavlja Agencija, u suradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lanak 6. Obavje{tavanje o riziku Obavje{tavanje o riziku obavlja Agencija da bi: a) mjerodavna tijela, b) subjekti u poslovanju s hranom i subjekti u poslovanju s hranom za `ivotinje, c) potro{a~i, d) druge mjerodavne institucije i zainteresirane strane, dobili pravovremenu, pouzdanu, objektivnu i razumljivu informaciju o opasnostima, odnosno riziku povezanom s hranom, odnosno hranom za `ivotinje. ^lanak 7. Upravljanje rizikom 1. Upravljanje rizikom osigurava da preventivne i kontrolne mjere, poduzete radi smanjenja, uklanjanja ili izbjegavanja rizika za zdravlje ljudi pri konzumiranju hrane, budu utemeljene na rezultatima procjene rizika te da budu u~inkovite, nepristrane i primjerene. 2. Upravljanje rizikom obavljaju mjerodavni organi. 2. Na~elo predostro`nosti ^lanak 8. Na~elo predostro`nosti 1. U posebnim okolnostima kad je, nakon procjene dostupnih informacija, identificirana mogu}nost {tetnog djelovanja hrane na zdravlje ljudi, da bi se razjasnile znanstvene nedoumice, mjerodavni organi mogu poduzeti privremene mjere upravljanja rizikom prijeko potrebne za osiguranje najvi{e mogu}e razine za{tite zdravlja ljudi do pribavljanja daljnjih znanstveno utemeljenih informacija potrebnih za sveobuhvatnu procjenu rizika. 2. Mjere poduzete na temelju stavka 1. ovoga ~lanka moraju biti primjerene i ne ograni~avati trgovinu vi{e nego {to je potrebno da bi se postigla visoka razina za{tite zdravlja ljudi, vode}i pritom ra~una o njihovoj tehni~koj i ekonomskoj izvedivosti te utvr|enom ~injeni~nom stanju. 3. Poduzete se mjere moraju ponovno razmotriti u primjerenom roku, ovisno o naravi identificiranog rizika za `ivot i zdravlje ljudi, te o tipu znanstveno utemeljenih informacija potrebnih za razja{njavanje znanstvenih nedoumica, kao i za provedbu sveobuhvatne procjene rizika. 3. Na~elo transparentnosti ^lanak 9. Otvorenost u radu Agencija neposredno ili putem ovla{tenih predstavnika potro{a~a ili drugih zainteresiranih skupina, tijekom pripremanja, vrednovanja i revizije mjera za upravljanje rizikom mora provoditi otvorene i transparentne javne konzultacije, osim kada to hitnost ne dopu{ta. ^lanak 10. Izvje{tavanje javnosti Ako postoji osnovana sumnja da bi hrana ili sto~na hrana mogli predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili `ivotinja Agencija }e poduzeti korake da obavijeste javnost o opasnostima za zdravlje; pri tome treba identificirati hranu ili sto~nu hranu u najve}oj mogu}oj mjeri, navode}i vrstu hrane ili sto~ne hrane, rizik koji predstavlja, te mjere koje se poduzimaju ili }e se poduzeti za sprje~avanje, smanjenje ili uklanjanje rizika. 4. Za{tita interesa potro{a~a ^lanak 11. Za{tita interesa potro{a~a Propisi o hrani usmjereni su za{titi interesa potro{a~a i osiguravaju osnovu temeljem kojih }e potro{a~i biti informirani prije izbora prehrambeni proizvodi koju }e konzumirati. Cilj propisa o prehrambenim proizvodima je spre~avanje: a) ne~estitih ili obmanjuju}ih postupaka, b) patvorenje prehrambenih proizvoda, i c) svih drugih postupaka koji mogu dovesti potro{a~a u zabludu. III - ZDRAVSTVENA ISPRAVNOST HRANE ^lanak 12. Op}e odredbe 1. Zdravstveno je ispravna hrana koja ne mo`e prouzro~iti {tetne utjecaje na zdravlje ljudi, ako je proizvedena, pripremljena i konzumirana sukladno njenoj namjeni. 2. Nije dopu{teno stavljanje na tr`i{te zdravstveno neispravne hrane. 3. Hrana je zdravstveno neispravna ako je: a) {tetna za zdravlje ljudi, b) neprikladna za ljudsku konzumaciju. ^lanak 13. Zdravstvena neispravnost 1. Pri odlu~ivanju je li neka hrana zdravstveno neispravna, uzimaju se u obzir: a) uvjeti u svakoj fazi proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije hrane te uvjeti ~uvanja i dr`anja do Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5187 Broj 50 - Stranica 5188 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. prodaje krajnjem potro{a~u, kao i uvjeti za pripremanje i konzumiranje sukladno njenoj namjeni, b) informacije koje su dane krajnjem potro{a~u, uklju~uju}i podatke na deklaraciji i informacije koje su op}enito dostupne krajnjem potro{a~u u svezi s izbjegavanjem specifi~nih {tetnih djelovanja na zdravlje ljudi neke odre|ene hrane ili kategorije hrane. 2. Pri odlu~ivanju je li neka hrana {tetna za zdravlje ljudi, uzimaju se u obzir: a) mogu}i neposredni ili posredni, kratkoro~ni ili dugoro~ni {tetni u~inci te hrane na zdravlje osobe koja je konzumira te u~inci na budu}e generacije, b) mogu}e kumulativno toksi~no djelovanje, c) posebna zdravstvena osjetljivost specifi~ne kategorije potro{a~a na hranu namijenjenu toj kategoriji potro{a~a. 3. Pri odlu~ivanju je li neka hrana neprikladna za ljudsku konzumaciju, treba uzeti u obzir je li ta hrana neprihvatljiva za uporabu kojoj je namijenjena zbog njezine kontaminacije, vanjskim uzro~nikom ili na neki drugi na~in, zbog truljenja, kvarenja ili raspadanja. 4. Kada je hrana, za koju je utvr|eno da je zdravstveno neispravna, dio jedne proizvodne partije, serije ili po{iljke istovrsne hrane po kategoriji i opisu, dr`i se da je sva hrana u toj proizvodnoj partiji, seriji ili po{iljci zdravstveno neispravna, osim ako se nakon obavljene laboratorijske analize i/ili superanalize utvrdi suprotno. ^lanak 14. Hrana {tetna i neprikladna za zdravlje ljudi 1. [tetnom za zdravlje ljudi smatra se hrana ako: a) sadr`i mikroorganizme ili tkivne parazite opasne za zdravlje ljudi, bakterijske toksine, mikotoksine, histamin i njemu sli~ne tvari ili i druge mikroorganizme ili tkivne parazite iznad dopu{tenih koli~ina, b) sadr`i prirodne toksine ili druge prirodne toksi~ne tvari iznad dopu{tenih koli~ina, c) sadr`i ostatke pesticida, veterinarskih lijekova, metale i metaloide te druge tvari {tetne za zdravlje ljudi iznad dopu{tenih koli~ina, d) sadr`i prehrambene aditive koji se ne smiju rabiti u odre|enoj vrsti hrane ili ako je sadr`aj prehrambenih aditiva prisutnih u hrani iznad dopu{tenih koli~ina, e) sadr`i radionuklide iznad propisane granice ili ako je ozra~ena iznad dopu{tene granice, f) ambala`a sadr`i mikroorganizme ili druge tvari koje mogu utjecati na pove}anje sadr`aja tvari {tetnih za zdravlje ljudi u hrani, g) ako potje~e od uginulih `ivotinja ili od `ivotinja kojih klaoni~ka obradba iz bilo kojeg razloga nije dopu{tena. 2. Neprikladnom za ljudsku konzumaciju smatra se hrana ako: a) su senzorska svojstva hrane zbog fizikalnih, kemijskih, mikrobiolo{kih ili drugih procesa izmijenjena toliko da hrana nije prikladna za prehranu ljudi, b) sadr`i tvari ili sirovine koje nisu toksikolo{ki evaluirane, provjerene i sigurne za ljudsku uporabu, c) sadr`i mehani~ka one~i{}enja i primjese koje mogu biti {tetne za zdravlje ljudi, d) je ambala`a neprikladna ili o{te}ena tako da su mogu}e mikrobiolo{ke i kemijske promjene hrane u granicama ve}im od dopu{tenih. ^lanak 15. Ograni~enje i povla~enje hrane na tr`i{tu 1. Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima, donosi mjere ograni~enja stavljanja hrane na tr`i{te i zahtjev za povla~enje hrane s tr`i{ta, ako postoje razlozi za sumnju da je hrana zdravstveno neispravna. 2. O poduzetim mjerama iz stavka 1. Agencija je du`na odmah izvijestiti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i Vije}e ministara Bosne i Her ce go vi ne (u daljnjem tekstu: Vije}e ministara). ^lanak 16. Provedbeni propisi iz domena higijene i zdravstvena ispravnost Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji sa mjerodavnim organima, donosi provedbene propise o primjeni bilo kojeg postupka u proizvodnji, preradi, obradbi i distribuciji, a koji mo`e utjecati na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za `ivotinje. IV - KVALITETA HRANE ^lanak 17. Uvjeti za stavljanje na tr`i{te 1. Subjektima u poslovanju s hranom dopu{teno je da proizvode, stavljaju na tr`i{te hranu propisanog kvaliteta, kao i hranu za koju nisu propisani zahtjevi kvaliteta, ako hrana odgovara odredbama o zdravstvenoj ispravnosti i navodima na deklaraciji. 2. Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta, donosi provedbene propise kojima se ure|uje kvaliteta hrane, radi: a) za{tite interesa potro{a~a, b) omogu}avanja potro{a~ima da izvr{e izbor u vezi s hranom koju konzumiraju, c) za{tita interesa proizvo|a~a. 3. Provedbenim propisima iz stavka 2. ovoga ~lanka utvr|uju se zahtjevi koji se odnose na: a) obveze subjekata u poslovanju s hranom vezano za kvalitetu, b) klasifikaciju, kategorizaciju i naziv hrane, c) senzorska svojstva i sastav hrane, d) vrstu i koli~inu sirovina, dodataka i drugih tvari koji se rabe u proizvodnji i preradi hrane, e) tehnolo{ke postupke koji se primjenjuju u proizvodnji i preradi hrane, f) metode uzimanja uzoraka i analiti~ke metode radi kontrole kvaliteta hrane, g) dodatne ili specifi~ne podatke koji bi trebali biti navedeni na deklaraciji hrane, a od interesa su za potro{a~a. ^lanak 18. Hrana neodgovaraju}e kvalitete Hranom neodgovaraju}e kvalitete smatra se: a) hrana koja ne zadovoljava propisane standarde kva - litete, b) nepotpuno, neodgovaraju}e ili nepropisno dekla ri rana hrana, c) neovla{tena uporaba tu|eg robnog `iga, imena tvrtke i oznake. ^lanak 19. Ograni~enje i povla~enje nekvalitetne hrane na tr`i{tu Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima, donosi mjere ograni~enja stavljanja hrane na tr`i{te i zahtjev za povla~enje hrane s tr`i{ta, ako postoje razlozi za sumnju da je hrana neodgovaraju}e kvalitete. V - UVOZ I IZVOZ HRANE ^lanak 20. Uvoz Hrana koja se uvozi u Bosnu i Her ce go vi nu mora biti u skladu s relevantnim odredbama propisa o hrani ili uvjetima koje Bosna i Her ce go vi na priznaje barem kao ekvivalentne istima ili, ako postoji poseban sporazum izme|u Bosne i Her - ce go vi ne i zemlje izvoza, s odredbama tog sporazuma. ^lanak 21. Izvoz 1. Hrana izvezena iz Bosne i Her ce go vi ne, radi stavljanja na tr`i{te u drugoj zemlji, mora udovoljavati odredbama propisa o hrani. 2. Hrana izvezena iz Bosne i Her ce go vi ne, radi stavljanja na tr`i{te u drugoj zemlji, mora udovoljavati uvjetima utvr|enim zakonima koji su na snazi u zemlji uvoznici. ^lanak 22. Nadzor zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane pri uvozu 1. Uvoznik hrane mora grani~nom inspektoru podnijeti zahtjev za pregled po{iljke hrane koju uvozi radi utvr|ivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta. 2. Mjerodavnosti grani~nih inspektora u pogledu mjerodavnosti prema pojedinim vrstama hrane i hrane za `ivotinje utvr|uje Vije}e ministara na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima. 3. Pregled po{iljke radi utvr|ivanja zdravstvene ispravnosti i kvaliteta hrane obavlja se na grani~nim prijelazima ili u mjestu carinjenja robe. 4. Mjerodavni grani~ni inspektor, radi provjere zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane koja se uvozi, ima pravo uzimati uzorke i dati ih na ispitivanje u ovla{tene laboratorije. ^lanak 23. Me|unarodna svjedod`ba (certifikat) 1. Pri uvozu hrane za koju je, sukladno propisima o hrani obvezatna me|unarodna svjedod`ba (certifikat) o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti, po{iljke mora pratiti propisana me|unarodna svjedod`ba (certifikat) o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti. 2. Me|unarodna svjedod`ba (certifikat) i drugi dokumenti moraju biti i na jednom od slu`benih jezika i pisama koji su u uporabi u Bosni i Her cegovi ni. VI - UPISNIK I ODOBRAVANJE OBJEKATA ^lanak 24. Objekti 1. Objekti koji se koriste u primarnoj proizvodnji, proizvodnji, preradi, obradbi i skladi{tenju hrane moraju biti upisani u Registru Agencije. 2. Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta, donosi propis o sadr`aju, obliku i na~inu vo|enja upisa. 3. Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta, donijet }e provedbene propise kojim }e se utvrditi vrsta objekata za koje je potrebno provest postupak odobravanja te rok u kojemu }e subjekti koji ve} posluju s hranom u objektima koji podlije`u postupku odobravanja udovoljiti uvjetima propisanim posebnim propisima. VII - OBVEZE SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM ^lanak 25. Op}a odgovornost za higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane 1. Subjekti koji obavljaju djelatnosti vezane uz hranu u svim fazama proizvodnje, prerade, obradbe i distribucije du`ni su osigurati da hrana zadovoljava odredbe propisa o hrani relevantnih za njihove djelatnosti i nadzirati po{tivanje propisa. 2. Za svaku {tetu o{te}enja zdravlja ljudi zbog konzumacije zdravstveno neispravne hrane odgovaraju subjekti u poslovanju s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, obradbe, distribucije i prodaje. ^lanak 26. Op}i i specifi~ni uvjeti higijene hrane 1. Subjekti u poslovanju s hranom na razini primarne proizvodnje moraju osigurati sustavno provo|enje op}ih ili specifi~nih uvjeta higijene hrane koje utvr|uje Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima. 2. Subjekti za proizvodnju, preradu, obradbu skladi{tenje i prijevoz hrane moraju osigurati sustavnu provedbu op}ih ili specifi~nih uvjeta higijene koje utvr|uje provedbenim propisima Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. 3. Subjekti koji posluju s hranom u maloprodaji moraju udovoljavati op}im minimalno-tehni~kim uvjetima koje propisuje Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. 4. Subjekti koji hranu na maloprodajnom mjestu pripremaju, obra|uju ili prera|uju te rashla|uju i/ili skladi{te tu hranu, moraju osigurati sustavnu provedbu specifi~nih uvjeta higijene koje utvr|uje provedbenim propisima Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. 5. Subjekti koji posluju s hranom u ugostiteljskoj djelatnosti moraju osigurati sustavnu provedbu op}ih i/ili specifi~nih uvjeta higijene koje utvr|uje provedbenim propisom Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lanak 27. Odgovornost u svezi s hranom koja ne udovoljava propisanim zahtjevima 1. Ako subjekt u poslovanju s hranom zna ili opravdano sumnja da hrana koju je uvezao, proizveo, preradio, stavio na tr`i{te ili distribuirao, ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti, du`an je odmah sprije~iti stavljanje hrane na tr`i{te, odnosno u slu~ajevima kada proizvod nije vi{e pod njegovom neposrednom kontrolom o tome odmah obavijestiti mjerodavne organe. 2. Ako je hrana ve} stigla do potro{a~a, subjekt u poslovanju s hranom mora u~inkovito i to~no obavijestiti potro{a~e o razlozima za njezino povla~enje, i ako je potrebno, od potro{a~a tra`iti povrat hrane kojom su ve} opskrbljeni, kada ostale mjere nisu dovoljne za postizanje visoke razine za{tite zdravlja. 3. Subjekt u poslovanju s hranom u maloprodaji ili distribucijskoj djelatnosti, koja nema izravnog utjecaja na ambala`u, deklariranje, zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane, unutar granica svoje djelatnosti mora zapo~eti postupak povla~enja s tr`i{ta hrane koja ne udovoljava zahtjevima o zdravstvenoj ispravnosti kad o tome dobije obavijest, odnosno rje{enje kojim se nala`e poduzimanje mjera. 4. Subjekt u poslovanju s hranom mora sura|ivati i ne smije spre~avati drugu osobu da sura|uje s mjerodavnim organima u mjerama poduzetim radi smanjivanja rizika koji potje~e od hrane kojom oni opskrbljuju ili su opskrbljivali tr`i{te. 5. Subjekt u poslovanju s hranom mora mjerodavnim organima dati informacije prijeko potrebne za sljedivost hrane. ^lanak 28. Zahtjevi koji se odnose na mogu}nost sljedivosti hrane 1. Mogu}nost sljedivosti mora biti uspostavljena u svim fazama proizvodnje, prerade,obrade i distribucije hrane, sirovina biljnog i `ivotinjskog podrijetla, `ivotinja koje proizvode hranu ili slu`e za proizvodnju hrane, kao i sljedivosti bilo koje druge tvari koja je namijenjena ugradnji ili se mo`e o~ekivati da }e biti ugra|ena u hranu. 2. Subjekti u poslovanju s hranom du`ni su uspostaviti sustav evidencija, odnosno baze podataka i osigurati postupke koji }e im omogu}iti da u svakom trenutku mogu identificirati svaku pravnu i fizi~ku osobu koja ih je opskrbljivala hranom, `ivotinjama koje proizvode hranu ili slu`e za proizvodnju hrane ili bilo kojim drugim tvarima koje su namijenjene proizvodnji ili se mo`e o~ekivati da }e biti upotrijebljene u proizvodnji hrane. Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5189 Broj 50 - Stranica 5190 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. 3. Subjekti u poslovanju s hranom du`ni su uspostaviti baze podataka i osigurati postupke koji }e im omogu}iti da u svakom trenutku mogu identificirati druge subjekte u poslovanju s hranom kojima su isporu~ivali hranu. 4. Subjekti u poslovanju s hranom du`ni su podatke iz st. 2. i 3. ovoga ~lanka ~uvati tri godine te ih na zahtjev u svakom trenutku u~initi dostupnim mjerodavnim tijelima. 5. Hrana koja je stavljena na tr`i{te ili je vjerojatno da }e biti stavljena na tr`i{te mora biti deklarirana ili na drugi na~in identificirana putem odgovaraju}e propisane dokumen - tacije ili drugih informacija, da bi se osigurala mogu}nost sljedivosti. 6. Detaljne uvjete koji se odnose na zahtjeve sljedivosti iz ovog ~lanka propisuje Vije}e ministara na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lanak 29. Zahtjevi koji se odnose na sustav samokontrole 1. Subjekt u poslovanju s hranom, osim na razini primarne proizvodnje, du`an je uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehni~kih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolom, provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog sukladno na~elima sustava analize opasnosti i kriti~nih kontrolnih to~aka. 2. Subjekt u poslovanju s hranom na razini primarne proizvodnje du`an je uspostaviti i provoditi redovite kontrole higijenskih i zdravstveno-tehni~kih uvjeta proizvodnje u svakom objektu pod njegovom kontrolom provedbom preventivnog postupka samokontrole, razvijenog sukladno dobroj proizvo|a~koj praksi. 3. Hrana koja se stavlja na tr`i{te mora posjedovati odgovaraju}i dokumenat o zdravstvenoj ispravnosti i kvaliteti. 4. Uvjete za provedbu sustava samokontrole u objektima iz st. 1. 2. i 3. ovoga ~lanka utvr|uju provedbenim propisima Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima sukladno mjerodavnostima utvr|enim u ~lanku 26. st. 2. i 4. ovoga zakona. 5. Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima mo`e u provedbenim propisima iz stavka 4. utvrditi izuze}a od odredbi iz stavka 1. ovoga ~lanka za odre|ene subjekte koji posluju s hranom, a posebice za male subjekte, odre|ene kategorije subjekata u maloprodaji te u proizvodnji tradicionalnih proizvoda, uz uvjet da je osigurana primjerena razina higijene provedbom postupka samokontrole, razvijenog sukladno dobroj proizvo|a~koj praksi. VIII - NOVA HRANA ^lanak 30. Vrste nove hrane 1. U novu hranu ubrajaju se sljede}e vrste hrane: a) hrana i sastojci hrane koji sadr`e genetski modi fi cirane organizme ili se sastoje od njih (u daljnjem tekstu: GMO), b) hrana i sastojci hrane, osim prehrambenih aditiva (aroma i enzima), koji su proizvedeni od GMO, ali ne sadr`e GMO, c) hrana ili sastojci hrane s novom ili namjerno modi fi - ci ranom primarnom molekularnom strukturom, d) hrana i sastojci hrane koji se sastoje od mikro or gani - za ma, gljivica ili algi ili su izolirani iz njih, e) hrana ili sastojci hrane koji se sastoje od biljaka ili `ivotinja, mineralnih ili sintetskih tvari ili su izlu~eni iz njih, osim hrane i sastojaka hrane koji su dobiveni tradicionalnim na~inima razmno`avanja ili za koje je odavno poznato da se sigurno mogu konzumirati, f) hrana i sastojci hrane na kojoj je bio primijenjen proizvodni postupak koji se sada ne koristi, a u slu~ajevima kada on uzrokuje znatne promjene u sastavu ili strukturi hrane ili sastojaka hrane, koje utje~u na njihovu prehrambenu vrijednost, metabolizam, ili razinu nepo`eljnih tvari. 2. Kategorije nove hrane navedene u stavku 1. ovoga ~lanka ne smiju: a) biti opasnosne za zdravlje krajnjeg potro{a~a, b) stvarati zabludu kod krajnjeg potro{a~a, c) razlikovati se toliko od hrane ili sastojaka hrane koju bi po svojoj namjeni trebali zamijeniti da bi njihova potro{nja bila za krajnjeg potro{a~a u prehrambenom smislu nepovoljna. 2. Na kategorije nove hrane iz stavka 1., a) i b) primjenjuju se odredbe ovoga zakona i posebnih propisa. ^lanak 31. Stavljanje na tr`i{te nove hrane 1. Za stavljanje nove hrane prvi put na tr`i{te Bosne i Hercergovine podnositelj zahtjeva mora pribaviti dopu{tenje sukladno odredbama ovoga zakona i posebnog propisa. 2. Dopu{tenje iz stavka 1. ovoga ~lanka izdaje Agencija, na temelju prethodne suglasnosti mjerodavnih organa. 3. Dopu{tenje za stavljanje na tr`i{te hrane i sastojaka hrane koja sadr`i ili se sastoji od GMO, te hrane i sastojaka hrane koja je proizvedena od GMO, ali ih ne sadr`i,izdaje Agencija na temelju prethodne suglasnosti mjerodavnih organa. 4. Uvjete i postupak za izdavanje dopu{tenja iz stavka 1. ovoga ~lanka propisuje Vije}e ministara na prijedlog Agencije, uz prethodnu suglasnost nadle`nih organa. ^lanak 32. Upisnik o izdanim dopu{tenjima za stavljanje na tr`i{te nove hrane 1. Agencija vodi upisnik o izdanim dopu{tenjima za stavljanje na tr`i{te nove hrane. 2. Sadr`aj, oblik i na~in vo|enja upisnika iz stavka 1. propisuje Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima. ^lanak 33. Zabrana stavljanja na tr`i{te nove hrane 1. Ako postoje znanstvene nedoumice glede {tetnog djelovanja nove hrane na zdravlje ljudi, posebice hrane i sastojaka hrane koji sadr`e genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, Agencija, u suradnji s mjerodavnim organima, mo`e privremeno zabraniti njezino stavljanje na tr`i{te radi spre~avanja ili umanjivanja mogu}ih negativnih utjecaja na zdravlje ljudi. 2. Agencija }e, uz prethodnu suglasnost mjerodavnih organa, trajno zabraniti stavljanje na tr`i{te nove hrane, posebice hrane i sastojaka hrane koji sadr`e genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, ako se na temelju znanstvene procjene rizika utvrdi njezina {tetnost za zdravlje ljudi. 3. Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima, mo`e zabraniti privremeno ili trajno uvoz nove hrane koja sadr`i genetski modificirane organizme u slu~aju nedostatka znanstvenih informacija i znanja o mogu}im razmjerima negativnih posljedica na `ivot i zdravlje ljudi. ^lanak 34. Ne{kodljivo uklanjanje nove hrane Nova hrana, posebice hrana i sastojci hrane koji sadr`e genetski modificirane organizme ili se sastoje od njih, a za koju se utvrdi da ne udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti propisane ovim zakonom, mora se ne{kodljivo ukloniti sukladno posebnom propisu. IX - SLU@BENA KONTROLA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI, HIGIJENSKE ISPRAVNOSTI I KVALITETE HRANE ^lanak 35. Slu`bena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvalitete hrane 1. Slu`bena kontrola zdravstvene ispravnosti, higijenske ispravnosti i kvalitete hrane uklju~uje jednu ili vi{e od sljede}ih aktivnosti: a) inspekcijski nadzor, b) pregled deklaracija, dokumetnacije i slu`benih evidencija, c) uzorkovanje i analizu, d) pregled evidencija iz ~lanka 28. ovoga zakona, e) pregled provedbe i u~inkovitosti sustava samokontrole objekta na temelju provjere evidencija i dokumentacije navedenih u ~lanku 29. ovoga zakona. 2. Na~in provedbe slu`bene kontrole, op}a na~ela i sadr`aj iz stavka 1. propisuje Vije}e ministara, na prijedlog mjerodavnih organa. ^lanak 36. Inspekcijski nadzor 1. Inspekcijski nadzor u svrhu slu`bene kontrole zdravstvene ispravnosti,higijene i kvalitete hrane provode nadle`ni inspekcijski organi. 2. Inspekcijski nadzor provodi se i na temelju posebnih propisa ako nisu u opreci s odredbama ovoga zakona. ^lanak 37. Uzimanje uzoraka za laboratorijsku analizu 1. Radi slu`bene kontrole zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane mogu se za potrebe laboratorijskih analiza uzeti uzorci sirovina, sastojka, tehnolo{kih pomagala i drugih tvari koje se rabe za pripremu i proizvodnju hrane, poluproizvoda, gotove hrane, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, kao i sredstava za ~i{}enje i odr`avanje koja se rabe u poslovanju s hranom. 2. Subjekti u poslovanju s hranom du`ni su za potrebe uzimanja uzoraka staviti besplatno na raspolaganje potrebne koli~ine hrane, predmeta i sredstava iz stavka 1. X - OVLA[TENI ISPITNI LABORATORIJI I REFERENTNI LABORATORIJI ^lanak 38. Ovla{teni ispitni laboratoriji 1. Laboratorijske analize uzoraka iz ~l. 22. i 37. ovoga zakona, uzetih radi slu`bene kontrole hrane, provode laboratoriji ovla{teni od Vije}a ministara. 2. Uzorke uzima i dostavlja ovla{tenom ispitnom laboratoriju mjerodavni inspektor. 3. Tro{kove obavljenih analiza hrane proizvedene u Bosni i Hercegovi ni snosi mjerodavno tijelo, a ako hrana ne udovoljava zahtjevima propisanim na temelju ovoga zakona i/ili na deklaraciji navedenim podacima, tro{kove snosi subjekt u poslovanju s hranom koji hranu proizvodi i/ili stavlja na tr`i{te. 4. Popis ispitnih laboratorija u kojem se navodi vrsta laboratorija i analize za koje su ovla{teni objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH" i slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lanak 39. Ispitni laboratoriji 1. Ovla{teni ispitni laboratoriji iz ~lanka 38. stavka 1. ovoga zakona mogu biti ovla{teni za obavljanje: a) osnovnih analiza, b) specijaliziranih analiza, c) specijaliziranih analiza s mogu}no{}u izdavanja me|unarodnih certifikata. 2. Ispitni laboratoriji ovla{teni za obavljanje analiza iz stavka 1. moraju ispunjavati uvjete utvr|ene provedbenim pro pi - sima koje na temelju ovoga zakona, donosi Vije}e ministara, na prijedlog Agencije, u suradnji s mjerodavnim organima. 3. Ispitni laboratoriji ovla{teni za obavljanje analiza moraju ispunjavati uvjete utvr|ene dobrom laboratorijskom praksom i dokazati kompetentnost. 4. Ispitni laboratoriji ovla{teni za obavljanje specijaliziranih analiza i izdavanje me|unarodnih certifikata moraju ispunjavati uvjete utvr|ene odgovaraju}im normama i biti akreditirani od nezavisne institucije. 5. Vije}e ministara mo`e utvr|ivati i posebne uvjete koje moraju zadovoljavati ispitni laboratoriji iz stavka 1. b) i c). 6. Postupak ocjenjivanja i ovla{}ivanja ispitnih laboratorija iz stavka 1. ure|uje Vije}e ministara, na prijedlog Agencije,uz prethodno mi{ljenje Instituta za akreditiranje Bosne i Hercegovine. 7. Akreditacija, ocjenjivanje i ovla{}ivanje ispitnih laboratorija mo`e se odnositi na pojedine analize ili skupine analiza te za pojedine vrste hrane. 8. Ovla{teni ispitni laboratoriji du`ni su sudjelovati u odgovaraju}im programima provjere stru~nosti. ^lanak 40. Referentni laboratoriji 1. Za svaku analizu koja se provodi radi slu`bene kontrole zdravstvene ispravnosti ili kvalitete hrane Vije}e ministara na prijedlog Agencije ovla{}uje referentni laboratorij za pojedine vrste analiza. Jedan laboratorij mo`e biti referentan za vi{e analiza. 2. Referentni laboratoriji moraju ispunjavati uvjete utvr|ene odgovaraju}im normama i biti akreditirani od nezavisne institucije. 3. Referentni laboratoriji iz stavka 1.: a) savjetuju Agenciju i mjerodavne organe, ovisno o mjerodavnosti pri ovla{}ivanju laboratorija koji su osposobljeni za obavljanje analiza radi slu`bene kontrole, b) koordiniraju i pru`aju potporu, uklju~uju}i obu~avanje i druge usluge, aktivnostima laboratorija u svezi s tehni~kim standardima i metodologijama analiza koje obavljaju, c) organiziraju usporedne testove standardiziranih uzoraka i sudjeluju u njima, na nacionalnoj i me|unarodnoj razini, radi pra}enja stru~nosti ispitnih laboratorija, d) osiguravaju da laboratoriji primjenjuju unutarnji sustav osiguranja kvalitete rada ({to uklju~uje vrednovanje metode, vo|enje evidencija, skladi{tenje reagensa, sigurnost i rutinsko kalibriranje opreme). 4. Tro{kove financiranja referentnih laboratorija za obavljanje poslova navedenih u stavku 3. snose mjerodavni organi. 5. Popis referentnih laboratorija u kojem se navode analize za koje su ovla{teni kao referentni laboratoriji objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH" i slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta. XI - UPRAVLJANJE KRIZOM I HITNIM SLU^AJEVIMA ^lanak 41. Hitne mjere za osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane a) Kad mjerodavni or gan iz ~lanka 15. ovoga zakona utvrdi da je hrana ozbiljan rizik za zdravlje ljudi ili okoli{, te da taj rizik ne mo`e na zadovoljavaju}i na~in biti uklonjen, mo`e ovisno o te`ini situacije, narediti jednu ili vi{e mjera iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka. b) Agencija mo`e narediti mjere iz st. 3. i 4. ovoga ~lanka bez suglasnosti mjerodavnog organa, ako hitnost slu~aja ne dopu{ta druk~ije. c) Ako je hrana doma}eg podrijetla, mjere iz stavka 1. ovoga ~lanka mogu biti: Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5191 Broj 50 - Stranica 5192 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. a) privremena zabrana stavljanja na tr`i{te ili uporabe hrane, b) odre|ivanje posebnih uvjeta za navedenu hranu, c) odre|ivanje mjera ne{kodljivog uklanjanja navedene hrane, d) druge odgovaraju}e privremene mjere. d) Ako je hrana podrijetlom iz uvoza, mjere iz stavka 1. mogu biti: a) privremena zabrana uvoza hrane iz zemlje ili dijela zemlje izvoznice ili zemlje provoza, b) odre|ivanje posebnih mjera za navedenu hranu iz zemlje ili dijela zemlje izvoznice ili zemlje provoza, c) odre|ivanje mjera ne{kodljivog uklanjanja navedene hrane, d) druge odgovaraju}e privremene mjere. ^lanak 42. Op}i plan upravljanja krizom 1. Agencija u suradnji s mjerodavnim organima, mora izraditi op}i plan za upravljanje krizom na podru~ju zdravstvene ispravnosti hrane. 2. Plan iz stavka 1. koji donosi Vije}e ministara utvr|uje vrste rizika koji potje~u od hrane i mogu neposredno ili posredno biti opasnost za ljudsko zdravlje, a koji vjerojatno ne}e biti uklonjeni ili smanjeni na prihvatljivu razinu primjenom postoje}ih odredaba ovoga zakona, ili kojima se ne}e mo}i upravljati na odgovaraju}i na~in primjenom odredaba iz VIII poglavlja ovoga zakona. 3. Planom iz stavka 1. utvr|uju se i prakti~ni postupci prijeko potrebni za upravljanje krizom, uklju~uju}i organizaciju krizne jedinice u mjerodavnim organima, njezino popunjavanje osobljem uz primjenu na~ela transparentnosti i utvr|ivanje strategije komuniciranja izme|u Agencije, mjerodavnih organa, drugih mjerodavnih tijela dr`avne uprave i ustanova, potro{a~a, te subjekata u poslovanju s hranom. XII - HRANA ZA @IVOTINJE ^lanak 43. Zahtjevi koji se odnose na zdravstvenu ispravnost i kvalitet hrane za `ivotinje 1. Na tr`i{te nije dopu{teno stavljati zdravstveno neispravnu hranu za `ivotinje. 2. Hrana za `ivotinje smatra se zdravstveno neispravnom za uporabu ako {tetno djeluje na zdravlje `ivotinja koje proizvode hranu ili se rabe za proizvodnju hrane, te hranu dobivenu od tih `ivotinja ~ini zdravstveno neispravnom za ljudsku konzumaciju. 3. Kada je hrana za `ivotinje, koja ne zadovoljava zahtjeve zdravstvene ispravnosti i kvalitete dio jedne proizvodne serije ili po{iljke istovrsne hrane za `ivotinje, pretpostavlja se da je sva hrana za `ivotinje u toj proizvodnoj seriji ili po{iljci tako|er neispravna, osim ako se nakon obavljene laboratorijske analize i superanalize utvrdi suprotno. ^lanak 44. Sto~na hrana neprikladna za uporabu 1. Kada postoje razlozi za sumnju da je hrana za `ivotinje zdravstveno neispravna i ne zadovoljava uvjete kvalitete, Agencija u suradnji s mjerodavnim organima poduzet }e mjere ograni~enja stavljanja hrane za `ivotinje na tr`i{te, odnosno njezino povla~enje s tr`i{ta. 2. Agencija u suradnji s mjerodavnim organima donosi provedbene propise kojim }e utvrditi: a) zahtjeve koji se odnose na zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane za `ivotinje, b) higijenske uvjete i postupanja u poslovanju s hranom za `ivotinje, c) uvo|enje sustava samokontrole te njihovu primjenu od subjekata u poslovanju s hranom za `ivotinje radi osiguranja zdravstvene ispravnosti i kvalitete hrane za `ivotinje koju stavljaju na tr`i{te, d) propisati uvjete glede stru~nih djelatnika, prostorija i opreme koje moraju ispunjavati laboratoriji za obavljanje analiza i superanaliza hrane za `ivotinje, e) propisati zabranu ili ograni~enje uporabe odre|enih sirovina u proizvodnji hrane za `ivotinje koje potje~u iz specifi~nih izvora, bilo po vrsti `ivotinje, mjestu podrijetla, svojoj prirodi, naknadnoj obradbi ili drugim karakteristikama, f) propisati i druge uvjete u svezi s hranom za `ivotinje, za koje se utvrdi da su prijeko potrebni da bi se osiguralo da hrana za `ivotinje udovoljava zahtjevima zdravstvene ispravnosti i kvalitete. ^lanak 45. Uvoz i izvoz hrane za `ivotinje Na uvoz i izvoz hrane za `ivotinje u Bosnu i Her ce go vi - nu primjenjuju se odredbe ~l. 20. do 23. ovoga zakona. ^lanak 46. Upis u upisnik objekata Na upis u registar (registraciju i/ili odobravanje) objekata u kojima se proizvodi i skladi{ti hrana za `ivotinje primjenjuju se odredbe propisa o veterinarstvu. ^lanak 47. Obveze i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom za `ivotinje Obveze i odgovornosti subjekata u poslovanju s hranom za `ivotinje u svezi s: a) higijenom, zdravstvenom ispravno{}u i kvalitetom hrane za `ivotinje, b) postupanjem ako hrana za `ivotinje ne udovoljava propisanim zahtjevima, c) uvo|enjem sustava samokontrole u objektima koji se rabe u poslovanju s hranom za `ivotinje, d) uvo|enjem sustava koji }e omogu}iti sljedivost hrane za `ivotinje, sukladne su obvezama i odgovornostima subjekata u poslovanju s hranom propisanim u Poglavlju VI ovoga zakona. ^lanak 48. Stavljanje na tr`i{te hrane za `ivotinje koja se sastoji ili sadr`i GMO Odredbe Poglavlja VII ovoga zakona u potpunosti se primjenjuju na stavljanje na tr`i{te hrane za `ivotinje koja se sastoji ili sadr`i GMO. ^lanak 49. Slu`bena kontrola hrane za `ivotinje Na slu`benu kontrolu hrane za `ivotinje primjenjuju se odredbe sadr`ane u Poglavlju VIII ovoga zakona. ^lanak 50. Ovla{teni ispitni i referentni laboratoriji Odredbe Poglavlja IX ovoga zakona primjenjuju se u potpunosti na ovla{tene ispitne i referentne laboratorije za hranu za `ivotinje. ^lanak 51. Upravljanje krizom i hitnim slu~ajevima Na hitne mjere za osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane za `ivotinje i izradu op}eg plana za upravljanja krizom na podru~ju zdravstvene ispravnosti hrane za `ivotinje primjenuju se odredbe ~l. 41. i 42. ovoga zakona. XIII - AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE ^lanak 52. Op}e odredbe 1. U cilju osiguranja sigurnosti hrane i hrane za `ivotinje, vr{enja znanstvenih i stru~no-tehni~kih poslova iz ovoga zakona i primjene me|unarodnih konvencija i me|unarodnih sporazuma iz podru~ja sigurnosti hrane i hrane za `ivotinje obvezuju}ih za Bosnu i Her ce go vi nu, osniva se Agencija za sigurnost hrane Bosne i Her ce go vi - ne. 2. Vije}e ministara posebnim aktom osniva Agenciju, sukladno ovom zakonu, na prijedlog Ministarstva. 3. Agencija ima svojstvo pravne osobe s pravima i obvezama propisanim ovim Zakonom i statutom Agencije. 4. Statut Agencije donosi Upravno vije}e uz suglasnost Vije}a ministara. 5. Sredstva za rad Agencije osiguravaju se u dr`avnom prora~unu Bosne i Hercegovine. 6. Agencija ostvaruje i prihode od drugih aktivnosti koje organizira i provodi unutar vlastite djelatnosti. ^lanak 53. Djelatnost Agencije 1. Agencija je obvezna pru`ati znanstvene savjete, te znanstvenu i tehni~ku potporu zakonodavstvu i politici Bosne i Her ce go vi ne u svim podru~jima koja imaju izravan ili neizravan utjecaj na sigurnost hrane i hrane za `ivotinje. Ona daje neovisne podatke o svim pitanjima u okviru tih podru~ja i prenosi podatke o rizicima. 2. Agencija predstavlja kontaktnu to~ku za aktivnosti u komisiji Co dex Alimentarius. 3. Agencija je du`na doprinositi visokoj razini za{tite `ivota i zdravlja ljudi te, u tom smislu, voditi ra~una o zdravlju i dobrobiti `ivotinja, zdravlju bilja i okoli{a, na teritoriju Bosne i Hercegovine. 4. Agencija je du`na prikupljati i analizirati podatke kako bi se omogu}ilo karakteriziranje i pra}enje rizika koji imaju izravan ili neizravan utjecaj na sigurnost hrane i hrane za `ivotinje. 5. Zadaci Agencije obuhvataju i pru`anje: a) znanstvenih savjeta, te znanstvene i tehni~ke potpore vezano uz ljudsku prehranu u svezi sa zakonodavstvom Bosne i Her ce go vi ne, kao i pomo}i u komunikaciji vezano uz pitanja prehrane u okviru programa zdravstvene za{tite u Bosne i Her ce go vi ne, b) znanstvenih mi{ljenja o drugim pitanjima vezanima uz zdravlje i dobrobit `ivotinja i zdravlje bilja, c) znanstvenih mi{ljenja o proizvodima, uklju~uju}i hranu i hranu za `ivotinje vezano uz genetski modificirane organizme. 6. Agencija je du`na pru`ati znanstvena mi{ljenja koja }e slu`iti kao znanstvena osnova za izradu i usvajanje mjera Vije}a ministara, a koja su u okviru djelatnosti Agencije. 7. Agencija je du`na obavljati svoje zadatke u uvjetima koji }e joj omogu}iti da bude referentna to~ka zahvaljuju}i svojoj neovisnosti, znanstvenoj i tehni~koj kvaliteti mi{ljenja koje daje i informacija koje proslje|uje, transparentnosti svojih procedura i metoda rada i pa`nji koju posve}uje provedbi povjerenih joj zadataka. 8. Agencija je du`na djelovati u uskoj suradnji s mjerodavnim organima, koji su obvezni unutar svojih mjerodavnosti, osigurati ispunjenje zadataka Agencije. 9. Agencija i mjerodavni organi sura|uju u promicanju efektivne povezanosti izme|u funkcija procjene rizika, upravljanja rizikom i objave rizika. ^lanak 54. Zada}e Agencije 1. Zada}e Agencije su sljede}e: a) pru`a mjerodavnim organima najbolja znanstvena mi{ljenja u svim predmetima utvr|enim zakono davstvom i o svim pitanjima u okviru svojih djelatnosti, b) promi~e i koordinira razvoj jedinstvenih metodo lo gi - ja ocjenjivanja rizika u podru~jima u okviru svoje djelatnosti, c) inicira, priprema i organizira izradu provedbenih propisa iz ovoga zakona, d) pru`a znanstvenu i tehni~ku potporu mjerodavnim organima u podru~jima u okviru svoje dijelatnosti i, kad se to od nje zatra`i, u tuma~enju i razmatranju mi{ljenja ocjene rizika, e) stavlja na raspolaganje znanstvene studije u okviru svojih djelatnosti, f) tra`iti, prikupljati, uspore|ivati, analizirati i sumira znanstvene i tehni~ke podatke u podru~jima u okviru svoje djelatnosti, g) poduzima mjere kojima se utvr|uju i karakteriziraju rizike koji se pojavljuju u podru~jima u okviru svoje djelatnosti, h) uspostavlja sustav mre`a organizacija koje djeluju u podru~jima u okviru njezine djelatnosti i odgovora za njihovo djelovanje, i) pru`a znanstvenu i tehni~ku pomo} u postupcima upravljanja kriznim stanjima koje provode mjerodavni organi vezano uz sigurnost hrane i hrane za `ivotinje, j) osigurava da javna tijela i zainteresirane strane `urno dobiju pouzdane, objektivne i opse`ne podatke u podru~jima u okviru djelatnosti Agencije, k) izra`ava samostalno vlastite zaklju~ke i usmjerenja u pitanjima u okviru svoje mjerodavnosti. 2. Agencija obavlja i druge poslove utvr|ene ovim zakonom i drugim propisima. ^lanak 55. Tijela Agencije Tijela Agencije su: a) Upravni odbor, b) direktor, c) Savjetodavno vije}e, d) Znanstveno vije}e i znanstveni odbori. ^lanak 56. 1. Agencijom upravlja direktor u suradnji sa zamjenikom direktora, tajnikom sukladno zakonu, Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije i drugim op}im aktima sukladno Zakonu. 2. Direktor Agencije sudjeluje u radu Upravnog odbora Agencije bez prava glasa. 3. Direktor Agencije donosi op}a akta Agencije sukladno Zakonu. ^lanak 57. 1. Direktora i zamjenika direktora Agencije imenuje Vije}e ministara Bosne i Her cegovi ne na prijedlog predsjedatelja Vije}a ministara sukladno Zakonu o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. 2. Direktora i zamjenika direktora imenuje Vije}e ministara na razdoblje od ~etiri godine, s tim da na istu funkciju mogu biti imenovani jo{ jedan mandat. 3. Tajnik Agencije bira se sukladno Zakonu o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Her ce go vi ne. ^lanak 58. 1. Direktor, zamjenik direktora i tajnik ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda Bosne i Her cegovi ne. 2. Direktor i zamjenik direktora Agencije za svoj rad odgovaraju Vije}u ministara. ^lanak 59. Sastav i mandat Upravnog odbora 1. Upravni odbor Agencije ima 15 ~lanova koje imenuje Vije}e ministara na zajedni~ki prijedlog mjerodavnih organa. 2. Upravni odbor Agencije ~ine predstavnici: a) Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, b) Ureda za veterinarstvo Bosne i Her ce go vi ne, c) Uprave za za{titu bilja Bosne i Her cego vi ne, d) Federalnog ministarstva zdravstva, e) Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite Republike Srpske, Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5193 Broj 50 - Stranica 5194 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Utorak, 9. 11. 2004. f) Federalnog ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva, g) Ministarstva poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva Republike Srpske, h) Federalnog ministarstva trgovine, i) Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, j) Vlade Br~ko Distrikta, k) entitetskkih ministarstava nadle`nih za prehrambenu industriju, l) a ostala tri ~lana Upravnog odbora imenuje Vije}e ministara na osnovu posebnih propisa. 3. Mandat ~lanova Upravnog odbora je ~etiri godine. 4. Predsjednika Upravnog odbora biraju ~lanovi vije}a iz svojih redova na razdoblje od tri godine. ^lanak 60. Zada}e i na~in rada Upravnog odbora 1. Upravni odbor Agencije: a) odobrava, odnosno usvaja interne propise Agencije i njezinih sastavnih dijelova, b) predla`e propise za podru~je hrane i hrane za `ivotinje, c) usvaja financijske propise Agencije, d) osigurava da Agencija obavlja svoje funkcije i izvr{ava zadatke koji su joj dodijeljeni sukladno zakonu, e) osigurava da radni programi Agencije budu sukladni propisima i politici prioriteta Vije}a ministara na podru~ju sigurnosti hrane, f) u {to kra}em roku, ~ini dostupnim javnosti dnevne radove, zapisnike i druge dokumente sa sastanaka Upravnog odbora, uklju~uju}i i interne propise Agencije, proceduralne propise Upravnog odbora i financijske propise Agencije, g) usvaja Pro gram aktivnosti najdulje za razdoblje od ~etiri godine, h) usvaja prije 31. sije~nja svake godine Pro gram rada Agencije za razdoblje do 31. sije~nja idu}e godine, i) prije 30. o`ujka svake godine usvaja Op}e izvje{}e o radu Agencije u prethodnoj godini. 2. Upravni odbor Agencije donosi odluke ve}inom glasova svojih ~lanova. 3. Upravni odbor Agencije sastaje se na poziv predsjednika ili direktora ili na zajedni~ki zahtjev tri svoja ~lana. ^lanak 61. Savjetodavno vije}e 1. Savjetodavno vije}e ima 15 ~lanova i ~ine ga predstavnici instituta i zavoda za javno zdravstvo, institucija za prehrambenu tehnologiju, veterinarskih instituta i zavoda, agronomskih instituta, institucija mjerodavnih za za{titu okoli{a, Instituta za standarde Bosne i Her ce go vi ne, Instituta za akreditiranje Bosne i Her ce go vi ne, te ~lanova iz reda udruga potro{a~a, komora i udruga koje imaju interes na podru~ju sigurnosti hrane, odnosno hrane za `ivotinje. 2. ^lanove Savjetodavnog vije}a imenuje Upravni odbor na prijedlog mjerodavnih organa sukladno posebnim propisima. 3. Savjetodavno vije}e savjetuje rukovodioca u izvr{avanju poslova Agencije. 4. Zada}e i na~in rada Savjetodavnog vije}a kojemu predsjeda direktor Agencije utvr|uju se Statutom i drugim op}im aktima Agencije. ^lanak 62. Znanstveno vije}e i znanstveni odbori 1. Agencija ima Znanstveno vije}e i znanstvene odbore, kao stru~na tijela za utvr|ivanje znanstvenih mi{ljenja u okviru djelokruga Agencije. 2. Djelokrug i broj ~lanova Znanstvenog vije}a, te djelokrug, broj znanstvenih odbora s brojem ~lanova, kao i postupak i na~in rada utvr|uje se Statutom i drugim op}im aktima Agencije, sukladno me|unarodnim propisima i pravilima. ^lanak 63. Znanstvena mi{ljenja 1. Znanstveno vije}e daje znanstvena mi{ljenja: a) na zahtjev Upravnog odbora, u svezi s bilo kojim predmetom unutar njegove mjerodavnosti, te u svim slu~ajevima za koje dr`avno zakonodavstvo predvi|a da se konzultira Znanstveno vije}e, b) na vlastitu inicijativu, o predmetima u okviru svoje mjerodavnosti. 2. Zahtjevi navedeni u stavku 1. a) moraju biti popra}eni svim potrebnim informacijama koje obja{njavaju o kojem znanstvenom pitanju se radi. 3. Znanstveno vije}e daje znanstveno mi{ljenje u roku koji je naveden u zahtjevu za dobijanje mi{ljenja, osim ako objektivne okolnosti to onemogu}avaju. 4. Ako je vi{e razli~itih zahtjeva predano u svezi s istim pitanjem, ili ako zahtjev nije sukladan stavku 2. ako je nejasan, ili ako je Znanstveno vije}e ve} dalo mi{ljenje o nekom odre|enom pitanju te je zaklju~ilo da nema novih informacija koje bi trebalo razmatrati, ono mo`e ili odbiti zahtjev ili predlo`iti da ga se izmijeni i dopuni u dogovoru s rukovoditeljem. Odbijanje mora biti obrazlo`eno Upravnom odboru. ^lanak 64. Naknade i tro{kovi ^lanovima Upravnog odbora, Savjetodavnog vije}a, Znanstvenog vije}a i znanstvenih odbora Agencije pripada naknada za rad i naknada tro{kova u svezi s radom, a visinu naknada utvr|uje Vije}e ministara. XIV - DR@AVNI SLU@BENICI I UPOSLENICI AGENCIJE ^lanak 65. 1. Poslove osnovnih djelatnosti koje su ovim zakonom stavljeni u mjerodavnost Agencije obavljaju dr`avni slu`benici, koji se postavljaju na radna mjesta utvr|ena Zakonom o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Her cegovine. 2. Kategorija u okviru radnih mjesta koje obavljaju dr`avni slu`benici utvr|uje se Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije. 3. Pomo}no-tehni~ke poslove u Agenciji obavljaju uposlenici sukladno va`e}im propisima. ^lanak 66. 1. Rad Agencije je dostupan javnosti. 2. Javnost rada Agencije mo`e se osigurati ili isklju~iti samo u slu~ajevima utvr|enim u legislativi BiH. Agencija ima pravo pristupa informacijama sukladno Zakonu o pristupu informacijama u Bosni i Her ce go vi ni. 3. Agencija je du`na ~uvati potpuno povjerljivost komercijalnih informacija koje su joj dane u smislu da ih mo`e dalje plasirati samo uz odobrenje davaoca komercijalnih usluga. XV - UNUTARNJI USTROJ - PRO GRAM RADA I IZVJE[]E ^lanak 67. 1. Unutarnji ustroj Agencije utvr|uje se Pravilnikom o unutarnjem ustroju koji donosi direktor Agencije, uz suglasnost Vije}a ministara. 2. Pravilnikom o unutarnjem ustroju Agencije utvr|uju se: a) organizacijske jedinice i njihova mjerodavnost, b) na~in upravljanja, c) programiranje i izvr{avanje poslova, d) ovlasti i odgovornosti dr`avnih slu`benika u obavljanju poslova, e) ukupan broj dr`avnih slu`benika u obavljanju poslova, f) naziv i raspored poslova po organizacijskim jedinicama, s opisom poslova za svakog dr`avnog slu`benika i uposlenika ili skupinu dr`avnih slu`benika i uposlenika s potrebnim uvjetima u pogledu stru~ne spreme i drugih uvjeta za rad na odre|enim poslovima, g) broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uvjeti za njihov prijem. ^lanak 68. 1. Direktor Agencije du`an je za svaku godinu donijeti Pro - gram rada i podnijeti izvje{}e o radu. 2. Pro gram rada i izvje{}e o radu podnosi Vije}u ministara. XVI - KAZNENE ODREDBE ^lanak 69. 1. Nov~anom kaznom od 25.000 KM do 100.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako: a) stavlja na tr`i{te novu hranu protivno ~lanku 31. stavku 1. ovoga zakona, b) stavlja na tr`i{te hranu zdravstveno neispravnu iz ~lanka 12. stavak 2. ovoga zakona, c) pu{ta na tr`i{te hranu neodgovaraju}e kakvo}e iz ~lanka 18. ovoga zakona, d) stavlja na tr`i{te hranu za `ivotinje protivno ~lanku 48. ovoga zakona. 2. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~ka osoba nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. ^lanak 70. 1. Nov~anom kaznom od 12.500 KM do 25.000 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako: a) uvozi hranu protivno ~lanku 20. stavak 1. ovoga zakona, b) obavlja djelatnost u neregistriranom objektu protivno ~lanku 22. stavak 1. ovoga zakona, c) obavlja radnje protivno ~lanku 27. ovoga zakona, d) obavlja radnje protivno ~lanku 29. ovoga zakona, e) stavlja na tr`i{te hranu za `ivotinje protivno ~lanku 43. stavak 1. ovoga zakona. 2. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~ka osoba nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. ^lanak 71. 1. Nov~anom kaznom od 7.500 KM do 17.500 KM kaznit }e se za prekr{aj pravna osoba ako: a) obavlja radnje protivno ~lanku 25. stavak 1. ovoga zakona, b) obavlja radnje protivno ~lanku 28. ovoga zakona. 2. Za prekr{aje iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. 3. Za prekr{aje iz stavka 1. ovoga ~lanka kaznit }e se fizi~ka osoba nov~anom kaznom od 1.250 KM do 2.500 KM. XVII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 72. Ostali propisi Vije}e ministara na prijedlog Agencije donijet }e: a) propise o novoj hrani, b) propise o ozna~avanju i reklamiranju hrane, c) propise o oznaci tradicionalnog ugleda hrane, d) propiseo oznaci izvornosti i oznaci zemljopisnog podrijetla hrane kao i druge potrebne propise iz ovog podru~ja oblasti. ^lanak 73. Rok za dono{enje provedbenih propisa 1. Mjerodavni organi du`ni su u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona donijeti provedbene propise iz ovog zakona, izuzev propisa iz ~lanka 22. stavak 2. koji je potrebno donijeti u roku 12 mjeseci. 2. Do dono{enja propisa iz stavka 1, primjenjivat }e se va`e}i propisi, ako nisu u opreci s odredbama ovoga zakona. 3. Mjerodavni organi mogu donijeti i druge propise, osim propisa predvi|enih ovim zakonom, ukoliko su potrebni za primjenu Zakona. ^lan 74. Upravni odbor i v.d. direktor 1. Vije}e ministara imenovat }e ~lanove Upravnog odbora Agencije, te privremenog direktora Agencije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona. 2. Obvezuje se Upravni odbor Agencije da donese statut u roku od ~etiri mjeseca i druge op}e akte u roku od {est mjeseci od dana imenovanja. 3. Obvezuje se privremeni direktor Agencije da obavi pripreme za po~etak rada Agencije te da podnese prijavu za upis u sudski registar u roku od tri mjeseca od dana imenovanja. ^lanak 75. Dopu{tenja za stavljanje na tr`i{te GMO Dopu{tenja za stavljanje na tr`i{te nove hrane iz ~lanka 31. ovoga zakona i hrane za `ivotinje koja sadr`i ili se sastoji od GMO iz ~lanka 48. ovoga zakona, ne}e se izdavati do dono{enja provedbenih propisa utvr|enih ~lankom 31. stavkom 4. ^lanak 76. Stupanje na snagu zakona Ovaj zakon stu pa na snagu osam dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Her ce go vi ne. PS BiH broj 107/04 9. rujna 2004. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Mar tin Ragu`, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Goran Milojevi}, v. r. Utorak, 9. 11. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 50 - Stranica 5195
Okvirni zakon o registraciji poslovnih subjekata u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 42/04 10.09.2004 zakon,poslovni subjekti,bih OKVIRNI ZAKONO REGISTRACIJI POSLOVNIH SUBJEKATA U BOSNII HERCEGOVINII - OP]E ODREDBEPredmet^lan 1.Okvirnim zakonom o registraciji poslovnih subjekata uBosni i Her ce go vi ni (u daljem tekstu: Zakon) ure|uje se: ciljZakona; zna~enje pojedinih izraza upotrijebljenih u Zakonu;na~ela, subjekti i predmet registracije; vo|enje i sadr`ajRegistra; tro{kovi registracije; obavezni podaci o subjektimaupisa; registracija dijela subjekta upisa; supsidijarna dru{tva;promjene podataka od zna~aja za pravni promet i statusnepromjene; registarske isprave; podno{enje, obrazac i postupakpo prijavi za registraciju; rje{enje o registraciji i obaveznaobavje{tenja; rok za izdavanje rje{enja o registraciji;uspostavljanje Registra te primjena i stupanje na snagu Zakona.Cilj Zakona^lan 2.1.Cilj ovog zakona je utvr|ivanje na~ina registracije poslov -nih subjekata u Federaciji Bosne i Her ce go vi ne iRepublici Srpskoj (u daljem tekstu: entiteti) i Br~koDistriktu Bosne i Her ce go vi ne (u daljem tekstu: Br~koDistrikt), te usagla{avanje ovog zakona i zakona entiteta iBr~ko Distrikta s propisima EU kreiranjem jedinstveneidentifikacije poslovnih subjekata.2.Zakon je koncipiran tako da utvr|uje brz i jednoobrazanpostupak registracije poslovnih subjekata na teritorijiBosne i Her ce go vi ne, koji je primjenjiv na sve poslovnesubjekte osnovane u Bosni i Her ce go vi ni, kako oddoma}ih tako i od stranih pravnih i fizi~kih lica.Zna~enje pojedinih izraza upotrijebljenih u Zakonu^lan 3.Izrazi koji se upotrebljavaju u ovom zakonu imajusljede}e zna~enje:a)Registar - baza podataka koja sadr`i podatke i isprave o subjektima upisa koji su obavezni registrirati se uskladu s odredbama ovog zakona, zakona entiteta iBr~ko Distrikta, a sastoji se od Glavne knjige Registra i Zbirke isprava Registra;b)Registarski sud - svaki sud koji je nadle`an zaposlove registracije i kao takav ozna~en zakonomentiteta i Br~ko Distrikta;c)Nadle`ni registarski sud - sud nadle`an za registraciju subjekta upisa, a odre|uje se prema mjestu sjedi{tasubjekta upisa;d)Glavna knjiga Registra - javni dio Registra koji sadr`i podatke o subjektima upisa propisane ovim zakonom, a vodi se u elektronskom i {tampanom obliku. Glavnu knjigu Registra u {tampanom obliku vodi nadle`niregistarski sud;e)Zbirka isprava Registra - dio Registra koji sadr`iisprave na osnovu kojih je izvr{en upis podataka osubjektima upisa u Glavnu knjigu Registra, kao idruge dokaze dostavljene i sastavljene u postupkuupisa u Registar, kao i odluke donesene o postupkuregistracije;f)Subjekt upisa - poslovni subjekt, odnosno pravno lice~iji je upis obavezan po ovom zakonu. To jeprivredno dru{tvo, odnosno preduze}e osnovano sciljem obavljanja privredne djelatnosti, zadruga ilizadru`ni savez i drugo pravno lice koje obavljaprivrednu djelatnost, koje se osniva u skladu sposebnim zakonima entiteta i Br~ko Distrikta, sciljem ostvarivanja profita;Petak, 10. 9. 2004.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 42 - Strana 4219 Broj 42 - Strana 4220S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 10. 9. 2004.g)Mati~ni broj subjekta upisa (u daljem tekstu: MBS) -evidencioni identifikacioni broj, koji svakomsubjektu upisa, prilikom upisa u Registar, dodjeljujenadle`ni registarski sud, a on je jedinstven,nepromjenjiv i neponovljiv;h)Upis u Registar - svaki unos jednog ili vi{e podatakaod zna~aja za pravni promet u Glavnu knjiguRegistra;i)Brisanje iz Registra - svaki unos ~ije je zna~enjeprestanak subjekta upisa, odnosno prestanak va`enjapojedina~nog podatka upisanog u Glavnoj knjiziRegistra vezanog za pojedina~ni subjekt upisa;j)U~esnik u postupku registracije - lice koje jepokrenulo postupak registracije, lice o ~ijim sepravima i pravnim interesima odlu~uje u postupku, tenadle`ni or gan;k)Podnosilac prijave - u~esnik u postupku registracijekoji je pokrenuo postupak registracije;l)Izvod iz Registra - ovjerena isprava koja se izdaje nazahtjev zainteresiranog lica na propisan na~in, asadr`i tra`eni podatak, odnosno podatke koji senalaze u Registru za neki od subjekata upisa, kojiva`e u odre|enom trenutku, odnosno odre|enomvremenskom periodu.Na~ela registracije^lan 4.1.Registracija poslovnih subjekata zasniva se na na~elima:a)obaveznosti - svi poslovni subjekti definirani kaotakvi ovim i posebnim zakonima entiteta i Br~koDistrikta du`ni su se, prije zapo~injanja poslovnedjelatnosti koju namjeravaju obavljati, registrirati kod nadle`nog registarskog suda;b)zakonitosti - postupak registracije utvr|en je ovimzakonom i zakonima entiteta i Br~ko Distrikta;c)oficijelnosti - nadle`ni registarski sud ne mo`e odbitiuredno podnesenu i dokumentiranu prijavupodnosioca prijave, i po prijemu prijave, po istojpostupa po slu`benoj du`nosti;d)formalnosti - registracioni obrasci imaju obaveznupismenu formu, a njihovo popunjavanje, sadr`aj idostupnost utvr|ena je u ~lanu 16.ovog zakona;e)prioriteta - nadle`ni registarski sud du`an je postupatipo pojedina~nim zaprimljenim prijavama premaredoslijedu njihovog prijema;f)konstitutivnosti - trenutkom upisa u Registar, fakti~ke ~injenice koje se odnose na subjekt upisa postajupravne, odnosno momentom upisa u Registarkonstituiraju se odre|ena prava kao i djelovanjeregistracije prema tre}im licima;g)jednoobraznosti - na~in registracije poslovnihsubjekata utvr|uje se jednoobrazno propisima entiteta i Br~ko Distrikta;h)javnosti - svako mo`e, bez dokazivanja pravnoginteresa, razgledati podatke upisane u Glavnoj knjiziRegistra i javne podatke iz Zbirke isprava Registra, tezahtijevati da mu se izda izvod, odnosno prijepisjavnih podataka iz Zbirke isprava Registra, a jedino se zakonom propisuje kada je za uvid ili za pribavljanjeizvoda iz Zbirke isprava Registra neophodnodokazivanje pravnog interesa.2.Ostvarenje prava uvida u podatke Glavne knjige Registra,koja se vodi u elektronskom obliku, te davanje izvoda iznje, du`an je omogu}iti svaki registarski sud, bez obzirada li je proveo registraciju subjekta upisa. Uvid u Zbirkuisprava Registra du`an je omogu}iti nadle`ni registarskisud, uz dokaz pravnog interesa od lica koje uvid zahtijeva, u skladu sa zakonom.Subjekti registracije^lan 5.1.Subjekti obavezni na registraciju uklju~uju sve subjektedefinirane kao poslovni subjekti, ovim zakonom, kao iposebnim zakonima entiteta i Br~ko Distrikta.2.Subjekti koji nisu osnovani kao poslovni, u smislu ovogzakona, odnosno nisu osnovani s ciljem ostvarivanjaprofita vr{enjem registrirane djelatnosti, nisu obavezni naregistraciju utvr|enu odredbama ovog zakona, osim akodruga~ije nije regulirano posebnim zakonima entiteta iBr~ko Distrikta.Predmet registracije^lan 6.U Registar se upisuje osnivanje, povezivanje i prestanaksubjekta upisa, osnivanje i prestanak dijela subjekta upisa, svestatusne promjene, uklju~uju}i promjene oblika organiziranjasubjekta upisa, podaci o subjektu upisa koji su od zna~aja zapravni promet i njihova izmjena, podaci u vezi sa ste~ajnim ilikvidacionim postupkom, podaci o pokretanju postupkabrisanja subjekta upisa, kao i drugi podaci utvr|eni zakonimaentiteta i Br~ko Distrikta.II - ORGANIZACIJA REGISTRAVo|enje Registra^lan 7.1.Registar vode sudovi entiteta i Br~ko Distrikta nadle`ni za poslove registracije, u skladu s ~lanom 3. ta~ka b) ovogzakona.2.Subjekt upisa mo`e biti upisan samo kod jednogregistarskog suda.3.Prijava za registraciju subjekta upisa se, u pravilu, predajenadle`nom registarskom sudu.4.Prijava za registraciju subjekta upisa mo`e se predati bilokojem registarskom sudu, nezavisno od sjedi{ta subjektaupisa. Ako je prijava za registraciju subjekta upisa predana nenadle`nom registarskom sudu, taj sud }e tu prijavu, poslu`benoj du`nosti, bez odga|anja, zajedno sa ispravama u {tampanom obliku, koje su predane uz prijavu zaregistraciju, dostaviti nadle`nom registarskom sudu, uskladu s ~lanom 3. ta~ka c) ovog zakona, koji izdajerje{enje o registraciji i vodi Registar tog subjekta upisa.5.Nadle`ni registarski sud du`an je uredno i a`urno ~uvati ivoditi Glavnu knjigu Registra i Zbirku isprava Registra u{tampanom obliku, kao i osigurati odgovaraju}e uslove za~uvanje tih knjiga.6.Ukoliko u sastavu subjekta upisa ima i takvih subjekata~ije se sjedi{te nalazi na podru~ju drugog registarskogsuda, svi subjekti vode se samo u Registru nadle`nogregistarskog suda kod kojeg je izvr{ena registracija.Nadle`ni registarski sud du`an je obavijestiti o postojanjutakvih subjekata registarske sudove, kao i organe utvr|ene ~lanom 19. ovog zakona, na podru~jima na kojima se oninalaze.7.Odredba stava 6. ovog ~lana odnosi se i na upis dijelasubjekta upisa.8.U slu~aju promjene sjedi{ta subjekta upisa, koja dovodi do promjene nadle`nosti registarskog suda, {tampane isprave, koje se odnose na subjekt upisa koji je promijenio sjedi{te, dostavljaju se po slu`benoj du`nosti nadle`nomregistarskom sudu. Sadr`aj Registra^lan 8.1.Registar se sastoji od Glavne knjige Registra i Zbirkeisprava Registra. Nadle`ni registarski sud vodi Glavnuknjigu Registra i Zbirku isprava Registra za svakogpojedina~nog subjekta upisa.2.Glavna knjiga Registra je knjiga podataka koja seistovremeno vodi u {tampanom i elektronskom obliku.[tampana knjiga podataka vodi se u nadle`nomregistarskom sudu, a elektronska knjiga podataka jeelektronska baza podataka za podru~je entiteta i Br~koDistrikta.3.Nadle`ni registarski sud du`an je osigurati da je kona~niupis u Glavnu knjigu Registra, odmah po upisu u Registarsubjekta upisa, dostupan svim registarskim sudovima, kaoi svim elektronskim knjigama podataka na teritoriji Bosnei Her ce go vi ne.4.U momentu predaje prijave za registraciju, podaci koji sudostupni ograni~eni su na momenat predaje prijave, kao isubjekt upisa prijavljen za registraciju. Nakon okon~anogpostupka registracije, odnosno nakon izdavanja rje{enja oregistraciji, svi podaci sadr`ani u Glavnoj knjizi Registradostupni su u {tampanom i elektronskom obliku, u skladusa stavom 3. ovog ~lana.5.Ministarstva pravde entiteta i Pravosudna komisija Br~koDistrikta obavezni su osigurati tehni~ku ispravnost,odr`avanje, trenutnu isporuku elektronskih podataka izglavnih knjiga, kao i funkcioniranje sistema.6.Zbirka isprava Registra vodi se u {tampanom obliku, amo`e se voditi i u elektronskom obliku.7.Nadle`ni registarski sud odgovara za vjerodostojnost upisa podataka, koje je unio u Registar.Tro{kovi registracije^lan 9.Svaki u~esnik u postupku registracije du`an je snositisvoje tro{kove.III - OBAVEZNI PODACI REGISTRAObavezni podaci o subjektima upisa^lan 10.Obavezni javni podaci koje nadle`ni registarski sudunosi u Glavnu knjigu Registra o subjektima upisa su:a)firma i sjedi{te, odnosno ime i prezime (svih)osniva~a/vlasnika subjekta upisa;b)predmet upisa;c)da tum prijema prijave za upis;d)firma i sjedi{te, odnosno adresa prebivali{ta subjektaupisa;e)skra}eni naziv i oznaka firme subjekta upisa;f)MBS;g)oblik subjekta upisa;h)naziv, broj i da tum akta o osnivanju subjekta upisa;i)ime, prezime i polo`aj ovla{tenog predstav ni ka/zas -tupnika subjekta upisa;j)ograni~enja ovla{tenja ovla{tenog predstavnika/zas -tupnika subjekta upisa;k)visina ugovorenog (upisanog) osnovnog kapitala;l)visina upla}enog kapitala u novcu;m)vrijednost kapitala u stvarima i pravima;n)procentualno u~e{}e pojedina~nog osniva~a ukapitalu poslovnog subjekta (u novcu, pravima istvarima);o)djelatnost subjekta upisa sa {iframa djelatnostipredvi|enom va`e}om klasifikacijom djelatnosti.Registracija dijela subjekta upisa^lan 11.Podaci koji se obavezno unose u Registar u slu~ajuregistracije dijela subjekta upisa su:a)firma i sjedi{te dijela subjekta upisa;b)djelatnost dijela subjekta upisa;c)broj i da tum akta o osnivanju dijela subjekta upisa;d)ime, prezime i pozicija ovla{tenog predstavnika/zas -tupnika dijela subjekta upisa.Supsidijarna dru{tva^lan 12.Prilikom registracije subjekta upisa koji je pravnosamostalan, ali je u me|usobnim odnosima, povodom kapitala i vo|enja poslova, odnosno upravljanja, s drugim poslovnimsubjektom (supsidijarno dru{tvo), u Glavnoj knjizi Registra,izvodima i rje{enju o registraciji ve}inskog dru{tva, nadle`niregistarski sud upisat }e vezu, upisom MBS supsidijarnogdru{tva uz podatke ve}inskog subjekta, odnosno upisom MBSve}inskog subjekta uz podatke supsidijarnog subjekta.Promjene podataka od zna~aja za pravni promet i statusnepromjene^lan 13.1.Propisima entiteta i Br~ko Distrikta bit }e na identi~anna~in ure|eno pitanje unosa promjena bilo kojeg odobaveznih podataka, odnosno podataka zna~ajnih zapravni promet, utvr|enih odredbom ~lana 10. ovogzakona.2.Propisima entiteta, odnosno Br~ko Distrikta bit }e, naidenti~an na~in, utvr|eni obavezni podaci Registra uslu~aju statusnih promjena subjekta upisa, u slu~aju:a)spajanja dva ili vi{e subjekata upisa;b)pripajanja jednog ili vi{e subjekata upisa drugomsubjektu upisa;c)podjele subjekta upisa na dva ili vi{e subjekata upisa;d)promjene oblika subjekta upisa; ie)prestanka subjekta upisa.3.Postupak brisanja subjekata upisa iz Registra pokrenut odlica koja imaju pravni interes, kao i po zahtjevu nadle`nog organa, bit }e na identi~an na~in ure|en propisima entiteta i Br~ko Distrikta.IV - ISPRAVE NEOPHODNE ZA UPIS U REGISTARRegistarske isprave^lan 14.1.Lista isprava, koje su neophodne za utvr|ivanje obaveznih javnih, kao i za{ti}enih podataka koji se unose u Registar,bit }e na identi~an na~in ure|ena zakonima entiteta iBr~ko Distrikta.2.Ako je posebnim zakonom utvr|eno davanje saglasnosti,odobrenja, uvjerenja, ovla{tenja, potvrde ili drugihodgovaraju}ih akata, kao uslov za registraciju subjektaupisa, uz prijavu za upis u Registar prila`u se i ti akti.V - POSTUPAK UPISA U REGISTAR I ISPITIVANJEPRIJAVE ZA UPIS U REGISTARPodno{enje prijave za registraciju^lan 15.1.Osniva~/i poslovnog subjekta prijavu za registracijusubjekta upisa mogu podnijeti li~no ili putem ovla{tenogpredstavnika/zastupnika, odnosno punomo}nika.Petak, 10. 9. 2004.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 42 - Strana 4221 Broj 42 - Strana 4222S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 10. 9. 2004.2.Podnosilac prijave li~no je odgovoran za istinitostpodataka unesenih u prijavu.Obrazac prijave^lan 16.1.Podnosilac prijave za registraciju subjekta upisa du`an jeuredno popuniti obrazac prijave za registraciju subjektaupisa.2.Pored podataka utvr|enih u ~lanu 10. ovog zakona,prijava za registraciju sadr`i i broj li~ne karte, odnosnoputne isprave podnosioca prijave, osniva~a/vlasnikasubjekta upisa i ovla{tenog predstavnika/zastupnikasubjekta upisa, s naznakom njegovog svojstva.3.Obrazac prijave za registraciju bit }e dostupan uregistarskim sudovima ili na odgovaraju}im internetstranicama i on ne mo`e biti predmet trgovine.Postupak po prijemu prijave^lan 17.1.Postupak po prijemu prijave za registraciju bit }e ure|enpropisima entiteta i Br~ko Distrikta, po{tuju}i odredbe iz~lana 7. stava 4. ovog zakona.2.Po prijemu prijave, Sud mo`e provjeravati samo identitetpodnosioca prijave, isklju~ivost firme subjekta upisa iuplatu utvr|ene takse.3.Obavje{tenje o zaprimljenoj prijavi za registraciju uelektronskom obliku dostavlja se, odmah po prijemu prijave,poreskom i, po potrebi, carinskom organu nadle`nom premamjestu sjedi{ta subjekta upisa, radi pribavljanja poreskogidentifikacionog broja, odnosno i carinskog broja.Rje{enje o registraciji^lan 18.1.Nakon izvr{enih provjera utvr|enih odredbama ovogzakona i zakona entiteta i Br~ko Distrikta, nadle`niregistarski sud izdat }e rje{enje o registraciji i ono jevalidno na teritoriji cijele BiH, nezavisno od toga gdje jeizvr{ena registracija.2.Rje{enje o registraciji sadr`i obavezne javne podatke osubjektu upisa utvr|ene u ~lanu 10. ovog zakona. Znacirazlikovanja nadle`nih registarskih sudova, odnosnonjihova entitetska pripadnost i pripadnost Br~ko Distriktuure|uju se propisima entiteta i Br~ko Distrikta.3.Rje{enje o registraciji sadr`i MBS i poreski broj subjektaupisa, te carinski broj subjekta upisa, ako postoji.Obavezna obavje{tenja^lan 19.Elektronski primjerak rje{enja o registraciji subjektaupisa, odmah po njegovom izdavanju, dostavlja se:a)poreskom organu prema mjestu sjedi{ta subjektaupisa;b)op}ini, prema mjestu sjedi{ta subjekta upisa;c)entitetskom, odnosno organu za statistiku Br~koDistrikta;d)zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, premasjedi{tu subjekta upisa, radi njegove registracije;e)nadle`nom carinskom organu, ako subjekt upisaregistrira vanjskotrgovinsko poslovanje;f)nadle`nim regulatornim tijelima, u skladu s propisima Bosne i Her ce go vi ne, entiteta i Br~ko Distrikta, kojireguliraju uslove za obavljanje pojedinih djelatnosti,ako subjekt upisa registrira takvu djelatnost.VI - ROKOVIRok za izdavanje rje{enja o registraciji^lan 20.1.Nadle`ni registarski sud izdat }e rje{enje o registraciji uroku od pet radnih dana od dana predaje urednopodnesene prijave.2.Ako nadle`ni registarski sud utvrdi da postoje nedostacizbog kojih ne mo`e izvr{iti registraciju u skladu s ovim ientitetskim zakonom i zakonom Br~ko Distrikta,obavijestit }e podnosioca prijave da u odre|enom rokuotkloni konkretne nedostatke.3.U slu~aju iz stava 2. ovog ~lana, nadle`ni registarski sudizdat }e rje{enje u roku od pet radnih dana od danaotklanjanja nedostataka.VII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBEUspostavljanje Registra^lan 21.1.Uspostavljanje baze podataka, odnosno Registra iorganiziranje nadle`nih registarskih sudova u entitetima iBr~ko Distriktu bit }e provedeno u roku od 180 dana oddana stupanja na snagu ovog zakona.2.Preuzimanje podataka o postoje}im subjektima upisa izdosada{njih registara nadle`nih tijela bit }e provedeno uroku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Iz dosada{njih registara bit }e preuzete sve utvrdive~injenice, na osnovu kojih je mogu}e formirati Glavnuknjigu Registra i Zbirku isprava Registra pojedina~no zasvaki subjekt upisa, sa svim obaveznim podacima, kao iregistarske isprave koje su arhivirane u dosada{njimregistrima, a po preuzimanju navedenih podataka iisprava, raniji upis u Registar prestaje biti aktivan i on sepohranjuje i ~uva, u skladu sa zakonom.3.U slu~aju da se, prilikom preuzimanja podataka i isprava,ustanovi da neki subjekt upisa nije aktivan, nadle`niregistarski sud pozvat }e subjekt upisa na adresu iz dostupnih isprava, odnosno Registra, da se u roku utvr|enom zakonima entiteta i Br~ko Distrikt izjasni o statusu, odnosno da dostavipotrebne podatke, odnosno isprave.4.Ako subjekt upisa ne postupi po tra`enju nadle`nogregistarskog suda u roku iz stava 3. ovog ~lana, nadle`niregistarski sud donijet }e rje{enje u skladu sa stanjem spisa.Primjena Zakona^lan 22.1.Primjena ovog zakona po~inje najkasnije 180 dana oddana njegovog stupanja na snagu.2.Entiteti i Br~ko Distrikt donijet }e propise o registracijiposlovnih subjekata u roku od 60 dana od dana stupanjana snagu ovog zakona.3.Entiteti i Br~ko Distrikt }e propise, koji nisu u saglasnostis ovim zakonom, uskladiti u roku od 30 dana od danapo~etka primjene ovog zakona.Stupanje na snagu^lan 23.Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i uslu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta.PS BiH broj 87 /0429. jula 2004. godineSarajevoPredsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamentarne skup{tine BiHMar tin Ragu`, s. r.Predsjedavaju}iDoma narodaParlamentarne skup{tine BiHGoran Milojevi}
Zakon o osnivanju kompanije za prenos električne energije u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 35/04 29.07.2004 SG BiH 20/14, SG BiH 76/09 električna energija Broj 35 - Stranica 3080 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H ^etvrtak, 29. 7. 2004. 2. U toku prelaznog perioda nezavisni ~lan Upravnog odbora i Upravni odbor }e dostavqati mjese~ne izvje{taje premijeru Federacije Bosne i Hercegovine, premijeru Republike Srpske i predsjedavaju}em Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, a kopije izvje{taja }e dostavqati ministru spoqne trgovine i ekonomskih odnosa, ministru za energiju, industriju i rudarstvo Federacije BiH i ministru privrede, energetike i razvoja Republike Srpske. 3. Po zavr{etku prelaznog perioda entitetske vlade imenova}e novog nezavisnog ~lana u skladu sa odredbama ~lana 29. ovog zakona. ZAVR[NE ODREDBE ^lan 53. Stupawe na snagu Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku BiH", a objavi}e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 75/04 16. jula 2004. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Mar tin Ragu`, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Goran Milojevi}, s. r. Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na 41. sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 14. jula 2004.godine, i na 26. sjednici Doma naroda, odr`anoj 16. jula 2004.godine, usvojila je ZAKON O OSNIVANJU KOMPANIJE ZA PRIJENOS ELEKTRI^NE ENERGIJE U BOSNI I HERCEGOVINI OP]E ODREDBE ^lan 1. Ciljevi 1. Ovim zakonom uspostavlja se akcionarsko/dioni~arsko dru{tvo za prijenos elektri~ne energije "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine"(u daljem tekstu: Kompanija) i definiraju se njegove funkcije, ovla{tenja, upravljanje i vlasni{tvo. Kompanija }e obavljati svoje djelatnosti na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 2. Cilj ovog zakona je formiranje jedinstvene prijenosne kompanije i osiguranje kontinuiranog snabdijevanja elektri~nom energijom po definiranim standardima kvaliteta za dobrobit gra|ana Bosne i Hercegovine. Zakonom se namjerava podr`ati stvaranje tr`i{ta elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini i integracija tog tr`i{ta u regionalno tr`i{te elektri~ne energije i regionalne razvojne aktivnosti u vezi s energijom. Zakon se bazira na postoje}oj me|unarodnoj praksi i primjenjivim direktivama Evropske unije (i implementaciji direktiva EU u zemljama ~lanicama Evropske unije). ^lan 2. Svrha osnivanja Kompanije i isklju~ivo ovla{tenje 1. Kompanija }e obavljati djelatnosti koje se odnose na rad sistema za prijenos elektri~ne energije u skladu s odredbama ovog zakona. Djelatnosti uklju~uju prijenos elektri~ne energije i djelatnosti vezane za prijenos, u skladu s ~lanom 7. ovog zakona (reguliranje prijenosa Kompanije i me|usobnih odnosa). Nakon osnivanja Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine, nijedna elek tro - ener get ska niti druga kompanija ne}e imati ovla{tenje da se bavi prijenosom elektri~ne energije i djelatnostima vezanim za prijenos. 2. Kompanija se mo`e baviti prijenosom i djelatnostima vezanim za prijenos u susjednim elekroenergetskim mre`ama, pod uslovom da su te djelatnosti direktno vezane za pobolj{avanje djelatnosti prijenosa i svih drugih djelatnosti vezanih za prijenos u Bosni i Hercegovini i susjednim elektroenergetskim sistemima. Kompanija }e imati posebne ra~une za djelatnosti izvan podru~ja Bosne i Hercegovine. 3. Osim uz prethodno odobrenje DERK-a, Kompanija se ne}e baviti djelatnostima koje na bilo koji na~in uklju~uju sljede}e aktivnosti: proizvodnju, isporuku, trgovinu ili distribuciju elektri~ne energije; ili bilo kojim djelatnostima koje su izvan djelokruga prijenosa ili djelatnosti vezanih za prijenos. Ova zabrana odnosi se i na Kompaniju i na njene podru`nice. 4. Kriteriji na osnovu kojih }e se donositi odluke za odobravanje djelatnosti vezanih za prijenos ili koje nisu vezane za prijenos su sljede}i: 4.1. Kompanija ne}e obavljati djelatnosti koje uklju~uju proizvodnju, trgovinu ili distribuciju elektri~ne energije, osim ukoliko ne postoje veoma jaki dokazi da je obavljanje te djelatnosti u interesu korisnika i dioni~ara te da je korist za korisnika i dioni~ara ve}a od rizika nekonkurentnog uticaja na tr`i{te. 4.2. Kompanija mo`e obavljati druge poslovne djelatnosti, uklju~uju}i bilo koje djelatnosti vezane za prijenos ili djelatnosti koje nisu vezane za prijenos ukoliko postoji dokaz da su te djelatnosti u interesu korisnika i dioni~ara. 4.3. Sljede}i kriteriji bit }e opredjeljuju}i za te odluke: a) da nema negativnog uticaja na kreditnu spo - sob nost Kompanije i da Kompanija mo`e osigurati kapitalna ulaganja na racionalnom nivou; b) da nema negativnog uticaja na sposobnost Kompanije da obezbijedi sigurnu i odgovaraju}u uslugu; c) da je ukupan nivo ulaganja u djelatnosti vezane za prijenos ili djelatnosti koje nisu vezane za prijenos tro{kovno isplativ u odnosu na osnovnu prijenosnu djelatnost Kompanije. 5. U vr{enju svojih nadle`nosti na osnovu ove odredbe, DERK }e imati pravo pristupa i istra`ivanja svih informacija i transakcija koje se odnose na Kompaniju i predlo`ene poslovne aktivnosti, kao i da nametne uslove ili zatra`i dodatne mjere za djelatnosti koje nisu vezane za prijenos ili koje su odnose na prijenos. 6. Kompanija }e imati odvojene ra~une za svako takvo poslovanje odobreno od strane DERK-a. ^lan 3. Definicije U okviru ovog zakona primjenjivat }e se sljede}e definicije: 1. "Sredstva" podrazumijevaju svu imovinu i prava koja su propisno unesena u ra~unovodstvene izvje{taje i bilanse stanja Kompanije, izra`ene u nov~anoj vrijednosti, u skladu s va`e}om ra~unovodstvenom praksom. 2. "Odobrene akcije" podrazumijevaju akcije svih klasa koje je Kompanija ovla{tena da izda. 3. "Kompanija" ozna~ava Elektroprijenos Bosne i Hercegovine. 4. "Vije}e ministara" ozna~ava Vije}e ministara Bosne i Hercegovine. 5. "Pravilnici" su definirani u smislu ~lana 12. ovog zakona (Pravilnici i Eti~ki kodeks). 6. "Distribucija" elektri~ne energije ozna~ava prijenos elektri~ne energije kroz srednjenaponske i niskonaponske distributivne sisteme za isporuku krajnjim korisnicima. 7. "Entitet" ozna~ava Federaciju Bosne i Hercegovine ili Republiku Srpsku. "Entiteti" se odnose i na Federaciju Bosne i Hercegovine i na Republiku Srpsku. 8. "Skup{tina akcionara/dioni~ara" ozna~ava or gan Kompanije koji se sastoji od svih akcionara/dioni~ara Kompanije. 9. "Proizvodnja" ozna~ava proizvodnju elektri~ne energije. 10. "Va`e}e ra~unovodstvene prakse" zna~i ra~unovodstvene prin cipe i prakse uspostavljene Me|unarodnim kodeksom ra~unovodstvenih principa i Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima koji su usvojeni i objavljeni od strane Me|unarodnog instituta za ra~unovodstvo i reviziju. 11. "Dobra vjera" zna~i po{tenje u obavljanju poslova ili djelovanju; ako se odnosi na direktora ili ~lana Upravnog odbora, dobra vjera zahtijeva ispoljavanje razumnog poslovnog prosu|ivanja nakon racionalnog razmatranja ~injenica. 12. "Nezavisan ~lan" je definiran u ~lanu 29. (Imenovanje Upravnog odbora), ~lanu 49. (Registracija Kompanije i po~etne aktivnosti) i ~lanu 51. (Vanredna ovla{tenja nezavisnog ~lana Upravnog odbora za osnivanje Kompanije) ovog zakona. 13. "NOS" zna~i Nezavisni operater sistema kao {to je definirano u Zakonu o prijenosu, regulatoru i operateru sistema elektri~ne energije u Bosni i Hercegovini ("Slu`beni glasnik BiH", br. 7/02 i 13/03) ("Zakon o prijenosu"). 14. "Obaveze" zna~e sve dugove koji name}u obaveznu i ta~no odre|enu isplatu ili, ukoliko su uslovljene, da ima dovoljno mogu}nosti da postanu ta~no odre|ene da bi se procijenio vjerovatan iznos, koji treba da se unese u ra~unovodstvene izvje{taje i bilanse stanja Kompanije kao nov~ane vrijednosti na osnovu va`e}ih ra~unovodstvenih praksi i standarda. 15. "Netoprihod" ozna~ava preostali iznos prihoda Kompanije nakon odbijanja operativnih tro{kova (uklju~uju}i amortizaciju), finansijskih tro{kova i poreza. Netoprihod }e se obra~unati u skladu s va`e}im ra~unovodstvenim praksama. 16. "DERK" ozna~ava Dr`avnu regulatornu komisiju za elekri~nu energiju kako je definirano u Zakonu o prijenosu. 17. "Statut" ozna~ava akt Kompanije, koji je, na prijedlog Upravnog odbora, odobrila Skup{tina akcionara/dioni~ara; Statut regulira poslovanje Kompanije i podre|eni su mu svi drugi akti Kompanije. 18. "Akcionar/dioni~ar" ozna~ava lice koje je vlasnik akcija u Kompaniji. 19. "Akcija" ozna~ava jedinice na koje je imovinski interes podijeljen. 20. "Prijenos" zna~i trans port elektri~ne energije preko visokonaponskog povezanog sistema za isporuku elektri~ne energije krajnjim korisnicima, distribucijama i susjednim elektroenergetskim sistemima. 21. "Djelatnosti vezane za prijenos" uklju~uju sve one aktivnosti koje se odnose na rad, odr`avanje, izgradnju i pro{irenje prijenosnog sistema. 22. "Glas" ozna~ava, bez ograni~enja, glasove, odustajanja, obavijesti, saglasnosti i pisane dokumente potpisane od strane akcionara umjesto poduzimanja aktivnosti na Skup{tini akcionara, kao i primjedbe i neslaganja na prethodno. ^lan 4. Naziv i sjedi{te 1. Naziv Kompanije je "Elektroprijenos Bosne i Hercegovine", akcionarsko dru{tvo Banja Luka. 2. Sjedi{te Kompanije je u Banjoj Luci. ^lan 5. Osnivanje Kompanije 1. Nakon registracije Kompanije i u skladu s odredbama ovog zakona, sva sredstva i obaveze, neophodni za prijenos i djelatnosti koje se odnose na prijenos a koje obavljaju sljede}e kompanije, bit }e preneseni i postat }e imovina Kompanije: 1. Javno mati~no preduze}e "Elektroprivreda" Repub - like Srpske, Trebinje, Luke Vukalovi}a br.3; 2. Javno preduze}e "Elek tro pri vre da" Bosne i Herce - govine, 71000 Sarajevo, Vilsonovo {etali{te br.15; 3. Elektropri vreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, Jav no poduze}e za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri~ne energije, Mostar, Dr. Mile Budaka br.106 A; 2. Ovaj automatski prijenos vlasni{tva uklju~ivat }e sva sredstva, obaveze i vlasni~ka prava nad imovinom, uklju~uju}i pokretnu, nepokretnu, materijalnu ili nematerijalnu imovinu, finansijska sredstva, kao i svako drugo pravo ili interes na dio ili cjelokupnu imovinu koju su upravni odbori elektroprivreda u BiH, uz saglasnost vlada entiteta, odobrili za prijenos. U skladu s odredbama ovog zakona, elektroprivrede u Bosni i Hercegovini formirat }e komisije koje }e sa~initi prijedlog razdvajanja i izdvajanja sredstava za prijenos elektri~ne energije koja su u vlasni{tvu i kojima upravljaju elektroprivrede i po potrebi sredstava ZDP-a Elektroprivrede Republike Srpske, te }e taj prijedlog podnijeti upravnim odborima triju elektroprivreda. Upravni odbori elektroprivreda obavit }e cjelokupan proces alokacije sredstava u roku od (60) dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ukoliko se cjelokupni postupak alokacije sredstava, uklju~uju}i i davanje saglasnosti na taj postupak, ne zavr{i u navedenom roku od {ezdeset (60) dana, nezavisni ~lan preuzet }e isklju~ivu nadle`nost za dono{enje odluka u vezi s prijenosom sredstava, te }e postupak prijenosa sredstava zavr{iti u roku od trideset (30) dana od dana njegovog imenovanja u skladu s odredbama ~lana 51. (Vanredna ovla{tenja nezavisnog ~lana Upravnog odbora za osnivanje Kompanije), odnosno po isteku navedenog roka od {ezdeset (60) dana. Nakon prijenosa, elektroprivrede koje prenose imovinu, kao i njihovi pravni sljednici, bit }e posebno i solidarno odgovorni prema Kompaniji za bilo koje obaveze koje su nastale na osnovu bilo kojeg zajma ili kredita koji su direktno ili indirektno uzeti od dr`ave ili entiteta, osim ako se druga~ije ne dogovori sa svakom pojedina~nom relevantnom me|unarodnom finansijskom institucijom. Isklju~ivo u svrhu prijenosa ovih sredstava, smatrat }e se da je pravo vlasni{tva na ovim sredstvima pravno valjano. 3. Imovina i sredstva neophodna za ispunjenje distributivnih djelatnosti ne}e biti uklju~eni u imovinu koja }e biti prenesena na Kompaniju. Sredstva distribucije koja su isklju~ena iz prijenosa sredstava uklju~uju svu niskonaponsku i srednjenaponsku distributivnu mre`u nominalnog napona 35kV do, ili ni`e, ali ne uklju~uju}i trafostanice 110/x kV, koje se prenose na Kompaniju. ^etvrtak, 29. 7. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 35 - Stranica 3081 Broj 35 - Stranica 3082 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H ^etvrtak, 29. 7. 2004. 4. Imovina i sredstva neophodna za ispunjenje proizvodnih djelatnosti ne}e biti uklju~ena u imovinu koja }e biti prenesena na Kompaniju. Sredstva proizvodnje koja su isklju~ena iz prijenosa imovine uklju~ivat }e svu imovinu uklju~enu u proizvodnju elektri~ne energije do, ali ne uklju~uju}i prijenosne vodove koji povezuju proizvodne trafostanice s prijenosnim sistemom, dok }e vodovi prijenosa biti preneseni na Kompaniju. 5. Imovina i sredstva koja su neophodna kako bi NOS ispunio obaveze u okviru svojih nadle`nosti ne}e biti uklju~ena u sredstva koja se prenose na Kompaniju. 6. Nezavisni ~lan mo`e, u skladu sa svojim diskrecionim pravom, u ograni~enom broju odobriti izuzetke isklju~enju sredstava distribucije, proizvodnje i imovine NOS-a iz ovog ~lana da bi osigurao maksimalnu efikasnost sistema prijenosa elektri~ne energije. Odluka nezavisnog ~lana bit }e kona~na do kraja prijelaznog perioda definiranog u ~lanu 50. ovog zakona (Trajanje prijelaznog perioda). U slu~aju bilo kojeg spora nastalog na osnovu odluke nezavisnog ~lana, a koja se ti~e alokacije imovine i sredstava, na osnovu ovog ~lana zakona, tada }e se ispo{tovati arbitra`na procedura navedena u ~lanu 49. ovog zakona (Registracija Kompanije i po~etak poslovanja). 7. Na dan izvr{enja prijenosa sredstava i obaveza, prijenos elektri~ne energije i aktivnosti vezane za taj prijenos postat }e isklju~iva nadle`nost i zakonsko pravo Kompanije. Javno preduze}e Elek tro pri vre da Bosne i Hercegovine, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Javno mati~no preduze}e Elek tro pri vre da Republike Srpske prestat }e imati nadle`nost i zakonsko pravo nad prijenosom elektri~ne energije i aktivnostima vezanim za prijenos. 8. Tro{kove osnivanja Kompanije snosit }e tri bosanskohercegova~ke elektroprivrede koje su navedene u ovom ~lanu u skladu s odredbama ~lana 46. (Tro{kovi osnivanja Kompanije i zahtjev za odobrenje DERK-u) i 51. (Vanredna ovla{tenja nezavisnog ~lana Upravnog odbora za formiranje Kompanije) ovog zakona. 9. Vlasni{tvo nad Kompanijom definirano je u skladu s odredbama ovog zakona, tako {to }e se akcije izdati Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj u skladu s ~lanom 13. ovog zakona (Utvr|ivanje po~etnog kapitala), proporcionalno ulogu kapitala od strane tri elektroprivrede u BiH. ^lan 6. Ovla{tenja Kompanija }e, u skladu s ovim zakonom i Statutom Kompanije, imati sva neposredno i posredno izra`ena ovla{tenja, prava i odgovornosti koja su op}epriznata va`e}im zakonima u Bosni i Hercegovini. ^lan 7. Reguliranje Prijenosne kompanije i me|usobnih odnosa 1. Djelatnost Kompanije regulirat }e DERK. DERK je ovla{ten da izvr{i uvid u poslovne knjige i arhiv Kompanije. 2. Osim ako druga~ije nije odre|eno ovim stavom, DERK }e, u skladu sa svojim nadle`nostima definiranim u Zakonu o prijenosu, imati ovla{tenja da rje{ava nastale sporove vezane za primjenu ovog zakona nakon obra}anja bilo koje od sljede}ih strana: dr`ave, entiteta, NOS-a, Upravnog odbora Kompanije, nezavisnog proizvo|a~a energije, trgovca elektri~nom energijom, snabdjeva~a ili svakog drugog lica koje je direktno povezano na, ili se oslanja na, prijenosnu mre`u. Odluka DERK-a podlije`e reviziji od strane Suda u skladu s ~lanom 14. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 29/00). Javno mati~no preduze}e Elek tro pri vre da Republike Srpske, Javno preduze}e Elek tro pri vre da Bosne i Hercegovine i Elek tro pri vre da Hrvatske zajednice Herceg-Bosne - Javno poduze}e za proizvodnju, prijenos i distribuciju elektri~ne energije Mostar, kao i njihovi pravni sljednici u oblasti proizvodnje i distribucije, mogu se po ovoj odredbi tako|er obratiti DERK-u. DERK nema ovla{tenje rje{avati bilo koji spor u vezi s vr{enjem ovla{tenja nezavisnog ~lana Upravnog odbora, datih u ~lanu 5. (Osnivanje Kompanije) i ~lanu 51. (Vanredna ovla{tenja nezavisnog ~lana Upravnog odbora za osnivanje Kompanije) ovog zakona. 3. Kompanija }e obavljati svoje prijenosne djelatnosti i djelatnosti vezane za prijenos u punom skladu s tehni~kim standardima NOS-a, operativnim planiranjem, uputstvima za dispe~iranje, rasporedom odr`avanja, planovima pro{irenja mre`e, kao i odredbama DERK-a gdje je to primjenljivo. Ove djelatnosti ne uklju~uju djelatnosti koje su rezervirane isklju~ivo za NOS. ^lan 8. Registracija Kompanije Kompanija }e biti registrirana kao pravno lice Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o registraciji pravnih lica koje osnivaju institucije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o registraciji) ("Slu`beni glasnik BiH," broj 33/02). Statut Kompanije bit }e objavljen u "Slu`benom glasniku BiH" odmah nakon usvajanja, odnosno njegovih naknadnih izmjena i dopuna. ^lan 9. Saradnja dr`ave i entiteta Vlade entiteta i Vije}e ministara BiH sara|ivat }e kako bi razmatrali i rije{ili pitanja od zajedni~kog interesa koja se odnose na implementaciju ovog zakona i druga pitanja koja se odnose na uspje{an rad i upravljanje Kompanijom. ^lan 10. Vlasnici Po~etni vlasnici Kompanije su: 1. Federacija Bosne i Hercegovine i 2. Republika Srpska. ^lan 11. Statut Statutom Kompanije reguliraju se djelatnosti Kompanije, uspostavljaju op}a pravila i postupci za rad organa Kompanije, uklju~uju}i i odredbe o ovla{tenjima, obavje{tenjima o odr`avanju skup{tina akcionara, organizaciji Kompanije, odlu~ivanju, vo|enju zapisnika i svih drugih pitanja koja se ti~u rada ovih organa, kao i popis i procjenu sredstava i obaveza Kompanije, te utvr|ivanje po~etnog kapitala Kompanije. ^lan 12. Pravilnici i Eti~ki kodeks 1. Pravilnicima }e se regulirati, izme|u ostalog, detaljna pravila i odredbe, koji nisu utvr|eni Statutom, a odnose se na zapo{ljavanje, finansije, ra~unovodstvo, unutarnju organizaciju i klasifikaciju poslova, kao i detaljne tehni~ke propise. 2. Eti~ki kodeks utvr|uje eti~ke du`nosti i obaveze ~lanova Upravnog odbora i zaposlenika Kompanije. ^lan 13. Utvr|ivanje po~etnog kapitala 1. Statut utvr|uje iznos po~etnog odobrenog kapitala Kompanije, kao i broj akcija i njihovu nominalnu vrijednost. 2. Po~etni odobreni kapital Kompanije sastojat }e se od jedne klase akcija, koje }e sve biti izdate entitetima, na na~in utvr|en Statutom, u skladu s ~lanom 18. ovog zakona. (Izdavanje i registracija akcija) i prema sljede}em omjeru: a) akcije izdate Federaciji Bosne i Hercegovine, dodijeljene u omjeru prema relativnoj netovrijednosti sredstava ulo`enih od Federacije Bosne i Hercegovine; i b) akcije izdate Republici Srpskoj, dodijeljene u omjeru prema relativnoj netovrijednosti sredstava ulo`enih od Republike Srpske. ^lan 14. Finansiranje 1. Kompanija }e ostvarivati prihode na osnovu tarifa za prijenos i iz drugih izvora, kao {to su naknade za mre`ni priklju~ak, koje, na prijedlog Upravnog odbora,odobrava DERK. 2. Kompanija mo`e sklapati ugovore i sporazume kako bi osigurala svoje finansiranje na bilo koji na~in, uklju~uju}i, ali ne ograni~avaju}i se na zajmove, izdavanje mjenica ili obveznica s odgovaraju}om kamatom, naplativih u vrijeme i mjesto i na na~in na koji se odredi, u bilo kojoj valuti, kao i nepovratne grantove me|unarodnih organizacija. Kompanija mo`e ste}i imovinu u ovu svrhu i mo`e izdati pod zakup, prenijeti ili opteretiti bilo koji dio svoje imovine. Sve finansijske odluke u smislu ovog ~lana moraju se donijeti u skladu s ovla{tenjima iz ~lana 27. (Ovla{tenja Upravnog odbora) i odgovaraju}im odred - bama ovog zakona, i bit }e odobrene od strane DERK-a, prema potrebi. ^lan 15. Finansije i ra~unovodstvo 1. Finansijske aktivnosti Kompanije obavljaju se u skladu s odgovaraju}im pravilnikom Kompanije, u skladu s va`e}om ra~unovodstvenom praksom. 2. Reviziju godi{njih finansijskih izvje{taja vr{it }e nezavisna ra~unovodstvena firma. 3. Upravni odbor osigurat }e da godi{nji finansijski izvje{taji Kompanije budu revidirani od strane nezavisnog ra~unovo|e ili ra~unovodstvene firme u roku od stotinuidvadeset (120) dana po zavr{etku fiskalne godine Kompanije. ^lan 16. Rezerve Upravni odbor mo`e oformiti rezerve, u skladu s va`e}im ra~unovodstvenim praksama, Statutom, i svim odobrenjima DERK-a koja se mogu primijeniti. Rezerve se mogu koristiti da se izbjegne promjenjivost tarifa i omogu}i Kompaniji da ispuni svoje finansijske obaveze, i da osigura dugoro~nu finansijsku stabilnost i likvidnost Kompanije. ^lan 17. Raspodjela i kori{tenje netoprihoda 1. Netoprihodi Kompanije odre|uju se na osnovu revidiranog finansijskog izvje{taja za svaku fiskalnu godinu. 2. Kompanija ne mo`e vr{iti raspodjelu dobiti akcionari - ma/dio ni~arima, bilo putem dividendi ili na drugi na~in, u periodu od deset (10) godina nakon registracije Kompanije. Sav netoprihod koristit }e se samo za potrebe rezervi, popravki, pobolj{anja i pro{irenja prijenosnog sistema. 3. Deset (10) godina nakon registracije Kompanije, Upravni odbor mo`e odobriti raspodjelu dobiti akcionarima, u dividendama ili na drugi na~in, u iznosu i pod uslovima koji su u skladu s ovim zakonom, Statutom i savjesnim finansijskim upravljanjem Kompanijom. ^lan 18. Izdavanje i registracija akcija 1. Akcije se izdaju i registruju u skladu sa Statutom. Statut }e u najve}oj mogu}oj mjeri biti u skladu sa sljede}im zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske: Zakonom o Registru vrijednosnih papira ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 39/98), Zakonom o vrijednosnim papirima ("Slu`bene novine Federacije BiH, broj 39/98), Zakonom o Komisiji za vrijednosne papire Federacije Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH," broj 39/98), Zakonom o hartijama od vrijednosti ("Slu`beni glasnik Republike Srpske," br. 24/98 i 37/01), i Zakonom o Centralnom registru hartija od vrijednosti ("Slu`beni glasnik Republike Srpske," br. 24/98). U slu~aju sukoba zakona, Statutom se odre|uje koji }e se pravni re`im primijeniti. Tako|er, u slu~aju usvajanja zakona od strane Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine koji se odnose na izdavanje i registraciju akcija, primjenjivat }e se ~lan 42. (Odnosi s drugim zakonima) ovog zakona. 2. Bez obzira na bilo koji drugi zakon ili propis, akcije Kompanije bit }e registrirane i izdate entitetima u skladu s ovim zakonom. ^lan 19. Podaci o akcijama 1. Kompanija }e voditi evidenciju o izdatim akcijama uklju~uju}i i informacije o imenima vlasnika akcija, tipu i klasi akcija, vrijednosti akcija, broju akcija, datumu prenosa akcija na ime i o datumu prestanka statusa akcionara. 2. Kompanija }e voditi detaljnu evidenciju o registraciji akcija i svim izmjenama koje su vezane za registraciju u skladu sa Statutom. Vlasnici akcija i druge strane imaju pravo uvida u evidenciju, u skladu sa Statutom. ^lan 20. Organi Kompanije Upravlja~ki organi Kompanije su: 1. Skup{tina akcionara; 2. Upravni odbor; i 3. Uprava. ^lan 21. Skup{tina akcionara / dioni~ara Statut }e utvrditi ovla{tenja Skup{tine akcionara, kao i uslove obavje{tavanja, mjesto i na~in sazivanja godi{nje i ostalih skup{tina. ^lan 22. Dono{enje odluka na Skup{tini akcionara Odluke i akti Skup{tine akcionara donose se prostom ve}inom akcionara prisutnih i koji su glasali na Skup{tini, osim u slu~ajevima kada je Zakonom ili Statutom predvi|eno jednoglasno usvajanje. U slu~aju da je potrebna jednoglasna odluka Skup{tine akcionara, to mora biti jednoglasna odluka svih akcionara koji posjeduju odobrene i izdate akcije Kompanije. Ovla{tenja akcionara utvr|ena su u ~lanu 27. (Ovla{tenja Upravnog odbora) ovog zakona. ^lan 23. Prodaja ili prijenos akcija U periodu od deset (10) godina nakon dana stupanja na snagu ovog zakona, po~etni entitetski vlasnici ne}e drugoj strani vr{iti prodaju, prijenos, dodjelu, stavljati pod hipoteku, davati u zalog, iznajmiti, dati kao garanciju, zamijeniti, prenijeti, niti na drugi na~in opteretiti ili raspolagati svojim akcijama. Nakon deset godina akcionar ima pravo da proda, prenese, dodijeli, stavi pod hipoteku, da u zalog, iznajmi, da kao garanciju, zamijeni, prenese ili na drugi na~in optereti ili ^etvrtak, 29. 7. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 35 - Stranica 3083 Broj 35 - Stranica 3084 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H ^etvrtak, 29. 7. 2004. raspola`e svojim akcijama bez jednoglasne odluke akcionara, po odobrenju Upravnog odbora u skladu s ~lanom 28. ovog zakona. (Odlu~ivanje Upravnog odbora). Bez obzira na ostale odredbe Zakona, vlasni{tvo nad akcijama Kompanije ne mo`e se prenijeti na novog akcionara Zakonom ili sporazumno bez odobrenja Upravnog odbora. ^lan 24. Prava akcionara Podlije`u}i ograni~enjima navedenim u odredbama ovog zakona, prava vlasnika akcija obuhva}aju: a) pravo glasa o pitanjima u okviru svojih ovla{tenja; b) pravo da bude informiran o relevatnim poslovnim doga|ajima; c) pravo da u~estvuje u netoprihodu Kompanije podlije`u}i ograni~enjima predvi|enim u ~lanu 17. (Raspodjela i kori{tenje netoprihoda) ovog zakona; d) pravo da prodaje, prenosi, dodijeli, stavi pod hipoteku, da u zalog, iznajmi, da kao garanciju, zamijeni, izvr{i trans fer ili na drugi na~in optereti ili raspola`e akcijama, koje podlije`e ograni~enjima iz ~l. 23. (Prodaja ili prijenos akcija) i 28. (Dono{enje odluka Upravnog odbora); i e) pravo sticanja akcija, vrijednosnih papira, opcija i prava na budu}a izdanja klasa akcija, proporcionalno procentu kapitala prve emisije koji posjeduju, nakon {to su te emisije odobrene od Upravnog odbora i Skup{tine akcionara. ^lan 25. Uvid u poslovne knjige Kompanije Vlasnici akcija Kompanije imaju pravo uvida u poslovne knjige Kompanije, kao i druga lica u skladu sa Statutom. Upravni odbor i direktori Kompanije osigurat }e da poslovanje Kompanije bude transparentno gra|anima Bosne i Hercegovine. ^lan 26. Upravljanje Kompanijom U skladu s odredbama ovog zakona, poslovanje Kompanije nadzire Upravni odbor, a Kompanijom rukovodi Uprava u kojoj je isti broj predstavnika tri konstitutivna naroda u BiH. Odgovornost i na~in rada Uprave ure|uje se Statutom i pravilnicima. ^lan 27. Ovla{tenja Upravnog odbora 1. Upravni odbor imat }e sljede}a ovla{tenja, koja zahtijevaju prethodno jednoglasno odobrenje Skup{tine akcionara : a) Dono{enje i izmjene Statuta; b) Usvajanje ili odbijanje godi{njih finansijskih izvje{taja; c) Dono{enje odluke o raspodjeli dobiti; d) Dono{enje odluke o pove}anju ili smanjenju po~etnog kapitala; e) Imenovanje generalnog direktora i, na njegov prijedlog, ~lanova Uprave ; f) Dono{enje odluka o spajanju, preuzimanju drugih kompanija, osnivanju kontroliranih kompanija i drugim promjenama u statusu i vrsti Kompanije, kao i prestanku njenog poslovanja; g) Dono{enje odluke o izdavanju dodatnih klasa ili serija akcija; h) Dono{enje odluke o pove}anju ili smanjenju rezervi: i) Dono{enje odluka o ulaganjima u iznosu preko 1.000.000 EUR, ili bilo kojeg iznosa revidiranog u skladu s ~lanom 28. (Dono{enje odluka Upravnog odbora) ovog zakona. 2. Upravni odbor imat }e sljede}a ovla{tenja koja ne zahtijevaju prethodno odobrenje akcionara: a) Podno{enje svih zahtjeva za registraciju Kompanije u skladu sa Zakonom o registraciji kao i preduzimanje svih potrebnih aktivnosti na osnivanju Kompanije u skladu s ovim zakonom; b) Razrada smjernica za generalnog direktora koje se odnose na provo|enje poslovne politike i obaveza; c) Dono{enje odluka o ulaganjima ispod ili jednakim 1.000.000,00 EUR ili o svakom revidiranom limitu u skladu s ~lanom 28. ovog zakona (Odlu~ivanje Upravnog odbora) ovog zakona; d) Odlu~ivanje o prodaji, prijenosu, dodjeli, stavljanju pod hipoteku, davanju u zalog, iznajmljivanju, davanju garancija, zamjeni, transferu i drugom vidu optere}enja ili raspolaganja akcijama, po prijedlogu vlasnika; e) Usvajanje ili odbijanje finansijskih izvje{taja, osim godi{njeg izvje{taja; Usvajanje i provo|enje godi{njih planova; Dono{enje odluka o pitanjima koja su upu}ena od generalnog direktora i na njegov prijedlog ~lanova Uprave i drugih direktora; f) Podno{enje prijedloga vezanih za tarife DERK-u; g) Odobrenje pravilnika i Eti~kog kodeksa Kompanije; i h) Odlu~ivanje o drugim pitanjima u okviru svojih ovla{tenja u skladu sa Statutom. ^lan 28. Dono{enje odluka Upravnog odbora 1. Odluke i akti Upravnog odbora donose se prostom ve}inom glasova onih ~lanova Upravnog odbora koji su prisutni i glasali su na sjednici Odbora, odr`anoj u skladu s ~lanom 33. (Sjednice Upravnog odbora) ovog zakona, izuzev odluka o prodaji, prijenosu, dodjeli, stavljanju pod hipoteku, davanju u zalog, iznajmljivanju, davanju garancija, zamjeni, transferu i drugom vidu optere}enja ili raspolaganja akcijama bilo koje vrijednosti i svim investicijama kapitala u iznosu koji prelazi 1.000.000,00 EUR. 2. Nakon isteka perioda od deset godina u skladu s ~lanom 23. ovog zakona, u slu~aju dono{enja odluka o prodaji, prijenosu, dodjeli, stavljanju pod hipoteku, davanju u zalog, iznajmljivanju, davanju garancija, zamjeni, transferu i drugom vidu optere}enja ili raspolaganja akcijama bilo koje vrijednosti i investicijama kapitala u iznosu koji prelazi 1.000.000,00 EUR, potrebna je jednoglasna odluka onih ~lanova Upravnog odbora koji su prisutni i glasali su na sjednici odr`anoj u skladu s ~lanom 33. (Sjednice Upravnog odbora) ovog zakona. 3. Dvije (2) godine nakon registracije Kompanije Upravni odbor mo`e, u bilo koje vrijeme, zatra`iti odobrenje od DERK-a da pove}a iznos od 1.000.000,00 EUR ograni~enja za ulaganja kapitala bez jednoglasnog odobrenja Skup{tine akcionara. DERK mo`e uspostaviti ve}i iznos ograni~enja, sve dok taj novi iznos ograni~enja pobolj{ava efikasnost Kompanije i odgovorno upravljanje i omogu}ava dugoro~nu finansijsku stabilnost i likvidnost Kompanije. ^lan 29. Imenovanje Upravnog odbora 1. Upravni odbor sastoji se od sedam (7) ~lanova s punim pravom glasa i jednog (1) nezavisnog ~lana s ograni~enim pravom glasa, uz ravnopravnu zastupljenost konstitutivnih naroda u BiH. 2. Jednog (1) nezavisnog ~lana s pravom glasa utvr|enim u ~lanu 28. ovog zakona (Dono{enje odluka Upravnog odbora), kandidirat }e vlade entiteta, a imenovati Vije}e ministara. Imenovanje nezavisnog ~lana odbora vr{it }e se prema ~lanu 52. ovog zakona (Imenovanje i sta tus nezavisnog ~lana u prijelaznom periodu). Nakon isteka prijelaznog perioda, nezavisni ~lan mo`e biti dr`avljanin bilo koje zemlje. Mandat nezavisnog ~lana traje pet godina. 3. Sedam (7) ~lanova s punim pravom glasa imenuju entiteti. U zavisnosti od prvih imenovanja utvr|enih u ovom ~lanu, raspodjela imenovanja me|u entitetima bit }e proporcionalna relativnoj netovrijednosti sredstava prenesenih na Kompaniju od strane entiteta, u skladu sa Statutom. 4. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine predla`e ~lanove Upravnog odbora iz Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Republike Srpske predla`e ~lanove Upravnog odbora iz Republike Srpske. Vije}e ministara glasanjem prihva}a ili odbija predlo`ene kandidature. Sva prva imenovanja u Upravni odbor bit }e zavr{ena u skladu s ~lanom 44. ovog zakona (Imenovanje i prva sjednica Odbora). 5. Prva imenovanja kandidata za ~lanove Upravnog odbora i du`ina njihovih mandata bit }e raspore|eni izme|u entiteta na sljede}i na~in: a) Dva ~lana, od kojih jednog predla`e Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a drugog Vlada Republike Srpske, na pet (5) godina; b) Dva ~lana, od kojih jednog predla`e Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a drugog Vlada Republike Srpske, na ~etiri (4) godine; c) Dva ~lana, od kojih jednog predla`e Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a drugog Vlada Republike Srpske, na tri (3) godine; d) Jedan ~lan, kojeg predla`e Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na dvije (2) godine. 6. Nakon registracije Kompanije, raspodjela broja ~lanova me|u entitetima mo`e se izmijeniti u slu~aju promjene entitetskog vlasni{tva u Kompaniji. U slu~aju promjene u udjelu entiteta u kapitalu Kompanije na osnovu transfera akcija, unosu kapitala ili iz nekih drugih razloga, Kompanija je ovla{tena da donese izmjene Statuta kojim se utvr|uje nova raspodjela broja ~lanova Upravnog odbora me|u entitetima i du`ina njihovih mandata, u cilju osiguranja proporcionalne zastupljenosti u Upravnom odboru prema vlasni{tvu. 7. U slu~aju da oba entiteta imaju frakcijski udio kod imenovanja jednog ~lana Odbora, to imenovanje dodijelit }e se entitetu koji posjeduje ve}i frakcijski dio. 8. U slu~aju prodaje ili bilo kojeg vida transfera ili raspolaganja akcijama od strane entiteta - akcionara privatnim akcionarima u skladu s ovim zakonom, Kompanija je ovla{tena da usvoji izmjene Statuta kako bi uspostavio novi raspored imenovanja kandidata i funkcija u Upravnom odboru. Ova preraspodjela osigurat }e imenovanja ~lanova Upravnog odbora od strane entiteta - akcionara i izbor ~lanova Upravnog odbora od strane privatnih akcionara. U slu~aju postojanja necijelog udjela za pojedina~no imenovanje ~lana Upravnog odbora, imenovanje }e biti dodijeljeno entitetu ili privatnom akcionaru s ve}im frakcijskim dijelom. Bit }e odobreni sporazumi o glasanju kako bi se omogu}ilo da vi{estruki frakcijski udjeli budu ura~unati zbirno za ovu dodjelu. 9. ^lanovi Upravnog odbora u narednom mandatu bit }e imenovani odmah na na~in predvi|en ovim ~lanom. 10. U onoj mjeri u kojoj se taj zakon odnosi na Kompaniju, kandidature i imenovanja vr{it }e se u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vije}a ministara i drugim imenovanjima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 7/03). ^lan 30. Mandati ~lanova Upravnog odbora 1. Mandati ~lanova u prvom sastavu bit }e raspore|eni kako je predvi|eno ~lanom 29.ovog zakona (Imenovanje ~lanova Upravnog odbora). 2. Svaki ~lan Upravnog odbora bit }e na du`nosti do isteka mandata na koji je imenovan i do imenovanja njegovog nasljednika, ili do opoziva u skladu s ~lanom 32. (Opoziv ~lana Upravnog odbora i generalnog direktora). 3. Nakon prvog mandata, ~lanovi Odbora imenuju se na pe - riod od najdu`e pet (5) godina i zadr`avaju raspore|ene man date. Nijedan ~lan odbora ne mo`e obavljati du`nost u vi{e od dva (2) mandata. ^lan 31. Uslovi za imenovanje u Upravni odbor i na mjesto generalnog direktora 1. ^lanovi Upravnog odbora moraju imati univerzitetsku diplomu iz tehni~kih, ekonomskih ili pravnih nauka ili ekvivalentne kvalifikacije i moraju imati zna~ajno iskustvo i stru~nost u oblastima prijenosa elektri~ne energije, usluga elektri~ne energije, pravnog restrukturiranja i reformi elektroenergetskog sektora, privatizacije, finansija, ra~unovodstva, konkurentnosti, tr`i{ta, regulacije ili potreba korisnika prijenosne mre`e za uslugama elektri~ne energije. 2. Lice se ne mo`e kvalificirati za ~lana Upravnog odbora ili za generalnog direktora ukoliko je: a) osu|ivano za krivi~no djelo ili privredni prijestup {to je nespojivo s du`nostima ~lana Upravnog odbora ili generalnog direktora; b) ukoliko mu je zakonom zabranjeno obavljanje drugih du`nosti; c) ukoliko ima preko {ezdesetpet (65) godina starosti na dan imenovanja ili u slu~aju produ`enja mandata; ili d) ukoliko postoji sukob interesa na na~in propisan u Eti~kom kodeksu, ili kad je on prekr{en. 3. ^lanovi Uprave Kompanije, uklju~uju}i i generalnog direktora, ne mogu u isto vrijeme biti i ~lanovi Upravnog odbora Kompanije. ^lan 32. Opoziv ~lana Upravnog odbora i generalnog direktora 1. ^lan Upravnog odbora i generalni direktor mogu biti opozvani ili njihova ostavka prihva}ena od strane organa koji ih je imenovao i prije isteka njegovog mandata, i to: a) U slu~aju bolesti, smrti ili nesposobnosti da obavlja svoje du`nosti; b) U slu~aju da mu je izre~ena presuda za po~injeno krivi~no djelo; c) U slu~aju sukoba interesa, kako je to propisano u Eti~kom kodeksu Kompanije ili Zakonu o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", broj 16/02), ili drugim kr{enjem Eti~kog kodeksa; ili d) U slu~aju neobavljanja du`nosti ili ukoliko je ~lan djelovao nezakonito ili s krajnjom nepa`njom. 2. ^lan Upravnog odbora mo`e dobrovoljno podnijeti ostavku. ^etvrtak, 29. 7. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 35 - Stranica 3085 Broj 35 - Stranica 3086 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H ^etvrtak, 29. 7. 2004. ^lan 33. Sjednice Upravnog odbora 1. Vrijeme, mjesto i na~in odr`avanja sjednica Upravnog odbora utvrdit }e se Statutom i Poslovnikom o radu, s tim da se sjednice moraju odr`ati najmanje jednom u tri mjeseca. 2. Sjednicu Upravnog odbora mo`e sazvati predsjednik Upravnog odbora ili bilo koja dva ~lana. Na sjednici mora biti sve vrijeme osiguran kvorum od ~etiri (4) ~lana Upravnog odbora pored nezavisnog ~lana, kako bi punopravno mogli raditi. Poziv za sjednicu dostavlja se najmanje tri (3) radna dana prije njenog odr`avanja, osim ukoliko ~lan ne potpi{e saop}enje da ne mo`e prisustvovati, prije ili za vrijeme te sjednice, u kom slu~aju prethodni poziv nije potreban. 3. Me|utim, na sjednici mora biti osiguran kvorum od pet (5) ~lanova Upravnog odbora, pored nezavisnog ~lana, kako bi mogli donijeti odluke o pitanju prodaje, prijenosa, dodjele, stavljanja pod hipoteku, davanja u zalog, iznajmljivanja, davanja garancija, zamjene, transfera i drugog vida optere}enja ili raspolaganja akcijama bilo koje vrijednosti i svim investicijama kapitala u iznosu koji prelazi 1.000.000,00 EUR. ^lan 34. Du`nost ~lanova Upravnog odbora 1. ^lanovi Upravnog odbora Kompanije izvr{avat }e svoje obaveze i ovla{tenja marljivo, u dobroj vjeri i u interesu Kompanije i akcionara, s marljivo{}u, pa`njom i sposobnostima koje razumna lica pokazuju u sli~nim situacijama i na sli~nim funkcijama. ^lanovi Upravnog odbora imaju obavezu povjerljivosti prema Kompaniji. U obavljanju svojih du`nosti, ~lanovi Odbora mogu se u svim slu~ajevima pouzdati u finansijske izvje{taje Kompanije, bilo da su pismeno ovjereni od strane nezavisnog me|unarodnog ra~unovo|e ili ra~unovodstvene firme, da bi se na pravi na~in predstavilo finansijsko stanje Kompanije ili u vidu izvje{taja odboru dostavljenog od generalnog direktora ili direktora za finansijska i administrativna pitanja. 2. ^lanovi Upravnog odbora obavijestit }e Odbor o njihovom li~nom interesu u bilo kojoj drugoj instituciji, bilo da su vlasnici ili nosioci odre|ene funkcije ili imaju neki drugi li~ni interes, bez obzira da li ih ovi interesi mogu dovesti ili ne u sukob s interesima Kompanije. ^lanovi Upravnog odbora koji nemaju interes u konkretnom slu~aju odredit }e da li taj interes zahtijeva povla~enje prava tog ~lana odbora da glasa o bilo kojim pitanjima. Godi{nji izvje{taj koji je vezan za gore navedene slu~ajeve bit }e poslan premijeru Federacije Bosne i Hercegovine, premijeru Republike Srpske i DERK-u. 3. ^lanovi Upravnog odbora ne mogu biti tu`eni za slu`bene radnje obavljene u dobroj vjeri prilikom vr{enja svojih funkcija. Kompanija }e, u skladu sa Statutom i odgovaraju}im pravilnikom, za{tititi od odgovornosti ~lana Upravnog odbora ili direktora od bilo kojeg postupka koji se mo`e pokrenuti zbog obavljanja du`nosti tog lica u dobroj vjeri, na mjestu ~lana Odbora ili direktora, u skladu sa Statutom i pravilnikom. ^lan 35. Komisije i funkcije ~lanova Upravnog odbora 1. Upravni odbor mo`e ve}inom glasova svojih ~lanova oformiti izvr{nu komisiju i druge radne organe iz redova svojih ~lanova. Svaki or gan i komisija se sastoji od dva ili vi{e ~lanova. Odbor mo`e toj komisiji ili drugim radnim tijelima dodijeliti dio ili cjelokupna ovla{tenja Upravnog odbora, osim ukoliko nije druga~ije odre|eno Statutom. Struktura, sastav i obaveze takvih komisija i funkcije pojedina~nih ~lanova Odbora utvr|uju se Poslovnikom o radu. 2. Predsjednika Upravnog odbora me|u sobom biraju ~lanovi Upravnog odbora, osim nezavisnog ~lana Odbora, i to prostom ve}inom glasova. Sve druge funkcije u Upravnom odboru biraju se glasanjem ~lanova Odbora na na~in utvr|en Statutom. ^lan 36. Proces imenovanja generalnog direktora Upravni odbor imenuje generalnog direktora Kompanije na osnovu javnog konkursa i transparentnog procesa izbora kandidata. ^lan 37. Ovla{tenja generalnog direktora 1. Generalni direktor odgovoran je za: a) Upravljanje programima, slu`bama i osobljem Kompanije; b) Organiziranje i rukovo|enje poslovnim aktivnostima; c) Utvr|ivanje poslovne politike; d) Usmjeravanje i nadgledanje pravnih poslova; e) Usmjeravanje i implementaciju planova poslovanja i razvoja; f) Utvr|ivanje i predlaganje Upravnom odboru pravilnika i Eti~kog kodeksa, g) Provo|enje odluka Upravnog odbora; h) Odlu~ivanje o organizacionim pitanjima, uklju~uju}i i imenovanje i razrje{enje direktora Kompanije, u skladu sa Statutom i pravilnicima; i) Pripremanje tromjese~nih i godi{njih izvje{taja o poslovnim aktivnostima i njihovo podno{enje na uvid Upravnom odboru; j) Dono{enje pravilnika i drugih akata i propisa Kompanije, osim Statuta, a za ~ije dono{enje nije nadle`an Upravni odbor; k) Zastupanje Kompanije u pravnim sporovima; i l) Provo|enje svih drugih aktivnosti koje Odbor smatra neophodnim i koje su potrebne za efikasno poslovanje Kompanije, u skladu s ovim zakonom, Statutom i pravilnicima. 2. Generalni direktor imenuje ostale ~lanove Uprave na osnovu otvorenog procesa zapo{ljavanja koje }e za cilj imati odabir najkvalificiranijeg kandidata na na~in propisan Statutom. Ostali ~lanovi Uprave podnose izvje{taje generalnom direktoru. 3. Generalni direktor obavlja svoju du`nost i koristi ovla{tenja u dobroj vjeri, imaju}i u vidu interese Kompanije i vlasnika akcija, marljivo, s brigom i vje{tinom koje bi razumna lica pokazivala u sli~nim situacijama i na sli~nim funkcijama. 4. Generalni direktor obavijestit }e Upravni odbor u slu~aju sukoba izme|u njegovih li~nih interesa na drugom poslu, bilo kao vlasnika ili nosioca funkcije ili bilo kojeg drugog li~nog interesa, s interesima Kompanije. Upravni odbor odlu~it }e da li potencijalni sukob interesa zahtijeva od generalnog direktora da prenese svu odgovornost za dono{enje odluka o pitanjima u vezi s potencijalnim sukobom interesa na drugog direktora Kompanije. ^lan 38. Mandat generalnog direktora Mandat generalnog direktora traje ~etiri (4) godine, osim ukoliko se ne razrije{i du`nosti u skladu s ~lanom 39. (Opoziv) ovog zakona, s tim da mu mandat mo`e biti obnovljen samo jednom, u trajanju od naredne ~etiri (4) godine. Nijedno lice ne mo`e obavljati funkciju generalnog direktora du`e od osam (8) godina. ^lan 39. Opoziv Generalni direktor mo`e biti opozvan s du`nosti od strane Upravnog odbora, u skladu s ~lanom 32. ovog zakona (Opoziv ~lana Upravnog odbora i generalnog direktora). ^lan 40. Pravo na eksproprijaciju 1. U svrhu obavljanja svojih djelatnosti u skladu s ~lanom 2. ovog zakona (Svrha i isklju~ivo ovla{tenje), Kompanija mo`e pokrenuti proceduru za eksproprijaciju zemlji{ta u privatnom vlasni{tvu. 2. Svaki postupak eksproprijacije, uklju~uju}i i svaku reviziju tog postupka od strane Suda, provodit }e se u skladu sa zakonom entiteta u kojem se zemlji{te nalazi, koji }e vlasniku eksproprirane imovine u privatnom vlasni{tvu isplatiti nadoknadu. ^lan 41. Likvidacija 1. Vije}e ministara Bosne i Herecegovine, Vlada Republike Srpske ili Vlada Federacije Bosne i Hercegovine mogu pokrenuti postupak za likvidaciju Kompanije. Nakon toga, Skup{tina akcionara mo`e glasati o pitanju likvidacije nakon {to se utvrdi da postojanje Kompanije nije vi{e potrebno za ispunjenje ciljeva i svrha utvr|enih u ~l. 1. (Ciljevi) i 2. (Svrha i isklju~ivo ovla{tenje) ovog zakona. Prije po~etka procesa likvidacije Kompanije, neophodno je dobiti odobrenje DERK-a. 2. U roku od tri (3) dana nakon pokretanja postupka za likvidaciju od strane Skup{tine akcionara i prispije}a odobrenja za likvidaciju od strane DERK-a, obavijest o namjeri likividacije Kompanije dostavit }e se u skladu sa Zakonom o registraciji. 3. Nakon podno{enja obavijesti o namjeri likvidacije, Kompanija }e biti likvidirana u skladu s postupkom koji je utvrdio Upravni odbor i u skladu s va`e}im propisima koji se odnose na likvidaciju kompanija registriranih po Zakonu o registraciji. PRIJELAZNE ODREDBE ^lan 42. Odnos prema drugim zakonima 1. Ovaj zakon zasniva se na odredbama Zakona o prijenosu. Sve odredbe ovog zakona zamjenjuju vremenske rokove, raspored i zahtjeve propisane Zakonom o prijenosu ili drugim zakonima i propisima koji su va`ili prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji mogu biti u suprotnosti s odredbama ovog zakona. 2. Osim ukoliko nije druga~ije predvi|eno ovim zakonom, dok se ne donesu zakoni i propisi Bosne i Hercegovine koji reguliraju izdavanje i registraciju akcija, likvidaciju i druga pravna pitanja koja su potrebna za efikasno funkcioniranje Kompanije, primjenjivat }e se zakoni i propisi Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u skladu sa Statutom. U slu~aju sukoba zakona o pitanjima koja proisti~u iz ugovora, Statutom }e se utvrditi pravni re`im koji }e se primijeniti. U slu~aju sukoba zakona o pitanjima koja nisu povjerljive prirode, kao {to su, izme|u ostalog, oporezivanje i eksproprijacija, primjenjuje se princip teritorijalnosti. 3. Nakon stupanja na snagu zakona koji reguliraju izdavanje i registraciju akcija, entitetski zakoni iz ~lana 18. ovog zakona. (Izdavanje i registracija akcija) ne}e se primjenjivati na Kompaniju. Me|utim, ova odredba ne}e uticati na proporcionalno vlasni{tvo akcija entiteta. Nakon stupanja na snagu zakona koji reguliraju druga pitanja iz stava 2. ovog ~lana, entitetski zakoni i propisi ne}e se primjenjivati na Kompaniju. ^lan 43. Prijelaz zaposlenika 1. Od dana registracije Kompanije svi zaposlenici, zaposleni radi obavljanja aktivnosti vezanih za prijenos za Javno mati~no preduze}e Elektroprivreda Republike Srpske, Javno preduze}e Elek tro pri vre da Bosne i Hercegovine i Javno preduze}e za proizvodnju, prenos i distribuciju elektri~ne energije, Elektropri vreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, postat }e zaposlenici Kompanije. 2. Ni{ta {to je sadr`ano u ovom ~lanu ne}e ograni~iti diskreciono pravo Upravnog odbora, niti generalnog direktora, da uru~i otkaz ili izmijeni opis poslova, doprinose i nadoknade za bilo kojeg zaposlenika Kompanije, u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine. ^lan 44. Imenovanje i prva sjednica Upravnog odbora 1. Prva imenovanja u Upravni odbor obavit }e se najkasnije devedeset (90) dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. 2. Upravni odbor sastat }e se u roku od deset (10) dana od dana imenovanja. 3. Najstariji ~lan Upravnog odbora privremeno }e obavljati du`nost predsjednika Odbora u svrhu sazivanja prve sjednice Upravnog odbora, sve dok Upravni odbor ne izabere predsjednika. Na prvoj sjednici ~lanovi Upravnog odbora }e: a) preduzeti sve potrebne aktivnosti da okon~aju popis sredstava, donesu odluke o pitanju zaposlenika i procjeni sredstava, b) utvrditi po~etni bud`et za sve svoje tro{kove koji }e se pojaviti u procesu osnivanja Kompanije prije njene registracije i bud`et dostaviti DERK-u na odobrenje u skladu s ~lanom 46. (Osniva~ki tro{kovi Kompanije i zahtjev za odobrenje DERK-u) ovog zakona. ^lan 45. Imenovanje generalnog direktora Najkasnije ~etrdesetpet dana (45) od svoje prve sjednice, Upravni odbor imenovat }e generalnog direktora. Generalni direktor ne mo`e biti iz istog konstitutivnog naroda kao i predsjednik Upravnog odbora. ^lan 46. Tro{kovi osnivanja Kompanije i zahtjev za odobrenje DERK-u 1. Najkasnije trideset (30) dana nakon prve sjednice, Upravni odbor podnijet }e prijedlog obra~una tro{kova za osnivanje Kompanije kao i prijedlog bud`eta Javnom preduze}u Elek tro pri vre da Bosne i Hercegovine, Elek tro - pri vre di Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Javnom mati~nom preduze}u Elektroprivreda Republike Srpske. Elek tro pri vre de su odgovorne za pla}anje tro{kova osnivanja Kompanije proporcionalno relativnoj netovrijednosti sredstava koja je odre|ena elektroprivreda unijela u Kompaniju. Ukoliko proporcionalne iznose nije mogu}e odrediti, predlo`eni osnov za obra~un mo`e biti po jedna tre}ina udjela za svaku od tri elektroprivrede, a elektroprivrede }e biti odgovorne za odgovaraju}e kona~no utvr|ivanje tro{kova nakon osnivanja Kom pa - nije. Upravni odbor mo`e podnijeti elektropri vre dama revidirani obra~un za dodatne tro{kove, kako bi tro{kovi bili pokriveni usljed ka{njenja ili iz nekog drugog opravdanog razloga. 2. Ako se elektroprivrede saglase s predlo`enim bud`etom, one su odgovorne za urgentno pla}anje svojih udjela u tro{kovima osnivanja Kompanije. ^etvrtak, 29. 7. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 35 - Stranica 3087 Broj 35 - Stranica 3088 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H ^etvrtak, 29. 7. 2004. 3. Ako elektroprivrede ne izvr{e pla}anje svojih proporcionalnih udjela iz obra~una tro{kova podnesenog od Upravnog odbora u roku od 30 dana od dana podno{enja, spor }e se hitno uputiti na rje{avanje po skra}enom arbitra`nom postupku propisanom u ovom ~lanu. Ovaj postupak arbitra`e bit }e kona~ni pravni lijek za bilo koji spor koji se bude odnosio na tro{kove osnivanja na osnovu ovog ~lana. 4. Kako bi pokrenuo skra}eni arbitra`ni postupak koji bi se odnosio na tro{kove osnivanja, Upravni odbor ili elektroprivrede podnijet }e obra~un tro{kova ministru za energiju, industriju i rudarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i ministru industrije, energetike i razvoja Republike Srpske. Dva ministra odabrat }e tre}eg arbitra na osnovu sporazuma u roku od 30 dana od dana podno{enja prvog zahtjeva za arbitra`u nakon isteka prijelaznog perioda. Ako dva ministra u propisanom roku ne odaberu tre}eg arbitra, tada }e Vije}e ministara imati dodatni rok od 30 dana da to u~ini. U slu~aju da Vije}e ministara ne odabere tre}eg arbitra u propisanom roku, Visoki predstavnik mo`e odlu~iti da imenuje tre}eg arbitra. Upravni odbor i elektroprivrede }e u potpunosti sara|ivati kao strane u arbitra`nom postupku. Arbitra`a }e biti obavljena po skra}enom postupku u roku od 30 dana od dana imenovanja tre}eg arbitra. Arbitra`na odluka donijet }e se na osnovu ve}ine glasova me|u tri arbitra. Odluka }e biti kona~na i obavezuju}a za Kompaniju i elektroprivrede kao i za njihove sljednike u oblasti proizvodnje ili distribucije i ne}e biti mogu}nosti `albe na ovu odluku. 5. U roku od {ezdeset (60) dana od prve sjednice, Upravni odbor uputit }e DERK-u zahtjev za odobrenje po~etnih tarifa. DERK }e donijeti rje{enje o utvr|ivanju privremene tarife u roku od 60 ({ezdeset) dana od dana podno{enja zahtjeva, a to rje{enje mo`e uklju~ivati uslove za naredna pode{avanja tarife. ^lan 47. Usvajanje Statuta U roku od ~etrdesetpet (45) dana od dana izdavanja kona~nog rje{enja DERK-a povodom zahtjeva za odobrenje po~etnih tarifa, Upravni odbor uputit }e prijedlog statuta na odobrenje Skup{tini akcionara koja }e ga i usvojiti. Statut Kompanije kao i svaka njegova izmjena i dopuna bit }e objavljeni u "Slu`benom glasniku BiH". ^lan 48. Usvajanje pravilnika i Eti~kog kodeksa U roku od devedeset (90) dana od dana svog imenovanja, generalni direktor predlo`it }e, a Upravni odbor odobriti pravilnike i Eti~ki kodeks Kompanije kako bi se omogu}ilo uspje{no funkcioniranje Kompanije. ^lan 49. Registracija Kompanije i po~etak poslovanja 1. U roku od trideset (30) dana od dana usvajanja Statuta od strane Skup{tine akcionara, Upravni odbor podnijet }e prijavu za registraciju Kompanije. Ta prijava bit }e sa~injena u skladu sa uslovima propisanim u Zakonu o registraciji i bazirat }e se na popisu sredstava i obaveza neophodnih za prijenos i djelatnosti vezane za prijenos, u skladu s ~lanom 5. ovog zakona (Osnivanje Kompanije). 2. Upravni odbor preduzet }e sve neophodne aktivnosti kako bi se osiguralo da Javno preduze}e Elek tro pri vre da Bosne i Hercegovine, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Javno mati~no preduze}e Elek tro pri vre da Republike Srpske okon~aju prijenos i aktivnosti vezane za prijenos elektri~ne energije nakon registracije i po~etka poslovanja Kompanije. Pored toga, Upravni odbor preduzet }e sve neophodne aktivnosti kako bi se osiguralo da su sva sredstva, obaveze i zaposlenici potrebni za poslovanje Kompanije preneseni na istu, od strane Javnog preduze}a Elek tro pri vre da Bosne i Hercegovine, Elek tro - pri vre de Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Javnog mati~nog preduze}a Elek tro pri vre da Republike Srpske u skladu s ~lanom 5. (Osnivanje Kompanije) i ~lanom 43. (Prijelaz zaposlenika) ovog zakona. 3. Ako nastane spor o pitanju odluka nezavisnog ~lana vezanih za alokaciju imovine i sredstava prema ~lanu 5.(Osnivanje Kompanije), spor }e se rje{avati putem podno{enja zahtjeva za arbitra`u na osnovu ovog ~lana po isteku prijelaznog perioda. Procedura arbitra`e bit }e isklju~ivi, kona~ni i obavezuju}i pravni lijek za bilo koji spor nastao zbog odluke nezavisnog ~lana, a koja se odnosi na alokacije imovine i sredstava u skladu s ovim ~lanom, i nakon dono{enja arbitra`ne odluke ne}e biti mogu}e koristiti nijedan drugi pravni lijek. 4. O{te}ena strana mo`e podnijeti zahtjev za arbitra`u u roku od 120 (stotinuidvadeset) dana po isteku prijelaznog perioda ministru za energiju, industriju i rudarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i ministru industrije, energetike i razvoja Republike Srpske. Dva ministra odabrat }e tre}eg arbitra na osnovu sporazuma u roku od 30 dana od dana podno{enja prvog zahtjeva za arbitra`u nakon isteka prijelaznog perioda. Ako dva ministra u propisanom roku ne odaberu tre}eg arbitra, Vije}e ministara imat }e dodatni rok od 30 dana da to u~ini. U slu~aju da Vije}e ministara ne odabere tre}eg arbitra u propisanom roku, Visoki predstavnik mo`e odlu~iti da imenuje tre}eg arbitra. Kompanija i elektroprivrede }e u potpunosti sara|ivati u arbitra`nom postupku. Arbitra`na odluka donijet }e se na osnovu ve}ine glasova me|u tri arbitra. ^lan 50. Trajanje prijelaznog perioda 1. Prijelazni pe riod po~inje danom stupanja na snagu ovog zakona i prestaje kada: a) su zavr{eni svi prenosi sredstava, obaveza i zaposlenika neophodnih da bi Kompanija djelovala u skladu s ~lanom 5. (Osnivanje Kompanije) i 43. (Prijelaz zaposlenika) ovog zakona; b) je Kompanija registrirana prema ~lanu 8. ovog zakona. (Registracija Kompanije), i c) je imenovano pet ~lanova Upravnog odbora pored nezavisnog ~lana, u skladu s ~lanom 29. ovog zakona. (Imenovanje Upravnog odbora). Nakon datuma prestanka prijelaznog perioda, nezavisni ~lan bit }e ~lan Upravnog odbora u skladu s ovla{tenjima iz ~lana 28. (Odlu~ivanje Upravnog odbora) i 29. (Imenovanje Upravnog odbora) ovog zakona. 2. Kada se ispune uslovi iz ovog ~lana za okon~anje prijelaznog perioda, Upravni odbor formalno }e proglasiti kraj prijelaznog perioda i to objaviti u "Slu`benom glasniku BiH". ^lan 51. Vanredna ovla{tenja nezavisnog ~lana za osnivanje Kompanije 1. U slu~aju da se bilo koja od sljede}ih aktivnosti ne zavr{i u rokovima navedenim u ovom ~lanu, nezavisni ~lan preuzet }e isklju~iva ovla{tenja za osnivanje Kompanije u skladu s ovim ~lanom preuzimaju}i bilo koje vr{enje ovla{tenja za osnivanje Kompanije od ostalih ~lanova Odbora: a) u roku od stotinui{ezdeset dana (160) nakon stupanja na snagu ovog zakona: sva imenovanja u Upravni odbor (~lan 29.); prvi sastanak Upravnog odbora (~lan 44.); imenovanje generalnog direktora (~lan 45.); podno{enje obra~una tro{kova osnivanja Kompanije i podno{enje zahtjeva na odobrenje DERK-u (~lan 46.); b) usvajanje Statuta u roku propisanom u ~lanu 47. ovog zakona; c) usvajanje pravilnika i Eti~kog kodeksa u roku propisanom u ~lanu 48. ovog zakona; i d) zahtjev za registraciju Kompanije u roku propisanom u ~lanu 49. ovog zakona. 2. U preostalom prijelaznom periodu na osnovu ~lana 50. ovog zakona (Trajanje prijelaznog perioda) nezavisni ~lan imat }e sva ovla{tenja potrebna za osnivanje i poslovanje Kompanije. Tokom ovog perioda, ~lanovi Upravnog odbora }e i dalje nastojati pomo}i nezavisnom ~lanu kako bi zavr{io aktivnosti na osnivanju Kompanije. Nezavisni ~lan nastojat }e redovno sazivati sastanke s imenovanim ~lanovima Upravnog odbora i s njima vr{iti konsultacije kako bi postigao konsensus u vezi s primjenom odluka o osnivanju Kompanije. 3. Nakon zavr{etka prijelaznog perioda na osnovu ~lana 50. ovog zakona (Trajanje prijelaznog perioda) sva ovla{tenja prelaze ponovo na Upravni odbor. 4. Ako nezavisni ~lan preuzme isklju~iva ovla{tenja za osnivanje Kompanije na osnovu ovog ~lana, imat }e sva ovla{tenja Upravnog odbora iz ovog zakona, kao i sljede}a vanredna ovla{tenja: a) Do mjere koja bude neophodna kako bi se osiguralo osnivanje Kompanije, nezavisni ~lan vr{it }e sva ovla{tenja akcionara i skup{tine akcionara na osnovu ~l. 22. (Dono{enje odluka na Skup{tini akcionara) i 27. (Ovla{tenja Upravnog odbora) ovog zakona do zavr{etka prijelaznog perioda. Vr{enje prava akcionara od strane nezavisnog ~lana bit }e isklju~ivo i preduprijedit }e svako drugo vr{enje ovla{tenja od strane akcionara, s tim da }e nezavisni ~lan akcionarima pru`ati razumne informacije u vezi s aktivnostima koje preduzima u skladu s ovla{tenjima iz ovog ~lana. 5. Za vrijeme trajanja prijelaznog perioda, nezavisni ~lan ne}e biti krivi~no odgovoran ili tu`en u parnici za bilo koji akt izvr{en u okviru njegovog djelokruga du`nosti u skladu s ovim zakonom. ^lan 52. Imenovanje i sta tus nezavisnog ~lana Upravnog odbora u prijelaznom periodu 1. Bez obzira na odredbe ~lana 29. (Imenovanje Upravnog odbora), u toku prijelaznog perioda iz ~lana 50. (Trajanje prijelaznog perioda), nezavisni ~lan Upravnog odbora imenuje se u skladu sa Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima u Vije}u ministara i drugim imenovanjima ("Slu`beni glasnik BiH", broj 7/03), ali u svakom slu~aju bit }e imenovan najkasnije {ezdeset (60) dana nakon dana stupanja na snagu ovog zakona. Nezavisnog ~lana predla`u entitetski premijeri a imenuje ga Vije}e ministara BiH, samo za prijelazni pe riod. U slu~aju da Vije}e ministara ne imenuje nezavisnog ~lana u roku i u skladu s ovim ~lanom, Visoki predstavnik mo`e odlu~iti da imenuje nezavisnog ~lana. Nezavisni ~lan mo`e biti u prijelaznom periodu dr`avljanin druge dr`ave. 2. U toku prijelaznog perioda nezavisni ~lan Upravnog odbora i Upravni odbor dostavljat }e mjese~ne izvje{taje premijeru Federacije Bosne i Hercegovine, premijeru Republike Srpske i predsjedavaju}em Vije}a ministara Bosne i Hercegovine, a kopije izvje{taja dostavljat }e ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, ministru za energiju, industriju i rudarstvo Federacije BiH i ministru privrede, energetike i razvoja Republike Srpske. 3. Po zavr{etku prijelaznog perioda, entitetske vlade imenovat }e novog nezavisnog ~lana u skladu s odredbama ~lana 29. ovog zakona. ZAVR[NE ODREDBE ^lan 53. Stupanje na snagu Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 75/04 16. jula 2004. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Mar tin Ragu`, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Goran Milojevi}, s. r. 250 Na temelju ~lanka IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma, odr`anoj 18. lipnja 2004. i sjednici Doma naroda, odr`anoj 29. lipnja 2004, usvojila je ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O SUDU BOSNE I HERCEGOVINE ^lanak 1. U Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 29/00, 16/02, 24/02, 42/03 i 9/04) u ~lanku 65. stavku 4. to~ka na kraju stavka zamjenjuje se zarezom i dodaju rije~i: "a po izboru stranke koja odre|uje na koji od slu`benih jezika Bosne i Hercegovine }e se izvr{iti prijevod ili tuma~enje s engleskoga jezika". ^lanak 2. Ovla{}uju se ustavno-pravne komisije oba doma Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine da, u roku od {est mjeseci, utvrde pro~i{}eni tekst Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine. ^lanak 3. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objave u "Slu`benom glasniku BiH". PS BiH broj 66/04 29. lipnja 2004. godine Sarajevo Predsjedatelj Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Mar tin Ragu`, v. r. Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH Goran Milojevi}, v. r. Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 18. juna 2004. godine i sjednici Doma naroda, odr`anoj 29. juna 2004. godine, usvojila je ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA O SUDU BOSNE I HERCEGOVINE ^lan 1. U Zakonu o Sudu Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br 29/00, 16/02, 24/02, 42/03 i 9/04) u ~lanu 65. stavu 4. ta~ka na kraju stava zamjewuje se zapetom i dodaju rije~i: "a po izboru stranke koja odre|uje na koji od ^etvrtak, 29. 7. 2004. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 35 - Stranica 3089
Zakon o izmjeni Zakona o vanjskotrgovinskoj politici BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 35/04 29.07.2004 SG BiH 07/98 zakon,vanjskotrgovinska politika,politika ZAKONO IZMJENI ZAKONA O VANJSKOTRGOVINSKOJPOLITICI BiH^lan 1.U Zakonu o vanjskotrgovinskoj politici BiH ("Slu`beniglasnik BiH, broj 7/98), u ~lanu 9. stav 3. bri{e se.^lan 2.Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objav lji -vanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benimglasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.PS BiH broj 69/0416. jula 2004. godineSarajevoPredsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamentarne skup{tine BiHMar tin Ragu`, s. r.Predsjedavaju}iDoma narodaParlamentarne skup{tine BiHGoran Milojevi}, s. r.
Zakon o zaštiti okoliša BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 33/03 19.07.2003 okoliš,zakon – indirektno ispu{ta otpad i emituje toplotu u podzemne vode ili apsorbuje toplotu iz podzemnih voda suprotno odredbama ovog zakona; – ispu{ta otpadne vode u prirodna jezera, ribwake, pojili{ta i ostale prirodne vodene rezervoare koji imaju stalno ili privremeno ulijevawe i odlijevawe unutra{wih ili podzemnih voda i u vodene rezervoare koji su nastali kao rezultat ekstrakcije ili kori{tewa mineralnih sirovina ili na druge sli~ne na~ine kori{tewa; – koristi vode iz vje{ta~kih jezera, ribwaka, pojili{ta i ostalih prirodnih vodenih rezervoara koji imaju stalno ili privremeno ulijevawe i odlijevawe unutra{wih ili podzemnih voda na takav na~in da se unaza|uje wihovo ekolo{ko i hemijsko stawe; – |ubri ili koristi sredstva za za{titu biqa na obalnom zemqi{tu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona; – prevozi teret i obavqa plovidbu na naftni pogon na unutra{wim vodama u suprotnosti sa odredbama ovog zakona; – ispu{ta otpadne vode iz plovila direktno u vodu; – vr{i prawe vozila i ostalih ma{ina i aparata u povr{inskim vodama ili na vodnom zemqi{tu; – ispu{ta ili odla`e supstancije ili predmete u vodu ili ispu{ta otpadne vode {to bi moglo ugroziti `ivote i zdravqe qudi, akvati~kih i semiakvati~kih ekosistema, ote`ati protok voda ili ugroziti vodoprivredna postrojewa i aparate; – ostavqa ili pretovara opasne supstancije u ~vrstom, te~nom ili gasovitom stawu; – ostavqa ekstrahovane ili otpadne materijale ili ostale sli~ne supstancije; – koristi ili vr{i aktivnosti na prirodnim vodnim rezervoarima, ukqu~uju}i mo~vare, {to bi moglo ugroziti wihov vodni re`im ili prirodne karakteristike; – uklawa aluvijume u suprotnosti sa propisanim uslovima, na~inima i kriterijumima ili kr{i obaveze ili na~ine vra}awa aluvijuma u unutra{we vode; – djeluje u eutrofskom podru~ju u suprotnosti sa odredbama ovog zakona; – koristi obale i vodno zemqi{te ~ime pogor{ava re`im ispu{tawa; – ne preduzima aktivnosti radi spre~avawa negativnih posqedica vode na povr{inama koje su o{te}ene ili izmijewene uslijed gra|ewa; – vr{i aktivnosti ili koristi prostor u rizi~nim podru~jima u suprotnosti sa uslovima utvr|enim u Planu upravqawa podru~jem rije~nog sliva. Nov~anom kaznom u iznosu od 100,00 KM do 500,00 KM za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se fizi~ko lice. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kazni}e se odgovorno lice u pravnom licu. X - PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 59. Propise iz ~lana 5., stav 4.; ~lana 13. stav 3.; ~lana 15. stav 1.; ~lana 20. st. 8.; ~lana 24. stav 2.; ~lana 33. stav 4. donije}e Vlada Federacije u roku od jedne godine od stupawana snagu ovog zakona. Propise iz ~lana 7. stav 3.; ~lana 21. stav 1.; ~lana 23. st. 2. i 4.; ~lana 27. stav 3.; ~lana 28. stav 4.; ~lana 29. stav 3.; ~lana 31. stav 4.; ~lana 32. st. 2. i 3.; ~lana 38. st. 1., 4. i 5.; ~lana 40. stav 5.; ~lana 41. stav 5.; ~lana 43. st. 3. i 10.; ~lana 47. stav 5. donije}e federalni ministar u roku od jedne godine od dana stupawa na snagu ovog zakona. ^lan 60. Danom po~etka primjene ovog zakona prestaju da va`e odredbe posebnih propisa koje reguli{u pitawe za{tite voda. ^lan 61. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavqivawa u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjewiva}e se poslije stupawa na snagu novog zakona o vodama, a najdu`e jednu godinu od dana objavqivawa ovog zakona. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. 339 Na osnovu ~lana IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O ZA[TITI OKOLI[A Progla{ava se Zakon o za{titi okoli{a koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma odr`anoj 25. aprila 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 14. maja 2003. godine. Broj 01-338/03 8. jula 2003. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, s. r. ZAKON O ZA[TITI OKOLI[A I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Ciljevi Zakona Ovim zakonom ure|uje se: – o~uvanje, za{tita, obnova i pobolj{anje ekolo{kog kvaliteta i kapaciteta okoli{a, kao i kvalitet `ivota; – mjere i uvjeti upravljanja, o~uvanja i racionalnog kori{tenja prirodnih resursa; – pravne mjere i institucije o~uvanja, za{tite i pobolj{anja za{tite okoli{a; – finansiranje aktivnosti vezanih za okoli{ i dobrovoljne mjere i – poslovi i zadaci organa uprave na razli~itim nivoima vlasti. U skladu sa na~elima saradnje i podjele odgovornosti ovaj zakon ima za cilj: – smanjeno kori{tenje, spre~avanje optere}ivanja i zaga|ivanja okoli{a, spre~avanje naru{avanja, kao i pobolj{anje i obnovu o{te}enog okoli{a; – za{titu ljudskog zdravlja i pobolj{anje uvjeta okoli{a za kvalitet `ivota; – o~uvanje i za{titu prirodnih resursa, racionalno kori{tenje resursa i takav na~in privrede kojim se osigurava obnova resursa; – uskla|enost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za za{titu okoli{a; – me|unarodnu saradnju u za{titi okoli{a; – inicijative od javnosti i u~e{}e javnosti u aktivnostima koje imaju za cilj za{titu okoli{a; – koordiniranje privrede i integriranje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima za{tite okoli{a i – uspostavu i razvoj institucija za za{titu i o~uvanje okoli{a. ^lan 2. Odredbe ovog zakona odnose se na: – sve oblike okoli{a (zrak, vodu, tlo, biljni i `ivotinjski svijet, predjele, izgra|eni okoli{); Broj 33 - Strana 1592 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. – sve vidove aktivnosti koje imaju za svrhu kori{tenje i optere}ivanje prirodnih resursa, odnosno djeluju na okoli{ tako da predstavljaju opasnost od zaga|ivanja okoli{a, zaga|uju okoli{, ili imaju izvjestan uticaj na okoli{ (poput buke, vibracija, radijacije - izuzimaju}i nuklearnu radijaciju i nuklearni otpad itd.). Ovim zakonom utvr|uju se prava i odgovornosti pravnih i fizi~kih lica koja obavljaju aktivnosti utvr|ene ovim zakonom. Ovim zakonom utvr|uju se zadaci iz oblasti okoli{a koji proisti~u iz me|unarodnih konvencija, ukoliko se odredbama me|unarodne konvencije ne nala`e druk~ije. ^lan 3. Pravo na okoli{ Svako lice ima pravo na zdrav i ekolo{ki prihvatljiv okoli{ kao osnovno ustavno pravo. Svako ljudsko bi}e ima pravo na `ivot u okoli{u podobnom za zdravlje i blagostanje, stoga je individualna i kolektivna du`nost za{tititi i pobolj{ati okoli{ za dobrobit sada{njih i budu}ih generacija. II - DEFINICIJE ^lan 4. U smislu ovog zakona, sljede}i izrazi zna~e: "najbolje raspolo`ive tehnologije" - najefektniji i najnapredniji stepen razvoja aktivnosti i njihovog na~ina rada koji ukazuje na prakti~nu pogodnost primjena odre|enih tehnologija (za osiguranje grani~nih vrijednosti emisija) u cilju spre~avanja i tamo gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoli{; "promjena u radu" - promjena u prirodi, funkcioniranju ili pro{irenje postrojenja koje bi moglo imati posljedice po okoli{; "opasna supstanca" - podrazumijeva supstancu, mje{avinu supstanci ili preparat utvr|en provedbenim propisom, a koja je prisutna kao sirovina, proizvod, nusproizvod, talog ili me|uproizvod, uklju~uju}i i one supstance za koje je osnovano o~ekivati da bi mogle nastati u slu~aju nesre}e; "emisija" - direktno ili indirektno ispu{tanje supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi{e izvora u postrojenju i ispu{ta u zrak, vodu, tlo; "grani~ne vrijednosti emisija" - masa izra`ena u vidu specifi~nih parametara, koncentracije i/ili nivoa emisija koje ne}e biti prekora~ene tokom odre|enog ili odre|enih vremenskih perioda; "okoli{" - komponente okoli{a, odre|ene sisteme, procese i strukturu okoli{a; "komponente okoli{a" - tlo, zrak, voda, biosfera, kao i izgra|eni (vje{ta~ki ) okoli{, koji je nastao kao rezultat aktivnosti ljudskog faktora koji je uz to i sastavni dio okoli{a; " uticaj na okoli{" - promjene u okoli{u nastale kori{tenjem i optere}ivanjem okoli{a; "procjena uticaja na okoli{" - identifikacija, opis i odgovaraju} a procjena u odnosu na svaki pojedina~an slu~aj, u skladu sa odredbama ovog zakona, direktan i indirektan uticaj nekog projekta na slijede}e elemente i faktore: – ljude, biljni i `ivotinjski svijet; – zemlji{te, vodu, zrak, klimu i krajolike; – materijalna dobra i kulturno naslije|e; – me|udjelovanje faktora navedenih u podta~. jedan, dva i tri. "informacije o okoli{u" - bilo koja informacija u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o stanju okoli{a, odnosno o komponentama okoli{a; "optere}ivanje okoli{a" - emisija supstanci ili energije u okoli{; "za{tita okoli{a" - sve odgovaraju}e aktivnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti, {tete ili zaga|ivanja okoli{a, reduciranje ili odstranjivanje {tete koja je nastala i povrat na stanje prije izazvane {tete; "standard kvaliteta okoli{a" - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odre|enom vremenskom periodu, u odre|enoj sredini ili odre|enom dijelu kao {to je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet zraka ili vode; "opasnost" - unutra{nje svojstvo opasnih supstanci ili fizi~ka situacija koja mo`e izazvati {tetu po ljudsko zdravlje ili okoli{; "podru~je uticaja" - je podru~je ili dio prostora gdje je izazvan izvjestan stepen utjecaja na okoli{ ili koji mo`e nastati kao rezultat kori{tenja okoli{a; "postrojenje" - mjesto na kojem se nalazi pogon, jedna ili vi{e tehni~kih jedinica u kojima se vr{e aktivnosti koje mogu imati negativne uticaje na okoli{ ili gdje su prisutne opasne supstance; "zainteresirana strana/organ" - fizi~ko ili pravno lice ili organizacija koja `ivi ili radi u podru~ju uticaja, ili podru~ju koje }e vjerovatno biti pod uticajem; "nesre}a ve}ih razmjera" - pojava emisije ve}ih razmjera, po`ara ili eksplozije usljed nekontroliranih promjena nastalih tokom rada postrojenja koje predstavljaju neposrednu ili odlo`enu ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili okoli{, unutar ili izvan postrojenja, a koja uklju~uje jednu ili vi{e opasnih supstanci; "prirodni resurs" - komponenta prirodnog okoli{a, odnosno sastavni dio prirodnog okoli{a koji se mo`e koristiti da bi se zadovoljile potrebe dru{tva, izuzimaju}i vje{ta~ki okoli{; "nevladine organizacije koje promoviraju za{titu okoli{a" - su organizacije koje se bave za{titom okoli{a i koje su se svojim statutima opredijelile da promoviraju za{titu okoli{a; "operator" - bilo koje fizi~ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontrolira postrojenje, odnosno u slu~ajevima utvr|enim zakonima, lice na koje je preneseno javno ovla{}enje; "dozvola" - pisana odluka potrebna za pribavljanje odobravanja gra|enja i rada pogona i postrojenja ili za obavljanje aktivnosti; "zaga|enost" - podrazumijeva direktno ili indirektno uvo|enje, kao rezultat ljudske aktivnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa ili buke u zrak, vodu ili tlo kojemogu biti {tetne po zdravlje ~ovjeka ili imovinu, ili kvalitet `ivota u okoli{u; "javnost" - jedno ili vi{e fizi~kih lica, njihova udru`enja, organizacije ili grupacije; "rizik" - mogu}nost pojave odre|enog u~inka unutar odre|enog razdoblja ili u odre|enim okolnostima; "skladi{tenje" - odlaganje radi ~uvanja na sigurnom mjestu ili dr`anja na lageru; "zna~ajna promjena" - promjena u radu postrojenja koja mo`e imati zna~ajan negativan uticaj na ljude i okoli{. Zna~ajnom promjenom smatra se i bilo koja promjena ili pro{irenje postrojenja koje odgovara kriterijumima/pragovima navedenim u provedbenim propisima; "kori{tenje okoli{a" - aktivnost koja izaziva promjene u okoli{u na na~in da se koristi okoli{em u cjelini ili nekom njegovom komponentom kao prirodnim resursom ili ispu{taju}i supstance, odnosno energiju u okoli{ ili komponentu okoli{a, a u skladu sa propisima koji reguliraju oblast za{tite okoli{a; "nadle`ne institucije za okoli{" - institucije koje raspola`u podacima relevantnim za okoli{. III - NA^ELA ZA[TITE OKOLI[A ^lan 5. Na~elo odr`ivog razvoja Odr`ivost okoli{a podrazumijeva: – o~uvanje prirodnog blaga na na~in da stepen potro{nje obnovljivih materijala, vodnih i energetskih resursa ne prevazilazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadomjestiti i da stepen potro{nje neobnovljivih resursa ne prevazilazi okvir prema kojem se odr`ivi obnovljivi resursi zamjenjuju; – da stepen polutanata koji se emitiraju ne prevazilazi kapacitet zraka, vode, tla te da apsorbuje i izvr{i preradu polutanata i – stalno o~uvanje biolo{kog diverziteta, ljudskog zdravlja, te kvaliteta zraka, vode i tla prema standardima koji su uvijek dovoljni za `ivot i blagostanje ljudi, biljnog i `ivotinjskog svijeta. Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1593 ^lan 6. Na~elo predostro`nosti i prevencije Kada postoji prijetnja od nepopravljive {tete, nedostatak pune nau~ne podloge ne mo`e se koristiti kao razlog za odga|anje uvo|enja mjera predostro`nosti i prevencije da bi se sprije~ila daljnja degradacija okoli{a. Kori{tenje okoli{a organizira se i vr{i na na~in da: – rezultira najni`im mogu}im stepenom optere}enja i kori{tenja okoli{a, – spre~ava zaga|ivanje okoli{a i – spre~ava {tetu po okoli{. Pri kori{tenju okoli{a mora se ispo{tovati na~elo predostro`nosti, tj. pa`ljivo upravljati i ekonomi~no koristiti komponente okoli{a, te svesti na najmanju mogu}u mjeru stvaranje otpada primjenom recikla`e nastalog otpada, odnosno ponovnog kori{tenja prirodnih i vje{ta~kih materijala. U cilju prevencije primjenjuju se najbolje raspolo`ive tehnologije prilikom kori{tenja okoli{a. Korisnik okoli{a koji predstavlja opasnost po okoli{ ili uzrokuje {tetu po okoli{ du`an je odmah obustaviti radnju koja predstavlja opasnost ili uzrokuje {tetu. Ukoliko je {teta nastala kao rezultat dosada{njih aktivnosti korisnika, korisnik je du`an otkloniti i popraviti nastalu {tetu u okoli{u. ^lan 7. Na~elo zamjene Svaku aktivnost koja bi mogla imati {tetne posljedice po okoli{ potrebno je zamijeniti drugom aktivno{}u koja predstavlja znatno manji rizik. Zamjena aktivnosti vr{i se i u slu~aju da su tro{kovi takve aktivnosti ve}i od vrijednosti koje treba za{titi. Odredba stava 1. ovog ~lana primjenjuje se kod kori{tenja proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa uz obavezno ograni~avanje zaga|ivanja okoli{a na izvoru. ^lan 8. Na~elo integralnog pristupa Zahtjevi za visok nivo za{tite okoli{a i pobolj{anje kvaliteta okoli{a sastavni su dio svih politika koje imaju za cilj razvoj okoli{a, a osiguravaju se u skladu sa na~elom odr`ivog razvoja. Svrha na~ela integralnog pristupa je spre~avanje ili svo|enje na najmanju mogu}u mjeru rizika od {tete po okoli{ u cjelini. Na~elo integralnog pristupa obuhvata: – uzimanje u obzir cijelog `ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda; – predvi|anje posljedica u svim komponentama okoli{a kao rezultata djelovanja supstanci i aktivnosti (i novih i postoje}ih); – svo|enje nastanka otpada i {tetnog djelovanja otpada na najmanju mogu}u mjeru; – primjenjivanje op}ih metoda za procjenjivanje i pore|enje problema u okoli{u i – komplementarnu primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva za{tite okoli{a i mjera koje su usmjerene na izvore kada su u pitanju emisije. ^lan 9. Na~elo saradnje i podjele odgovornosti Odr`ivi razvoj posti`e se kroz saradnju i zajedni~ko djelovanje svih subjekata u cilju za{tite okoli{a, svako u okviru svoje nadle`nosti i odgovornosti. Provedba ciljeva vezanih za okoli{ podsti~e se me|uentitetskom saradnjom, bilateralnim ili multilateralnim me|unarodnim sporazumima o za{titi okoli{a i drugim sporazumima o saradnji, kao i pru`anjem informacija i podr{ke u vezi sa za{titom okoli{a, a posebno u odnosima sa susjednim zemljama. U nedostatku me|unarodnih sporazuma ciljevi za{tite okoli{a drugih zemalja koji se uzimaju u obzir su smanjenje prekograni~nog zaga|ivanja ili postojanje takve opasnosti po okoli{, kao i spre~avanje zaga|ivanja i izazivanja {tete po okoli{. ^lan 10. U~e{}e javnosti i pristup informacijama Pitanja za{tite okoli{a ostvaruju se putem u~e{}a svih zainteresiranih gra|ana. Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovaraju}i pristup informacijama koje se odnose na okoli{, a kojim raspola`u organi uprave, uklju~uju}i i informacije o opasnim materijama i aktivnostima u njihovim zajednicama, kao i mogu}nost u~e{}a u procesu dono{enja odluka. Organi koji donose propise i nadle`ni organi za za{titu okoli{a su du`ni pomagati i razvijati svijest javnosti, kao i podsticati u~e{}e u odlu~ivanju, omogu}avaju}i dostupnost informacija {iroj javnosti. U cilju postizanja obe{te}enja ili pravne za{tite svako zainteresirano lice ima pravo na za{titu u upravnim i sudskim postupcima. ^lan 11. Na~elo - zaga|iva~ pla}a Zaga|iva~ pla}a tro{kove kontrole i prevencije od zaga|enja, bez obzira na to da li su tro{kovi nastali kao rezultat nametanja odgovornosti zbog emisija zaga|enja, naknada utvr|enih odgovaraju}im finansijskim instrumentima ili kao obaveza utvr|ena u propisu o smanjivanju zaga|enosti okoli{a. Korisnik okoli{a je odgovoran za sve aktivnosti koje imaju uticaja na okoli{ u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima. IV - ZA[TITA KOMPONENTI OKOLI[A ^lan 12. Integrirana za{tita komponenti okoli{a Komponente okoli{a moraju biti za{ti}ene pojedina~no i u sklopu ostalih komponenti okoli{a, uzev{i u obzir njihove me|uzavisne odnose. U skladu s tim utvr|uje se i na~in optere}ivanja i kori{tenja komponenti okoli{a. Za{tita komponenti okoli{a podrazumijeva za{titu kvaliteta, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i o~uvanje prirodnih procesa unutar komponenti i njihove prirodne ravnote`e. Posebnim propisima ure|uju se pojedine oblasti za{tite i o~uvanja komponenti okoli{a i za{tite od uticaja koji predstavljaju opasnost po okoli{. ^lan 13. O~uvanje tla O~uvanje tla obuhvata povr{inu i ispodpovr{inske slojeve zemlji{ta, tlo, formacije stijena i minerala, kao i njihove prirodne i prijelazne oblike i procese. O~uvanje zemlji{ta obuhvata o~uvanje produktiviteta, strukture, ravnote`e vode i zraka, te biota tla. Na povr{ini zemlji{ta ili ispod povr{ine mogu se vr{iti takve vrste aktivnosti i odlagati takve vrstematerija koje ne zaga|uju ili o{te}uju kvantitet, kvalitet, materijalne procese zemlji{ta i komponente okoli{a. U toku provedbe projekata, kao i prije provedbe projekata (izgradnje, eksploatiranja ruda itd.) mora se osigurati adekvatno razdvajanje i za{tita povr{inskog tla kao i za{tita i kori{tenje poljoprivrednog zemlji{ta. Nakon zavr{etka aktivnosti koje uklju~uju kori{tenje zemlji{ta, korisnik }e osigurati obnovu odnosno razvoj tog podru~ja prema utvr|enom planu. Korisnik }e osigurati obnovu i ponovni razvoj podru~ja u toku kori{tenja okoli{a tamo gdje postoje uvjeti za to i ukoliko je to utvr|eno posebnim propisima ili odlukom nadle`nog organa. ^lan 14. Za{tita voda Za{tita voda obuhvata o~uvanje povr{inskih i podzemnih voda, zaliha, reguliranje kvaliteta i kvantiteta vode, za{titu korita, obalnih podru~ja kopnenih voda i akvafera. Prirodan protok, struktura i uvjeti protoka, korito, obalna podru~ja mogu se mijenjati samo uz osiguranje o~uvanja Broj 33 - Strana 1594 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. prirodne ravnote`e akvati~nih i semiakvati~nih ekosistema i njihovog funkcioniranja. Uvjeti za ekstrakciju i kori{tenje vode za svaku vrstu vodnih resursa, u skladu sa uvjetima tog podru~ja, utvr|uju se posebnim propisima. Vode se mogu koristiti i optere}ivati, a otpadne vode i kanalizacija ispu{tati u vode, uz primjenu odgovaraju}eg tretmana, na na~in koji ne predstavlja opasnost za prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i kvantiteta vode. Ekstrakcija i povrat otpadnih voda u vode, kao i prijenos voda vr{i se na na~in koji ne uti~e nepovoljno na rezerve, kvalitet i biotu voda iz kojih se vr{i snabdijevanje ili u koje se vr{i povrat i ne predstavlja opasnost za njihovo samopre~i{}avanje. ^lan 15. Za{tita zraka Za{tita zraka obuhvata o~uvanje atmosfere u cjelosti sa svim njenim procesima, o~uvanje njene strukture i klimatskih obilje`ja. Zrak mora biti za{ti}en od optere}enja bilo kojih vje{ta~kih uticaja koji se vr{e na zrak ili na druge komponente okoli{a putem transmisija radiokativnih, te~nih, gasovitih ili ~vrstih materija ukoliko postoji opasnost da }e {tetno uticati na kvalitet zraka ili se {tetno odraziti na ljudsko zdravlje. Kada se planira uvo|enje aktivnosti i uspostava postrojenja, kao i proizvodnja i kori{tenje proizvoda potrebno je preduzeti mjere kako bi nivo polutanata bio sveden na najmanju mogu}u mjeru. ^lan 16. O~uvanje biosfere O~uvanje biosfere obuhvata za{titu `ivih organizama, njihovih zajednica i stani{ta, uzev{i u obzir i o~uvanje prirodnih procesa unutar njihovih stani{ta i prirodne ravnote`e uz osiguravanje odr`ivosti ekosistema. Kori{tenje biosfere ne mo`e se vr{iti na na~in koji naru{ava prirodne procese i uvjete biodiverziteta i predstavlja opasnost za njegovu odr`ivost. ^lan 17. O~uvanje izgra|enog okoli{a Razvojnim planom odre|uju se zone izgradnje na odre|enim lokacijama zavisno od stepena optere}enja okoli{a i svrhe izgradnje unutar odre|enih dijelova na odre|enim lokacijama. Obavljanje aktivnosti u pojedinim zonama gdje postoji za{titna udaljenost ili podru~je, dozvoljeno je na na~in utvr|en posebnim propisima u skladu sa prirodom optere}ivanja okoli{a i propisima o za{titi okoli{a. Zelene povr{ine i pojas skloni{ta unutar op}ine ure|uju se na na~in utvr|en posebnim propisima. ^lan 18. Opasne supstance i tehnologije Za{tita od {tetnih uticaja opasnih supstanci obuhvata upotrebu svih prirodnih i vje{ta~kih supstanci koje se koriste, proizvode ili distribuiraju od korisnika okoli{a u toku provo|enja aktivnosti, a koje su po svom kvantitetu ili kvalitetu: eksplozivne, zapaljive, radioaktivne, toksi~ne, podlo`ne koroziji, izazivaju infekcije, ekotoksi~ne, mutagene, karcinogene, ili iritiraju}e ili mogu izazvati takav uticaj u kontaktu sa drugim supstancama. Kada se upravlja opasnim supstanacama ili u toku upotrebe, uklju~uju}i i eksploataciju, odnosno ekstrakciju, skladi{tenje, transport, proizvodnju, izradu i primjenu ili kada se primjenjuju opasne tehnologije, moraju se preduzeti sve potrebne za{titne i sigurnosne mjere kojima se rizik od opasnosti po okoli{ svodi na najni`i stepen ili se eliminira mogu}nost takvih opasnosti u skladu sa posebnim propisima. Kada se primjenjuju tehnologije koje mogu predstavljati opasnost po okoli{ mora se odrediti za{titna oblast ili razdaljina, shodno prirodi izvora opasnosti, kako bi se umanjio rizik od opasnosti po okoli{. ^lan 19. Otpad Za{tita od {tetnog uticaja otpada po okoli{ obuhvata sve vrste supstanci, proizvoda uklju~uju}i ambala`u i materijal za pakiranje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji se odla`u ili za koje se planira da }e biti odlo`eni. Imalac otpada du`an je preduzeti adekvatne mjere za upravljanje otpadom i osigurati osnovne mjere u cilju spre~avanja stvaranja otpada, recikliranja i tretiranja otpada za ponovnu upotrebu, ekstrakciju sirovina i mogu}e energije, te sigurno odlaganje. ^lan 20. Buka i vibracije Za{tita od buke i vibracija u okoli{u obuhvata sve vrste vje{- ta~ki proizvedenih emisija energija koje izazivaju optere}enje nepo`eljnom, neprijatnom bukom, odnosno vibracijama koje mogu ugroziti zdravlje ili {tetno uticati na zdravlje. Radi za{tite od buke potrebno je primjenjivati tehni~ke i organizacijske metode koje podsti~u: – smanjivanje stvaranja emisija buke ili vibracija, odnosno izvora koji stvaraju buku ili vibracije; – smanjivanje optere}enja, odnosno spre~avanje pove}avanja optere}enja bukom ili vibracijama, – naknadnu za{titu u onim sredinama koje su pod stalnim optere}enjem iznad utvr|enih standarda. ^lan 21. Radijacija Za{tita od {tetnih radijacijskih uticaja po okoli{ obuhvata vje{ta~ki proizvedenu i prirodnu jonizaciju, nejoniziraju}u radijaciju i termalnu radijaciju. V - INFORMIRANJE I EDUKACIJA O OKOLI[U ^lan 22. Sistem informiranja o okoli{u i prikupljanje informacija Federalno ministarstvo prostornog ure|enja i okoli{a (u daljem u tekstu: Federalno ministarstvo) du`no je uspostaviti sistem informiranja o okoli{u i omogu}iti monitoring stanja okoli{a, aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranja podataka o kori{tenju i optere}enju okoli{a. Sistem informiranja uspostavlja se i organizira na osnovu teritorijalne gustine naseljenosti na na~in da se: – utvrde kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okoli{a koje su nastale kao rezultat kori{tenja i uporede na me|unarodnom nivou na na~in da se procjenjuju zajedno sa socijalnim i ekonomskim podacima, kao i sa aspekta uticaja na zdravlje stanovni{tva; – utvrde uzroci uticaja na okoli{ sa zadovoljavaju}om ta~no{}u uklju~uju}i i detaljne prikaze koji su potrebni za odre|ivanje uzro~no-posljedi~ne veze u odnosu na {tetu; – {to je mogu}e prije predvidi opasnost po okoli{; – mogu preduzimati mjere predvi|ene propisima i druge mjere od nadle`nih organa; – koristi u svrhu planiranja. Kantonalno ministarstvo nadle`no za okoli{ (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) du`no je dostaviti podatke neophodne za rad sistema informiranja o okoli{u. ^lan 23. Korisnici okoli{a du`ni su vr{iti mjerenja optere}enja i kori{tenja okoli{a koja su rezultat njihovih aktivnosti na na~in utvr|en posebnim propisima, potvr|ivati ih i evidentirati u skladu sa svojim tehni~kim mogu}nostima i omogu}iti nadle`nim organima pristup tim podacima. Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1595 ^lan 24. Upis podataka o okoli{u u druge registre Utvr|eno ~injeni~no stanje, obim i priroda stalne {tete po okoli{, utvr|eni odlukom nadle`nog organa ili suda, evidentiraju se u zemlji{nim knjigama kao privremeni upis i katastru nekretnina. Federalno i kantonalno ministarstvo (u daljem tekstu: nadle`no ministarstvo) po slu`benoj du`nosti zahtijeva upis podataka u slu~aju kada je odgovornost utvr|ena od suda. Izmjena ~injeni~nog stanja, stepena prirode zaga|enosti okoli{a slu`i kao osnov za upis podataka koji se vr{i na zahtjev vlasnika nekretnine, nadle`nog ministarstva ili suda. ^lan 25. Istra`ivanje okoli{a i tehni~ki razvoj Odgovornost za za{titu okoli{a unapre|uje se kroz razvoj nauke i tehnologije, organizaciju nau~nog istra`ivanja i tehni~kog razvoja, objavljivanjem nalaza, kao i prakti~nom primjenom doma}ih i me|unarodnih istra`iva~kih radova. Studija usmjerena na istra`ivanje stanja okoli{a i razvoja za{tite okoli{a predmet je prioritetne podr{ke nadle`nih organa i institucija. Federalni ministar za za{titu okoli{a i kantonalni ministar za za{titu okoli{a (u daljem tekstu: nadle`ni ministar) du`an je, u saradnji sa ministrom nadle`nim za nauku, koordinirati podr{ku i procjenu nau~nih istra`ivanja iz oblasti okoli{a. ^lan 26. Edukacija, obuka i kultura u okoli{u Svaki gra|anin ima pravo da sti~e i unapre|uje saznanja o okoli{u. [irenje i unapre|ivanje saznanja o okoli{u su primarne obaveze Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) kantona i lokalnih vlasti. Nadle`ni ministar du`an je sara|ivati sa drugim ministrima u cilju osiguravanja stru~ne edukacije o okoli{u. ^lan 27. Federalni, kantonalni organi uprave i op}inske slu`be za upravu du`ni su izvr{iti obaveze iz ~l. 25. i 26. ovog zakona preko institucija za instruiranje i obrazovanje javnosti, u saradnji s udru`enjima za za{titu okoli{a i stru~nim organizacijama koje anga`iraju javnost u za{titi okoli{a. Federacija, kantoni i op}inske slu`be za upravu su du`ni pru`iti podr{ku obrazovnim institucijama, vjerskim zajednicama, nau~nim institucijama, stru~nim organizacijama i udru`enjima kako bi mogli djelotvornije provoditi svoje obrazovne i trening aktivnosti. ^lan 28. Registar o postrojenjima i zaga|ivanjima Nadle`no ministarstvo vodi registar o pogonima, postrojenjima i zaga|ivanjima. Registar sadr`i podatke o djelatnostima, pogonima i postrojenjima koja ugro`avaju ili mogu ugroziti okoli{ a naro~ito: – ime i adresu operatora i lokaciju pogona i postrojenja; – kratak opis aktivnosti i tehnolo{kog procesa; – relevantne podatke koji se ti~u emisija, opasnih supstanci prisutnih u pogonu i postrojenju, produkcije otpada i kori{tenja resursa i energije; – podatke koji se odnose na izdavanje dozvola, promjene i sl. i – podatke o kontroli, relevantnim rezultatima i preduzetim mjerama. Kantonalno ministarstvo priprema godi{nji izve{taj o izdatim dozvolama za pogone i postrojenja i sa podacima iz stava 2.ovog ~lana dostavlja ga Federalnom ministarstvu. Nadle`ne institucije za okoli{ du`ne su dostaviti nadle`nom ministarstvu podatke kojima raspola`u. Federalni ministar }e propisati na~in dostavljanja podataka. Registar o postrojenjima i zaga|ivanjima dostupan je javnosti. Svako lice koje ima pravni interesmo`e tra`iti uvid u registar i izdavanje kopije podataka iz registara. ^lan 29. Aktivno pru`anje informacija o za{titi okoli{a Federalno ministarstvo pru`at }e informacije o okoli{u na transparentan i djelotvoran na~in. Federalno ministarstvo koristit }e publikacije u {tampanoj i elektronskoj formi koje su dostupne javnosti, kao i instrumente javnog obavje{tavanja. U slu~aju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili okoli{ federalni ministar odmah }e predstavnicima javnosti dostaviti sve podatke koje posjeduju organi uprave i koji bi mogli omogu}iti javnosti preduzimanje mjera za spre~avanje ili ubla`avanje {tete koja proizilazi iz odre|ene opasnosti. VI - U^E[]E JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA O OKOLI[U ^lan 30. Informacija o okoli{u, u smislu ovog zakona, zna~i bilo koju informaciju u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi o: – stanju elemenata okoli{a kao {to su zrak i atmosfera, voda, tlo, pejza`i, prostor i prirodna podru~ja, biolo{ki diverzitet i njegove komponente, uklju~uju}i genetski modificirane organizme i me|udjelovanje ovih elemenata; – faktorima kao {to su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i mjere, uklju~uju}i administrativne mjere, sporazume o za{titi okoli{a, planove i programe, koji uti~u ili postoji vjerovatno}a da }e uticati na elemente okoli{a u okviru alineje 1. ovog stava, analiza tro{kova i dobiti i druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste u odlu~ivanju u okoli{u; – stanju ljudskog zdravlja i sigurnosti, `ivotnim uvjetima, kulturnim dobrima i gra|evinama u mjeri u kojoj su ili bi mogli biti pod uticajem stanja elemenata okoli{a ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnosti ili mjera navedenih u alineji 2. ovog stava; – organima i institucijama nadle`nim za okoli{. Zainteresirana javnost, u smislu ovog zakona, zna~i javnost koja ima interes u odlu~ivanju u okoli{u bilo zbog lokacije projekta ili zbog prirode datog zahvata u okoli{u, javnost koja je pod uticajem ili je vjerovatno da }e biti pod uticajem namjeravanog zahvata u okoli{u i nevladine organizacije koje promoviraju za{titu okoli{a. ^lan 31. U skladu sa odredbama ovog zakona javnost ima pristup informacijama, mogu}nost u~e{}a u odlu~ivanju i za{titu prava pred upravnim i sudskim organima po pitanjima za{tite okoli{a bez diskriminacije na osnovu dr`avljanstva, nacionalnosti ili mjesta stanovanja i u slu~aju pravnih lica bez diskriminacije na osnovu njihovog mjesta registracije ili centra aktivnosti. Organi uprave osigurat }e da lica koja ostvaruju svoja prava u skladu sa odredbama ovog zakona ne}e biti ka`njena, proganjana ili uznemiravana na bilo koji na~in zbog svog u~e{}a u postupku. Zloupotreba pravnih sredstava (pokretanje parnice, pla}anje od{tete ili pokretanje gra|anskog krivi~nog, prekr{ajnog ili radno-pravnog postupka) radi ka`njavanja, progona ili uznemiravanja lica koja su ostvarivala svoja prava na u~e{}e javnosti smatrat }e se nezakonitim. ^lan 32. Edukacija i kadrovsko ja~anje Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta u saradnji sa Federalnim ministarstvom izradit }e godi{nje obrazovne programe o za{titi okoli{a u cilju obrazovanja i podizanja svijesti javnosti u oblasti okoli{a. Obrazovni programi za{tite okoli{a bit }e uklju~eni u nastavne i vannastavne programe. Pored bitnih pitanja za{tite okoli{a, obrazovni programi }e sadr`avati podatke o tome kako se osigurava pristup informacijama, kako se u~estvuje u odlu~ivanju i kako se ostvaruje za{tita prava u oblasti okoli{a. Broj 33 - Strana 1596 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. Federalno ministarstvo organizirat }e obuku nevladinih organizacija koje se bave pitanjima za{tite okoli{a. ^lan 33. Pristup informacijama o okoli{u Federalno ministarstvo }e, na zahtjev zainteresiranog lica, osigurati da informacije iz oblasti za{tite okoli{a budu dostupne javnosti. Zainteresirano lice je ono lice koje ima opravdan interes za tra`enje informacije. Federalno ministarstvo, uz informaciju, prila`e kopiju dokumentacije na osnovu koje je sa~injena informacija. Informacija mo`e biti data i u drugoj formi sa navo|enjem razloga za takvu formu ili u slu~aju da je informacija ve} dostupna javnosti u drugoj formi. Informacije o okoli{u iz stava 1. ovog ~lana bit }e stavljene na raspolaganje {to je prije mogu}e, a najkasnije u roku od 15 dana od dana podno{enja zahtjeva, osim u slu~ajevima kada sadr`aj i slo`enost datih informacija opravdava produ`enje ovog roka do jednog mjeseca. Podnosilac zahtjeva bit }e obavije{ten o svakom produ`enju datog roka i razlozima tog produ`enja. ^lan 34. Zahtjev za davanje informacija o okoli{u mo`e biti odbijen ukoliko: – nijedan organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije o okoli{u; – zahtjev je o~igledno neosnovan ili formuliran suvi{e uop}eno; – zahtjev se ti~ematerijala koji je u fazi pripreme ili se ti~e unutra{nje komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predvi|eno nekim drugim zakonom, uzimaju}i u obzir naru{avanje op}eg interesa davanjem informacije, ili – informacija je ve} dostavljena predstavnicima nevladinih organizacija, zainteresiranom stanovni{tvu odnosnog podru~ja i {tampi zbog kolektivnog javnog interesa. U tom slu~aju nadle`ni organ uprave }e uputiti podnosioca zahtjeva gdje mo`e dobiti potrebne informacije. Zahtjev za informacije o okoli{u mo`e biti odbijen i ukoliko bi davanje informacija imalo {tetan uticaj na: – me|unarodne odnose, odbranu ili op}u sigurnost; – tok pravde, pravo lica na pravedno su|enje i mogu}nost organa uprave da provede krivi~ni ili disciplinski postupak; – povjerljivost informacija koje se ti~u trgovine i industrije i informacija o emisijama koje su bitne za za{titu okoli{a, ukoliko je to utv|eno posebnim propisom s ciljem za{tite ekonomskih interesa; – prava intelektualne svojine; – povjerljivost li~nih podataka i/ili dokumente koji se odnose na fizi~ka lica u slu~aju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko je to utvr|eno posebnim propisom; – interese tre}eg lica koje je osiguralo tra`ene informacije a da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala, ili – okoli{ na koji se informacije odnose kao {to su mjesta uzgoja rijetkih vrsta. Razlog za odbijanje zahjeva za davanje informacija iz stava 2. ovog ~lana mora biti obrazlo`en. Ukoliko organ uprave ne posjeduje tra`ene informacije du`an je da u najkra}em mogu}em roku proslijedi zahtjev organu uprave koji bi mogao imati date informacije i o tome obavijestiti podnosioca zahtjeva. Organ uprave u~init }e dostupnim one tra`ene informacije o okoli{u koje se mogu izdvojiti od informacija iz st. 1. i 2. ovog ~lana. Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanoj formi ukoliko je i sam zahtjev za davanje informacija bio u pisanoj formi ili ukoliko podnosilac zahtjeva to tra`i. ^lan 35. Naknada za pru`anje informacija Nadle`no ministarstvo uvest }e naknadu za davanje informacija. Naknada za davanje postoje}ih informacija ili dokumenata ne}e prevazilaziti tro{kove umno`avanja tih informacija i dokumenata. U slu~ajevima u kojima nadle`no ministarstvo mora da provede istra`ivanje ili neke druge aktivnosti na koje nije obavezan zakonom, podnosilac zahtjeva du`an je platiti naknadu u skladu sa tro{kovnikom. Nadle`no ministarstvo donosi tro{kovnik o visini naknade za davanje informacija koji }e biti predo~en podnosiocu zahtjeva. ^lan 36. U~e{}e javnosti u odlukama o posebnim aktivnostima Nadle`no ministarstvo osigurat }e u~e{}e javnosti u: – postupcima procjene uticaja projekata na okoli{, – postupcima izdavanja okolinskih dozvola za pogone i postrojenja iz svoje nadle`nosti. Odredbe stava 1. ovog ~lana odnose se i na odluke o aktivnostima koje nisu navedene u stavu 1. ovog ~lana, a mogu imati zna~ajan uticaj na okoli{. Odredbe ovog ~lana ne primjenjuju se u slu~aju dono{enja odluka o aktivnostima koje slu`e odbrani zemlje. Nakon pokretanja upravnog postupka javnost }e biti informirana o sljede}em: – predlo`enim aktivnostima podnosioca zahtjeva i zahtjevu za izdavanje okolinske dozvole; – organima uprave koji su odgovorni za dono{enje odluke, odnosno okolinske dozvole; – toku postupka uklju~uju}i informacije o: a) na~inu u~e{}a javnosti; b) vremenu i mjestu predvi|ene javne rasprave; c) organima uprave za dobijanje relevantne informacije i vr{enje uvida u dokumentaciju; d) organu uprave ili bilo kom drugom organu kome se mogu podnijeti primjedbe i pitanja, kao i rok za podno{enje primjedaba ili pitanja, f) okoli{u koje su relevantne za predlo`ene aktivnosti; – ~injenici da li predlo`ena aktivnost podlije`e entitetskom ili prekograni~nom postupku procjene uticaja na okoli{, – nacrtu odluke ili okolinske dozvole. Zainteresirana javnost bit }e obavije{tena o vremenu postupka izvo|enja dokaza i obavije{tena da se u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka mogu podnijeti dokazi i ~injenice koje su od uticaja na predlo`enu aktivnosti. Nadle`no ministarstvo zahtijevat }e od podnosioca zahtjeva da animira zainteresiranu javnost da u~estvuje u raspravama prije podno{enja zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole. ^lan 37. Informacije koje se daju na tra`enje Nadle`no ministarstvo }e, na zahtjev zainteresirane javnosti, u najkra}em mogu}em roku, omogu}iti besplatan uvid u sve informacije koje su relevantne za dono{enje odluka. Uvid se odnosi na: – opis lokacije, fizi~kih i tehni~kih karakteristika predlo`ene aktivnosti uklju~uju}i procjenu o~ekivanih rezidijuma/taloga i emisija; – opis zna~ajnih uticaja predlo`ene aktivnosti po okoli{; – opis mjera koje su predvi|ene za spre~avanje i/ili smanjenje tih uticaja uklju~uju}i emisije; – kratak netehni~ki rezime navedenih podataka; – prikaz osnovnih alternativnih rje{enja prou~enih od podnosioca zahtjeva; – osnovne izvje{taje i stru~na mi{ljenja koja su pripremili organi uprave. Zainteresirana javnost mo`e, u roku od 30 dana od dana uvida u informacije iz stava 2. ovog ~lana, u pisanoj formi podnijeti bilo kakve primjedbe, informacije, analize ili mi{ljenja koje smatra relevantnim za datu aktivnost. U slu~aju izuzetno Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1597 slo`enih pitanja, organ uprave mo`e na zahtjev zainteresirane javnosti produ`iti rok na 60 dana. Rezultati u~e{}a javnosti uzet }e se u obzir kod dono{enja odluke. U skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99) nadle`no ministarstvo obavijestit }e javnost o donesenoj odluci. ^lan 38. Pristup pravdi Podnosilac zahtjeva ~iji zahtjev za dobijanje informacija nije razmatran, neopravdano odbijen, da je na njega u potpunosti ili djelimi~no neadekvatno odgovoreno, ima pravo pokrenuti postupak preispitivanja odluke pred drugostepenim organom, u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. ^lan 39. Predstavnici zainteresirane javnosti koji su u~estvovali u prvostepenom postupku imaju pravo da ulo`e `albu protiv odluke ili dijela odluke. Predstavnici zainteresirane javnosti pored prava u~estvovanja u postupcima izdavanja dozvola i procjene uticaja na okoli{ imaju pravo, ukoliko se neko pona{a suprotno okolinskim principima iz okolinskih zakona, pokrenuti postupak za{tite svojih prava pred nadle`nim sudom. Nakon provo|enja postupka iz stava 2.ovog ~lana sud mo`e: – nalo`iti pravnim i fizi~kim licima da preduzmu sve neophodne sanacione mjere, uklju~uju}i obustavu odre|enih aktivnosti i/ ili pla}anje {teta; – obavezati pravna i fizi~ka lica da izvr{e uplatu naknade u Federalni fond za za{titu okoli{a, – nalo`iti privremene mjere. VII - NADLE@NOST ^lan 40. Federalno ministarstvo i kantonalna ministarstva, svako u okviru svoje nadle`nosti, nadle`ni su za: – za{titu okoli{a, spre~avanje i otklanjanje opasnosti i {teta po okoli{, obnovu i postepeno pobolj{anje stanja okoli{a; – utvr|ivanje prioritetnih zadaka za za{titu okoli{a; – uspostavljanje pravnih, ekonomskih i tehni~kih mjera u interesu za{tite okoli{a; – razvoj, o~uvanje i djelovanje sistema koji slu`i kao osnov za dobivanje i obradu podataka o mjerenjima, monitoringu, kontroli, procjeni stanja okoli{a, te davanje informacija o eventualnim uticajima na okoli{; – dono{enje finansijskih propisa u sferi za{tite okoli{a i – saradnja sa drugim entitetom. ^lan 41. Savjetodavno vije}e za okoli{ Savjetodavno vije}e za okoli{ (u daljem tekstu: Savjetodavno vije}e) osniva se radi pru`anja nau~ne i stru~ne podr{ke federalnom ministru i Vladi Federacije Bosne i Hecegovine (u daljem tekstu: Vlada FBiH) u oblasti okoli{a. Savjetodavno vije}e ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu, a ~ini ga 13 predstavnika zainteresiranih strana iz oblasti za{tite okoli{a. Deset ~lanova Savjetodavnog vije}a predla`u nadle`na kantonalna ministarstva za za{titu okoli{a iz organizacija i ustanova koje zastupaju stru~ne i ekonomske interese i nau~nih krugova. Jednog predstavnika predla`e predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Jednog predstavnika Udru`enja za za{titu okoli{a predla`e Regionalni centar za za{titu okoli{a-Ured za Bosnu i Hercegovinu na osnovu pisane saglasnosti najmanje pet nevladinih organizacija registriranih na podru~ju FBiH. ^lanove Savjetodavnog vije}a imenuje Vlada FBiH na period od 4 godine. Savjetodavno vije}e u~estvuje u ocjenjivanju strategijskih procjena okoli{a i nacrta koji slu`e kao osnova za Strategijsku procjenu okoli{a. Nadle`ni ministri dostavljaju Savjetodavnom vije}u planove iz oblasti okoli{a radi zauzimanja stavova i davanja mi{ljenja. Savjetodavno vije}e bira predsjedavaju}eg i kopredsjedavaju} eg iz reda ~lanova Savjetodavnog vije}a. Savjetodavno vije}e donosi pravila o svom radu. ^lan 42. Federalno ministarstvo: – analizira i ocjenjuje stanje okoli{a i aktivnosti za{tite okoli{a, kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite, kori{tenja i razvoja okoli{a; – uspostavlja i rukovodi sistemom informiranja o okoli{u u Federaciji BiH; – izdaje dozvole za kori{tenje okoli{a iz svoje nadle`nosti, u skladu sa odredbama ovog zakona i drugih propisa; – odre|uje okolinski klasifikacioni sistem supstanci, proizvoda i tehnologija i daje mi{ljenja za njihovu distribuciju i kori{tenje; – organizira poslove koji imaju za cilj spre~avanje ili smanjenje {tetnih posljedica po okoli{; – u~estvuje sa drugim nadle`nim organima u izradi programa i planova za kori{tenje prirodnih resursa, izradi i ostvarivanju posebnog plana i kvalifikacionog sistema; – rje{ava po `albama na rje{enja kantonalnih ministarstava donesenih na osnovu federalnog zakona i drugih federalnih propisa i vr{i druge poslove i zadatke za{tite okoli{a iz nadle`nosti Federacije BiH. ^lan 43. Kantonalno ministarstvo: – analizira i ocjenjuje stanje okoli{a i aktivnosti za{tite okoli{a, kao i iskustva ste~ena u oblasti za{tite, kori{tenja i razvoja okoli{a; – obavlja poslove i zadatke utvr|ene federalnim zakonom i drugim federalnim propisima; – uspostavlja i rukovodi sistemom informiranja o okoli{u u kantonu; – izdaje dozvole za kori{tenje okoli{a iz svoje nadle`nosti; – organizira poslove koji imaju za cilj spre~avanje ili smanjenje {tetnih posljedica po okoli{; – vr{i nadzor nad provo|enjem kantonalnih zakona i drugih kantonalnih propisa iz oblasti za{tite okoli{a. ^lan 44. U slu~aju da je izazvana {teta ili postoji opasnost od {tete po okoli{, nadle`ni tu`ilac ima pravo da kod nadle`nog suda ulo`i tu`bu kojom se zahtijeva zabrana ili ograni~enje aktivnosti i kompenzacija za {tetu koja je nastala kao rezultat te aktivnosti. VIII - PLANIRANJE ZA[TITE OKOLI[A ^lan 45. Sistem okolinskog planiranja Sistem okolinskog planiranja obuhvata dono{enje sljede}ih programskih dokumenata: – Me|uentitetski plan za{tite okoli{a; – Federalna strategija za{tite okoli{a i Akcioni plan za{tite okoli{a i – Kantonalni plan za{tite okoli{a. ^lan 46. Federalna strategija i Plan za{tite okoli{a uskla|uje se sa Me|uentitetskim planom za{tite okoli{a. Kantonalni planovi za{tite okoli{a uskla|uju se sa Federalnom srategijom i Akcionim planom za{tite okoli{a. Me|uentitetsko tijelo za okoli{ priprema prijedlog Me|uentitetskog plana za{tite okoli{a. Federalna strategija i planovi za{tite okoli{a su obavezuju}i dijelovi sistema okolinskog planiranja. Broj 33 - Strana 1598 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. Planiranje za{tite okoli{a uskla|uju se sa socijalnim i ekonomskim razvojnim programima, me|unarodnim programima razvoja i dokumentima prostornog ure|enja. Plan za{tite okoli{a donosi Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva. Plan za{tite okoli{a donosi se na period od najmanje pet godina. Federalno ministarstvo podnosi Vladi FBiH izvje{taj o provo|enju Plana svake dvije godine radi razmatranja, usvajanja i dostavljanja Parlamentu Federacije. ^lan 47. Elementi programskih dokumenata za{tite okoli{a Federalna strategija i planovi, pored ostalog, sadr`e: – obrazlo`enje o sada{njem stanju okoli{a ustanovljeno na osnovu nau~nih iskustava i informacija; – ciljeve koji se moraju ostvariti u planiranom periodu; – na~ela i smjernice za{tite okoli{a; – zadatke i du`nosti koje treba obaviti radi ostvarenja ciljeva, redoslijed planiranih aktivnosti i krajnji rok za implementaciju; – sredstva i metode za ostvarivanje postavljenih ciljeva sa nazna~enim planiranim izvorima finansiranja; – nazna~ena podru~ja u kojima su potrebni posebni instrumenti za{tite okoli{a, kao i sadr`aje takvih instrumenata. ^lan 48. Federalna strategija za{tite okoli{a Federalno ministarstvo priprema prijedlog Federalne strategije za{tite okoli{a. Sastavni dijelovi Federalne strategije za{tite okoli{a su i: – Federalna strategija za{tite voda, – Federalna strategija za{tite prirode, – Federalna strategija za{tite zraka, – Federalna strategija upravljanja otpadom. Prijedlog Federalne strategije za{tite okoli{a dostavlja se kantonalnim ministarstvima i Savjetodavnom vije}u radi davanja mi{ljenja i mora biti dostupan javnosti radi davanja sugestija i primjedaba. Prijedlog Federalne strategije za{tite okoli{a dostavlja se Me|uentitetskom tijelu za okoli{ i Vladi Republike Srpske radi davanja mi{ljenja. Primjedbe i sugestije na prijedlog Federalne strategije za{tite okoli{a dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana prijema prijedloga. Parlament Federacije donosi Federalnu strategiju za{tite okoli{a na period od najmanje deset godina. ^lan 49. Kantonalni plan za{tite okoli{a Kantoni su du`ni donijeti Kantonalni plan za{tite okoli{a uskla|en sa Federalnom strategijom za{tite okoli{a. Kantonalno ministarstvo priprema prijedlog Plana za{tite okoli{a. Prijedlog Kantonalnog plana za{tite okoli{a dostavlja se Federalnom ministarstvu, Savjetodavnom vije}u i susjednim kantonalnim ministarstvima radi davanja sugestija i primjedaba. Prijedlog Kantonalnog plana za{tite okoli{a mora biti dostupan javnosti radi davanja sugestija i primjedaba. Sugestije i primjedbe na prijedlog Kantonalnog plana za{tite okoli{a dostavljaju se u roku od tri mjeseca od dana prijema prijedloga. Skup{tina kantona donosi Kantonalni plan za{tite okoli{a na period od najmanje pet godina. Kantonalno ministarstvo podnosi izvje{taj o provo|enju Kantonalnog plana za{tite okoli{a skup{tini kantona svake druge godine. Skup{tina kantona mo`e donijeti propis kojim }e regulirati dono{enje op}inskih planova za{tite okoli{a i njihov sadr`aj. ^lan 50. Planovi i programi privrednih dru{tava u oblasti za{tite okoli{a Privredna dru{tva mogu izraditi programe za{tite okoli{a na dobrovoljnoj osnovi. Privredna dru{tva su du`na da izrade planove za{tite okoli{a ukoliko je to propisano posebnim zakonom. ^lan 51. Strategijska procjena okoli{a Organ nadle`an za poslove prostornog ure|enja kod izrade dokumenata prostornog ure|enja koji mogu imati negativan uticaj na okoli{ du`an je izraditi Strategijsku procjenu okoli{a (SEA). Prilikom izrade Strategijske procjene okoli{a uzimaju se u obzir komponente okoli{a, kvalitet okoli{a i uticaj na ljudsko zdravlje. Strategijska procjena okoli{a izra|uje se i kod dono{enja ekonomskih propisa koji mogu imati uticaja na okoli{ (propisi o carini, porezima, obavezama itd.). ^lan 52. Strategijska procjena okoli{a obuhvata naro~ito: – stepen do kojeg planirane mjere mogu uticati ili mogu pobolj{ati stanje okoli{a; – u slu~aju da se ne provedu planirane mjere kolika bi {teta nastala po okoli{, odnosno stanovni{tvo; – u kojoj mjeri postoje uvjeti za uvo|enje planiranih mjera; – kolike su mogu}nosti nadle`nih organa za provedbu planiranih mjera. Nacrti dokumenata prostornog ure|enja i Strategijska procjena okoli{a dostavlja se Savjetodavnom vije}u na razmatranje i davanje mi{ljenja. Strategijsku procjenu okoli{a donosi Vlada FBiH. IX - PROCJENA UTICAJA NA OKOLI[ (EIA) ^lan 53. Procjena uticaja na okoli{ obuhvata identifikaciju, opis, procjenu, direktan i indirektan uticaj projekta ili aktivnosti na: – ljude, biljni i `ivotinjski svijet; – zemlji{te, vodu, zrak, klimu i prostor; – materijalna dobra i kulturno naslije|e, – me|udjelovanje faktora navedenih u alinejama 1., 2. i 3. ovog stava. ^lan 54. Nadle`ni organ ne}e izdati urbanisti~ku saglasnost ili druge neophodne saglasnosti za projekte za koje je neophodna procjena uticaja na okoli{ ukoliko uz zahtjev nije dostavljena okolinska dozvola. ^lan 55. Nadle`nost u procjeni uticaja na okoli{ Nadle`no ministarstvo provodi postupak procjene uticaja na okoli{. U postupku procjene uticaja na okoli{ uklju~it }e se zainteresirani organi na kantonalnom i federalnom nivou. ^lan 56. Projekti podlo`ni procjeni uticaja na okoli{ Provedbenim propisom utvrdit }e se pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postoje}ih pogona i postrojenja za koje je obavezna procjena uticaja na okoli{, te pogoni i postrojenja ili znatne izmjene postoje}ih pogona i postrojenja za koje }e nadle`no ministarstvo odlu~iti da li je potrebna procjena uticaja na okoli{. Pod znatnom izmjenom pogona i postrojenja smatra se: – bilo kakva modifikacija pogona i postrojenja; Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1599 – rast vi{e od 25% u pove}anju proizvodnje, upotrebe energije, kori{tenja vode, kori{tenja prostora, emisija ili proizvodnje otpada; – rast vi{e od 25% u posljednjih deset godina u pove}anju proizvodnje, upotrebe energije, kori{tenja vode, kori{tenja prostora, emisija ili proizvodnje otpada. Za prekid rada i ru{enje pogona i postrojenja za koje je potrebna okolinska dozvola obavezno se vr{i procjena uticaja na okoli{. ^lan 57. Procjena uticaja na okoli{ mo`e se vr{iti u dvije faze: – prethodna procjena uticaja na okoli{ i – studija o uticaju na okoli{. ^lan 58. Prethodna procjena uticaja na okoli{ Zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na okoli{ podnosi se nadle`nom ministarstvu. Uz zahtjev se prila`e: – opis projekta sa informacijama o lokaciji, namjeni i veli~ini pogona i postrojenja; – opis mjera predvi|enih kako bi se sprije~ile, smanjile ili ukoliko je mogu}e sanirale zna~ajne nepovoljne posljedice; – podaci koji su potrebni za identificiranje i procjenu osnovnih uticaja na okoli{; – opis alternativnih rje{enja i izabrane alternative; – izvod iz planskog akta odnosnog podru~ja; – netehni~ki rezime. Nadle`no ministarstvo dostavlja zahtjev iz stava 1. ovog ~lana sa pripadaju}om dokumentacijom nadle`nim organima i zainteresiranim subjektima radi davanja sugestija i primjedaba. Rok za dostavljanje sugestija i primjedaba je trideset dana od dana prijema zahtjeva. O prethodnoj procjeni uticaja na okoli{ obavijestit }e se podnosilac zahtjeva i subjekti iz stava 3. ovog ~lana. ^lan 59. Studija o uticaju na okoli{ Nadle`no ministarstvo, na osnovu prethodne procjene uticaja na okoli{, donosi rje{enje o izradi Studije o uticaju na okoli{ u roku od trideset dana od dana isticanja roka za dostavljanje sugestija i primjedaba. U rje{enju iz stava 1. ovog ~lana nadle`no ministarstvo odre|uje: – sadr`aj Studije o uticaju na okoli{ uzimaju}i u obzir uputstva za procjenu uticaja na okoli{, – listu nosioca izrade Studije o uticaju na okoli{ i – naknadu za ocjenu Studije o uticaju na okoli{. Naknada za ocjenu Studije o uticaju na okoli{ obuhvata nadoknadu za rad pravnih i tehni~kih stru~njaka iz nadle`nog organa i sve ostale tro{kove koje mogu imati nadle`ni organi ili drugi u~esnici u postupku procjene uticaja na okoli{. Naknadu i ostale tro{kove iz stava 3.ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva. Provedbenim propisom uredit }e se uvjeti i kriteriji koje moraju ispunjavati nosioci izrade Studije o uticaju na okoli{ za obavljanje poslova izrade Studije o uticaju na okoli{, kao i visina nadoknade i tro{kova iz stava 3.ovog ~lana. ^lan 60. Podnosilac zahtjeva dostavlja Studiju o uticaju na okoli{ nadle`nom ministarstvu u roku od 30 dana od dana prijema Studije od nosioca izrade Studije. ^lan 61. Javna rasprava U postupku ocjene Studije o uticaju na okoli{ nadle`no ministarstvo obavje{tava i poziva javnost na raspravu o Studiji putem {tampe dostupne na podru~ju Federacije. Sugestije i primjedbe javnosti dostavljaju se nadle`nom ministarstvu u roku od 30 dana od dana javnog obavje{tavanja. ^lan 62. Nadle`no ministarstvo organizira javnu raspravu o projektu u prostoru koji je najbli`i lokaciji datog projekta o ~emu se javnost obavje{tava najmanje 15 dana prije rasprave. Nadle`no ministarstvo priprema zapisnik sa javne rasprave u roku od tri dana od dana odr`avanja javne rasprave. ^lan 63. Vjerovatno}a prekograni~nih uticaja na okoli{ Pravila koja se odnose na procjenu uticaja na okoli{ u kontekstu prekograni~nih uticaja primjenjuju se i kada: – postoji vjerovatno}a da }e projekt imati zna~ajan uticaj na okoli{ drugog entiteta, – postoji obaveza po me|unarodnim ugovorima, bilateralnim sporazumima ili iz drugih razloga. Kada nosilac izrade Studije o uticaju na okoli{ ima saznanja da }e projekt vjerovatno imati zna~ajan uticaj na okoli{ drugog entiteta, du`an je izraditi posebno poglavlje u Studiji o uticaju na okoli{ sa podacima o mogu}im uticajima na okoli{ drugog entiteta. Detalji o postupcima za projekte sa mogu}im me|uentitetskim uticajem mogu biti odre|eni sporazumom izme|u entiteta koji se zaklju~uje uz konsultiranje Me|uentitetskog tijela za okoli{. Kada nosilac izrade Studije uticaja na okoli{ ima saznanja da }e projekt vjerovatno imati zna~ajan uticaj na okoli{ druge dr`ave, du`an je izraditi posebno poglavlje u Studiji o uticaju na okoli{ sa podacima o mogu}im uticajima na okoli{ dr`ave. Federalno ministarstvo }e drugom entitetu/dr`avi iz st. 2. i 3. ovog ~lana dostaviti obavijest koja, izme|u ostalog, sadr`i: – opis projekta sa dostupnim podacima o mogu}em prekograni~nom uticaju, – informacije o odluci koja mo`e biti donesena, – period u kojem }e se dr`ava/entitet izjasniti da li `eli da u~estvuje u postupku procjene uticaja na okoli{. Ukoliko dr`ava/entitet iska`e svoju namjeru da u~estvuje u postupku procjene uticaja na okoli{ Federalno ministarstvo }e dostaviti datoj dr`avi/entitetu posebno poglavlje Studije o uticaju na okoli{ i relevantne podatke koji se ti~u datog postupka. Federalno ministarstvo omogu}uje u~e{}e predstavnika javnosti iz dr`ave/entiteta na koju projekt mo`e imati uticaja. Federalno ministarstvo obavit }e konsultacije sa predstavnicima dr`ave/entiteta na koju projekt mo`e imati uticaja. Ukoliko se sazna za informaciju o projektu koji se odvija u drugoj dr`avi/entitetu koji mo`e imati zna~ajne posljedice po okoli{ na teritoriji Federacije, Federalno ministarstvo preduzima aktivnosti s ciljem da nadle`ni organi i javnost u~estvuju u procjeni prekograni~nih uticaja na okoli{. Federalno ministarstvo dostavlja sugestije i primjedbe organa uprave i javnosti nadle`nim organima dr`ave/entiteta iz koje poti~u prekograni~ni uticaji na okoli{ i obavlja konsultacije sa predstavnicima dr`ave/entiteta iz koje poti~u uticaji na okoli{. Tro{kove za izradu posebnih poglavlja Studije o uticaju na okoli{ iz st. 2. i 4. ovog ~lana snosi podnosilac zahtjeva. ^lan 64. Odobravanje Studije o uticaju na okoli{ Nadle`no ministarstvo rje{enjem odobrava Studiju o uticaju na okoli{ u roku od 30 dana od zavr{etka postupka ocjene Studije o uticaju na okoli{. Studija o uticaju na okoli{ ne}e biti odobrena ukoliko: – se utvrdi da bi projekt mogao izazvati znatno zaga|ivanje okoli{a ili u znatnoj mjeri ugroziti okoli{, – projekt nije u skladu sa Me|uentitetskim programom za{tite okoli{a i Federalnom strategijom i Akcionim planom za{tite okoli{a i – projekt nije u skladu sa me|unarodnim obavezama dr`ave po pitanju za{tite okoli{a. Broj 33 - Strana 1600 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. Rje{enjem o odobravanju ili odbijanju Studije o uticaju na okoli{ dostavlja se podnosiocu zahtjeva i zainteresiranim subjektima iz ~lana 58. stav 3. ovog zakona. Dostavljanje rje{enja iz stava 3. ovog ~lana vr{i se u skladu sa odredbama Zakona o upravnom postupku. U slu~aju prekograni~nog uticaja Federalno ministarstvo }e proslijediti rje{enje drugom entitetu/dr`avi na koju projekt mo`e imati uticaj. ^lan 65. U~e{}e nadle`nog ministarstva u postupcima izdavanja dozvola Nadle`no ministarstvo u~estvuje u postupcima izdavanja urbanisti~kih saglasnosti. U postupcima iz stava 1. ovog ~lana nadle`no ministarstvo provjerava da li su se okolnosti u kojima je vo|en postupak procjene uticaja na okoli{ promijenile i da li su ispunjeni uvjeti utvr|eni u Studiji o uticaju na okoli{, odnosno u okolinskoj dozvoli. Postupci iz stava 1. ovog ~lanamoraju biti zavr{eni u roku od tri godine od dana dono{enja Studije o uticaju na okoli{. Po isteku navedenog roka Studija o uticaju na okoli{ ne mo`e biti osnov za izdavanje dozvola iz stava 1. ovog ~lana. Ukoliko rok za izdavanje dozvola nije prekora~en krivicom nosioca izrade Studije, va`enje Studije o uticaju na okoli{ produ`ava se za dvije godine, s tim da se po potrebi Studija a`urira. Ukoliko je rok za izdavanje dozvola prekora~en krivicom nadle`nog ministarstva tro{kove a`uriranja snosi ministarstvo. X - IZDAVANJE OKOLINSKIH DOZVOLA I SPRE^AVANJE NESRE]A VELIKIH RAZMJERA ^lan 66. Aktivnosti ili pogoni i postrojenja koja ugro`avaju ili mogu ugroziti okoli{ ili koja imaju ili mogu imati negativan uticaj na okoli{ bit }e podvrgnuta posebnom re`imu kontrole. Kontrola se provodi: – utvr|ivanjem da li su ispunjene posebne obaveze i uvjeti propisani za aktivnosti ili pogone i postrojenja; – utvr|ivanjem da li su ispunjeni uvjeti utvr|eni u okolinskoj dozvoli; – obavje{tavanjem nadle`nog ministarstva o stanju sigurnosti i planu spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera prije izgradnje ili po~etka rada pogona i postrojenja; – vo|enjem registra o zaga|enosti okoli{a; – redovnom inspekcijskom kontrolom i – nalaganjem sanacionih mjera za spre~avanje zaga- |enosti. ^lan 67. Osnovne obaveze operatora Pogoni i postrojenja moraju biti izgra|eni i funkcionirati tako da se: – ne ugro`ava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude koji `ive na podru~ju uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote, ili saobra}aja, ili od postrojenja; – preduzmu sve odgovaraju}e preventivne mjere tako da se sprije~i zaga|enje i da se ne prouzrokuje zna~ajnije zaga|enje; – izbjegava produkcija otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada koli~ina }e se svesti na najmanju mogu}u mjeru ili }e se vr{iti recikla`a ili ukoliko to nije tehni~ki ili ekonomski izvodljivo, otpad se odla`e a da se pri tom izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na okoli{; – energetski i prirodni resursi efikasno koriste; – preduzmu neophodne mjere za spre~avanje nesre}a i ograni~avanje njihovih posljedica i – preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zaga|enja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenje nalazi vratila u zadovoljavaju}e stanje. Zadovoljavaju}e stanje zna~i da su ispunjeni svi standardi kvaliteta okoli{a koji su relevantni za lokaciju postrojenja naro~ito oni koji se ti~u za{tite zemlji{ta i vode. Zahtjevi dati u stavu 1. ovog ~lana predstavljaju op}e obaveze operatora koje se trebaju ispuniti tokom izgradnje, rada i prestanka rada pogona i postrojenja. Ovi standardi se moraju primijeniti prilikom izdavanja okolinske dozvole. Za pogone i postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje okolinske dozvole nadle`ni organ }e kod izdavanja urbanisti~ke saglasnosti voditi ra~una o ispunjenju zahtjeva iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 68. Okolinska dozvola Okolinska dozvola ima za cilj visok nivo za{tite okoli{a. Provedbenim propisom utvrdit }e se pogoni i postrojenja koji mogu biti izgra|eni i pu{teni u rad samo ukoliko imaju okolinsku dozvolu izdatu u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o upravnom postupku. Ukoliko je posebnim propisima utvr|eno izdavanje drugih dozvola za pogone i postrojenja dozvole }e biti izdate zajedno/uskla|eno sa okolinskom dozvolom. Organi nadle`ni za izdavanje drugih dozvola uklju~uju se u postupak izdavanja okolinske dozvole. Okolinska dozvola pribavlja se i u slu~aju zna~ajne promjene u radu pogona i postrojenja. Nadle`no ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu na pet godina. ^lan 69. Zahtjev Zahtjev za izdavanje okolinske dozvole sadr`i: – ime i adresu operatora/investitora; – lokaciju pogona i postrojenja kao i opis: – pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehni~ki opis rada itd.); – osnovnih i pomo}nih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje; – izvora emisija iz pogona i postrojenja; – stanja lokacije pogona i postrojenja; – prirode i koli~ine predvi|enih emisija iz pogona i postrojenja u okoli{ (zrak, voda, tlo) kao i identifikacija zna~ajnih uticaja na okoli{; – predlo`enih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spre~avanje ili ukoliko to nije mogu}e, smanjenje emisija iz postrojenja; – mjera za spre~avanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje; – ostalih mjera radi uskla|ivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja; – mjera planiranih za monitoring emisija unutar podru~ja i/ili njihov uticaj; – predvi|enih alternativnih rje{enja; – kopiju zahtjeva za dobijanje drugih dozvola koje }e biti izdate zajedno sa okolinskom dozvolom i – netehni~ki rezime. Za pogone i postrojenja za koje je nadle`no ministarstvo utvrdilo potrebu izrade Studije o uticaju na okoli{ uz zahtjev za izdavanje okolinske dozvole umjesto podataka iz stava 1. ovog ~lana podnosi se Studija o uticaju na okoli{. Ukoliko na osnovu zahtjeva i prilo`enih dokaza za prethodnu procjenu uticaja na okoli{ nadle`no ministarstvo utvrdi da nije potrebna izrada Studije o uticaju na okoli{, zahtjev za prethodnu procjenu smatrat }e se zahtjevom za izdavanje okolinske dozvole. Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1601 ^lan 70. Prekograni~ni uticaji Ukoliko rad nekog pogona i postrojenja mo`e da izazove zna~ajne negativne posljedice na podru~ju druge dr`ave ili entiteta, ili ukoliko druga dr`ava ili entitet tako zahtijeva, zahtjev za izdavanje okolinske dozvole bit }e dostavljen drugom entitetu ili putem nadle`nog organa na dr`avnom nivou drugoj dr`avi. Ukoliko u postupku izdavanja dozvole koji se provodi u drugoj dr`avi ili entitetu, Federalno ministarstvo primi dokumentaciju koja ukazuje na to da pogon i postrojenje mo`e imati negativan uticaj na okoli{ na podru~ju Federacije, informirat }e stanovni{tvo koje `ivi na tom podru~ju i pru`iti im mogu}nost da daju svoj komentar. Gra|ani koji `ive na podru~ju drugog entiteta imaju ista prava da u~estvuju u ovom postupku u svojstvu stranke kao i gra|ani koji `ive na podru~ju gdje pogon i postrojenje treba da se gradi. Detaljne informacije u vezi sa prekograni~nim uticajima rada pogona i postrojenja na drugu dr`avu bit }e odre|ene u bilateralnim sporazumima. Detalji o postupcima vezanim za projekte koji }e imati me|uentitetske prekograni~ne uticaje mogu biti odre|eni sporazumima. Ovakvi sporazumi se donose uz konsultiranje Me|uentitetskog tijela za okoli{. ^lan 71. Izdavanje okolinske dozvole Nadle`no ministarstvo izdaje okolinsku dozvolu u roku od najdu`e 120 dana od dana podno{enja zahtjeva. U slu~ajevima gdje je potrebna procjena uticaja na okoli{ okolinska dozvola izdaje se u roku od 60 dana od dana dostavljanja Studije o uticaju na okoli{. Okolinska dozvola sadr`i: – grani~ne vrijednosti emisija za zaga|uju}e materije; – uvjete za za{titu zraka, tla, voda, biljnog i `ivotinjskog svijeta; – mjere za upravljanje otpadom koji proizvodi pogon i postrojenje; – mjere za minimizaciju prekograni~nog zaga|enja; – sistem samomonitoringa uz odre|ivanje metodologije i u~estalosti mjerenja i – mjere vezane za uvjete rada u vanrednim situacijama. Grani~ne vrijednosti emisija i ekvivalentni parametri i tehni~ke mjere zasnivaju se na najboljim raspolo`ivim tehnologijama uzimaju}i u obzir tehni~ke karakteristike pogona i postrojenja, njihov geografski polo`aj i ostale uvjete. Ukoliko su standardima kvaliteta predvi|eni stro`iji uvjeti od onih koji se posti`u primjenom najboljih raspolo`ivih tehnologija utvrdit }e se dodatne mjere neophodne za izdavanje okolinske dozvole (npr. ograni~enje radnih sati, manje zaga|uju}ih goriva itd.). ^lan 72. Postoje}i pogoni i postrojenja Pogoni i postrojenja utvr|eni provedbenim propisom iz ~lana 68. ovog zakona za koja su izdate dozvole prije stupanja na snagu ovog zakona, moraju pribaviti okolinsku dozvolu najkasnije do 2008. godine. Federalni i kantonalni ministar, svaki iz svoje nadle`nosti, utvrdit }e rokove za podno{enje zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole za pogone i postrojenja iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 73. Podaci koje dostavlja operator Operator pogona i postrojenja za koje je izdata okolinska dozvola i operator pogona i postrojenja za koje nije potrebna okolinska dozvola du`an je redovno obavje{tavati nadle`no ministarstvo o rezultatima monitoringa emisija, bez odlaganja prijaviti svaku vanrednu situaciju koja zna~ajno uti~e na okoli{, dostaviti sve podatke i infomacije potrebne da bi se ispunili zahtjevi propisani za izvje{tavanja na dr`avnom i me|udr`avnom nivou. ^lan 74. Ponovno razmatranje i izmjene dozvola Nadle`no ministarstvo razmatra i vr{i izmjenu okolinske dozvole ili ukoliko ona nije potrebna urbanisti~ke saglasnosti ukoliko je: – zaga|enje koje stvara pogon i postrojenje toliko zna~ajno da se moraju izmijeniti postoje}e grani~ne vrijednosti emisija; – do{lo do zna~ajnih promjena u najboljim raspolo`ivim tehnologijama koje omogu}uju zna~ajno smanjenje emisija bez ve}ih tro{kova ili – sigurnost odvijanja rada i aktivnosti zahtijeva kori{tenje drugih tehnologija. Nadle`no ministarstvo mo`e, na zahtjev zainteresiranih subjekata koji `ive na podru~ju na kojem rad pogona i postrojenja mo`e imati negativan uticaj i ugro`avati ili predstavljati opasnost za okoli{ i zdravlje, preispitati okolinsku dozvolu. Ukoliko bi izmjene pogona i postrojenja radi prilago|avanja zahtjevima iz oblasti za{tite okoli{a prouzrokovale korjenite promjene pogona i postrojenja, nadle`no ministarstvo nala`e operatoru da sa~ini plan prilago|avanja sa mjerama i rokovima za prilago|avanje pogona i postrojenja osnovnim obavezama utvr|enim ovim zakonom. ^lan 75. Spre~avanje i kontrola nesre}a ve}ih razmjera Operator pogona i postrojenja du`an je preduzeti preventivne mjere neophodne za spre~avanje nesre}a ve}ih razmjera i ograni~iti njihov uticaj na ljude i okoli{. Operator je du`an u bilo koje vrijeme prezentirati nadle`nom ministarstvu dokaz o preduzetim mjerama. ^lan 76. Informiranje o nesre}ama ve}ih razmjera Operator pogona i postrojenja du`an je obavijestiti nadle`no ministarstvo o nesre}i ve}ih razmjera i ~im budu dostupni dostaviti podatke o: – okolnostima nesre}e; – opasnim supstancama koje su prisutne; – procjeni uticaja nesre}e na ljude i okoli{, – hitnim mjerama koje su preduzete. Operator je du`an obavijestiti nadle`no ministarstvo o preduzetim mjerama za ubla`avanje posljedica nesre}e i spre~avanje pojave novih nesre}a. Ukoliko daljnja istraga otkrije dodatne ~injenice operator ih je du`an dostaviti nadle`nom ministarstvu. ^lan 77. Plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera Operator je du`an da izradi Plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera kojim se posti`e visoki nivo za{tite ljudi i okoli{a putem odgovaraju}ih sredstava, struktura i sistema upravljanja, organizacije i kadrova, identifikacije i procjene opasnosti, kontrole rada, planiranja interventnih mjera i provo|enja monitoringa. Operator je du`an da izvr{i procjenu stanja sigurnosti za nove pogone i postrojenja u roku od najmanje tri mjeseca prije po~etka gradnje ili pu{tanja u rad pogona i postrojenja. ^lan 78. Izvje{taj o stanju sigurnosti Za pogone i postrojenja u kojima su opasne supstance prisutne u koli~inama navedenim u provedbenom propisu, operator je du`an da izradi Izvje{taj o stanju sigurnosti iz kojeg se vidi da su: – plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera i sistem sigurnosnog upravljanja za njeno provo|enje po~eli da se provode; Broj 33 - Strana 1602 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. – rizici od pojave ve}ih nesre}a identificirani i da su preduzete neophodne mjere za identificiranje takvih nesre}a i ograni~avanje njihovih posljedica; – odgovaraju}a sigurnost i pouzdanost uklju~ene u projektiranje, gradnju, funkcioniranje i odr`avanje pogona i postrojenja i – napravljeni unutra{nji planovi intervencija koji pru`aju informacije za dono{enje Spoljnog plana. Izvje{taj iz stava 1. ovog ~lana mora da sadr`i dovoljno informacija kako bi nadle`no ministarstvo moglo odrediti lokacije za nove aktivnosti u blizini postoje}ih pogona i postrojenja i revidiranu listu opasnih supstanci prisutnih u datom pogonu i postrojenju. Operator vr{i reviziju Izve{taja o stanju sigurnosti najmanje svakih pet godina. Na zahtjev nadle`nog ministarstva ili samoinicijativno, operator vr{i izmjenu Izvje{taja o stanju sigurnosti sa obrazla`enjem za novonastalo ~injeni~no stanje i nove tehnologije vezano za pitanja sigurnosti. Izvje{taj o stanju sigurnosti za postoje}e pogone i postrojenja dostavlja se nadle`nom ministarstvu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Izvje{taj o stanju sigurnosti pogona i postrojenja mora biti dostupan javnosti. ^lan 79. Promjene u radu postrojenja U slu~aju promjena u radu pogona i postrojenja ili koli~ini opasnih supstanci koje mogu da rezultiraju pojavom nesre}a ve}ih razmjera operator je du`an da preispita i, ukoliko je to neophodno, promijeni Plan spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera ili Izvje{taj o stanju sigurnosti. ^lan 80. Informacija o sigurnosnim mjerama Operator je du`an da dostavi informacije o sigurnosnim mjerama Federalnom ministarstvu, pravnim i fizi~kim licima na koja mo`e da uti~e nesre}a ve}ih razmjera a prouzrokuje je pogon i postrojenje, kao i o adekvatnom pona{anju u slu~aju nesre}e. Informacija }e biti ponovo razmotrena svake tre}e godine ili, ukoliko je to neophodno, ponovljena i revidirana u slu~aju promjena u radu postrojenja najmanje svake pete godine. Informacija mora biti dostupna javnosti. ^lan 81. Na osnovu podnesene informacije nadle`no ministarstvo vodi evidenciju i revidira registar pogona i postrojenja i registar prijavljenih nesre}a ve}ih razmjera. Nadle`no ministarstvo }e zabraniti upotrebu ili pu{tanje u rad pogona i postrojenja ili dijelova pogona i postrojenja ukoliko postoje ozbiljni nedostaci kod mjera koje operator preduzima za spre~avanje ili ubla`avanje nesre}a ili ukoliko operator nije dostavio informaciju o stanju sigurnosti ili neku drugu tra`enu informaciju u navedenom roku. ^lan 82. Domino-efekat Na osnovu informacije o stanju sigurnosti nadle`no ministarstvo je du`no da identificira pogone i postrojenja ili grupe pogona i postrojenja kod kojih vjerovatno}a ili mogu}nost pojave posljedica prozrokovanih nesre}om ve}ih razmjera mogu biti pove}ane zbog lokacije ili blizine takvih pogona i postrojenja i da izvr{i identifikaciju supstanci (Domino-efekat). Nadle`no ministarstvo du`no je da osigura razmjenu informacija o identifikaciji pogona i postrojenja {to }e omogu}iti operatorima ovih pogona i postrojenja da uzmu u obzir prirodu i ukupni rizik nastao zbog pojave nesre}a ve}ih razmjera prilikom izrade Plana spre~avanja ve}ih nesre}a, upravljanja sistemima sigurnosti, izrade Izvje{taja o stanju sigurnosti i unutra{njih planova intervencija u vanrednim situacijama. Operatori pogona i postrojenja iz stava 1. ovog ~lana du`ni su da sara|uju na informiranju javnosti i dostavljanju informacija nadle`nom ministarstvu radi pripreme spoljnih planova intervencije. ^lan 83. Unutra{nji i spoljnji planovi intervencije Operator je du`an da izradi Unutra{nji plan intervencije koji sadr`i mjere koje }e se preduzeti u slu~aju nesre}e ve}ih razmjera i dostaviti ga organu nadle`nom za upravljanje u vanrednim situacijama radi izrade spoljnjih planova intervencije za mjere koje }e se preduzeti izvan pogona i postrojenja. Cilj izrade planova intervencije je da se: – kontroliraju nesre}e tako da se njihove posljedice svedu na najmanju mogu}u mjeru i da se ograni~i {tetan uticaj po ljude, okoli{ i imovinu; – primjenjuju mjere koje su neophodne za za{titu ljudi i okoli{a od uticaja nesre}a ve}ih razmjera; – prenesu neophodne informacije javnosti i nadle`nim slu`bama i organima koje se nalaze u datom podru~ju i – omogu}i revitalizacija i ~i{}enje okoli{a nakon nesre}a ve}ih razmjera. Unutra{nji i spoljnji planovi intervencija moraju biti primijenjeni bez odlaganja u slu~aju nesre}a ve}ih razmjera ili u slu~aju pojave nekontroliranog incidenta koji bi mogao dovesti do nesre}e ve}ih razmjera. Planovi moraju biti razmotreni, provjereni i, ukoliko je neophodno, promijenjeni i revidirani od operatora ili nadle`nog ministarstva u vremenskim intervalima ne du`im od tri godine, uzimaju}i u obzir promjene do kojih je do{lo u radu pogona i postrojenja, u planovima intervencije ili u novim tehnolo{kim saznanjima. ^lan 84. Ciljevi spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera i ograni~avanja njihovih posljedica uzimaju se u obzir pri izradi dokumenata prostornog ure|enja i dono{enju odluka, u skladu sa Zakonom o prostornom ure|enju, posebno prilikom odre|ivanja lokacija za nove pogone i postrojenja, promjena nastalih na postoje}im pogonima i postrojenjima i novih gra|evina (kao {to su saobra}ajnice, javna mesta i stambena podru~ja) u blizini stambenih podru~ja. Kod izrade unutra{njih i spoljnih planova mora se voditi ra~una o udaljenosti izme|u pogona i postrojenja i stambenih podru~ja, javnih mjesta i podru~ja posebne prirodne osjetljivosti ili interesa. Kod postoje}ih pogona i postrojenja vlasnik i nadle`ni organ moraju da vode ra~una o potrebi primjene dodatnih tehni~kih mjera kako se ne bi pove}ao rizik po ljude ili okoli{. ^lan 85. Nadle`na ministarstva Za pogone i postrojenja za koja je potrebna okolinska dozvola ili za pogone i postrojenja kod kojih postoji opasnosti od nesre}a ve}ih razmjera nadle`ni su: – Federalno ministarstvo za velike i srednje pogone i postrojenja iznad pragova koji su utvr|eni u provedbenom propisu i za pogone i postrojenja koja su navedena u provedbenom propisu za koje postoji opasnost nesre}a ve}ih razmjera , – kantonalno ministarstvo za manje pogone i postrojenja ispod pragova utvr|enih u provedbenom propisu, odnosno koji nisu navedeni u provedbenom propisu i veoma male pogone i postrojenja ~ije emisije ne prelaze uobi~ajene emisije doma}instva i za koje nije potrebna okolinska dozvola. Federalno ministarstvo }e provedbenim propisima definirati sadr`aj Izvje{taja o stanju sigurnosti, sadr`aj Informacije o sigurnosnim mjerama i sadr`aj unutra{njih i spoljnjih planova intervencije. XI - USPOSTAVA STANDARDA KVALITETA OKOLI[A ^lan 86. Federalni ministar provedbenim propisima utvr|uje: Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1603 – dodatne zahtjeve koji se ti~u dokumenata koji se podnose tokom postupka izdavanja okolinska dozvole; – specifikacije zahtjeva okolinske i druge vrste dozvola; – specifikaciju najboljih raspolo`ivih tehnologija za odre|ene vrste postrojenja, posebno putem odre|ivanja grani~nih vrijednosti emisija i drugih tehni~kih parametara i mjera; – ostale standarde i uvjete za postrojenja i djelatnosti; – mjerenja i podno{enje izvje{taja o emisijama, relevantne metode, dokumentaciju i preno{enje podataka nadle`nim organima; – kriterijume za kvalifikacije stru~njaka koji pripremaju dokumente i provode samomonitoring; – dodatne odredbe za spre~avanje nesre}a ve}ih razmjera i – standarde kvaliteta okoli{a. Propisi iz stava 1. ovog ~lana donose se na osnovu preporuka Me|uentitetskog tijela za okoli{ ili standarda koje donosi Institut za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine. ^lan 87. Standardi kvaliteta okoli{a Federalni ministar utvr|uje standarde kvaliteta okoli{a za vrste pogona i postrojenja ili aktivnosti u skladu sa najboljim raspolo`ivim tehnologijama i savremenim nau~nim dostignu} ima kako bi se negativni uticaji pogona i postrojenja ili aktivnosti na okoli{ sprije~ili ili sveli na najmanjumogu}u mjeru a posebno: – uspostavljanjem grani~nih vrijednosti emisija za zaga- |uju}e materije, – odre|ivanjem tehnolo{kih i operativnih zahtjeva za pogone i postrojenja i – odre|ivanjem zahtjeva za mjerenja, monitoring i podno{enje izvje{taja. Standardi se primjenjuju i na postoje}e pogone i postrojenja. Provedbenim propisima iz stava 1. ovog ~lana utvr|uju se rokovi za prilago|avanje i opremanje postoje}ih pogona i postrojenja, uzimaju}i u obzir potencijal zaga|ivanja i tehnologije kojima raspola`e postoje}i pogon i postrojenje i mogu}nost kori{tenja shema za smanjivanje zaga|enja za pogon i postrojenje. ^lan 88. Federalni ministar pri izradi propisa iz ~lana 87. stav 1. ovog zakona vr{i konsultacije sa nadle`nim organima na federalnom i kantonalnom nivou, nau~nim radnicima, drugim interesnim grupacijama, uzimaju}i u obzir me|unarodne standarde i standarde i publikacije Evropske unije, uporedne standarde drugih zemalja i nau~ne publikacije. Federalni ministar razmatra sugestije i primjedbe subjekata iz stava 1. ovog ~lana i uzma ih u obzir prilikom izrade kona~ne verzije propisa. ^lan 89. Obaveze operatora Operator je du`an da provodi samomonitoring emisija i uticaja koje pogon i postrojenje izazivaju. Operator je du`an da osigura provjeru uskla|enosti rada pogona i postrojenja sa zakonskim zahtjevima koju provode stru~ne institucije svake tri godine, ukoliko nije druga~ije odre|eno okolinskom dozvolom ili posebnim propisom. Nedostaci utvr|eni prilikom provjere pogona i postrojenja moraju se odmah sanirati. Nadle`nom ministarstvu podnosi se izvje{taj o provjeri i sanacionim mjerama koje se preduzimaju u slu~aju utvr|enih nedostataka. Operator je du`an da osigura adekvatno odr`avanje pogona i redovnu kontrolu rada tehni~kih ure|aja. U slu~aju nesre}a koje vode prekora~enju grani~nih vrijednosti emisija operator je du`an odmah preduzeti sanacione mjere u cilju ponovnog uspostavljanja uskla|enosti sa propisima. Ukoliko nesre}a mo`e da prouzrokuje ozbiljnu prijetnju po ljudsko zdravlje ili okoli{ operator je du`an da smanji ili privremeno obustavi rad postrojenja. XII - NADZOR ^lan 90. Nadzor nad provo|enjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega vr{i Federalno ministarstvo. Inspekcioni nadzor vr{e Federalno i kantonalno ministarstvo, svako u okviru svojih nadle`nosti putem inspektora za{tite okoli{a. Za inspektora za{tite okoli{a mo`e se postaviti lice sa visokom stru~nom spremom, polo`enim stru~nim ispitom i najmanje pet godina iskustva na tim ili sli~nim poslovima. Nadle`no ministarstvo po slu`benoj du`nosti ili po zahtjevu zainteresiranog lica vr{i kontrolu da li operator postupa po zahtjevima iz okolinske dozvole, zakona ili provedbenog propisa. Nadle`no ministarstvo donosi godi{nji/polugodi{nji program inspekcije kojim se uspostavlja sistematski okvir za inspekcije i monitoring, odre|uju prioriteti za odre|ene vrste pogona i postrojenja i podru~ja prema postoje}im problemima iz oblasti za{tite okoli{a. Inspektor za{tite okoli{a ima pravo pristupa svim prostorijama, radnim podru~jima i postrojenjima radi provo|enja inspekcije na licu mjesta i mo`e provjeravati sve dokumente, podatke, ure|aje i materijale koji se nalaze u pogonu i postrojenju, uzimati uzorke i provesti mjerenja. Operator i osoblje zaposleno u postrojenju moraju omogu}iti i pomo}i inspektoru tako {to }e osigurati sve neophodne informacije, podatke i dokumente. Inspektor za{tite okoli{a sa~injava zapisnik o izvr{enoj inspekciji koji obuhvata: – ime operatora i lokaciju, – datum i trajanje inspekcije, – opis izvr{ene inspekcije i svih relevantnih nalaza, posebno tehni~kih podataka i uzoraka i – utvr|eno kr{enje propisa i razloge i obrazlo`enja operatora/osoblja. Zapisnik se dostavlja operatoru i javnosti ukoliko to zahtijeva. ^lan 91. Nadle`no ministarstvo je du`no da uspostavi inspekciju i sistem kontrole za pogone i postrojenja koja koriste opasne supstance, uklju~uju}i i skladi{tenje opasnih supstanci radi kontrole upravljanja sigurnosnim sistemom i provedbom Plana spre~avanja nesre}a ve}ih razmjera. Nadle`no ministarstvo du`no je da izradi program kontrole koji predvi|a bar jednu godi{nju kontrolu na licu mjesta za postrojenja iz provedbenih propisa. Ukoliko postrojenje mora da pro|e postupak procjene uticaja na okoli{, rad organa za procjenu uticaja bit }e uskla|en sa radom inspektora za{tite okoli{a. ^an 92. Inspektor za{tite okoli{a nakon izvr{enog inspekcijskog pregleda donosi rje{enje kojim nala`e: – rok za otklanjanje nepravilnosti, – provo|enje neophodnih mjera, uklju~uju}i zatvaranje pogona i postrojenja ukoliko nepravilnosti nisu otklonjene u ostavljenom roku i – preduzimanje sanacionih mjera. U slu~aju ponovljenog kr{enja propisa ili u slu~aju ozbiljne opasnosti po ljudsko zdravlje i okoli{ koja se ne mo`e rije{iti drugim mjerama, inspektor za{tite okoli{a }e zatra`iti od nadle`nog ministarstva da poni{ti izdatu okolinsku dozvolu. XIII - DOBROVOLJNI PRISTUP ^lan 93. Sistem eko-ozna~avanja Sistem dodjele eko-oznaka uspostavlja se radi promoviranja izrade, proizvodnje, marketinga i upotrebe proizvoda sa Broj 33 - Strana 1604 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. smanjenim uticajem na okoli{ u odnosu na ukupan period trajanja tog proizvoda, te radi bolje informiranosti potro{a~a o uticaju proizvoda na okoli{. Eko-oznaka dodjeljuje se proizvodima i uslugama. Eko-oznaka je amblem koji se utvr|uje provedbenim propisima. Uticaji na okoli{ utvr|uju se na osnovu ispitivanja me|usobnog djelovanja proizvoda sa okoli{em, uklju~uju}i kori{tenje energije i prirodnih resursa u odnosu na ukupan `ivotni ciklus proizvoda. Sistem dodjele eko-oznaka mora biti u skladu sa postoje}im i novonastalim zdravstvenim, sigurnosnim i okolinskim zahtjevima. Sistem dodjele eko-oznaka vr{i se na na~in koji omogu}ava dobrovoljno u~e{}e pravnih i fizi~kih lica ~iji proizvodi i usluge zadovoljavaju zahtjeve ovog sistema u skladu sa odredbama ovog zakona i provedbenih propisa. ^lan 94. Eko-oznaka se mo`e dodijeliti proizvodima dostupnim u Federaciji, koji su u skladu sa osnovnim okolinskim zahtjevima i kriterijima eko-oznaka uspostavljenih prema grupi proizvoda. Pod grupom proizvoda podrazumijeva se bilo koja vrsta proizvoda ili usluga sa sli~nim namjenama koji se kao takvi izjedna~avaju u smislu upotrebe i zapa`anja od potro{a~a. Da bi bila uvr{tena u ovu vrstu ozna~avanja grupa proizvoda mora ispunjavati sljede}e uvjete: – da je zastupljena u znatnoj mjeri u prodaji i prometu na tr`i{tu; – da uklju~uje, u toku jedne ili vi{e faza ukupnog `ivotnog ciklusa proizvoda, va`an uticaj na okoli{ na globalnom ili regionalnom planu; – da predstavlja veliku mogu}nost uticaja na okoli{ u smislu pobolj{anja okoli{a putem izbora potro{a~a i bude podsticaj proizvo|a~ima, ili onima koji pru`aju usluge da izna|u konkurentne prednosti nude}i proizvode koji odgovaraju sistemu eko-oznaka i – da se znatan dio prodajne koli~ine proizvoda te grupe nalazi u prodaji za kona~nu potro{nju i upotrebu. Eko-oznake se ne mogu stavljati na supstance ili preparate koji su ozna~eni kao veoma toksi~ni i opasni po okoli{ ili koji su karcinogeni, toksi~ni za reprodukciju ili su mutageni, niti na proizvode koji se izra|uje u procesima za koje postoji vjerovatno}a da su izrazito opasni po ljudsko zdravlje ili okoli{ ili da njihova uobi~ajena primjena mo`e biti opasna za potro{a~a. Dodjela eko-oznaka za hranu, pi}e, farmaceutske ili medicinske ure|aje uredit }e se provedbenim propisom. ^lan 95. Federalno ministarstvo, u skladu sa provedbenim propisima, upravlja sistemom eko-oznaka od izbora grupa proizvoda i njihovog ekolo{kog kriterija do dodjele eko-oznake i zaklju~ivanja ugovora koji se odnosi na uvjete za upotrebu oznake. Izbor grupa proizvoda i ekolo{ki kriterij tih grupa uspostavlja se nakon konsultacija sa predstavnicima interesnih grupa iz oblasti industrije, trgovine, potro{a~kih organizacija i organizacija za pitanje okoli{a. Interesne grupe same biraju svoje predstavnike ovisno od grupe proizvoda o kojima se radi. Federalni ministar utvr|uje pravila postupaka provedbenim propisom. ^lan 96. Eko-oznaka se dodjeljuje na osnovu dobrovoljnih zahtjeva podnesenih od proizvo|a~a, uvoznika, snabdjeva~a uslugama, trgovaca, maloprodajnih trgovaca. Odluku o dodjeli eko-oznake donosi Federalno ministarstvo nakon provjere da li su ispo{tovani zahtjevi ekolo{kog kriterija za te grupe proizvoda. Eko-oznaka se dodjeljuje na period od tri godine. Federalno ministarstvo zaklju~uje ugovor sa podnosiocem zahtjeva za eko-oznaku kojim se utvr|uju uvjeti kori{tenja oznake i povla~enje ovla{tenja za kori{tenje oznake. Tro{kovi obrade zahtjeva i takse za kori{tenje oznake ure|uju se provedbenim propisom iz ~lana 95. stav 3. ovog zakona. Eko-oznaka se ne mo`e koristiti, niti se mo`e pozivati na eko-oznaku pri reklamiranju dok se ne izvr{i dodjela oznake, a nakon dodjele se mo`e koristiti samo za onu vrstu proizvoda za koju je dodijeljena. ^lan 97. Sistem okolinskog upravljanja Sistem okolinskog upravljanja je sastavni dio ukupnog sistema bilo koje organizacije (na primjer: preduze}a, instituta za istra`ivanje ili za obrazovanje, administrativne organizacije itd.) i obuhvata organizacijsku strukturu, odgovornosti, prakse, postupke, procese i resurse za utvr|ivanje provedbe sistema za{tite okoli{a. Glavni ciljevi sistema iz stava 1. ovog ~lana su da se izvr{i procjena i unapre|ivanje operativnih aktivnosti u okviru za{tite okoli{a, pru`anje odgovaraju}ih informacija javnosti i stalno unapre|ivanje operativnih aktivnosti u okviru za{tite okoli{a. Osnovni elementi sistema okolinskog upravljanja su: – uspostavljanje i provedba politike za{tite okoli{a, programa i sistema upravljanja od organizacija; – sistemati~ne, objektivne i periodi~ne procjene djelovanja elemenata iz alineje 1. ovog stava i – informiranje o stalnom unapre|ivanju u oblasti za{tite okoli{a. ^lan 98. Sistem okolinskog upravljanja i audit, registar koji obuhvata uvjete u~e{}a u tom sistemu i postupak za evidentiranje u registru ure|uju se posebnim propisom. Organizacije koje ispunjavaju uvjete za uklju~ivanje u sistem okolinskog upravljanja moraju se registrirati. Registraciju organizacije, na osnovu propisane okolinske izjave, vr{i nadle`ni organ. Da bi se mogla registrirati organizacija, preduze}e mora ispunjavati sljede}e uvjete: – usvojiti mjere za{tite okoli{a koje, osim {tomoraju biti u skladu sa odre|enim zakonskim uvjetima koji se odnose na pitanja okoli{a, moraju obuhvatati obaveze koje imaju za cilj stalno unapre|ivanje u oblasti za{tite okoli{a u smislu smanjivanja {tetnog uticaja na okoli{ do nivoa koji odgovara ekonomski izvodljivoj primjeni odgovaraju}ih najboljih raspolo`ivih tehnologija; – vr{iti okolinske preglede; – uvesti program za{tite okoli{a i sistem okolinskog upravljanja primjenjljiv za sve aktivnosti na tom mjestu. Program za{tite okoli{a ima za cilj ostvarivanje obaveza sadr`anih u mjerama za{tite i pobolj{anja okoli{a i unapre|ivanje rada; – provoditi audit i doprinositi auditu u pogledu za{tite okoli{a; – uspostaviti ciljeve na najvi{em nivou odgovaraju}eg sistema upravljanja koji su usmjereni na stalno unapre|ivanje rada u oblasti za{tite okoli{a, u smislu odre|ivanja audita i revidirati programe za za{titu okoli{a kako bi se omogu}ilo ostvarivanje ciljeva; – pripremiti okolinsku izjavu koja se objavljuje javno; – imati sistemske mjere za{tite okoli{a, program, sistem upravljanja, izvr{iti pregled ili postupak kontrole i okolinske izjave ili provjeriti da li okolinska izjava odgovara zahtjevima nezavisnih verifikatora; – dostaviti va`e}u okolinsku izjavu nadle`nom organu. ^lan 99. Dobrovoljni sporazumi Zaklju~ivanje dobrovoljnih sporazuma izme|u organa koji zastupaju odre|ene interese, grupa potencijalnih zaga|iva~a ili pojedina~nih zaga|iva~a i nadle`nih organa ure|uje se posebnim Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1605 propisima kako bi se zadovoljili okolinski zahtjevi na okolinski prihvatljiv i ekonomski efikasan na~in. ^lan 100. Da bi se zaklju~io dobrovoljni sporazum potrebno je da se: – uspostavi proces konsultacija u kojem bi zainteresirane strane mogle dati svoje sugestije o nacrtu sporazuma; – zaklju~i ugovor koji je obavezuju}i i mo`e obuhvatiti sankcije koje su primjenjive u slu~aju nepo{tivanja ugovora; – konkretni ciljevi ugovora izraze broj~anim vrijednostima; – uspostave prijelazni ciljevi i definira rok radi postizanja postepenog pristupa i – definira monitoring. Sporazum se objavljuje u "Slu`benim novinama Federacije BiH". XIV - FINANSIRANJE ZA[TITE OKOLI[A ^lan 101. Fondovi za za{titu okoli{a Federalni fond za za{titu okoli{a i kantonalni fondovi za za{titu okoli{a osnivat }e se zakonom s ciljem unapre|ivanja razvoja ekonomske strukture koja je povoljna po okoli{; spre~avanja {tete po okoli{; otklanjanja nastale {tete u okoli{u; o~uvanja za{ti}enih prirodnih podru~ja; motiviranja i unapre|ivanja najbolje raspolo`ive tehnologije i alternativa; unapre|ivanja ekolo{ke svijesti javnosti i istra`ivanja okoli{a. ^lan 102. Sredstva Federalnog fonda za za{titu okoli{a ~ine: – sredstva iz bud`eta Federacije; – donacije, zajmovi i krediti, – naknade za obavljanje djelatnosti kori{tenjem resursa i – finansijski instrumenti koji obuhvataju naknade utvr|ene odredbama od ~l. 103. do 109. ovog zakona. Propisom iz ~lana 101. ovog zakona utvrdit }e se visina i na~in obra~una i raspodjele sredstava iz stava 1.ovog ~lana. XV - ODGOVORNOST ZA [TETU U OKOLI[U ^lan 103. Radi spre~avanja nano{enja {tete okoli{u i osiguranja adekvatne naknade, ovim zakonom ure|uje se odgovornost za aktivnosti opasne po okoli{, sanacija {tete nanesene okoli{u, teret dokazivanja, pristup informacijama o odgovornim licima, pravila za davanje prava nevladinim organizacijama i du`nost odgovornih lica da nadoknade {tetu. ^lan 104. Odgovornost za aktivnosti opasne po okoli{ Operator koji obavlja aktivnost opasnu po okoli{ odgovoran je za {tetu nanesenu tom aktivno{}u ljudima, imovini i okoli{u, bez obzira na krivicu. Aktivnosti opasne po okoli{ su one koje predstavljaju zna~ajan rizik za ljude, imovinu ili okoli{ i to: – upravljanje lokacijama opasnim po okoli{, – osloba|anje geneti~ki modificiranih organizama i – osloba|anje mikroorganizama. Lokacije predstavljaju opasnost po okoli{ zbog na~ina na koji se njima upravlja ili zbog materijala koji se u njima koriste kao {to su: rudnici, nalazi{ta mineralnih ulja ili rafinerije, postrojenja za snabdijevanje plinom i taljenje, termolektrane, koksne pe}i, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i minerala, hemijska postrojenja, postrojenja za tretman, spaljivanje i skladi{tenje otpada, postrojenja za tretman otpadnih voda, klaonice, bojadisaonice i ko`are, postrojenja za proizvodnju paprira, brane, gasovodi ili naftovodi. Organizmi su bilo koje biolo{ke jedinke sposobne za reprodukciju ili preno{enje geneti~kog materijala. Mikroorganizmi su bilo koje mikrobiolo{ke jedinke, }elijske ili bez}elijske, sposobne za replikaciju ili preno{enje geneti~kog materijala. Ukoliko vi{e operatora zajedno obavlja opasnu aktivnost odgovornost snose zajedni~ki. Za lokacije na kojima je rad prestao odgovornost snosi posljednji operator. ^lan 105. Izuzeci od odgovornosti Operator nije odgovoran za {tetu uzrokovanu: – ratom ili nekom posebnom prirodnom pojavom, – od tre}eg lica ~ija je namjera bila nano{enje {tete ili – zbog posebnih naredbi i mjera nadle`nih organa koje su direktno prouzrokovale {tetu. Operator se osloba|a odgovornosti za {tetu ukoliko doka`e da je primijenio odgovaraju}e mjere za{tite koje su okolnosti zahtijevale kako bi sprije~io ili ubla`io {tetu. ^lan 106. Pretpostavka uzro~nosti Ukoliko aktivnost opasna po okoli{ mo`e zbog specifi~nih okolnosti slu~aja prouzrokovati {tetu smatrat }e se da je {teta nastala tom aktivno{}u. Aktivnost koja uzrokuje {tetu procijenjuje se na osnovu na~ina rada, kori{tenih postrojenja, vrste i koncentracije materija koje se upotrebljavaju ili nastaju tom aktivno{}u, geneti~ki modificiranih organizama ili mikroorganizama, meteorolo{kih uvjeta, kao i vremena i mjesta nastanka {tete. Pretpostavka uzro~nosti odbacuje se ukoliko operator doka`e da nije prouzrokovao {tetu ili ukoliko doka`e da je vjerovatnije da je {tetu prouzrokovao drugi operator ili neka druga okolnost. ^lan 107. Pravo na informiranje Svako ko tvrdi da je pretrpio {tetu aktivno{}u opasnom po okoli{ mo`e u bilo koje vrijeme zahtijevati podatke od operatora o okolnostima koje su od uticaja na dokazivanje da je data aktivnost prouzrokovala {tetu. Operator protiv kojeg je podnesena tu`ba za naknadu {tete ima pravo na informacije od drugog operatora u skladu sa stavom 1. ovog ~lana. ^lan 108. Finansijske garancije Operator koji obavlja djelatnost opasnu po okoli{ du`an je putem osiguranja ili na neki drugi na~in osigurati sredstva za naknadu eventualne {tete. ^lan 109. [teta nanesena okoli{u Ukoliko opasna aktivnost nanosi {tetu okoli{u operator je du`an nadoknaditi tro{kove procjene {tete i tro{kove mjera za vra}anje u prija{nje stanje. Zahtjev za naknadu {tete obuhvata i tro{kove mjera za spre~avanje ili ubla`avanje {tete nanesene okoli{u kao i visinu {tete nanesenu licima i imovini koje su prouzrokovane tim mjerama. Pravo na tro{kove iz st. 1. i 2. ovog ~lana snosi lice koje preduzima ove mjere. ^lan 110. Nadoknada za izazvanu {tetu po okoli{ Ukoliko {teta nanesena okoli{u ne mo`e da se sanira odgovaraju}im mjerama, lice koje je prouzrokovalo {tetu odgovorno je za nadoknadu u visini vrijednosti uni{tenog dobra. Visina naknade treba biti pribli`na ekonomskoj i ekolo{koj vrijednosti uni{tenog dobra. Ukoliko se ta vrijednost ne mo`e utvrditi uobi~ajenim ekonomskim metodama, sud }e utvrditi visinu {tete po principu jednakosti uzimaju}i u obzir potrebne tro{kove sanacije, rizik koji aktivnost predstavlja za okoli{, stepen individualne odgovornosti i korist ste~enu nano{enjem {tete okoli{u. Broj 33 - Strana 1606 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003. Ukoliko odgovorno lice nije prouzrokovalo {tetu namjerno ili krajnjom nepa`njom ili ukoliko je odgovorno lice slabog imovnog stanja te bi ga isplata dovela u oskudicu, sud mo`e smanjiti iznos naknade na razuman nivo. Federacija zadr`ava pravo na naknadu {tete ukoliko nema drugih lica koje imaju to pravo. ^lan 111. Pitanja o odgovornosti za {tetu nanesenu okoli{u koja nisu posebno ure|ena ovim zakonom primjenjuju se op}a pravila Zakona o obligacionim odnosima. XVI - ME\UENTITETSKA SARADNJA ^lan 112. Me|uentitetsko tijelo za okoli{ uspostavlja se odlukama Vlade FBiH i Vlade Republike Srpske. Me|uentitetsko tijelo za okoli{ sastoji se od osam ~lanova. ^etiri ~lana imenuje Vlada FBiH a ~etiri ~lana imenuje Vlada Republike Srpske. Me|uentitetsko tijelo za okoli{ redovno se sastaje najmanje {est puta godi{nje i donosi odluke na bazi konsenzusa. Organizacija i na~in rada Me|uentitetskog tijela za okoli{ utvrdit }e se odlukama entitetskih vlada. Nadle`ni organi i druge slu`be organa uprave, upravne organizacije iz oba entiteta du`ni su pru`ati administrativnu podr{ku Me|uentitetskom tijelu za okoli{, provoditi odluke Me|uentitetskog tijela za okoli{ u skladu sa ovla{tenjima utvr|enim entitetskim propisima. ^lan 113. Me|uentitetsko tijelo za okoli{ bavi se svim pitanjima iz oblasti okoli{a koja zahtijevaju usagla{en pristup entiteta, kao i drugim pitanjima koja su prenesena na Me|uentitetsko tijelo za okoli{ od entiteta ovim zakonom i drugim propisima, a naro~ito pitanja: – me|unarodnih sporazuma i programa iz oblasti okoli{a; – saradnje sa me|unarodnim organizacijama i drugim zemljama; – koordiniranja implementacije i dono{enja zakona i drugih propisa; – koordiniranja monitoringa provedbe standarda i procedura za okoli{; – davanja preporuka za uspostavljanje usagla{enih standarda kvaliteta okoli{a na nivou entiteta; – koordiniranja entitetskih akcionih planova i drugih programa i planova iz oblasti okoli{a; – koordiniranja monitoringa i sistema za informiranje i – prikupljanje i razmjena informacija. Me|uentitetsko tijelo za okoli{ pru`a stru~nu pomo} nadle`nim enitetskim ministarstvima. Me|uentitetsko tijelo za okoli{ du`no je osigurati da su interesi oba entiteta uzeti u obzir pri planiranju projekata, naro~ito kada su u pitanju razli~ite vrste kori{tenja okoli{a koje su u koliziji u podru~jima koja presijecaju me|uentitetske linije razgrani~enja. ^lan 114. Me|uentitetski program za{tite okoli{a Me|uentitetsko tijelo za okoli{ donosi Me|uentitetski program za{tite okoli{a. Me|uentitetski program za{tite okoli{a obuhvata pitanja koja zahtijevaju usagla{en pristup entiteta, posve}uju}i posebnu pa`nju saradnji na me|unarodnom nivou i me|unarodnim obavezama. Me|uentitetski program za{tite okoli{a izra|uje zajedni~ka radna grupa koja se formira od predstavnika entiteta sa ravnomjernom zastupljeno{}u predstavnika entiteta, kantona, stru~nih i poslovnih organizacija i udru`enja za za{titu okoli{a. Vlada FBiH imenuje 15 predstavnika u radnu grupu od kojih je po pet predstavnika federalnih ministarstava, kantona i stru~nih, poslovnih organizacija i udru`enja za za{titu okoli{a na prijedlog federalnog ministra. Zajedni~ka radna grupa formira se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Radna grupa du`na je pripremiti nacrt Me|uentitetskog programa za{tite okoli{a u roku od {est mjeseci od dana formiranja. Nacrt me|uentitetskog programa za{tite okoli{a dostavlja se Savjetodavnom vije}u za okoli{ i vladama entiteta radi davanja mi{ljenja u roku od 30 dana od dana dostavljanja. Nakon obavljenih konsultacija zajedni~ka radna grupa izra|uje kona~an nacrtMe|uentitetskog programa i dostavlja ga Me|uentitetskom tijelu za okoli{. Me|uentitetski program za{tite okoli{a objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH". ^lan 115. Me|unarodna saradnja Entiteti, uz posredovanje Me|uentitetskog tijela za okoli{, u~estvuju u me|unarodnoj saradnji u oblasti okoli{a putem nadle`nog ministarstva Bosne i Hercegovine. XVII - KAZNENE ODREDBE ^lan 116. Nov~anom kaznom u iznosu od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit }e se za prekr{aj svako pravno lice koje: – prekr{i zahtjeve iz ~lana 67. ovog zakona; – izgradi ili rukovodi radom pogona i postrojenja ili obavlja aktivnosti bez pribavljene okolinske dozvole ili suprotno okolinskoj dozvoli ili propisima; – ne ispunjava zahtjeve ili uvjete utvr|ene okolinskom dozvolom ili propisima; – ne podnosi nadle`nim organima informacije, podatke ili dokumente koji su potrebni, prema ovom zakonu ili drugim propisima; – ne izradi plan preventivnih mjera za spre~avanje nesre}a ve}ih razmjera i ne preduzme preventivne mjere i – ne izradi unutra{nji plan intervencije i ne dostavi ga organu iz ~lana 83. ovog zakona. Nov~anom kaznom u iznosu od 500,00KMdo 2.000,00KM za prekr{aje iz stava 1. ovog ~lana kaznit }e se odgovorno lice u pravnom licu. XVIII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 117. Parlament Federacije donijet }e propis iz ~lana 48. ovog zakona u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Parlament Federacije donijet }e propis iz ~lana 101. ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Vlada FBiH donijet }e propis iz ~lana 46. stav 7. ovog zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. Federalni ministar donijet }e propise iz ~l. 28., 35., 72. stav 2., 85. stav 2., 86., 87., 90. stav 5., 93. stav 2. i 95. stav 3. ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Federalni ministar donijet }e propise iz ~l. 56., 59. i 78. ovog zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona. Me|uentitetsko tijelo za okoli{ donijet }e propis iz ~lana 114. stav 1. ovog zakona u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. Skup{tina kantona donijet }e propis iz ~lana 49. stav 6. ovog zakona u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona. ^lan 118. Odredbe posebnih zakona i provedbenih propisa kojima se ure|uju pitanja za{tite okoli{a koji nisu u suprotnosti sa ovim zakonom nastavljaju se primjenjivati. Subota, 19.07.2003. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 33 - Strana 1607 ^lan 119. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benim novinama Federacije BiH", a primjenjuje se po isteku devedeset dana od dana stupanja na snagu. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati}, s. r. Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi}, s. r. Na temelju ~lanka IV.B.7.a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim UKAZ O PROGLA[ENJU ZAKONA O ZA[TITI OKOLI[A Progla{ava se Zakon o za{titi okoli{a koji je donio Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavni~kog doma odr`anoj 25. travnja 2003. godine i na sjednici Doma naroda od 14. svibnja 2003. godine. Broj 01-338/03 8. srpnja 2003. godine Sarajevo Predsjednik Niko Lozan~i}, v. r. ZAKON O ZA[TITI OKOLI[A I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ciljevi Zakona Ovim zakonom ure|uje se: – o~uvanje, za{tita, obnova i pobolj{anje ekolo{ke kvalitete i kapacitete okoli{a, kao i kvalitete `ivota; – mjere i uvjeti upravljanja, o~uvanja i racionalnog kori{tenja prirodnih resursa; – pravne mjere i institucije o~uvanja, za{tite i pobolj{anja za{tite okoli{a; – financiranje djelatnosti vezanih za okoli{ i dragovoljne mjere i – poslovi i zadaci organa uprave na razli~itim razinama vlasti. Sukladno na~elima suradnje i podjele odgovornosti ovome zakonu je cilj: – smanjeno kori{tenje, sprije~avanje optere}ivanja i zaga|ivanja okoli{a, sprije~avanje naru{avanja, kao i pobolj{anje i obnova o{te}enog okoli{a; – za{tita ljudskog zdravlja i pobolj{anje uvjeta okoli{a za kvalitetu `ivota; – o~uvanje i za{tita prirodnih resursa, racionalno kori{tenje resursa i takav na~in gospodarstva kojime se osigurava obnova resursa; – uskla|enost drugih interesa entiteta sa zahtjevima za za{titom okoli{a; – me|unarodnu suradnju u za{titi okoli{a; – poticanje javnosti i sudjelovanje javnosti u djelatnostima kojima je cilj za{tita okoli{a; – koordiniranje gospodarstva i integriranje socijalnog i ekonomskog razvitka sukladno zahtjevima za{tite okoli{a i – uspostavu i razvitak institucija za za{titu i o~uvanje okoli{a. ^lanak 2. Odredbe ovoga zakona se odnose na: – sve oblike okoli{a (zrak, vodu, tlo, biljni i `ivotinjski svijet, krajolike, izgra|eni okoli{); – sve vidove djelatnosti kojima je svrha kori{tenje i optere}ivanje prirodnih resursa, odnosno, djelovanje na okoli{ koje zna~i opasnost od njegova zaga|ivanja, zaga|uje okoli{ ili imaju izvjestan utjecaj na okoli{ (poput buke, vibracija, radijacije - izuzimaju}i nuklearnu radijaciju i nuklearni otpad, itd.). Ovim zakonom utvr|uju se prava i odgovornosti pravnih i fizi~kih osoba koja obavljaju djelatnosti utvr|ene ovim zakonom. Ovim zakonom utvr|uju se zadaci u podru~ju okoli{a koji proistje~u iz me|unarodnih konvencija, ukoliko se odredbama me|unarodne konvencije ne nala`e druga~ije. ^lanak 3. Pravo na okoli{ Svaka osoba ima pravo na zdrav i ekolo{ki prihvatljiv okoli{ kao temeljno ustavno pravo. Svako ljudsko bi}e ima pravo na `ivot u okoli{u podobnom za zdravlje i obilje, stoga je individualna i kolektivna du`nost za{tititi i pobolj{ati okoli{ za dobrobit sada{njih i budu}ih nara{taja. II - DEFINICIJE ^lanak 4. U smislu ovoga zakona, sljede}i izri~aji zna~e: "najbolje raspolo`ive tehnologije" - naju~inkovitiji i najnapredniji stupanj razvitka djelatnosti i njihova na~ina rada koji ukazuje na prakti~nu pogodnost primjena odre|enih tehnologija (za osiguranje grani~nih vrijednosti emisija) s ciljem sprije~avanja i gdje to nije izvodljivo, smanjenje emisija u okoli{; "promjena u radu"- promjena u prirodi, funkcioniranje ili pro{irenje postrojenja koje bi moglo imati posljedica po okoli{; "opasna supstanca" - podrazumijeva supstancu, mje{avinu supstanci ili preparat utvr|en provedbenim propisom, a koja je prisutna kao tvorivo, proizvod, nusproizvod, talog ili me|uproizvod, uklju~uju}i i one supstance za koje je osnovano o~ekivati da bi mogle nastati u slu~aju nesre}e. "emisija" - izravan ili neizravan ispust supstanci, vibracija, topline, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vi{e izvora u postrojenju i ispu{ta u zrak, vodu, tlo; "grani~ne vrijednosti emisija" - masa izra`ena u vidu specifi~ nih parametara, koncentracije i/ili razina emisija, koje ne}e biti prekora~ene tijekom odre|enog ili odre|enih vremenskih razdoblja; "okoli{" - sastavnice okoli{a, odre|ene sustave, procese i ustroj okoli{a; "sastavnice okoli{a"- tlo, zrak, voda, biosfera, kao i izgra|eni (umjetni ) okoli{, nastao kao posljedica djelovanja ljudskog ~imbenika i sastavni je dio okoli{a; " ujecaj na okoli{"- promjene u okoli{u nastale kori{tenjem i optere}ivanjem okoli{a; "procjena utjecaja na okoli{"- identificiranje, opis i odgovaraju} a procjena u odnosu na svaki pojedina~an slu~aj, sukladno odredbama ovoga zakona, izravan i neizravan utjecaj nekog projekta na sljede}e elemente i ~imbenike: – ljude, biljni i `ivotinjski svijet; – zemlji{te, vodu, zrak, klimu i krajolike; – materijalna dobra i kulturno naslije|e; – me|udjelovanje ~imbenika navedenih u podto~. 1., 2. i 3.. "informacije o okoli{u"- svaka informacija u pisanom, vizuelnom, audio, elektronskom ili bilo kojem drugom materijalnom izrazu o stanju okoli{a, odnosno o sastavnicama okoli{a; "optere}ivanje okoli{a"- emisija supstanci ili energije u okoli{; "za{tita okoli{a": sve odgovaraju}e djelatnosti i mjere kojima je cilj prevencija od opasnosti {tete ili zaga|ivanja okoli{a, redu- ciranje ili odstranjivanje {tete koja je nastala i povrat na stanje prije izazvane {tete; "standard kvalitete okoli{a" - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u odre|enome vremenskom razdoblju u odre|enoj sredini ili odre|enome dijelu, kako je propisano ovim Broj 33 - Strana 1608 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Subota, 19.07.2003.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnom i međuentiteskom cestovnom prevozu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 14/03 29.05.2003 SG BiH 01/02 cestovni prevoz,prevoz ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ME\UNARODNOM I ME\UENTITETSKOM CESTOVNOM PRIJEVOZU ^lan 1. U Zakonu o me|unarodnom i me|uentitetskom cestovnom prijevozu ("Slu`beni glasnik BiH", broj 1/02), u ~lanu 3. iza rije~i "licencu", rije~i: "za obavljanje entitetskog prijevoza" bri{u se. ^lan 2. U ~lanu 5. stav 2. rije~i: "civilnih poslova i komunikacija" zamjenjuju se rije~ima: "komunikacija i prometa" a rije~i: "na osnovu licence koju izdaje ministarstvo entiteta" bri{u se. U stavu 4. rije~i: "ministar entiteta, koji mora biti usagla{en sa pravilnikom koji propisuje" bri{u se. ^lan 3. U ~lanu 10. stav 3. ta~ka 5. bri{e se, a postoje}a ta~ka 6. postaje ta~ka 5. ^etvrtak, 29. maja 2003. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 14 - Strana 295 ^lan 4. U ~lanu 13. stav 3. rije~i: "sadr`aju saglasnosti iz ~lana 10. stav 4. ta~ka 5." bri{u se. ^lan 5. U ~lanu 21. stav 1. mijenja se i glasi: "Me|uentitetski linijski prijevoz putnika obavlja se prema redu vo`nje koji, na zahtjev prijevoznika, odobrava nadle`no ministarstvo." Stav 2. ta~ka 4. bri{e se, a postoje}a ta~ka 5. postaje ta~ka 4. Stav 4. mijenja se i glasi: "Bli`e odredbe o postupku uskla|ivanja i registriranja redova vo`nje pravilnikom propisuje ministar." ^lan 6. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH".
Zakon o nadzoru kvaliteta određenih proizvoda pri uvozu i izvozu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 13/03 19.05.2003 kvalitet,uvoz,izvoz ZAKONO NADZORU KVALITETA ODRE\ENIH PROIZVODAPRI UVOZU I IZVOZU^lan 1.PredmetOvim zakonom ure|uje se sistem nadzora kvalitetaodre|enih proizvoda pri uvozu i izvozu (u daljem tekstu: nadzorkvaliteta),odre|uju nadle`ni organi za utvr|ivanje proizvodakoji pri uvozu i izvozu podlije`u nadzoru kvaliteta i propisujuuslovi i na~in na koji se ti proizvodi mogu uvoziti i stavljati upromet na tr`i{te Bosne i Hercegovine, odnosno izvoziti nainozemno tr`i{te i propisuju kazne za postupanje suprotnoodredbama ovog zakona.^lan 2.SvrhaSvrha dono{enja ovog zakona je:a) za{tita zdravlja ljudi, `ivotinja i bilja;b) spre~avanje uno{enja u zemlju zaraznih bolesti putemproizvoda `ivotinjskog i biljnog porijekla;c) osiguranje po{tivanja me|unarodnih i nacionalnihstandarda i definicija o kvalitetu.^lan 3.Proizvodi koji podlije`u nadzoru kvalitetaVije}e ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Vije}e ministara), na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa (u daljem tekstu: Ministarstvo), a naosnovu prethodno pribavljenog mi{ljenja nadle`nih organaentiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Br~ko Distrikt), odlukom utvr|uje koji proizvodi pri uvozu iizvozu podlije`u nadzoru kvaliteta prema odredbama ovogzakona.^lan 4.Nadzor kvaliteta1.Nadzorom kvaliteta prema ovom zakonu utvr|uje se da liproizvodi iz uvoza ispunjavaju uslove za stavljanje upromet na tr`i{te Bosne i Hercegovine u skladu sa normamai propisima kojima se ure|uje kvalitet proizvoda u Bosni iHercegovini, kao i da li proizvodi iz uvoza ispunjavajuuslove za stavljanje u promet na tr`i{te Bosne i Hercegovineu skladu s me|unarodnim ugovorima i certifikacijskimshemama koje obavezuju Bosnu i Hercegovinu.2.Nadzorom kvaliteta iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se da liproizvodi iz uvoza:a) odgovaraju kvalitetu i uslovima koji su odre|eninormama Bosne i Hercegovine, ~ija je primjenaobavezna i posebnim propisima kojima se ure|ujekvalitet odre|enih proizvoda za koje je neposredno pricarinjenju potrebno izvr{iti pregled ili ispitivanje;b) su na propisan na~in deklarirani, ozna~eni, obilje`eni iupakovani;c) su popra}eni propisanim ispravama (garantni list,tehni~ko uputstvo, proizvo|a~ka specifikacija, popisovla{tenih servisa, osigurano servisno odr`avanje i sl.);d) imaju propisane isprave, oznake, podatke i znakove onjihovoj uskla|enosti s propisima o kvalitetu proizvodakojima se ure|uje atestiranje, homologiranje, certi-fikacija i sl.3.Odredba stava 1. ovoga ~lana ne odnosi se na:a) proizvode koji odstupaju od propisanog kvaliteta, auvoze se na osnovu posebnog odobrenja nadle`nogtijela dr`avne uprave;b) proizvode koji se uvoze za potrebe Dr`avne grani~neslu`be, ministarstava odbrane entiteta i ministarstavaunutra{njih poslova entiteta i Br~ko Distrikta.^lan 5.Deklariranje i dokumenti koje proizvodi trebaju imati1.Proizvodi, za koje je odre|eno posebnim propisom damoraju biti deklarirani, moraju imati propisanu deklaracijuispisanu na jednom od slu`benih jezika Bosne iHercegovine.2.Proizvodi koji moraju biti snabdjeveni s garantnim listom,tehni~kim uputstvom ili uputstvom za upotrebu proizvoda,popisom ovla{tenih servisa, proizvo|a~kom specifikacijomi sl., moraju imati ove isprave u propisanom sadr`ajuispisane na jednom od slu`benih jezika Bosne iHercegovine.3.Proizvodi za koje nije propisana obaveza deklariranja, apodlije`u nadzoru kvaliteta prema odredbama ovog zakona,moraju na svakom originalnom pakovanju imati ispisanudeklaraciju na jednom od slu`benih jezika Bosne iHercegovine sa sljede}im podacima: naziv proizvoda,naziv, sjedi{te i zemlja proizvo|a~a ili naziv i adresauvoznika, netokoli~inu (obim, masu i sl.) te bitna obilje`jaza kvalitet proizvoda: sastav, na~in upotrebe, skladi{tenje i~uvanje i upozorenja va`na za potro{a~a.Broj 13 - Strana 262SLU@BENI GLASNIK BiHPonedjeljak, 19. maja 2003. ^lan 6.Izvoz1.Nadzorom kvaliteta proizvoda, koji su namijenjeni izvozu,utvr|uje se odgovaraju li ti proizvodi izvoznom kvalitetu.2.Pod izvoznim kvalitetom prema ovom zakonu smatra sekvalitet ugovoren sa stranim kupcem. Ako sa stranimkupcem nije ugovoren izvozni kvalitet, proizvodi koji seizvoze moraju u vezi sa kvalitetom odgovarati propisima zastavljanje u promet na tr`i{te Bosne i Hercegovine.^lan 7.InspekcijaInspekcijske poslove nadzora kvaliteta, prema odredbamaovoga zakona, obavljaju nadle`ni organi entiteta i Br~koDistrikta, a inspekcijski nadzor provode tr`i{ni inspektorinadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta s pravima iobavezama odre|enim posebnim propisima.^lan 8.Mjesto nadzora1.Nadzor kvaliteta proizvoda koji se uvoze obavlja se umjestu carinjenja, prije carinjenja proizvoda.2.Nadzor kvaliteta proizvoda koji se izvoze obavlja se namjestu utovara tih proizvoda.3.Izuzetno od odredbe st. 1. i 2., Ministarstvo, uz prethodnopribavljeno mi{ljenje nadle`nih organa entiteta i Br~koDistrikta, mo`e propisati da se nadzor kvaliteta pojedinihproizvoda mo`e obavljati i na drugom mjestu.^lan 9.Uvjerenje1.Za proizvode koji u smislu odredbe ~l. 4., 5. i 6., odgovarajukvalitetu, tr`i{ni inspektori izdat }e, na zahtjev uvoznika,odnosno izvoznika uvjerenje. Ako to zahtijeva inozemnikupac, uvjerenje se izdaje i za proizvode koji ne podlije`unadzoru kvaliteta prema ovom zakonu.2.Propis iz stava 1. donosi Vije}e ministara na prijedlogMinistarstva uz prethodno pribavljeno mi{ljenje nadle`nihorgana entiteta i Br~ko Distrikta.^lan 10.Postupak za proizvode koji ne odgovaraju kvalitetu1.Ako se utvrdi da proizvodi ne odgovaraju kvalitetu u skladusa ~l. 4., 5. i 6., tr`i{ni inspektor }e rje{enjem odbiti zahtjevza izdavanje uvjerenja o kvalitetu i nalo`iti vra}anjeproizvoda u inozemstvo.2.Protiv rje{enja iz stava 1. podnosilac zahtjeva mo`e izjaviti`albu nadle`nom organu entiteta i Br~ko Distrikta u roku od8 dana i zahtijevati vr{enje superanalize.3.Ako se tokom superanalize utvrdi da proizvod ne odgovarapropisanom kvalitetu, uvoznik je du`an proizvode iz stava1. vratiti u inozemstvo.4.Proizvode iz st. 1. i 3. uvoznik je du`an vratiti u inozemstvoodmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana prijemarje{enja kojim se odbija zahtjev za izdavanje uvjerenja, adokaz o izvr{enim radnjama iz ovog stava dostavitinadle`nom inspekcijskom organu u roku od 48 sati.^lan 11.Tro{kovi nadzora1.Tro{kove nadzora kvaliteta snosi uvoznik, odnosnoizvoznik.2.Visinu i na~in pla}anja naknade za tro{kove nadzorakvaliteta propisuje Vije}e ministara na prijedlog Minis-tarstva, uz prethodno pribavljeno mi{ljenje nadle`nihorgana entiteta i Br~ko Distrikta.3.Naknada iz stava 2. prihod je bud`eta entiteta i Br~koDistrikta.4.Za proizvode, za koje se prema ovom zakonu, mo`e izdatiuvjerenje samo na osnovu prethodno obavljenog ispitivanjakvaliteta kod stru~ne organizacije, tro{kove ispitivanja snosiuvoznik ili izvoznik, a tro{kove ponovnog ispitivanja pozahtjevu stranke snosi uvoznik ili izvoznik samo ako surezultati ponovnog ispitivanja nepovoljni za uvoznika iliizvoznika.5.Tro{kove ispitivanja iz stava 4. uvoznici, odnosnoizvoznici, pla}aju neposredno stru~noj organizaciji koja jeizvr{ila ispitivanje.^lan 12.Stavljanje u promet1.Zabranjen je uvoz i izvoz proizvoda za koje nije izdatouvjerenje prema ovom zakonu.2.Ako je za izdavanje uvjerenja potrebno prethodno obavitiispitivanje proizvoda kod stru~ne organizacije, carinarnica}e dopustiti uvoz i obaviti carinjenje tog proizvoda bezuvjerenja, na osnovu potvrde tr`i{nog inspektora.3.Uvoznik ne smije proizvode iz stava 2. stavljati u promet natr`i{te Bosne i Hercegovine dok za te proizvode ne pribaviuvjerenje.4.O mjestu uskladi{tenja proizvoda iz stava 2. uvoznik jedu`an pismeno obavijestiti izdavaoca potvrde odmah, anajkasnije u roku od 3 dana od dana uskladi{tenja.^lan 13.Na~in i postupak obavljanja nadzora kvaliteta1.Na~in i postupak obavljanja nadzora kvaliteta, na~in iuslove izdavanja, sadr`aj i obrazac uvjerenja iz ~lana 9. ipotvrde iz ~lana 12. stav 2., obaveze uvoznika i izvoznika uvezi s obavljanjem nadzora kvaliteta, te popis proizvoda, zakoje se uvjerenje mo`e izdati samo na osnovu prethodnoizvr{enog ispitivanja kod stru~ne organizacije za ispitivanjekvaliteta proizvoda, propisat }e Ministarstvo uz prethodnopribavljeno mi{ljenje nadle`nih organa entiteta i Br~koDistrikta.2.Popis proizvoda iz stava 1. odre|uje se u saradnji saInstitutom za standarde, mjeriteljstvo i intelektualnovlasni{tvo Bosne i Hercegovine.3.Vije}e ministara, na prijedlog Ministarstva, i uz prethodnopribavljeno mi{ljenje Instituta za standarde, mjeriteljstvo iintelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine, Instituta zaakreditiranje Bosne i Hercegovine i nadle`nih organaentiteta i Br~ko Distrikta, odre|uju stru~ne organizacije zaobavljanjeispitivanjakvalitetaproizvodaodre|enihpropisom iz stava 1.4.Ako se radi o proizvodima ~iji je na~in nadzora kvaliteta upogledu ispitivanja, atestiranja, homologacije, certifikacije isl. ure|en posebnim propisima, Vije}e ministara mo`eodrediti stru~nu organizaciju za obavljanje ispitivanjakvaliteta proizvoda iz stava 3., samo iz reda stru~nihorganizacija ovla{tenih za ispitivanje na osnovu posebnihpropisa.^lan 14.Kazne1.Nov~anom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit }ese za prekr{aj pravna osoba:a) ako uveze ili izveze proizvod bez uvjerenja ili potvrde(~lan 9. stav 1. i ~lan 12. stav 2.);b) ako ne vrati proizvode bez uvjerenja u inozemstvo(~lan 10. stav 4.);c) ako stavi u promet proizvode bez uvjerenja (~lan 12.stav 3.).2.Za prekr{aj iz stava 1. uz nov~anu kaznu izre}i }e se iza{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti uvoza i izvozaPonedjeljak, 19. maja 2003.SLU@BENI GLASNIK BiHBroj 13 - Strana 263 u trajanju od jedne do tri godine i oduzimanje imovinskekoristi ostvarene izvr{enjem prekr{aja.3.Nov~anom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM kaznit }e seza prekr{aj pravna osoba ako pismeno ne obavijestiizdavaoca potvrde o mjestu uskladi{tenja (~lan 12. stav 4.).4.Za prekr{aj iz stava 1. kaznit }e se i odgovorna osoba upravnoj osobi nov~anom kaznom od 500 KM do 2.000KM.,a za prekr{aj iz stava 3. kaznit }e se i odgovorna osobau pravnoj osobi nov~anom kaznom od 100 KM do 500 KM.5.Nov~anom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kaznit }e seza prekr{aj iz stava 1. obrtnik ili trgovac pojedinac uzizricanje za{titnih mjera iz stava 2.6.Postupak za utvr|ivanje prekr{aja iz ovog ~lana provodenadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta.^lan 15.Rok za dono{enje propisa1.Vije}e ministara }e u roku od tri mjeseca od dana stupanjana snagu ovog zakona donijeti propise iz ~lana 3. ~lana 9.stav 2., ~lana 11. stava 2. i ~lana 13. stav 3.2.Ministarstvo }e u roku od tri mjeseca od dana stupanja nasnagu ovog zakona donijeti propise iz ~lana 13. stav 1.^lan 16.Propisi za nadzor kvaliteta iz doma}e proizvodnje1.Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta du`ni su u rokuod tri mjeseca donijeti propise za kontrolu kvalitetaproizvoda iz doma}e proizvodnje u skladu s odredbamaovog zakona.2.Nadzor kvaliteta iz stava 1. vr{it }e se u skladi{tuproizvo|a~a,odnosno na kraju tehnolo{kog procesa.^lan 17.Stupanje na snaguOvaj zakon stupa na snagu osmog dana od danaobjavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i uslu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne iHercegovine.PS BiH broj 36/'0323. aprila 2003. godineSarajevoPredsjedavaju}iPredstavni~kog domaParlamentarne skup{tine BiH[efik D`aferovi},s.r.Predsjedavaju}iDoma narodaParlamentarne skup{tine BiHVelimir Juki},s.r.122Na osnovu ~lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine,Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjedniciPredstavni~kog doma, odr`anoj 22. aprila 2003. godine i nasjednici Doma naroda, odr`anoj 23. aprila 2003.godine, usvojilajeZAKONO IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OSLOBODNIM ZONAMA U BOSNI I HERCEGOVINI^lan 1.U Zakonu o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini("Slu`beni glasnik BiH", broj 3/'02) mijenjaju se odredbe ~l. 5.,13., 29., 31., i 38. i dodaje se novi ~lan 39.^lan 2.U ~lanu 5. stav 3. se bri{e.^lan 3.U ~lanu 13. stav 1. u petom redu procenat "75%" zamjenjujese procentom "50%"^lan 4.U ~lanu 29. stav 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:"Oprema koja se uvozi u slobodnu zonu namijenjena zaproizvodnju u slobodnoj zoni bit }e izuzeta od pla}anja carina icarinskih obaveza, isklju~uju}i carinsko evidentiranje, ukolikodruga~ije nije predvi|eno odredbama Zakona o carinskojpolitici Bosne i Hercegovine."Stavovi 2., 3. i 4. postaju st. 3., 4. i 5.^lan 5.U ~lanu 31. stav 1. u petom redu procenat "75%" zamjenjujese procentom "50%"^lan 6.U ~lanu 38. stav 2. se bri{e, a dosada{nji stav 3. postaje stav2.PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lan 7.Iza ~lana 38. dodaje se novi ~lan 39. koji glasi:"Na dan stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna, period iz~lana 31. stav 1. bit }e produ`en za dodatnih {est mjeseci."Dosada{nji ~lan 39. postaje ~lan 40., a ~lan 40. postaje ~lan41
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 13/03 19.05.2003 SG BiH 22/15, SG BiH 48/10, SG BiH 17/98 direktna strana ulaganja,ulaganja ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLITICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U BOSNI I HERCEGOVINI Član 1. U Zakonu o politici direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 17/98) u članu 5. stav (a) mijenja se i glasi: " (a) Strani ulagači u Bosni i Hercegovini moraju registrovati svoja pojedinačna ulaganja kod nadležnog organa Države. U cilju prikupljanja informacija o registrovanim firmama sa stranim ulaganjem, nadležni registracioni sudovi dužni su najmanje jedanput u tri mjeseca, obavijestiti nadležne organe Države i entiteta o takvim registrovanim firmama. U stavu (b) pod (i) riječi: "i Entiteti" se brišu, pod (ii) riječi: "i svakog pojedinačnog Entiteta" se brišu i pod (iii) riječi: "ili odgovarajućeg Entiteta, zavisno od slučaja" se brišu. Stav (c) se briše. Stavovi (d) i (e) postaju st. (c) i (d)." Član 2. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se u službenim glasilima entiteta i "Službenom glasniku Brčko Distrikta".
zakon o veterinarstvu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 34/02 22.11.2002 veterinarstvo ^lan 32. Statisti~ka jedinica (izuzev entitetskih zavoda) koja bez opravdanog razloga odbija dati odgovor ili ne pru`a odgovor na pismeni zahtjev Agencije u vezi sa ispunjavanjem Programa, smatra se krivom za djela ka`njiva nov~anom kaznom ~iji iznos ne prelazi 1000 KM. Ova odredba ni na koji na~in ne odstupa od ustavnih sloboda zagarantovanih Ustavom Bosne i Hercegovine. XIII - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 33. 1. U skladu sa odredbama ~lana 5. ovog zakona, Biro za statistiku Br~ko Distrikta }e se reorganizovati u skladu sa zakonom u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovog zakona (prijelazni pe riod). Bez obzira na prethodno navedeno, Biro za statistiku Br~ko Distrikta }e se u smislu ovog zakona smatrati reorganiziranim na dan 1. januar 2004. godine. 2. Najkasnije u roku od dva mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona, Br~ko Distrikt i Agencija }e zapo~eti zvani~ne pregovore o svim pitanjima koja se ti~u integracije Biroa u Agenciju, uklju~uju}i izdavanje statisti~kih brojeva, prikupljanje podataka koji nisu obavezni prema statisti~kom programu Bosne i Hercegovine ali su bitni za Vladu Br~ko Distrikta i uslove za rad postoje}ih slu`benika Biroa. 3. Za vrijeme prijelaznog perioda, Biro nastavlja obavljati sve sada{nje funkcije utvr|ene u zakonima Br~ko Distrikta, a Vlada Br~ko Distrikta ostaje odgovorna za sve tro{kove Biroa. Nakon integracije Biroa u Agenciju, dr`ava Bosna i Hercegovina bit }e odgovorna za finansiranje Ekspoziture Br~ko. ^lan 34. U vezi sa tijelom koje se reorganizuje u skladu sa ~lanom 5. (2) ovog zakona, Agencija preuzima poslove, opremu, finansijska sredstva i osoblje u mjeri u kojoj je to preuzimanje u skladu sa odredbama ovog zakona. ^lan 35. Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PARLAMENTARNA SKUP[TINA BOSNE I HERCEGOVINE 267 Na osnovu ~lana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, odr`anoj 30. septembra 2002. godine, i na sjednici Predstavni~kog doma, odr`anoj 4. oktobra 2002. godine, usvojila je ZAKON O VETERINARSTVU U BOSNI I HERCEGOVINI I - OP]E ODREDBE ^lan 1. Predmet Ovaj zakon regulira koje dr`avne slu`be, slu`be Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine moraju planirati, provesti, nadgledati, kontrolirati, a`urirati putem ovog zakona i podzakonskih akata, zarazne bolesti `ivotinja, veterinarsku preventivu, najmanji obim zdravstvene za{tite `ivotinja, naknade i tro{kove za zdravstvenu za{titu `ivotinja, veterinarske djelatnosti i njihovo obavljanje, javna ovla{tenja veterinarske komore, izdavanje koncesija, stru~no usavr{avanje u veterinarstvu, registre, baze podataka i informacioni sistem, nadle`nosti dr`avnih organa, inspekcijsku kontrolu, kao i prava i du`nosti pravnih i fizi~kih lica prema ovom zakonu. ^lan 2. Svrha veterinarske djelatnosti 1. Svrha veterinarske djelatnosti u Bosni i Hercegovini je: a) za{tita i pobolj{anje zdravlja `ivotinja; b) za{tita zdravlja `ivotinja od zaraznih i drugih bolesti; c) utvr|ivanje, kao i dijagnosticiranje bolesti i lije~enje bolesnih `ivotinja; d) provo|enje sistema identifikacije i sheme kontrole kretanja `ivotinja (AIMCS); e) osiguravanje mjera za za{titu stanovni{tva od zoonoza, alimentarnih infekcija i intoksikacija, spre~avanjem i suzbijanjem ovih bolesti i spre~avanjem preno{enja ovih bolesti sa `ivotinja na ljude; f) osiguravanje da sirovine i prehrambeni proizvodi `ivotinjskog porijekla budu zdravstveno ispravni i prevencija ostataka {tetnih materija u prehrambenim proizvodima `ivotinjskog porijekla; g) osiguravanje zdravstvene ispravnosti; h) osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za napajanje `ivotinja; i) osiguravanje reprodukcije i proizvodne sposobnosti `ivotinja, sa stanovi{ta zdravstvene za{tite `ivotinja; j) osiguravanje mjera za za{titu okru`enja od zaga|enja preko uzro~nika bolesti, koje se pojavljuju kod `ivotinja, kao i higijenskih prilika i ispravnosti okru`enja sa stanovi{ta zdravstvene za{tite `ivotinja; k) provo|enje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD); l) za{tita `ivotinja od mu~enja i patnje, kao i osiguravanje dobrobiti `ivotinja; m) veterinarsko obrazovanje i obavje{tavanje stanovni{tva. 2. Nadle`ni organi u Bosni i Hercegovini za provo|enje ovog zakona su: a) Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ured), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (u daljem tekstu: Ministarstvo), Vije}e ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vije}e ministara); b) Nadle`ni organi entiteta; c) Nadle`ni or gan Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Br~ko Distrikt); d) D`avno veterinarsko vije}e (DVV) koje ~ine predstavnici nadle`nih organa entiteta, Br~ko Distrikta, Nacionalnog veterinarskog instituta Bosne i Hercegovine, Veterinarskog fakulteta, Veterinarsko-sto~arskog centra i Veterinarske komore. ^lan 3 Zna~enje termina Pojedina~ni ter mini u ovom zakonu imaju sljede}a zna~enja: 1) akvakultura ozna~ava `ive ribe, rakove, {koljke i meku{ce koji se gaje i ~uvaju u kontroliranim uslovima u ribnjaku, uklju~uju}i i divlje `ivotinje ovih vrsta, namijenjene gajenju; 2) amaterski uzgoj i reprodukcija (am a teur rear ing) zna~i povremeno uzgajanje ili reprodukciju ku}nih ljubimaca; u ovom slu~aju uzgoj se odnosi na reprodukciju koja za cilj ima kvantitet, dok reprodukcija podrazumijeva planiranu reproduktivnu aktivnost i brigu u cilju dosezanja odre|enih kvalitativnih karakteristika potomstva; 3) bolesti koje se obavezno prijavljuju ozna~avaju zarazne bolesti s listi A, B i C (ostale bolesti) me|unarodnog zoosa- Broj 34 - Strana 1270 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. nitarnog kodeksa OIE-a, uklju~uju}i i bolesti koje odrede nadle`ni organi; 4) ~uvar ozna~ava svako fizi~ko ili pravno lice koje ima odgovornost, ~ak i privremenu, za `ivotinje, uklju~uju}i i trans port na pijacu ili u klaonicu; 5) divlja~ su divlje `ivotinje, odre|ene propisima o divlja~i i lovu, ~ije meso je upotrebljivo za ishranu ljudi i koje se ne kolju kao doma}e `ivotinje, ve} se love, u skladu s propisima o lovu. Za divlja~ se smatraju i divlji sisari i ptice, koji slobodno `ive na zatvorenom podru~ju, sli~no kao divlja~ koja slobodno `ivi, i koja se lovi u skladu s propisima o lovu; 6) dr`avni ili stru~ni ispit je ispit koji doktori veterinarske med i cine ili diplomirani veterinari u Bosni i Hercegovini pola`u pri nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta, nakon zavr{enih univerzitetskih studija veterinarstva; 7) epizootija, odnosno epidemija zarazne bolesti su brojniji slu~ajevi zarazne bolesti koja, s obzirom na u~estalost, vrijeme, mjesto, i ugro`ene vrste `ivotinja, odnosno ljudi, prevazilazi o~ekivani broj slu~ajeva; 8) gajena divlja~ su divlji kopneni sisari, gmizavci i ptice, koji se dr`e i kolju kao doma}e `ivotinje; 9) hitna veterinarska pomo} je intervencija, kojom se uklanja neposredna opasnost po `ivot `ivotinja; 10) hrana je plasirani prehrambeni proizvod na tr`i{te, onda kada slu`beni ili ovla{teni veterinar, na osnovu veterinarskog pregleda, utvrdi da ne postoje smetnje za plasiranje na tr`i{te ili dozvoli utovar i odvoz iz registriranog objekta; 11) identifikacija ozna~ava stavljanje u{nih markica ili elektronskih (*TRANSPORDERA) u cilju stalne identifikacije po osnovu vrste bilo koje `ivotinje koja pripada licu, farmi ili selu; 12) identifikacija `ivotinja ozna~ava stavljanje u{nih markica, `igova, uklju~uju}i i druge na~ine identifikacije (elektronski) koji treba da stoje stalno na `ivotinji i da ozna~e kojoj vrsti, imanju ili stadu pripada, a da pritom ne ugro`avaju samu `ivotinju; 13) imanje ozna~ava svaki objekat, zgradu ili mjesto a u slu~aju otvorenog prostora, bilo koje mjesto na kom se `ivotinje uzgajaju, dr`e ili se na neki drugi na~in njima postupa; 14) imaoci `ivotinja su fizi~ka i pravna lica, koja su vlasnici `ivotinja, odnosno koja se bave uzgajanjem, za{titom, upotrebom, gajenjem, upravljanjem, obu~avanjem, prijevozom ili prodajom `ivotinja; 15) klaonica ozna~ava sva mjesta gde se kolju `ivotinje radi dalje prodaje i upotrebe u ljudskoj ishrani; 16) kretanje `ivotinja ozna~ava promjenu, smanjenje ili pove}anje broja `ivotinja na imanju, u stadu, koje se de{ava iz bilo kog razloga njihovog ulaska ili izlaska, uklju~uju}i ispa{u, trgovinu, klanje, u~e{}e na izlo`bama ili sajmovima, izvoz, a za doma}e konje tako|er podrazumijeva u~e{}e na sportskim takmi~enjima; pod kretanjem se podrazumijeva ro|enje i smrt `ivotinje na imanju/u stadu; 17) ku}ne `ivotinje su psi, doma}e ma~ke, doma}e ptice, mali glodari, terarijumske, akvarijumske i druge `ivotinje, koje se uzgajaju ili dr`e za dru{tvo, rekreaciju, za{titu ili pomo} ~ovjeku; 18) lijekovi za upotrebu u veterinarskoj medicini (u daljem tekstu: lijekovi) jesu svaka materija ili kombinacija materija, koja je pripremljena i namijenjena lije~enju ili spre~avanju bolesti kod `ivotinja, a lijekom se smatra i svaka materija ili kombinacija materija, koja se mo`e primjenjivati na `ivotinjama, da bi se odredila dijagnoza ili ponovo uspostavile, pobolj{ale ili promijenile fiziolo{ke funkcije; 19) ljubiteljski uzgoj je privremeni uzgoj ili odgoj ku}nih `ivotinja, pri ~emu je uzgoj djelatnost reprodukcije `ivotinja s naglaskom na koli~inskim aspektima, a odgoj je planska djelatnost reprodukcije `ivotinja i briga o njima, za dostizanje kvalitetno opredijeljenih osobina potomstva; 20) mjesto (punkt) grani~ne inspekcije ozna~ava mjesto na kome se vr{i kontrola `ivotinja i proizvoda `ivotinjskog porijekla prilikom uvoza, izvoza ili tranzita, kako to propi{e Ured, a koju moraju provoditi ovla{teni veterinari (koje odre|uje Ured). 21) mjesto porijekla je prostor, odnosno objekat u kojem je obavljen veterinarski pregled i gdje je nakon pregleda izdat veterinarski certifikat, odnosno potvrda; 22) objekat ozna~ava/obuhvata zgrade i prostore, gdje se proizvode, odnosno obra|uju prehrambeni proizvodi, proizvodi, sirovine i otpaci; 23) Operativna agencija ozna~ava tehni~ku agenciju koja mora provesti modalitete i funkcioniranje AIMCS na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i nadgledati i koordinirati tehni~ke aktivnosti regionalnih ureda za unos podataka; 24) ostaci {tetnih materija su ostaci materija s farmakolo{kim djelovanjem, ostaci ekolo{kih zaga|iva~a okru`enja i druge materije, kao i njihovi metaboliti, koji mogu prije}i u prehrambene proizvode i ugroziti zdravlje ljudi; 25) otpadne vode su one otpadne vode, koje nastaju u objektima za uzgoj `ivotinja, klaonicama i drugim objektima za obradu, preradu i sakupljanje sirovina, prehrambenih proizvoda i otpadaka i zahtijevaju posebnu tehnologiju odvajanja i ~i{}enja; 26) otpaci `ivotinjskog porijekla (u daljem tekstu: otpaci) su `ivotinjski trupovi i sastavni dijelovi `ivotinjskog tijela, koji nisu namijenjeni ili ispravni za ishranu ljudi i zdravstveno neispravni prehrambeni proizvodi i `ivotinjski proizvodi; 27) ovla{tena laboratorija je laboratorija, koja ispunjava propisane uslove koje propisuje Ured, i koju za obavljanje djelatnosti ovla{}uje nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta i odgovara za njen rad; 28) ovla{teni veterinar je veterinar kojeg za obavljanje pojedina~nih djelatnosti zaposli ili ovlasti Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta; 29) posebno opasne zarazne bolesti su zarazne bolesti s liste A OIE me|unarodnog zoosanitarnog kodeksa, koje utvrdi Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta u svojoj nadle`nosti; 30) prehrambeni proizvodi ozna~avaju razli~ite proizvode biljnog i `ivotinjskog porijekla, svje`e ili spremljene za ~uvanje, otpatke dobijene biosintezom, industrijske proizvode, organske i neorganske supstance koje su direktno ili nakon obrade namijenjene ishrani `ivotinja; 31) proizvodi `ivotinjskog porijekla (u daljem tekstu: proizvodi) jesu svi proizvodi dobijeni od stoke, divlja~i i `ivotinja koje slobodno `ive u vodama, inkubirana jaja, kao i `ivotinjsko sjeme, jajne }elije i embrioni i svi proizvodi koji bilo dijelom ili u cjelini poti~u od `ive ili mrtve `ivotinje uklju~uju}i posmrtne ostatke `ivotinje i med; 32) proizvodne `ivotinje namijenjene su dobijanju mesa, mlijeka, jaja i meda; 33) proizvodnja prehrambenih proizvoda je dobijanje, priprema, obrada, prerada, dorada, pakovanje u ambala`u, prepakivanje u ambala`u i pakovanje prehrambenih proizvoda, koje se obavlja u registriranim proizvodnim objektima; 34) prostorije ozna~avaju teren sa ili bez zgrade; 35) rasne `ivotinje za gajenje su `ivotinje mu{kog i `enskog spola, namijenjene razmno`avanju; 36) regionalna baza podataka ozna~ava tehni~ke urede na regionalnom nivou koji slu`e u svrhu AIMCS-a; Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1271 37) registar na imanju ozna~ava registar u koji vlasnici (imaoci) `ivotinja i uzgajiva~i unose sve podatke u vezi sa `ivotinjama i kretanjem `ivotinja; 38) sabirni centar je registrirani objekat, gdje se `ivotinje iz razli~itih objekata za uzgoj skupljaju i sabiraju u po{iljke, namijenjene unutra{njoj i vanjskoj trgovini; 39) sirovine `ivotinjskog porijekla (u daljem tekstu: sirovine) su trupovi i svi sastavni dijelovi `ivotinjskog tijela u neprera|enom stanju, osim prehrambenih proizvoda hrane; 40) sistem identifikacije i shema kontrole kretanja `ivotinja (u daljem tekstu: AIMCS) ozna~ava pro ce dure kojima je cilj pobolj{anje i provo|enje veterinarskih kontrolnih sistema koji se odnose na identifikaciju `ivotinja, kretanje i pra}enje kretanja `ivotinja; 41) slu`beni veterinar je veterinar, koji je zaposlen u Uredu, nadle`nom organu entiteta i Br~ko Distrikta; 42) {tala obuhvata zgrade i prostorije, koje su potrebne za uzgoj `ivotinja; 43) {tala s neprovjerenim ili sumnjivim epizootiolo{kim prilikama je {tala, u kojoj se nisu obavili propisani pregledi `ivotinja, odnosno {tala vlasnika `ivotinje, koji se bavi nedozvoljenom ili nekontroliranom trgovinom `ivotinjama i `ivotinjskim proizvodima; 44) sto~na hrana ili hrana za `ivotinje ozna~ava razli~ite proizvode `ivotinjskog ili biljnog porijekla u prvobitnom prirodnom stanju, svje`em ili konzerviranom, nusproizvode biosinteze, proizvode industrijske prerade i organske i anorganske materije, koje su direktno ili nakon prerade namijenjene hranjenju `ivotinja; 45) tranzit je svaki prijenos po{iljaka, `ivotinja, prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda, lijekova i medicinskih pomagala, sto~ne hrane i otpadaka preko grani~nih prijelaza Bosne i Hercegovine u/iz druge dr`ave; 46) trgovac `ivotinjama (u daljem tekstu: trgovac) je pravno ili fizi~ko lice, koje kao djelatnost obavlja kupovinu, odnosno prodaju `ivotinja, osim `ivotinja iz ~lana 8. stav 6. i ispunjava propisane uslove; 47) trgovina prehrambenim proizvodima je trgovina me|u registriranim objektima, uklju~uju}i i skladi{tenje i trans - port, trgovinu u vezi s uvozom i izvozom, skladi{tenje prehrambenih proizvoda na veliko, trgovinu svje`im mesom, ribama i drugim vodenim organizmima, kao i neposrednu prodaju kona~nom potro{a~u, direktno iz registriranog objekta; 48) trgovina `ivotinjama, proizvodima, sirovinama i otpacima `ivotinjskog porijekla je uvoz, izvoz, prodaja, ili bilo kakav trans fer robe tre}em licu; 49) ugro`enim podru~jem smatra se podru~je, na koje se mo`e prenijeti bolest sa zara`enog podru~ja i na kojem postoje mogu}nosti za {irenje zaraze; 50) uvoz je svako uno{enje po{iljaka, `ivotinja, prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda, lijekova i medicinskih pomagala, sto~ne hrane i otpadaka preko grani~nih prijelaza Bosne i Hercegovine isklju~uju}i proizvode u tranzitu; 51) uzgoj rasnih `ivotinja ozna~ava odgoj rasnih `ivotinja, davalaca jajnih }elija i embriona, objekte za uzgajanje rasnih `ivotinja, cen tre za osjemenjivanje, rasna jata pernate `ivine, rasna riblja jata, rasna uzgajali{ta i uzgajali{ta matica; 52) veterinar je doktor veterinarske med i cine ili diplomirani veterinar s veterinarskom licencom; 53) veterinarska licenca je dozvola za obavljanje veterinarske djelatnosti; 54) veterinarska slu`ba u vojsci je samostalna stru~na slu`ba, ustanovljena u okviru entitetskih vojski, koja obavlja odre|ene veterinarske djelatnosti, prema ovom zakonu, za potrebe entitetske vojske; 55) veterinarska usluga je intervencija veterinara u ambulanti ili izvan nje, koju obavlja, radi osiguravanja zdravlja `ivotinja, iz preventivnih ili uzgojnih razloga, radi veterinarskog pregleda ili kontrole, kao i radi intervencija u reprodukcijske ili druge svrhe, osim izvo|enja minimalnog obima zdravstvene za{tite `ivotinja iz Poglavlja IV; 56) veterinarske organizacije su veterinarska stanica, veterinarska ambulanta, veterinarska bolnica i veterinarska klinika; 57) veterinarski asistent je fizi~ko lice, koje pod kontrolom veterinara, obavlja pojedina~ne veterinarske poslove; 58) veterinarski pregledi i kontrola su pregledi i kontrola `ivotinja, sirovina, proizvoda, prehrambenih proizvoda, sto~ne hrane i otpadaka, radi za{tite ljudi i `ivotinja od zaraznih bolesti `ivotinja, i spre~avanja trgovine sirovinama, proizvodima, prehrambenim proizvodima i krmom, koji nisu zdravstveno ispravni, kao i kontrola objekata ili robe, koji mogu biti izvor zaraznih bolesti `ivotinja; 59) veterinarski stru~njak je veterinar, ~lan veterinarske komore, kojeg Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta odlukom ovla{}uje za savjetovanje i davanje mi{ljenja, kao i obavljanje vrhunskih specijalisti~kih radova u pojedina~nim podru~jima veterinarske djelatnosti; 60) vje{ta~ko osjemenjivanje ozna~ava uno{enje sjemena u uterus, ne seksualnim putem; 61) zara`enim podru~jem smatra se podru~je, na kojem je ustanovljen jedan ili vi{e izvora infekcije i na kojem postoje mogu}nosti za {irenje infekcije; 62) zarazne bolesti `ivotinja su bolesti, identificirane u me|unarodnom zoosanitarnom kodeksu Me|unarodnog ureda za epizootije (OIE) i druge bolesti u pogledu kojih se primjenjuju propisane mjere; 63) `ivotinja ozna~ava: a) svako ~etverono`no bi}e koje nije sisar; b) svakog sisara, osim ~ovjeka; c) ribe, rep tile i ljuskare; d) ostala hladnokrvna bi}a bilo koje vrste i p~ele koje prave med; 64) `ivotinje iz zoolo{kih vrtova su `ivotinje koje slobodno `ive, koje se javno izla`u u stalnom objektu najmanje sedam dana u godini, sa izuzetkom cirkusa i trgovina s ku}nim `ivotinjama; 65) `ivotinje koje slobodno `ive u vodama su ribe, rakovi, {koljke i druge vodene `ivotinje, odre|ene propisima o ribolovu, ~ije se meso i tkiva upotrebljavaju za ishranu ljudi i koje se love s namjerom za ishranu ljudi; 66) `ivotinje ozna~avaju `ivotinje za gajenje, proizvodnju i klanje, i ku}ne `ivotinje, divlja~, gajenu divlja~, akvakulturu, `ivotinje koje slobodno `ive u vodama, `ivotinje za vr{enje eksperimenata, `ivotinje iz zoolo{kih vrtova i druge `ivotinje; 67) `ivotinje za gajenje su `ivotinje, koje se gaje ili dr`e za proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, ko`e, krzna ili u druge privredne svrhe; 68) `ivotinje za klanje su `ivotinje, ~iji su sastavni dijelovi tijela namijenjeni ishrani ljudi, uklju~uju}i i akvakulturu i gajenu divlja~; 69) `ivotinje za proizvodnju prehrambenih proizvoda su `ivotinje za klanje, `ivotinje za proizvodnju, divlja~ i `ivotinje koje slobodno `ive u vodama; 70) `ivotinje za vr{enje eksperimenata zna~e svakog `ivog ki~menjaka, osim ~ovjeka, i larvalne oblike bez fetalnih i embrionalnih oblika koji slobodno `ive, koji se upotrebljavaju u eksperimentalne i druge nau~ne svrhe. Broj 34 - Strana 1272 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. ^lan 4. Prava i du`nosti imalaca i ~uvara `ivotinja 1. Imaoci i ~uvari `ivotinja imaju obavezu voditi ra~una o zdravstvenoj za{titi `ivotinja i njihovoj dobrobiti i moraju a`urno voditi registar na imanju. 2. Svako je du`an za{tititi zdravlje `ivotinja, kao i zdravlje ljudi, od bolesti i infekcija, koje se prenose me|u `ivotinjama i ljudima, kao i od posljedica ostataka {tetnih materija u prehrambenim proizvodima `ivotinjskog porijekla. 3. Veterinar je du`an pru`iti hitnu veterinarsku pomo}. 4. Fizi~ka ili pravna lica ne smiju ometati veterinarski pregled i kontrolu i moraju pomagati prilikom veterinarskih pregleda i kontrole, kao i uzimanja potrebnog materijala za veterinarske preglede i prilikom obavljanja drugih propisanih mjera. 5. Fizi~ka i pravna lica moraju, bez odga|anja, obavijestiti najbli`u veterinarsku organizaciju ili slu`benog veterinara, odnosno nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta, ako utvrde, da postoji opasnost po zdravlje `ivotinja ili, u vezi s tim, opasnost po zdravlje ljudi, i dostaviti u zahtijevanom roku, besplatno, podatke o zdravstvenoj za{titi `ivotinja, odnosno zdravstvenoj ispravnosti prehrambenih proizvoda, proizvoda, sto~ne hrane, lijekova i otpadaka, kao i podatke o izvo|enju mjera, i omogu}iti im da se uvjere u date podatke. Dok ~ekaju da slu`beni veterinar ili organizacija uradi intervenciju, pravna i fizi~ka lica ne smiju staviti u promet, iz bilo kog razloga, `ivotinje i predmetne proizvode, ako je mogu}e, moraju povu}i one koje su ve} stavili u promet ako postoji sumnja da su te `ivotinje i proizvodi rizi~ni ili se samo sumnja na rizik. Nakon veterinarske intervencije moraju dostaviti sve informacije o mjestu destinacije `ivotinja i proizvoda. 6. Fizi~ka i pravna lica koja dr`e ili transportuju `ivotinje, proizvode `ivotinjskog porijekla ili sirovine `ivotinjskog prijekla moraju voditi propisanu evidenciju, kada to bude utvr|eno podzakonskim aktom. 7. Imalac `ivotinja ima pravo na slobodan izbor veterinara, osim u predmetima iz ~lana 10. stav 3. i predmetima iz ~l. 16. i 17. Imalac `ivotinje mo`e zahtijevati informacije o izabranom metodu intervencije i tro{kovima veterinarske usluge, kao i o mogu}im posljedicama. 8. Jedinstven i detaljniji sadr`aj, oblik i na~in vo|enja evidencija iz stava 6. propisuje Vije}e ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vije}e), na prijedlog Ureda. ^lan 5. Me|unarodne obaveze 1. Me|unarodne obaveze za spre~avanje i suzbijanje `ivotinjskih zaraznih bolesti u me|unarodnoj trgovini `ivotinjama, proizvodima, sirovinama, prehrambenim proizvodima i otpacima `ivotinjskog porijekla, kao i predmetima kojima se mo`e prenijeti zarazna bolest, regulira ovaj zakon, me|unarodne konvencije i drugi me|unarodni ugovori. 2. Ured odre|uje jedinstveni na~in za tehni~ku primjenu mjera sadr`anih u me|unarodnim aktima iz stava 1., koje se moraju provesti u Bosni i Hercegovini. II - ZARAZNE BOLESTI @IVOTINJA ^lan 6. Zarazne bolesti i zoonoze 1. Zarazne bolesti `ivotinja, radi kojih se izvode op}e i posebne preventivne, kao i druge mjere koje se provode prema ovom zakonu, s obzirom na vrstu infekcije, i mjere potrebne za njihovo spre~avanje i suzbijanje, razvrstavaju se u grupe A, B, i C, u skladu s me|unarodnim zoosanitarnim kodeksom i epizootiolo{kim stanjem. 2. U grupu A spadaju visokozarazne bolesti. [irenje tih bolesti me|u uzgajali{tima spre~ava se odgovaraju}im veterinarskim mjerama. Ove bolesti uzrokuju velike ekonomske {tete i ugro`avaju opstanak pojedina~ne `ivotinjske vrste. Metode spre~avanja pojava {irenja, kao i iskorjenjivanja ovih bolesti, poznate su i mogu}e ih je izvoditi. 3. U grupu B spadaju bolesti koje su manje zarazne. [irenje tih bolesti se me|u uzgajali{tima spre~ava odgovaraju}im veterinarskim mjerama. Ove bolesti uzrokuju ekonomske {tete, koje se mogu smanjiti odgovaraju}im veterinarskim mjerama. Metode spre~avanja pojava ovih bolesti poznate su i mogu se izvoditi. 4. U grupu C, ostale bolesti, spadaju bolesti koje su, po pravilu, slabo zarazne. [irenje tih bolesti se me|u uzgajali{tima spre~ava odgovaraju}im veterinarskim mjerama. Ove bolesti uzrokuju manje ekonomske {tete, koje se mogu smanjiti odgovaraju}im veterinarskim mjerama. Metode spre~avanja pojava ovih bolesti poznate su i mogu se izvoditi. 5. Zoonoze su bolesti ili infekcije koje se prirodnim putem prenose sa `ivotinja - ki~menjaka na ljude, i obratno (zoopatije). 6. Detaljnije razvrstavanje bolesti, kao i uslove za odre|ivanje statusa u pogledu zdravstvenog stanja iz ovog ~lana, na~in obavje{tavanja, prijavljivanja i mjere, propisuje Ured u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta. 7. Liste zaraznih bolesti navedene su u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovog zakona. ^lan 7. Spre~avanje zaraznih bolesti `ivotinja 1. Lica, koja tokom obavljanja registrirane djelatnosti uzgoja ili proizvodnje, dolaze u neposredni dodir sa `ivotinjama, prehrambenim proizvodima, sirovinama, proizvodima `ivotinjskog porijekla ili otpacima, moraju imati osnovno znanje o zaraznim bolestima `ivotinja, o njihovom spre~avanju i preno{enju na ljude, kao i o propisima o za{titi od zaraznih bolesti `ivotinja. 2. Osnovno znanje o zaraznim bolestima, kao i o propisima, lica iz stava 1. sti~u na kursevima, za koje }e pro gram i izvo|a~a odobriti nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta na osnovu minimalnog programa koji propi{e Ured. ^lan 8. Registracija, kontrola i prijava objekata, {tala, prijevoznika, sabirnih centara, trgovaca, kao i `ivotinja 1. Pod veterinarskom inspekcijom i kontrolom su `ivotinje, sirovine, proizvodi, prehrambeni proizvodi u proizvodnji i trgovini prema ovom zakonu, sto~na hrana, voda za napajanje `ivotinja i otpaci, kao i objekti, {tale, sabirni centri, prijevoznici i trgovci, kao i sredstva, sprave i oprema za njihovo uzgajanje, privre|ivanje, proizvodnju, doradu, obra|ivanje, prera|ivanje, prijevoz i skladi{tenje. 2. Objekti, {tale i prijevoznici, kao i sabirni centri i trgovci, koji su pod veterinarskom kontrolom i nadzorom, moraju biti registrirani kod nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta, ako ispunjavaju propisane uslove u pogledu prostorija, kadrova i opreme. 3. Detaljnije uslove i postupak registracije propisuje Vije}e ministara na prijedlog Ureda, a provode nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta koji moraju provjeriti na~in veterinarskih pregleda i nadzora i dobijene rezultate. 4. Veterinarsko - zdravstvenom pregledu, kontroli i nadzoru podlije`u i `ivotinje na sajmovima, prodavnicama, sto~nim pijacama, kao i drugim prodajnim i sabirnim mjestima, izlo`bama, sportskim takmi~enjima, oborima za divlje `ivotinje, ispostavama i drugim javnim mjestima na kojima se skupljaju `ivotinje. Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1273 5. Sva pravna i fizi~ka lica, koja se bave gajenjem, za{titom, prodajom, prijevozom i trgovinom `ivotinja, proizvodnjom, preradom, skladi{tenjem, trgovinom proizvoda, sirovina, prehrambenih proizvoda, otpada, kao i sto~ne hrane, moraju prijaviti `ivotinje, objekte i opremu, kao i svaku promjenu u vezi s tim, u roku od sedam dana, najbli`oj veterinarskoj organizaciji, koja vodi registar objekata i `ivotinja, i o tome obavje{tava nadle`ne organe entiteta i Br~ko Distrikta, koji izvje{tavaju Ured. 6. Imalac psa mora, u roku od sedam dana, prijaviti psa veterinarskoj organizaciji, koja vodi registar pasa, kao i uginulog psa, otu|enog, odlutalog, kao i svaku drugu promjenu u vezi sa psom. Nabavku mladun~eta mora prijaviti najkasnije do napunjenog ~etvrtog mjeseca njegove starosti. 7. Odredbe stava 4. ne va`e za amatersko uzgajanje ili posjedovanje pojedina~nih vrsta ku}nih `ivotinja (do pet odraslih `ivotinja) i amatersko uzgajanje drugih doma}ih ptica, akvarijskih riba, ukrasne `ivine i malih glodara. 8. Odluka o registraciji iz stava 2. dokaz je o ispunjavanju uslova za obavljanje djelatnosti i osnov je za upis u sudski registar. ^lan 9. Obavezne, op}e preventivne mjere, koje izvode imaoci - ~uvari `ivotinja Obavezne, op}e, preventivne mjere za za{titu od zaraznih bolesti `ivotinja, koje moraju izvoditi imaoci-~uvari `ivotinja i druga pravna i fizi~ka lica, su: a) osiguravanje zdravstveno ispravne pija}e vode, vode za napajanje i sto~ne hrane; b) osiguravanje i odr`avanje propisanih higijenskih uslova u objektima za uzgoj `ivotinja, u drugim prostorijama, kao i opremi, u kojima se `ivotinje zadr`avaju; c) osiguravanje higijene poroda i mu`e; d) osiguravanje veterinarskog reda na javnim mjestima, gdje se skupljaju `ivotinje, u prijevoznim sredstvima za trans port `ivotinja, proizvoda, sirovina, prehrambenih proizvoda, otpadaka i sto~ne hrane, u oborima i na pa{njacima, kao i objektima za skupljanje `ivotinja i klanje `ivotinja, i skupljanje, obradu, preradu i skladi{tenje sirovina, proizvoda, prehrambenih proizvoda, otpadaka i sto~ne hrane; e) osiguravanje zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda i veterinarskih uslova za njihovu proizvodnju i promet; f) spre~avanje uno{enja uzro~nika zaraznih bolesti u objekte za uzgoj `ivotinja; g) izvo|enje veterinarskih mjera u tehnologiji intenzivnog uzgoja `ivotinja; h) tretiranje `ivotinjskih trupova i drugih otpadaka, otpadnih voda, `ivotinjskog izmeta i urina na propisan na~in; i) osiguravanje preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije u objektima, na javnim povr{inama i u prijevoznim sredstvima; j) druge op}e mjere, utvr|ene ovim zakonom; k) uno{enje svih informacija/podataka o `ivotinjama i njihovom kretanju u registar na imanju. ^lan 10. Posebne preventivne mjere, koje izvode veterinarske organizacije 1. Kontrola i prevencija bolesti koje se obavezno moraju prijaviti baziraju se na planu hitnih intervencija za Bosnu i Hercegovinu koji donosi Ured, zajedno s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta. 2. Radi ranog otkrivanja i spre~avanja pojava zarazne bolesti mo`e se, s obzirom na prirodu zarazne bolesti, i opasnost, odrediti jedna ili vi{e sljede}ih posebnih preventivnih mjera: a) usmjereno veterinarsko obrazovanje imalaca `ivotinja i drugih lica; b) obavezno obavje{tavanje najbli`ih veterinarskih vlasti u slu~aju sumnje na postojanje bolesti; c) ograni~avanje kretanja lica, `ivotinja i materijala koji mogu prenijeti zarazu, kao i zabrana kretanja prijevoznih sredstava; d) ograni~enja na farmama, imanjima, javnim pijacama, otvorenim prodajnim mjestima, izlo`benim terenima, klaonicama i svim drugim prostorijama; e) identifikacija `ivotinja i vr{enje popisa `ivotinja; f) stavljanje ograni~enja na zara`eno i kontrolirano podru~je; g) ograni~enja vr{enja vje{ta~kog osjemenjavanja i transfera embriona; h) dijagnosticiranje u ovla{tenoj laboratoriji i potvr|ivanje, ukoliko se poka`e potrebnim, u me|unarodnoj referentnoj laboratoriji, ovla{tenoj od EU ili Svjetske zdravstvene organizacije; i) ~i{}enje i dezinfekcija opreme, prostorija, osoblja i vozila prihva}enim dezinfekcionim sredstvom; j) dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija; k) klanje i uni{tavanje svega zara`enog ili izlo`enog kontaktu ostalih `ivotinja koje su bile izlo`ene zarazi; l) preventivna vakcinacija ili za{tita upotrebom veterinarskih lijekova; m) bezopasno odlaganje `ivotinjskih ostataka, proizvoda `ivotinjskog porijekla, hrane za `ivotinje i otpada; n) bezopasno odlaganje ili higijenski tretman otpadnih voda i fekalija iz registriranih objekata; o) ispitivanje ko`e i ko`e s tkivom na antraks; p) specijalne mjere za uzro~nike zaraze i rezervoare infekcije i zaustavljanje prenosioca zaraznih bolesti; r) druge posebne preventivne mjere koje su predvi|ene ovim zakonom. 3. Otpadna hrana mora biti tretirana u skladu s kriterijima koje propi{e Vije}e ministara na prijedlog Ureda prije nego {to po~ne ishrana `ivotinja, ili se ishrana otpadnom hranom mora zabraniti. 4. Ovla{teni veterinari i veterinarski tehni~ari imaju ovla{tenje: a) u}i u svaku prostoriju, zaustaviti i izvr{iti inspekciju vozila ukoliko postoji sumnja na zarazu ili da su bila izlo`ena zarazi; b) zadr`ati, izvr{iti inspekciju, pregledati, uzeti uzorke sa `ivotinja na koje se sumnja na bolesti koje se obavezno moraju prijaviti; c) zaklati i odlo`iti svaku zara`enu `ivotinju, ili `ivotinju za koju postoji sumnja da je zara`ena bole{}u koja se obavezno mora prijaviti. 5. Ured nare|uje i organizira provo|enje svih kontrolnih programa u cilju iskorjenjivanja bolesti koje se obavezno moraju prijavljivati. 6. Za izvo|enje mjera iz stava 5. Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta zajedni~ki usvajaju jedinstvene i dugoro~ne programe zdravstvene za{tite `ivotinja, u kojima se odre|uju rokovi za realizaciju programa, organizacije koje to moraju realizirati i na~in finansiranja. 7. Na kraju svake godine, Ured i nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta zajedni~ki, za sljede}u godinu, odre|uju koje je preventivne vakcinacije i dijagnosti~ka, kao i druga ispitivanja, potrebno obaviti u Bosni i Hercegovini radi Broj 34 - Strana 1274 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. osiguravanja pogodnih epizootiolo{kih prilika i ispunjavanja uslova za trgovinu, odre|uju se rokovi, kao i na~in obavje{tavanja o obavljenim mjerama i drugi uslovi za izvo|enje tih mjera, kao i organizacije koje ih imaju pravo obavljati u skladu s odredbama ovog zakona. ^lan 11. Obavezne, posebne preventivne mjere u slu~aju zoonoza i toksi~nih agenasa 1. Obavezne, posebne preventivne mjere za za{titu stanovni{tva od zoonoza i toksi~nih agenasa su: a) sistemati~no otkrivanje, spre~avanje i suzbijanje zoonoza kod `ivotinja; b) izvo|enje preventivnih mjera za za{titu veterinara, veterinarskih asistenata, imalaca `ivotinja, ~uvara `ivotinja i drugih ljudi, koji mogu do}i u neposredan ili posredan dodir sa zara`enom `ivotinjom, prehrambenim proizvodima, proizvodima, sirovinama ili otpacima; c) provo|enje sigurnih higijenskih mjera prilikom klanja `ivotinja u registriranim objektima prema standardima koji su propisani za takvu vrstu klaonica; d) osiguravanje zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda i spre~avanje nedozvoljenog prometa zara`enim `ivotinjama i zdravstveno neispravnim prehrambenim proizvodima, proizvodima, sirovinama i otpacima, kojima se mo`e inficirati stanovni{tvo, veterinarskim pregledom i inspekcijskom kontrolom `ivotinja, kao i nadgledanjem `ivotinja, prehrambenih proizvoda, proizvoda `ivotinjskog porijekla, sirovina i otpadaka; e) spre~avanje zaga|enja sirovina, proizvoda i prehrambenih proizvoda u prehrambenim i drugim objektima; f) prilikom klanja izvr{iti prevenciju zaga|enja `ivotne sredine otpadnim hemikalijama i radioaktivnim materijalom {tetnim po ~ovjeka. 2. Za izvo|enje mjera iz stava 1. usvajaju se kratkoro~ni i dugoro~ni programi za{tite stanovni{tva od zoonoza, moraju biti odre|eni rokovi u kojima programi moraju biti realizirani i na~in finansiranja. 3. Pro gram za op}u za{titu zdravlja od zoonoza donose ministarstva zdravlja entiteta i nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, a provode nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta i javna zdravstvena slu`ba. Obavezna je razmjena informacija o podacima koji se odnose na pra}enje zoonoti~nih bolesti. ^lan 12. Pojava zarazne bolesti, odnosno sumnja na zaraznu bolest 1. Ako se pojavi zarazna bolest ili se pojave znaci, na osnovu kojih se sumnja da je `ivotinja oboljela ili uginula usljed zarazne bolesti, imalac `ivotinje mora o tome odmah, i na propisan na~in, obavijestiti najbli`u veterinarsku organizaciju i nadle`ni or gan na nivou entiteta. 2. Imalac `ivotinje mora do dolaska veterinara za{tititi, kao i sprije~iti pristup drugih lica i `ivotinja do zara`ene `ivotinje, krda, jata, p~elinjaka, odnosno trupa uginule `ivotinje. 3. Detaljan na~in obavje{tavanja od imalaca `ivotinja propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 13. Utvr|ivanje zarazne bolesti 1. Veterinar, koji posumnja na postojanje zarazne bolesti, mora pismenim uputstvom odrediti propisane veterinarske mjere i o tome na propisan na~in obavijestiti nadle`ne slu`be, i na propisan na~in preduzeti sve potrebne mjere da bi se utvrdilo ili demantiralo postojanje predmetnog zaraznog oboljenja, odnosno utvrdio uzrok uginu}a `ivotinje. 2. Veterinar, koji {alje na ispitivanje materijal iz stava 1. i organizacija koja obavlja dijagnosti~ka ispitivanja, moraju osigurati takav na~in prijevoza materijala, da ne postoji opasnost za {irenje zaraznih bolesti i za kvarenje materijala. 3. Organizacije, koje obavljaju javni prijevoz, odnosno osiguravaju dostavu, moraju osigurati dostavu materijala do ovla{tene laboratorije. 4. Detaljan na~in prijevoza materijala, mjere veterinara i na~in utvr|ivanja zarazne bolesti, propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 14. Obavje{tavanje o zaraznim bolestima 1. Slu`beni veterinar, na osnovu prijave zarazne bolesti ili sumnje na zaraznu bolest, obavlja epizootiolo{ko ispitivanje. 2. Na sumnju ili s utvr|ivanjem zoonoze, slu`beni veterinar mora obavijestiti i nadle`nu zdravstvenu slu`bu. 3. Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta moraju, u propisanim slu~ajevima, obavijestiti o pojavi i opasnosti od zarazne bolesti i sve ~lanove kantona/op}ine, zdravstvenu slu`bu, sto~arsku slu`bu, nadle`ni or gan za za{titu i spa{avanje, centar za informiranje, nadle`ni or gan za za{titu okoline i zainteresirane imaoce `ivotinja, kao i upoznati ih o najva`nijim mjerama, kojima mogu spre~avati zarazne bolesti. 4. Detaljan na~in obavje{tanja o sumnji ili nalazu zarazne bolesti propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 15. Mjere 1. Kada se utvrdi zarazna bolest i dok traje opasnost od nje, u pogledu zarazne bolesti odre|uju se granice zara`enog i ugro`enog podru~ja, odre|uju propisane mjere i na propisan na~in obavje{tava o tome. 2. Na~in odre|ivanja zara`enog i ugro`enog podru~ja i detaljne mjere za utvr|ivanje na~ina prevencije, spre~avanje {irenja i suzbijanja zarazne bolesti, uslove za prestanak va`enja mjera ustanovljenih radi kontrole zarazne bolesti, kao i na~in obavje{tavanja i informiranja o tome, propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. 3. O mjerama, koje se odnose na ograni~enje kretanja lica i dezinfekciju lica, mora se obavijestiti nadle`na zdravstvena slu`ba. III - VETERINARSKA PREVENTIVA A) Preventiva u trgovini ^lan 16. Identifikacija `ivotinja i veterinarski certifikat 1. Sve prisutne `ivotinje na teritoriji Bosne i Hercegovine po~ev od goveda (uklju~uju}i bufala i bizone), treba da budu identificirane i njihovo kretanje mo`e biti registrirano u skladu sa sistemom iz stava 3. koji uklju~uje: registraciju imanja, identifikacijsko markiranje `ivotinja i kodifikaciju na dr`avnom nivou i paso{ za `ivotinje. 2. Aktivnost iz stava 1. je u nadle`nosti Ureda, a provode je nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta. Modaliteti tehni~ke implementacije i funkcioniranje sistema povjereni su Operativnoj agenciji i pod direktnom su odgovorno{}u Ureda. Informacioni sistem bit }e instaliran u Operativnoj agenciji da zabilje`i svako kretanje `ivotinja (AIMCS). 3. Vije}e ministara, na prijedlog Ureda, propisuje detaljne uslove identifikacije `ivotinja, izgled i sadr`aj paso{a za `ivotinje, kontrole kretanja, implementaciju sistema na bilo kom nivou na teritoriji Bosne i Hercegovine kroz dr`avne Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1275 reg u la tive. Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta osigurat }e njegovo ispravno i stalno funkcioniranje. Regionalni uredi za unos podataka mogu biti uspostavljeni od nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta i provodit }e svoje aktivnosti u skladu s uslovima koje propisuje Vije}e ministara na prijedlog Ureda i pod koordinacijom i kontrolom Operativne agencije. 4. Vije}e ministara, na prijedlog Ureda, propisuje privremene norme koje se odnose na identifikaciju `ivotinja i kontrolu kretanja `ivotinja na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. 5. Nakon potpune implementacije sistema za goveda i druge vrste, zabranjena je upotreba bilo kojeg drugog identifikacijskog modaliteta za kretanje `ivotinja bez prethodnog odobrenja Ureda. 6. @ivotinja u prometu mora biti pra}ena propisanim veterinarskim certifikatom. 7. Certifikatom iz stava 6. potvr|uje se zdravstveno stanje `ivotinja, odnosno da na mjestu porijekla `ivotinja nije bila ustanovljena odre|ena zarazna bolest, koju mogu prenijeti predmetne `ivotinjske vrste, ili se potvr|uju drugi propisani zahtjevi. 8. Veterinarski certifikat mo`e biti izdat jedino nakon utvr|ivanja da je `ivotinja zdrava, da ne dolazi iz zara`enog podru~ja, da ne postoji zabrana kretanja ili ograni~enje kretanja doneseno radi op}e za{tite zdravlja ljudi i `ivotinja i da je `ivotinja korektno identificirana. Veterinarski certifikat `ivotinje mora sadr`ati identifikacioni broj (kod) sa u{ne markice. 9. Veterinarski certifikat mo`e biti izdat na odre|eno vrijeme i mora ga potpisati veterinar koji ga je izdao, te mora odgovarati propisima o veterinarskim certifikatima Direktive 96/93/ Vije}a Evrope. 10. Detaljne uslove za izdavanje, sadr`aj i oblik veterinarskog certifikata propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. ^lan 17. Veterinarski certifikat ili potvrda za proizvode `ivotinjskog porijekla 1. Proizvodi `ivotinjskog porijekla u trgovini moraju biti na propisan na~in ozna~eni i pra}eni propisanim veterinarskim certifikatom ili potvrdom. 2. Certifikatom ili potvrdom iz stava 1. potvr|uje se zdravstveno stanje proizvoda, odnosno da na mjestu porijekla nije bila ustanovljena odre|ena zarazna bolest, koja se njima mo`e prenijeti i da su ostali propisani zahtjevi ispunjeni. 3. Veterinarski certifikat ili potvrda izdaju se na odre|eno vrijeme. 4. Detaljne uslove za obilje`avanje proizvoda, uslove za izdavanje, sadr`aj i oblik veterinarskog certifikata ili potvrde propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. ^lan 18. Veterinarska uputa 1. Bolesne i povrije|ene `ivotinje, i `ivotinje, kod kojih su ugro`ene osnovne `ivotne funkcije, mogu se prevoziti u klaonicu samo pod propisanim uslovima. 2. U slu~ajevima iz stava 1. `ivotinje }e biti pra}ene, umjesto veterinarskim certifikatom, veterinarskom uputom kojom se potvr|uje stanje na koje se sumnja i opisuje pru`eni tretman. 3. Zavr{ni veterinarski pregled `ivotinja iz stava 1. obavlja veterinar u klaonici. 4. Klanje `ivotinja iz stava 1. mora se obaviti u najbli`oj klaonici, pod uslovom da su propisani uslovi ispunjeni, ali nikako u isto vrijeme kada se obavljaju redovna klanja. Prije prijevoza `ivotinja u klaonicu moraju biti obavljene sve propisane veterinarske mjere. 5. Imalac `ivotinje mora imati propisanu veterinarsku uputu i za `ivotinje koje {alje u klaonicu iz {tala s neprovjerenim ili sumnjivim epizootiolo{kim prilikama. 6. Detaljan sadr`aj veterinarske upute, lica koja je mogu izdati i druge mjere koje je potrebno preduzeti u slu~aju izdavanja upute, propisuje Ured. ^lan 19. Veterinarska oznaka zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda 1. Prehrambeni proizvodi moraju biti u trgovini na propisan na~in ozna~eni, odnosno certificirani. 2. Detaljnije uslove o ozna~avanju i certificiranju prehrambenih proizvoda propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. ^lan 20. Veterinarska kontrola trgovine `ivotinjama, prehrambenim proizvodima, sirovinama, proizvodima i otpacima 1. Trgovina `ivotinjama, prehrambenim proizvodima, proizvodima i sirovinama dozvoljena je samo ako je na mjestu porijekla obavljena veterinarska inspekcija, ura|ena njihova identifikacija, tako da se porijeklo mo`e utvrditi i ako su ispunjeni i drugi propisani uslovi. 2. U prijevozu `eljezni~kim, vodenim, zra~nim i putni~kim prijevoznim sredstvima, dozvoljeno je utovaranje, premje{tanje ili istovar `ivotinja, prehrambenih proizvoda, proizvoda, sirovina i otpadaka samo na onim mjestima gdje su ispunjeni propisani uslovi. 3. Prostorije u prijevoznim sredstvima, odnosno prijevozna sredstva iz stava 2., u kojima se prevoze `ivotinje, prehrambeni proizvodi, proizvodi, sirovine i otpaci, moraju biti na propisan na~in o~i{}eni, odnosno dezinficirani. 4. U svakom trenutku treba da bude osigurano takvo fizi~ko odvajanje `ivih `ivotinja, proizvoda `ivotinjskog porijekla (hrane), materijala i otpadaka i odsustvo bilo kakvog kontakta izme|u njih i proizvoda iste vrste ali razli~itog higijenskog stanja. 5. Detaljne uslove u pogledu zahtjeva iz ovog ~lana propisuje Ured. ^lan 21. Zabrana trgovine 1. Vije}e ministara, na prijedlog Ureda, posebnim aktom, ograni~ava ili zabranjuje trgovinu `ivotinjama, prehrambenim proizvodima, sirovinama, proizvodima, otpacima, sto~nom hranom, lijekovima i medicinskim pomagalima, kada se pojavi `ivotinjska zarazna bolest iz ~lana 6. stav 2., odnosno iz drugih veterinarskih razloga. 2. Izuzetno, Ured prije izdavanja akta iz stava 1. mo`e izdati odgovaraju}a obavezna uputstva iz ~lana 82., koja stupaju na snagu odmah u slu~aju hitnih mjera u javnom interesu, da bi se odvratila neposredna opasnost po zdravlje ljudi, odnosno `ivotinja. ^lan 22. Saglasnost za skupljanje i prodaju Nadle`ni upravni or gan kantona, grada ili op}ine izdaje dozvolu za izlo`bu, zoolo{ki vrt, ocjenjivanje ili takmi~enje `ivotinja; za razne priredbe putuju}ih `ivotinja (cirkusi, putuju}i zoolo{ki vrt i sl.) i za organiziranu prodaju `ivotinja, kao i sirovina, proizvoda i prehrambenih proizvoda izvan poslovnih prostora isklju~ivo na osnovu prethodne saglasnosti Ureda, nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta, a na osnovu uputstava koje propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. Broj 34 - Strana 1276 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. ^lan 23. Zadaci tokom prijevoza i u slu~aju saobra}ajnih nesre}a 1. Imaoci `ivotinja i prijevoznici `ivotinja, prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda i otpadaka, moraju osigurati propisane uslove za prijevoz i omogu}iti pregled na zahtjev lica, koje je prema ovom zakonu ili drugom propisu ovla{teno za pregled. 2. Saobra}ajnu nesre}u, koja se dogodi tokom prijevoza `ivotinja, prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda i otpadaka, prijevoznik, odnosno policija mora prijaviti centru za obavje{tavanje, koji o tome bez odga|anja obavje{tava najbli`u veterinarsku organizaciju, koja mora osigurati najbli`eg dostupnog slu`benog veterinara. 3. Slu`beni veterinar nare|uje veterinarskoj organizaciji, koja je ovla{tena za izvo|enje javne veterinarske slu`be, da ponudi prvu veterinarsku pomo} povrije|enim `ivotinjama. 4. Prijevoznik, odnosno lice koje je on ovlastio, ima obavezu osigurati sva potrebna sredstva za izvo|enje svih potrebnih mjera za za{titu `ivotinja, prehrambenih proizvoda, proizvoda, sirovina i otpadaka. 5. Povrije|ene `ivotinje, koje nisu sposobne za daljnji prijevoz, potrebno je odmah usmrtiti. 6. Veterinarsko-higijenska slu`ba i organizacije za odvoz otpadaka s koncesijom, moraju organizirati prijevoz i kompletno uni{tenje uginulih i ubijenih `ivotinja, o{te}enih prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda i otpadaka. 7. Prijevoznik mora osigurati adekvatno vozilo i odvoz `ivotinja, koje su sposobne za daljnji prijevoz, kao i odvoz neo{te}enih sirovina, proizvoda i prehrambenih proizvoda s mjesta saobra}ajne nesre}e. ^lan 24. Me|unarodni trans port 1. Prijevoz `ivotinja, prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda, veterinarskih lijekova i medicinskih pomagala, sto~ne hrane i otpadaka i sjemena za vje{ta~ko osjemenjavanje, jajnih }elija i embriona u me|unarodnom transportu mo`e biti obavljen jedino preko grani~nih prijelaza, gdje je organizirana veterinarska inspekcija i kontrola. 2. @ivotinje, prehrambeni proizvodi, sirovine, proizvodi, veterinarski lijekovi, medicinska pomagala, sto~na hrana i otpaci moraju biti podvrgnuti veterinarskoj inspekciji i kontroli i, ukoliko je potrebno, testiranju uzoraka na grani~nim prijelazima. 3. Utovaranje, premje{tanje, istovaranje i skladi{tenje `ivotinja, prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda, veterinarskih lijekova, medicinskih pomagala, sto~ne hrane i otpadaka izvodi se pod veterinarskom kontrolom, u skladu s propisanim uslovima. 4. Uvoz i tranzit `ivotinja, prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda, lijekova i medicinskih pomagala, sto~ne hrane i otpadaka dozvoljava se nakon prethodnog veterinarskog pregleda na granici, odlukom kojom se, za svaki slu~aj posebno, ustanovljava da, s obzirom na propisane uslove, nema veterinarskih smetnji za njihov uvoz i tranzit. Bez obzira na prethodni stav, uvoz i tranzit ku}nih `ivotinja dozvoljen je bez prethodnog veterinarskog pregleda, pod uslovom da `ivotinje prati propisani veterinarski certifikat. 5. Uvoz i tranzit drugih materija, kojima se mo`e prenijeti zarazna bolest (npr. lovnih i ribolovnih trofeja, seruma, mikroorganizama i sl.), bit }e dozvoljen nakon prethodnog veterinarskog pregleda na granici, odlukom kojom se, za svaki slu~aj posebno, utvr|uje da, s obzirom na propisane uslove, nema veterinarskih smetnji za njihov uvoz i tranzit. 6. Za uvoz stranih vrsta `ivotinja koje slobodno `ive, uvoznik mora dobiti, u skladu s propisima, saglasnost nadle`nog ministarstva. 7. Uslove za rad, lokaciju i na~in rada grani~nih prijelaza iz ovog ~lana propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. 8. Uslove za uvoz i tranzit `ivotinja i proizvoda iz stava 4. ovog ~lana propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 25. Inspekcija prilikom uvoza 1. Prilikom uvoza `ivotinja i proizvoda u Bosnu i Hercegovinu moraju biti izvr{eni propisani veterinarski pregledi, inspekcija i ispitivanja. 2. Pregledi iz stava 1. moraju biti obavljeni na mjestima grani~ne veterinarske inspekcije u skladu sa ~lanom 24. 3. Vrste pregleda, ispitivanja i na~in izvo|enja propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 26. Objekti i `ivotinje koji poti~u iz drugih dr`ava 1. Uvoz prehrambenih proizvoda, sirovina, proizvoda, sto~ne hrane, veterinarskih lijekova i otpadaka dozvoljen je samo iz onih objekata koji ispunjavaju propisane uslove i koji su registrirani kod EU i uneseni u registar Ureda. 2. Izuzetno, Ured mo`e dozvoliti uvoz iz stava 1. i iz nekih drugih objekata, ako ustanovi da su propisi, standardi, proizvodnja i kontrola, koje obavlja dr`ava izvoznica, najmanje jednaki propisima u Bosni i Hercegovini i da je osigurana najmanje jednaka za{tita potro{a~a. Tro{kovi idu na teret uvoznika. 3. Ured mo`e organizirati inspekciju radi provjere objekta iz stava 2. Provjeru vr{i komisija od tri ~lana, od kojih je jedan ~lan iz Ureda i po jedan ~lan iz entitetskih veterinarskih slu`bi. Tro{kovi pregleda idu na teret uvoznika. 4. Uvoz `ivotinja dozvoljen je samo ako ispunjava propisane uslove u pogledu zdravstvene za{tite `ivotinja i za{tite `ivotinja od mu~enja. B) Preventiva u proizvodnji i trgovini proizvodima, sirovinama, prehrambenim proizvodima i sto~nom hranom ^lan 27. Veterinarska inspekcija i kontrola 1. Proizvodnja, plasiranje na tr`i{te i trgovina proizvodima, sirovinama, prehrambenim proizvodima `ivotinjskog porijekla, sto~nom hranom i otpacima dozvoljeni su jedino u registriranim objektima, koji ispunjavaju propisane uslove i koji su pod stalnom veterinarskom kontrolom. 2. Objekat ne smije po~eti proizvodnju dok nije registriran i dok mu nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta ne odredi veterinarski kontrolni broj. 3. Da bi se provela proizvodnja sirovina, prehrambenih proizvoda `ivotinjskog porijekla i sto~ne hrane, kao i drugih proizvoda, obavezna je registracija objekta za klanje `ivotinja, sakupljanje, pripremu, obradu, preradu, doradu, uvijanje, preduvijanje i pakovanje sirovina, prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane, kao i drugih proizvoda. 4. Obavezna je registracija svih objekata, koji u proizvodnji upotrebljavaju sirovine i prehrambene proizvode `ivotinjskog porijekla u neobra|enom, odnosno neprera|enom stanju, kao i meso i mesne artikle. 5. Da bi se vr{ila trgovina proizvoda, sirovina, prehrambenih proizvoda `ivotinjskog porijekla i sto~ne hrane, obavezno je registrirati objekte za sladi{tenje i distribuciju onih proizvoda, sirovina, prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane, kojima se mo`e prenijeti zarazna bolest, kao i onih koji mogu prouzrokovati zarazu koja je {tetna po ~ovjeka i `ivotinje. 6. Veterinarska kontrola i pregled koji se vr{e u okviru objekata za proizvodnju i trgovinu proizvodima, sirovinama, hrane i sto~ne hrane iz stava 1. tako|er se Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1277 primjenjuju na prostorije, opremu i instalacije, uspje{nost i pravilnost izvo|enja vlastitih kontrola objekta, dokumentaciju i propisane evidencije. 7. Standardi veterinarske kontrole primjenjuju se na prijevozna sredstva koja se koriste na podru~ju registriranog objekta za utovar/istovar proizvoda, sirovina, prehrambenih proizvoda `ivotinjskog porijekla, otpadaka i sto~ne hrane. 8. Veterinarski standardi, uzimanje uzoraka, testiranje i nadgledanje moraju se primijeniti na proizvodne metode i trgovinu sirovinama, prehrambenim proizvodima `ivotinjskog porijekla, sto~nom hranom i ostalim proizvodima i tako|er se moraju primijeniti i na `ivotinje, sirovine, proizvode, prehrambene proizvode `ivotinjskog porijekla, sto~nu hranu, otpatke, otpadne vode, ~vrsto i te~no |ubrivo, upotrebu proizvoda i supstanci, koje dolaze u dodir sa `ivotinjama i materijalima za pakovanje. 9. Veterinarski kontrolni pregledi moraju se izvr{iti radi provjere zdravstvene ispravnosti sirovina, prehrambenih proizvoda `ivotinjskog porijekla u proizvodnji i prometu, uklju~uju}i i sto~nu hranu, kao i druge proizvode. 10. Detaljne veterinarske uslove za proizvodnju, pu{tanje u promet i trgovinu sirovinama, proizvodima, prehrambenim proizvodima `ivotinjskog porijekla, sto~nom hranom, otpacima, otpadnim vodama, ~vrstim i te~nim |ubrivom, kao i kontrolu iz ovog ~lana propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. 11. Detaljne veterinarske uslove za transmisivne spongiformne encefalopatije TSE (BSE, screpi i dr.) propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 28. Izuzeci Klanje `ivotinja i proizvodnja prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane izvan registriranih objekata bit }e dozvoljeni jedino u izuzetnim slu~ajevima koje propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 29. Gra|enje objekata 1. Projektna dokumentacija za gradnju ili rekonstrukciju objekata, namijenjenih proizvodnji, plasiranju na tr`i{te i trgovini `ivotinjama, prehrambenim proizvodima, sirovinama, proizvodima, otpacima, sto~nom hranom, ~vrstim i te~nim |ubrivom (u daljem tekstu: objekat pod veterinarskom inspekcijom i kontrolom), mora biti u skladu s veterinarskim uslovima, koje za pojedina~ne vrste takvih objekata propisuje Ured. 2. Uz projektnu dokumentaciju za izdavanje dozvole za gradnju ili rekonstrukciju objekta pod veterinarskom inspekcijskom kontrolom, mora biti dobijena saglasnost nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta. ^lan 30. Razvrstavanje i registracija objekata 1. Objekti pod veterinarskom inspekcijskom kontrolom razvrstavaju se u prehrambene i druge objekte. U registar prehrambenih i drugih objekata mogu se kod nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta upisati jedino objekti koji ispunjavaju propisane uslove. 2. Me|utim, u registar se mogu upisati i prehrambeni objekti, koji ne ispunjavaju sve propisane uslove, ali imaju ograni~eno podru~je djelatnosti, odnosno podru~je trgovanja. Ured propisuje uslove koje objekat ne mora ispunjavati, kao i ograni~enja njihove djelatnosti i podru~ja trgovanja. ^lan 31. Postupak razvrstavanja i registracije objekata 1. Zahtjev za registraciju objekta, koji mora biti pod veterinarskom inspekcijskom kontrolom, podnosi se nadle`nom organu entiteta i Br~ko Distrikta na mjestu na kojem se objekat nalazi. 2. Po prijemu zahtjeva za registraciju prehrambenog objekta iz ~lana 30. stav 2. i objekata za proizvodnju hrane, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta odlukom imenuju komisiju za pregled objekta koji je u pitanju. Komisija mora imati najmanje tri ~lana, a predsjednik mora biti slu`beni veterinar. Odluku o odobrenju, kojom se utvr|uje da su ispunjeni svi propisani uslovi, donosi nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta na osnovu mi{ljenja komisije. 3. Na osnovu odluke iz stava 2. odre|uje se i upis u registar objekta, veterinarski kontrolni broj, odobrava obavljanje pojedina~nih djelatnosti proizvodnje i trgovine, kao i ograni~enja, ako je to potrebno. Obavje{tenje i kompletan spis u kopiji dostavlja se Uredu, koji vodi jedinstven registar za cijelu Bosnu i Hercegovinu. 4. Kada komisija iz stava 2. ustanovi da je objekat mogu}e razvrstati jedino kao prehrambeni objekat iz ~lana 30. stav 2., to u mi{ljenju predla`e nadle`nom organu entiteta i Br~ko Distrikta koji donosi odluku u skladu sa stavom 6. 5. Tro{kove komisijske inspekcije snosit }e podnosilac zahtjeva. 6. Po prijemu zahtjeva za registraciju drugih objekata iz ~lana 30. st. 1. i 2. i prehrambenih objekata, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta imenovat }e komisiju za pregled predmetnog objekta. Komisija mora imati najmanje tri ~lana, a predsjednik mora biti slu`beni veterinar. Odluku o odobrenju (ispunjavanju uslova) izdaje nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta, na osnovu mi{ljenja komisije. Odlukom se odre|uje i upis u registar objekata, koji se vodi kod nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta, odre|uje veterinarski kontrolni broj, odobrava obavljanje pojedina~nih djelatnosti proizvodnje i trgovine, kao i ograni~enja kapaciteta i obima trgovanja. Podaci o registracijama i upisima objekata mjese~no se dostavljaju u Ured. Objekti, prehrambeni objekti i drugi objekti na teritoriji Br~ko Distrikta registruju se kod nadle`nog organa u skladu sa Statutom Br~ko Distrikta. 7. Ako nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta utvrdi da registrirani objekat vi{e ne ispunjava propisane uslove, ili ako ne otkloni nedostatke, koji mogu negativno utjecati na higijenu proizvodnje, onda }e ukinuti svoju odluku o registraciji objekta i opozvati slu`bene veterinare iz objekta, koji obavljaju veterinarski pregled i kontrolu. 8. Detaljne uslove za razvrstavanje objekata i postupak za upis objekta u registar propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 32. Veterinarska inspekcija i kontrola 1. Zdravstvena ispravnost prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane utvr|uje se na osnovu veterinarsko-zdravstvenog pregleda objekata, `ivotinja za klanje, sirovina, prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane, kao i dokumentacije i evidencija. 2. Ako se na osnovu pregleda iz stava 1. i drugih ispitivanja utvrdi da se `ivotinja ne smije zaklati, klanje se zabranjuje, a `ivotinja se na propisan na~in obilje`ava i odre|uju se propisane mjere. 3. Ako se na osnovu kontrolnih pregleda i drugih ispitivanja iz stava 1. ustanovi da sirovine, prehrambeni proizvodi ili sto~na hrana nisu zdravstveno ispravni, rje{enjem se zabranjuje dalja proizvodnja, plasiranje na tr`i{te ili trgovina, i odre|uju se propisane mjere za uklanjanje uzroka neispravnosti, ili za vra}anje u prvobitno stanje sirovina, prehrambenih proizvoda ili sto~ne hrane ili, ako je to potrebno, i uni{tenje. 4. U slu~ajevima zabrane klanja `ivotinja odre|enih za klanje i prilikom utvr|ivanja zdravstvene neispravnosti sirovina, prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane, imalac `ivotinja za Broj 34 - Strana 1278 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. klanje, odnosno imalac sirovina, prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane, ima pravo zahtijevati ponovni pregled (superkontrolu), izuzev ukoliko je utvr|eno postojanje patogenih mikroorganizama. Ponovni pregled obavlja komisija, koju imenuje nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. Zahtjev je potrebno podnijeti bez odga|anja kod slu`benog veterinara, koji je obavio veterinarski pregled i utvrdio zdravstvenu neispravnost koji }e, bez odga|anja, a najkasnije u roku od 24 sata, obavijestiti komisiju i predo~iti joj cjelokupnu dokumentaciju o obavljenom pregledu. 5. Rezultat ponovnog pregleda smatra se kona~nim. 6. Tro{kove ponovnog pregleda snosi nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta, ako je rezultat u korist klijenta. U suprotnom, tro{kove snosi klijent. 7. Detaljne mjere i postupke iz stava 3. i sadr`aj i na~in rada komisije iz stava 4. propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 33. Ostaci (rezidue) {tetnih i zabranjenih materija u `ivotinjama, sirovinama, prehrambenim proizvodima i sto~noj hrani 1. Veterinari, imaoci `ivotinja i druga pravna i fizi~ka lica, moraju spre~avati djelovanje {tetnih materija u sirovinama, prehrambenim proizvodima i sto~noj hrani, kao i obavljati propisane preventivne mjere. 2. Ured mo`e odrediti zabranu upotrebe odre|enih {tetnih materija. 3. Nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta mo`e odrediti, na osnovu procjene rizika, zabranu plasiranja na tr`i{te, zabranu trgovine i opozvati iz trgovine prehrambene proizvode, sirovine, otpatke i sto~nu hranu, koji sadr`e odre|ene {tetne materije. 4. Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta moraju osigurati sistematsku kontrolu (mon i tor ing) `ivotinja, sirovina, prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane, nad sadr`ajima ostataka {tetnih materija i kontrolu nad upotrebom zabranjenih materija. 5. Detaljne uslove iz ovog ~lana propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 34. Osiguranje zdravstvene ispravnosti sto~ne hrane 1. Fizi~ka i pravna lica, koja su registrirana za proizvodnju, skladi{tenje ili trgovinu sto~nom hranom, moraju osiguravati zdravstvenu ispravnost sto~ne hrane u svim fazama proizvodnje, skladi{tenja i trgovine sto~nom hranom. 2. Zabranjena je trgovina zdravstveno neispravnom sto~nom hranom. 3. Sto~na hrana, kojoj je istekao rok upotrebe, naveden u deklaraciji, smije se, s dozvolom slu`benog veterinara, upotrijebiti u onu svrhu koju, nakon prethodnog laboratorijskog ispitivanja uzoraka, odredi ovla{tena laboratorija, ako ustanovi da je sto~na hrana zdravstveno ispravna. 4. Detaljne uslove o zdravstvenoj ispravnosti sto~ne hrane i ograni~enja za upotrebu sirovina propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 35. Kontrola sto~ne hrane i izdavanje certifikata 1. Sto~na hrana u trgovini mora imati veterinarski certifikat, odnosno drugi odgovaraju}i propisan dokument o zdravstvenoj ispravnosti materija koje ulaze u njen sastav. 2. Detaljne uslove za izdavanje, sadr`aj i oblik veterinarskog certifikata i drugog odgovaraju}eg dokumenta propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. ^lan 36. Veterinarska kontrola sto~ne hrane Predmet veterinarsko-zdravstvene kontrole moraju biti sto~na hrana i objekti, u kojima se proizvodi ili skladi{ti sto~na hrana za trgovinu, uklju~uju}i i sto~nu hranu i objekte kod imalaca `ivotinja. C) Preventiva u razmno`avanju `ivotinja ^lan 37. Uslovi 1. U odgajali{tima rasnih `ivotinja, odnosno u veterinarskosto~ arskim centrima ne smiju postojati odre|ene zarazne bolesti. 2. Vlasnik odgajali{ta rasnih `ivotinja, odnosno veterinarskosto~ arskog centra mora osigurati da sistemati~no prati nabavku, zdravlje i reproduktivnu sposobnost rasnih `ivotinja, kao i dobijanje, proizvodnju, skladi{tenje i promet `ivotinjskim sjemenom, jajnim }elijama i embrionima, primjenom propisa o zdravstvenoj ispravnosti sjemena `ivotinja, jajnih }elija i embriona, kao i minimalnih uslova za obavljanje te djelatnosti. 3. U veterinarsko-sto~arskim centrima i u organiziranom prirodnom pripustu reproduktivnih `ivotinja, najmanje jednom godi{nje vr{e se dijagnosti~ka ispitivanja na zarazne i spolne bolesti. 4. Zarazne bolesti iz stava 1., kao i uslove zdravstvene ispravnosti `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija i embriona, kao i minimalne uslove za sposobnost oplo|ivanja propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. ^lan 38. Proizvodnja, skladi{tenje i plasiranje sjemena na tr`i{te 1. Proizvodnju, skladi{tenje i plasiranje na tr`i{te sjemena rasnih `ivotinja, jajnih }elija i embriona rasnih `ivotinja mogu obavljati organizacije, koje ispunjavaju propisane uslove i koje su registrirane kod nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta. 2. O dobijanju, skladi{tenju i plasiranju na tr`i{te sjemena rasnih `ivotinja, jajnih }elija i embriona, organizacije iz stava 1. moraju voditi propisanu evidenciju. 3. Uslove za obavljanje djelatnosti iz stava 1. kao i sadr`aj i na~in vo|enja evidencije i njen sadr`aj propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. ^lan 39. Osjemenjavanje 1. Osjemenjavanje obavljaju veterinarske organizacije, koje ispunjavaju uslove propisane ovim zakonom. 2. Detaljnije uslove iz stava 1. propisuju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta. ^lan 40. Parenje i prirodno parenje Veterinarske organizacije, koje su dobile koncesiju u skladu s ovim zakonom, sistematski prate zdravlje i zdravstvenu reproduktivnu sposobnost rasnih `ivotinja pri parenju i prirodnom parenju, vr{e pregled evidencije parenja i prijavljuju nadle`nom organu entiteta i Br~ko Distrikta svaku sumnju na spolne ili druge zarazne bolesti, kao i konstitucijske defekte u zdravlju `ivotinja. ^lan 41. Obavje{tavanje 1. Pri svakom ustanovljavanju bolesti neke rasne `ivotinje, s trajnim reproduktivnim smetnjama ili pri utvr|ivanju zdravstvene neispravnosti `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija ili embriona, imalac odgajali{ta rasnih `ivotinja mora osigurati obavljanje propisanih mjera. Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1279 2. Veterinarske organizacije i uzgajiva~i koji mogu, u skladu s propisima, obavljati osjemenjavanje, moraju o rezultatima plodnosti na svom podru~ju obavje{tavati nadle`ne organe entiteta i Br~ko Distrikta, kao i sto~arsku slu`bu. 3. Detaljnije mjere iz stava 1. propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. D) Za{tita okoline ^lan 42. Prava i du`nosti 1. Pravna i fizi~ka lica moraju spre~avati zaga|enje okoline i djelovanja {tetna po zdravlje, koji mogu nastati uzgojem, proizvodnjom, preradom, trgovinom i upotrebom `ivotinja, proizvoda, prehrambenih proizvoda, sirovina, sto~ne hrane i otpadaka. 2. Sa otpacima i otpadnim vodama potrebno je postupati u skladu s ovim zakonom i podzakonskim aktima i propisima o o~uvanju okoline. 3. Preventivne mjere za o~uvanje okoline su: a) osiguravanje odgovaraju}eg odstranjivanja, prerade, obrade i upotrebe otpadaka, ~vrstih i te~nih |ubriva; b) osiguravanje odgovaraju}eg skladi{tenja otpadaka, ~vrstih i te~nih |ubriva; c) odre|ivanje postupka higijenizacije `ivotinjskog izmeta i otpadnih voda; d) smanjenje opasnosti od infekcije, odre|ivanjem odgovaraju} ih higijenskih uslova u {talama i okolini (higijenski uslovi, mikroklima, ograni~enje amonijaka, odstranjivanje otpadaka i izmeta; ~i{}enje i dezinfekcija); e) utvr|ivanje ispravnosti proizvoda od |ubriva, prera- |enog |ubriva i komposta; f) spre~avanje zaga|enja podzemnih voda uzro~nicima zaraznih i parazitarnih bolesti i {tetnih ili radioaktivnih materija. ^lan 43. Postupanje s trupovima uginulih `ivotinja i otpacima 1. Trupove uginulih `ivotinja i otpatke potrebno je preraditi, obraditi ili uni{titi u objektima za preradu, obradu ili uni{tenje otpadaka `ivotinjskog porijekla. 2. Imalac `ivotinje mora, na propisan na~in, prijaviti uginu}e `ivotinje i predati trup uginule `ivotinje organizaciji koja ima koncesiju za obavljanje veterinarsko - higijenske slu`be, u skladu s ovim zakonom. 3. Ovla{tena organizacija iz stava 2. mora na propisan na~in osigurati prijevoz `ivotinjskog trupa s mjesta uginu}a do objekta za obdukciju ili preradu, kao i osigurati skupljanje otpadaka na propisan na~in i propisan veterinarski red u tom objektu. 4. Veterinarsko-higijenska slu`ba mora osigurati: primanje prijava o uginu}u `ivotinja, prijevoz `ivotinjskih trupova i drugih otpadaka na propisan na~in, pomo} pri obdukciji, higijensko odr`avanje i dezinfekciju mjesta uginu}a, objekata za obdukciju, vozila i opreme. 5. Na sumnju da je `ivotinja uginula usljed zarazne bolesti ili usljed bilo kog drugog razloga mora se utvrditi uzrok uginu}a. 6. Pravna i fizi~ka lica, koja obavljaju djelatnost u kojoj nastaju otpaci, moraju na propisan na~in osigurati odvoz otpadaka na najbli`e mjesto za skupljanje otpadaka ili u objekte za preradu otpadaka. 7. U objektima za obdukciju i preradu mora biti osiguran propisani veterinarski red. U objektima za obdukciju mora biti organizirana i stalna veterinarska slu`ba za utvr|ivanje uzroka uginu}a. Obdukciju mora izvr{iti diplomirani veterinar, odnosno doktor veterinarske med i cine koji mora izdati certifikat u kojem je naveden uzrok uginu}a. 8. Detaljnije uslove o prijavi uginu}a, transportu, tretiranju `ivotinjskih otpadaka, preradi i uslove za objekte i objekte za obdukciju, preradu i spaljivanje propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. ^lan 44. Zakopavanje `ivotinjskih trupova 1. Izuzetno od odredbe ~lana 43. stav 1., mogu se `ivotinjski trupovi na propisan na~in zakopati ili spaliti na groblju koje ispunjava propisane uslove. 2. Izuzetne slu~ajeve, na~in zakopavanja i spaljivanja, kao i uslove koje moraju ispunjavati groblja, propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. IV - MINIMALNI OBIM ZDRAVSTVENE ZA[TITE @IVOTINJA ^lan 45. Minimalni obim za{tite `ivotinja - primarna veterinarska za{tita `ivotinja Minimalni obavezni obim za{tite `ivotinja od zaraznih bolesti obuhvata: 1. sistemati~no pra}enje stanja zaraznih bolesti (dijagnosti~ka terenska i laboratorijska, kao i patoanatomska ispitivanja) i vakcinisanja `ivotinja, koje svake godine propisuje Ured u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta; 2. u slu~aju sumnje na odre|ene zarazne bolesti, osigurati dijagnosti~ka terenska i laboratorijska ispitivanja, kao i patoanatomsku dijagnostiku, kojom se potvr|uje bolest ili se odbacuje sumnja; 3. spre~avanje zaraznih bolesti u slu~ajevima prirodnih i drugih nesre}a i ako se pojave zarazne bolesti s liste A u susjednim dr`avama ili u Bosni i Hercegovini i laboratorijska, kao i patoanatomska ispitivanja za dijagnosticiranje zaraznih bolesti, za koje je potrebno odmah utvrditi zaraznu bolest ili uzrok uginu}a, koje propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda; 4. prou~avanje epizootiolo{ke situacije, razvijanje i uvo|enje novih laboratorijskih metoda za dijagnostiku i kontrolu, kao i proslje|ivanje i publiciranje novih veterinarsko-medicinskih dostignu}a, novih propisa, postupaka, odnosno metoda stru~nog rada; 5. obavezne veterinarske preglede u skladu s ovim zakonom; 6. pripremu epidemiolo{kih studija i analize rizika povodom unosa `ivotinjskih zaraznih bolesti u Bosnu i Hercegovinu i ispitivanja ekonomski optimalnih mjera, i procjena finansijskih posljedica propisanih mjera u slu~aju pojave `ivotinjskih zaraznih bolesti; 7. uvo|enje plana hitnih intervencija u slu~aju bolesti; 8. obrazac veterinarskih certifikata, uputa i potvrda u skladu s ovim zakonom; 9. primjerene zalihe vakcina, sredstava za dezinficiranje i drugih sredstava za spre~avanje, utvr|ivanje i suzbijanje `ivotinjskih zaraznih bolesti; 10. organizirano veterinarsko obrazovanje imalaca `ivotinja; 11. neprekidnu veterinarsku djelatnost za terensku i laboratorijsku dijagnostiku zaraznih bolesti, za koje je potrebno odmah ustanoviti zaraznu bolest ili uzrok uginu}a; 12. veterinarsko - higijensku slu`bu; 13. stru~no usavr{avanje veterinara i veterinarskih asistenata; 14. nadoknadu za `ivotinje, predmete i sirovine. ^lan 46. Nadoknada 1. Nadle`ni organi moraju osigurati imaocu `ivotinje nadoknadu za `ivotinje, koje su bile ubijene ili zaklane, kao i za predmete i sirovine, koji su bili o{te}eni, pokvareni ili uni{teni prilikom realizacije odre|enih mjera za suzbijanje Broj 34 - Strana 1280 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. zaraznih bolesti sa liste A i naro~ito opasnih zaraznih bolesti i zoonoza, u slu~ajevima: a) kada je izbijanje zarazne bolesti ili sumnje na zaraznu bolest odmah prijavljeno; b) kada je obavljeno obavezno preventivno vakcinisanje u odre|enim vremenskim periodima, kao i dijagnosti~ko i drugo ispitivanje `ivotinja; c) ako su implementirane i druge propisane i odre|ene mjere za spre~avanje i suzbijanje bolesti. 2. Nadoknade iz stava 1. ne ispla}uju se ako se bolest pojavila tokom uvoza `ivotinje ili tokom propisanih ispitivanja `ivotinje u me|unarodnoj trgovini (karantin). 3. Posebno odre|ene zarazne bolesti i zoonoze iz stava 1. odre|uje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 47. Postupak za isplatu nadoknade 1. Nadoknada iz ~lana 46. stav 1. odre|uje se prema tr`i{noj vrijednosti `ivotinje, sirovine, odnosno predmeta. Ako je ubijena, odnosno zaklana `ivotinja ili uni{teni, odnosno o{te}eni predmet, odnosno sirovina u cijelosti ili djelimi~no jo{ upotrebljiva, nadoknada se smanjuje za vrijednost jo{ upotrebljivog dijela. 2. Postupak za isplatu nadoknade pokre}e se na zahtjev imaoca. Zahtjev se podnosi kod nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta i prila`e se propisana dokumentacija. U postupku za potvr|ivanje nadoknade ne pla}a se administrativna taksa. 3. O tome, da li }e se imaocu isplatiti nadoknada, odlu~uje odlukom nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. Protiv te odluke dozvoljena je `alba drugostepenom organu kojem pripada nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikt, u roku od osam dana od dana prijema odluke. 4. O samoj visini nadoknade iz stava 1. odlu~uju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, na osnovu datog izvje{taja procjenitelja s formiranog spiska procjenitelja ili formirana komisija za procjenu {tete. 5. Protiv odluke o visini nadoknade iz stava 4. nije dozvoljena `alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor kod nadle`nog suda u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke. 6. Postupak i dokumentaciju za isplatu nadoknade iz stava 2., kao i uslove za procjenitelje, detaljno propisuju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta. V - FINANSIRANJE ZDRAVSTVENE ZA[TITE @IVOTINJA, NAKNADE I TRO[KOVI ^lan 48. Finansiranje minimalnog obima zdravstvene za{tite `ivotinja i javne veterinarske slu`be 1. Sredstva, prikupljena prema ovom zakonu, prihod su bud`eta. Finansiranje zadataka osigurava se iz bud`etskih sredstava, osiguranih za teku}u godinu. 2. Ako nije ovim zakonom i na njegovoj osnovi izdatih propisa druga~ije odre|eno, za prikupljanje, odvajanje, napla}ivanje, ograni~avanje i kontrolu naknada primjenjuju se odredbe propisa o administrativnim taksama. ^lan 49. Naknade i tro{kovi 1. Za propisane certifikate i potvrde o zdravstvenoj ispravnosti i veterinarsku kontrolu, kao i preglede, pla}a se naknada. 2. Visinu naknada i na~in njihovog obra~unavanja propisuje Ministarstvo, na prijedlog Ureda. 3. Imalac `ivotinje, sirovina, proizvoda, prehrambenih proizvoda i otpadaka, kao i sto~ne hrane, uvoznik, izvoznik, odnosno po{iljalac du`an je platiti tro{kove svih drugih radova za izvo|enje mjera, koje su mu nalo`ene, osim tro{kova iz ~l. 45. i 46. (osim propisanih, koje garantira Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta. VI - VETERINARSKE DJELATNOSTI A) Op}e odredbe o implementaciji ^lan 50. Implementacija 1. Veterinarsku djelatnost implementiraju Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, nacionalni veterinarski instituti u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: NVI), veterinarsko-sto~arski centri za reprodukciju, veterinarske organizacije, ovla{tene laboratorije drugih organizacija, veterinarska komora, kao i druge organizacije, koje dobiju koncesiju u skladu s ovim zakonom. 2. Veterinarska slu`ba u entitetskim vojskama osigurava izvo|enje odre|enih veterinarskih djelatnosti za potrebe vojske u skladu sa stru~nim na~elima utvr|enim ovim zakonom. Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta i veterinarske slu`be u vojsci entiteta sara|uju i stru~no uskla|uju svoj rad. U tu svrhu, osnivaju stru~no savjetodavno veterinarsko tijelo. 3. Veterinarske djelatnosti, kao i detaljnije uslove sara|ivanja i stru~nog uskla|ivanja iz stava 1. propisuju zajedno Ured i nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta u saradnji s ministarstvima odbrane entiteta. ^lan 51. Veterinarske djelatnosti Veterinarske djelatnosti, predvi|ene ovim zakonom, su: 1. pra}enje zdravstvenog stanja `ivotinja; 2. publiciranje veterinarskih certifikata, uputstava i potvrda; 3. ispunjavanje, odnosno potvr|ivanje veterinarskih certifikata za `ivotinje, uputa i potvrda za trgovinu u Bosni i Hercegovini; 4. ispunjavanje, odnosno potvr|ivanje ostalih veterinarskih certifikata i potvrda; 5. obilje`avanje `ivotinja, kao i vo|enje registra `ivotinja u skladu s propisima; 6. izvo|enje mjera za spre~avanje, otkrivanje, lije~enje i suzbijanje `ivotinjskih bolesti, kao i povreda i hirur{kih intervencija nad `ivotinjama; 7. briga za zdravlje rasnih `ivotinja i zdravstvenu sposobnost za razmno`avanje, izvo|enje mjera za spre~avanje i uklanjanje neplodnosti i osjemenjivanje; 8. veterinarski pregledi `ivotinja; 9. veterinarski pregledi proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda i njihovo obilje`avanje, kao i veterinarski pregledi sto~ne hrane, vode za napajanje `ivotinja i otpadaka u proizvodnji, skladi{tenju i prometu radi osiguravanja zdravstvene ispravnosti; 10. osnovna terenska i laboratorijska dijagnostika za otkrivanje zaraznih bolesti `ivotinja; 11. pra}enje i kontrola trgovine i upotrebe lijekova u veterinarskoj medicini; 12. snabdijevanje lijekovima za pru`anje veterinarskih usluga; 13. snabdijevanje veterinarskih organizacija lijekovima, kao i sredstvima za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; 14. laboratorijska i klini~ka ispitivanja veterinarskih lijekova; 15. kontrola efikasnosti i {tetnosti lijekova; 16. savjetovanje na podru~ju zdravstvene za{tite `ivotinja, patologije ishrane i uzgoja `ivotinja s veterinarskog stanovi{ta; 17. veterinarsko vaspitanje i edukacija imaoca `ivotinja u vezi s izvo|enjem veterinarske djelatnosti; Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1281 18. prou~avanje higijenskih prilika u objektima za uzgoj `ivotinja i higijene u drugim objektima i opremi sa stanovi{ta zdravstvenog o~uvanja i za{tite `ivotinja i ljudi; 19. hitna veterinarska pomo}; 20. bolni~ko lije~enje `ivotinja; 21. izdavanje lijekova i sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju imaocima `ivotinja sa savjetovanjem i uputstvima za upotrebu, sa stanovi{ta zdravstvene za{tite `ivotinja i ljudi; 22. pra}enje i prou~avanje epizootiolo{kog stanja i prilika u dr`avi; 23. pra}enje zdravstvenog stanja `ivotinja, fiziologije i patologije, reprodukcije sa osjemenjivanjem `ivotinja na nacionalnom nivou; 24. prou~avanje utjecaja veterinarskih mjera na okolinu; 25. kontrola zdravstvene ispravnosti prehrambenih proizvoda, proizvoda, otpadaka i sto~ne hrane, `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija i embriona, kao i vode za napajanje `ivotinja; 26. vo|enje registra `ivotinja i objekata na regionalnom i nacionalnom nivou u skladu s propisima; 27. organizacija i vo|enje spre~avanja, suzbijanja i iskorjenjivanja `ivotinjskih bolesti i zoonoza; 28. sara|ivanje u radu komisije za ocjenjivanje, odabir i priznavanje rasnih `ivotinja, rasnih ribljih jata i rasnih p~elinjih matica; 29. priprema stru~nih osnova za planiranje i za usvajanje mjera u zdravstvenoj za{titi `ivotinja; 30. posredno rje{avanje pitanja za{tite zdravlja ljudi, sto~arske proizvodnje i tehnologije, kao i savjetovanje; 31. pra}enje zdravstvenog stanja i lije~enje p~ela; 32. pra}enje zdravstvenog stanja i lije~enje riba; 33. izvo|enje patomorfolo{ke dijagnostike; 34. izvo|enje veterinarsko - sanitarne slu`be; 35. izvo|enje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije; 36. laboratorijska ispitivanja materijala, `ivotinja, prehrambenih proizvoda i sirovina, `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija i embriona, vode za napajanje `ivotinja, zraka, zemlje, sto~ne hrane i dodatka, otpadaka i otpadnih voda, radi dijagnostike `ivotinjskih zaraznih i drugih `ivotinjskih bolesti, odnosno utvr|ivanja zdravstvene ispravnosti proizvoda; 37. osiguravanje priprema za odbranu i za{titu, kao i djelovanja veterinarske slu`be u ratu ili u slu~ajevima prirodnih i drugih nesre}a, kao i u vanrednom stanju; 38. osiguravanje osposobljavanja jedinica za prvu veterinarsku pomo} civilne za{tite; 39. organiziranje veterinarskog obrazovanja imaoca `ivotinja i stanovni{tva; 40. stru~ni obrazovni rad na podru~ju veterinarske djelatnosti; 41. organiziranje i izvo|enje kurseva za osnovno znanje o `ivotinjskim zaraznim bolestima; 42. specijalisti~ke klini~ke, laboratorijske, rendgenske i druge dijagnosti~ke pretrage u skladu sa stru~nom usmjereno{}u; 43. veterinarsko - medicinska istra`ivanja; 44. zdravstvena za{tita rasnih `ivotinja u centrima za osjemenjivanje, sistematsko pra}enje zdravlja rasnih `ivotinja i njihove zdravstvene sposobnosti osjemenjivanja; 45. zadobijanje, priprema, provjera zdravstvene ispravnosti, skladi{tenje i distribucija `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija i embriona; 46. spre~avanje zaga|ivanja okru`enja uzro~nicima i prenosiocima `ivotinjskih zaraznih bolesti; 47. provjera rezultata laboratorijskih ispitivanja izvo|enjem uporednih testova i uskla|ivanje metodolo{kih postupaka; 48. organizacija i izvo|enje intralaboratorijske kontrole; 49. osiguravanje izvo|enja kontrole imunosti; 50. razvijanje i uvo|enje novih laboratorijskih metoda za dijagnostiku `ivotinjskih zaraznih bolesti i za analizu ostataka kontaminenata okru`enja i veterinarskih lijekova, kao i za druga ispitivanja sirovina, prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane; 51. osiguravanje izvo|enja i organizacija pra}enja ostataka (rezidua) {tetnih materija u prehrambenim proizvodima; 52. osiguravanje izvo|enja i organizacija pra}enja ostataka {tetnih materija kod `ivotinja i sto~ne hrane; 53. pra}enje efikasnosti i utvr|ivanje ispravnosti pojedina~nih sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; 54. uvo|enje, razvijanje i uspostavljanje informativnog sistema u veterinarstvu Bosne i Hercegovine; 55. razvijanje i uvo|enje novih klini~kih laboratorijskih metoda za dijagnostiku i lije~enje zaraznih bolesti `ivotinja, organskih, metaboli~kih, uzgojnih i drugih bolesti, statusa bolesti i povreda `ivotinja; 56. razvijanje i uvo|enje novih postupaka pri osjemenjivanju i presa|ivanju embriona, kao i laboratorijskog rada s jajnim }elijama; 57. preduzimanje koraka za higijenizaciju otpadnih voda, |ubriva, ~vrstog i te~nog |ubriva; 58. proslje|ivanje novih veterinarsko-medicinskih dostignu}a, novih postupaka i metoda stru~nog rada; 59. ispitivanja na podru~ju o~uvanja okru`enja, higijene zraka i vode, otpadnih voda iz sto~arske proizvodnje i `ivotinjskih objekata, kao i objekata za preradu otpadaka; 60. za{tita `ivotinja od mu~enja; 61. ispitivanja namijenjena `ivotinjama i za{titi `ivotinja; 62. sara|ivanje u projektovanju i gra|enju svih objekata, koji moraju biti registrirani u skladu s ovim zakonom; 63. sara|ivanje u programiranju i izvo|enju vlastitih i unutra{njih kontrola, koje moraju provoditi objekti u skladu s ovim zakonom; 64. sara|ivanje u programiranju i izvo|enju drugih programa za osiguravanje zdravstvene ispravnosti sirovina, proizvoda i prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane, koje moraju provoditi objekti iz ovog zakona. ^lan 52. Obavljanje veterinarske djelatnosti 1. Veterinarske djelatnosti iz ~lana 51., osim ta~. 12., 16., 17., 18., 19., 20., 21., 24., 30., 40., 59., 61., 62., 63. i 64. djelatnosti su javne veterinarske slu`be koje se obavljaju u okviru mre`e javne veterinarske slu`be. 2. Veterinarske djelatnosti, koje obavlja isklju~ivo Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta i za njih se koncesija prema ovom zakonu ne mo`e dodijeliti, djelatnosti su iz ~lana 51. ta~. 2., 4., 9. (osim veterinarskih pregleda u objektima s ograni~enim kapacitetom i ograni~enim podru~jima trgovanja i veterinarskih pregleda iz ~lana 30.), 11., 15., 25., 26., 37., 38., 49., 51., 52. i 54. 3. Djelatnost iz ~lana 51. ta~ka 13. mogu obavljati pravna ili fizi~ka lica, koja imaju dozvolu nadle`nog organa u skladu s propisima o lijekovima i upisana su u registar pri nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta i mogu provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. 4. Veterinarske djelatnosti iz ~lana 51. mo`e obavljati jedino veterinar, osim pru`anja hitne veterinarske pomo}i. 5. Detaljan plan, sadr`aj i metode polaganja stru~nog ispita, koji mora polo`iti svaki veterinar, donosi Ured u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distriktom i veterinarskom komorom. 6. Radi osiguravanja prakti~nog osposobljavanja studenata veterinarske med i cine iz ~lana 51. ovog zakona mogu izvoditi i NVI i veterinarski fakulteti. Broj 34 - Strana 1282 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. ^lan 53. Mre`a javne veterinarske slu`be Mre`u javne veterinarske slu`be sa~injavaju Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, NVI, veterinarske, kao i druge organizacije, koje imaju koncesiju u skladu s ovim zakonom, ovla{tene laboratorije drugih organizacija i veterinarska komora. ^lan 54. Finansiranje javne veterinarske slu`be 1. Javna veterinarska slu`ba finansira se: a) iz sredstava osniva~a u skladu s aktom o osnivanju; b) iz bud`etskih sredstava; c) pla}anjem za pru`ene veterinarske usluge; d) iz drugih sredstava. 2. Osnove i mjerila za odre|ivanje cijena veterinarskih usluga detaljnije ure|uje veterinarska komora. ^lan 55. Garantiranje vr{enja javne veterinarske slu`be U slu~ajevima kada nije osigurano vr{enje propisanih djelatnosti javne veterinarske slu`be, Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta nala`u trenutno izvo|enje djelatnosti drugom nosiocu koncesije. ^lan 56. Permanentno obavljanje veterinarske djelatnosti 1. Kada veterinarske djelatnosti iz stru~nih ili organizacionih razloga nije mogu}e organizirati u veterinarske slu`be u redovnom radnom vremenu, u smjenama ili na neki drugi na~in, ili onda, kada je potrebno pru`ati hitne veterinarske usluge, veterinari i veterinarski asistenti moraju osigurati permanentnu veterinarsku slu`bu s de`urstvom ili stalnom pripravno{}u, kako bi bili potpuno spremni u vanrednim situacijama. 2. De`urstvo je poseban radni uslov, kada veterinar, odnosno veterinarski asistent, mora biti prisutan u veterinarskoj organizaciji, kako bi mogao pru`ati hitne veterinarske usluge. 3. Stalna pripravnost za djelovanje je poseban radni uslov, kada veterinar mora biti svakog trenutka dostupan radi pru`anja hitnih veterinarskih usluga. 4. Bez obzira na propise o radnim odnosima, veterinar mo`e u izuzetnim slu~ajevima produ`iti rad nakon punog radnog vremena. 5. De`urstvo i stalna pripravnost ubrajaju se u radno vrijeme potrebno za obavljanje hitnih veterinarskih radova. 6. Tokom {trajka, veterinari moraju osiguravati hitnu veterinarsku pomo} i ~uvanje `ivotinja. 7. Veterinar ne smije odbiti hitnu veterinarsku pomo}. B) Nacionalni veterinarski instituti u entitetima Bosne i Hercegovine - NVI ^lan 57. NVI 1. NVI mo`e osnivati Vije}e ministara Bosne i Hercegovine i vlada entiteta, koji na osnovu ispunjenih uslova, koncesije ili datih ovla{tenja i u skladu s ovim zakonom, mogu izvoditi djelatnosti iz ~lana 51. ta~. 1., 6., 7., 10., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18., 19., 22., 23., 24., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 35., 36., 39., 41., 42., 43., 46., 47., 48., 50., 51., 52., 55., 56. i 58., 59., 61., 62., 64. 2. NVI moraju osigurati ispitivanja iz ~lana 45. ta~. 2. i 3. i izvo|enje iz ~lana 45. ta~ka 11. 3. NVI moraju ispunjavati nau~notehni~ke me|unarodne propise u pogledu prostorija, opreme i kadrova. 4. NVI su u obavezi da upravljaju sredstvima za izvo|enje svojih djelatnosti zasebno, na vlastitom ra~unu. 5. Detaljne uslove iz st. 3. i 4. propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. C) Veterinarska komora ^lan 58. Veterinarska komora 1. Doktori veterinarske med i cine, odnosno diplomirani veterinari, udru`uju se u veterinarsku komoru Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, koje }e svojim aktima urediti me|usobne odnose, s mogu}no{}u osnivanja Veterinarske komore Bosne i Hercegovine. 2. Veterinarskom komorom rukovodi predsjednik Komore, kojeg imenuje Skup{tina Komore. Veterinarska komora ima, u skladu sa statutom, svoje organe, izme|u ostalog, i arbitra`ni sud. 3. Veterinarska komora obavlja sljede}e zadatke: a) ~lanovima s polo`enim stru~nim ispitom izdaje i oduzima veterinarske licence za obavljanje veterinarskih djelatnosti i vodi o tome registar; b) planira, prati i organizira stru~no usavr{avanje veterinara, kao i ispit stru~ne osposobljenosti veterinara u veterinarskim organizacijama; c) obavlja stru~nu kontrolu u veterinarskim organizacijama; d) verificira veterinarske organizacije i vodi njihov registar; e) utvr|uje minimalne i maksimalne cijene veterinarskih usluga uz prethodno pribavljeno mi{ljenje nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta; f) sara|uje u pripremi propisa o veterinarstvu; g) sara|uje u postupku podjele javnih ovla{tenja; h) sara|uje u oblikovanju programa studijskog obrazovanja i stru~nog usavr{avanja; i) utvr|uje eti~ki kod za provo|enje veterinarske profesije; j) utvr|uje prekr{aje i kazne u slu~aju naru{avanja profesionalnog pona{anja; k) obavlja druge zadatke, ure|ene statutom. 4. Zadatke iz stava 3. ta~. 1. do 5. obavlja veterinarska komora kao javno ovla{tenje. 5. Na~in, uslovi i postupak za izdavanje i oduzimanje licence utvr|uju se statutom veterinarske komore. 6. Protiv pojedina~nih pravnih akata koje veterinarska komora donosi u vr{enju javnih ovla{tenja dozvoljena je `alba nadle`nom organu entiteta i Br~ko Distrikta, kojem administrativno pripada. ^lan 59. Uslovi 1. Veterinarska komora mora, radi vr{enja javnih ovla{tenja propisanih ovim zakonom, ispunjavati propisane kadrovske, prostorne i druge uslove, koje utvr|uju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta. 2. Me|usobni odnosi izme|u nadle`nih organa entiteta, Br~ko Distrikta i veterinarske komore ure|uju se ugovorom. 3. U slu~aju prestanka javnog ovla{tenja veterinarskoj komori, zadatke iz ~lana 58. stav 3. ta~. 1. do 5. obavlja nadle`ni or - gan entiteta i Br~ko Distrikta. 4. Predsjednik veterinarske komore mora biti veterinar. 5. Javno ovla{tenje prestaje ako veterinarska komora vi{e ne ispunjava propisane uslove, ako radi u suprotnosti s propisima ili ako kr{i ugovor iz stava 3. o ~emu odlu~uje nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta odlukom u upravnom postupku. Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1283 6. Uslove iz stava 1. propisuju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta. ^lan 60. Statut veterinarske komore 1. Veterinarska komora donosi statut u kojem, izme|u ostalog, ure|uje i svoje poslovanje, organizaciju, imenovanje predsjednika komore i ~lanova arbitra`nog suda, kao i postupak i mjere arbitra`nog suda. 2. Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine daju saglasnost na statut veterinarske komore koja im administrativno pripada u onom dijelu koji se odnosi na javno ovla{tenje. ^lan 61. Finansiranje veterinarske komore 1. Veterinarska komora finansira se: a) ~lanarinom; b) iz bud`etskih sredstava za izvo|enje zadataka, za koje joj je dato javno ovla{tenje; c) iz vlastitih i drugih izvora. 2. Zadatke, koje veterinarska komora obavlja na osnovu javnog ovla{tenja, kontrolira nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. D) Veterinarske organizacije ^lan 62. Veterinarske organizacije 1. Pravna i fizi~ka lica, koja ispunjavaju propisane kadrovske, prostorne, higijensko-tehni~ke uslove, kao i uslove u pogledu opreme, mogu osnovati sljede}e oblike veterinarskih organizacija: veterinarsku ambulantu, veterinarsku stanicu, veterinarsku bolnicu i veterinarsku kliniku. 2. Smatra se da veterinarska organizacija ispunjava propisane prostorne uslove i ako sklopi ugovor o najmu, odnosno upotrebi odgovaraju}e prostorije s drugim pravnim ili fizi~kim licem, koja ove prostorije i opremu ne upotrebljava za obavljanje veterinarske djelatnosti. 3. Veterinarske organizacije iz stava 1. organizirane su kao dru{tva ili samostalni veterinari prema op}im privrednim propisima. 4. Veterinarsku djelatnost u veterinarskim organizacijama mo`e obavljati veterinar kojem nije pravosna`nom odlukom zabranjeno bavljenje veterinarskim pozivom. 5. Detaljne uvjete iz stava 1. propisuje Ured u saradnji s nadle`nim organima entiteta, Br~ko Distrikta i veterinarskim komorama. ^lan 63. Verifikacija veterinarskih organizacija 1. Veterinarska organizacija mo`e obavljati veterinarske djelatnosti kada veterinarska komora odlukom utvrdi da veterinarska organizacija ispunjava propisane uslove za odre|eni organizacioni oblik. U postupku verifikacije mora sara|ivati veterinarski stru~njak. 2. Veterinarska komora dozvoljava veterinarskoj organizaciji obavljanje veterinarskih djelatnosti za koje, prema ovom zakonu, koncesija nije potrebna. 3. Za obavljanje djelatnosti javne veterinarske slu`be veterinarska organizacija mora, osim odluke iz stava 1., dobiti i koncesiju od nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta. 4. Nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta vodi registar verificiranih veterinarskih organizacija i obavezno ga dostavlja Uredu radi vo|enja jedinstvene evidencije za Bosnu i Hercegovinu. 5. Oblik i sadr`aj registra iz stava 4. propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 64. Brisanje veterinarske organizacije iz registra 1. Veterinarska organizacija izbrisat }e se iz registra: a) na osnovu pisanog zahtjeva; b) ako vi{e ne ispunjava propisane uslove, a nedostatke ne ukloni u odre|enom roku; c) ako obavlja veterinarsku djelatnost u suprotnosti s propisima. 2. O brisanju iz registra veterinarska komora donosi odluku. 3. Detaljnije uslove za brisanje iz registra propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. E) Druge organizacije s koncesijom ^lan 65. Druge organizacije s koncesijom 1. Koncesije se, prema ovom zakonu, mogu dodijeliti i drugim organizacijama koje ispunjavaju propisane uslove. 2. Detaljnije uslove iz stava 1. propisuju nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta. VII - KONCESIJE ^lan 66. Koncesije 1. Nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta dodjeljuje koncesije za obavljanje javne veterinarske slu`be nosiocima na osnovu javnih konkursa, koji se objavljaju u "Slu`benom glasniku BiH" i slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta. 2. Javni konkurs iz stava 1. posebno sadr`i: a) definiranje predmeta koncesije; b) uputstvo o po~etku i trajanju koncesije; c) uslove koje mora ispunjavati koncesionar; d) obavezne sastavne dijelove prijave; e) mjerila za izbor; f) indikaciju roka za izdavanje odluke o izboru za izdavanje koncesije; g) druge mogu}e tehni~ke i stru~ne uslove; h) lice za kontakte i davanje informacija u vezi sa sadr`ajem javnog konkursa; i) da tum, mjesto i vrijeme otvaranja zahtjeva; j) na~in obavje{tavanja kandidata o izboru koncesionara. 3. Postupak otvaranja i ocjenjivanja zahtjeva izvodi komisija, koju imenuje nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. Tokom otvaranja zahtjeva mogu biti prisutni ovla{teni predstavnici prijavljenih lica. 4. Zaka{njeli zahtjevi se odbacuju. Nepotpune zahtjeve podnosioci mogu dopuniti u roku od osam dana od upozorenja, a u suprotnom zahtjevi se odbacuju. 5. Rezultat javnog konkursa objavljuje se u "Slu`benom glasniku BiH" i slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta. 6. Javni konkurs iz stava 1. nije potreban i koncesija se dodjeljuje na osnovu zahtjeva, i to: a) NVI-ima; b) verificiranim veterinarskim organizacijama za izvo|enje djelatnosti preventivne vakcinacije odre|enih ku}nih `ivotinja protiv bjesnila, u vlastitoj ambulanti; c) u slu~ajevima iz ~lana 55.; d) u slu~aju dodjeljivanja koncesije za obavljanje veterinarske djelatnosti iz ~lana 51. 7. Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta odlu~uju o izboru koncesionara odlukom u kojoj moraju biti, osim izabrane organizacije, navedeni i veterinari, koji }e dodijeljenu veterinarsku djelatnost obavljati. Broj 34 - Strana 1284 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. 8. O izboru koncesionara za obavljanje osjemenjivanja odlu~uje nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. 9. Me|usobni odnosi izme|u nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta i koncesionara, uklju~uju}i i nacionalne veterinarske in sti tute, detaljnije se ure|uju ugovorima. 10. Protiv odluke o izboru koncesionara nije dozvoljena `alba, a mo`e se voditi upravni spor. ^lan 67. Ugovor 1. Na osnovu odluke o izboru, nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta sklapa s nosiocem koncesije ugovor u pisanoj formi, u kojem odre|uju: a) djelatnosti javne veterinarske slu`be, koju obavlja nosilac koncesije; b) veterinare, koji }e obavljati pojedina~ne djelatnosti iz ugovora; c) podru~je, na kojem nosilac koncesije mora obavljati djelatnost javne veterinarske slu`be, ako se radi o djelatnosti iz ~lana 10. stav 3. i ~l. 16. i 17.; d) na~in i uslove za obavljanje djelatnosti odre|enih ugovorom; e) prava, obaveze i odgovornosti nosilaca koncesije i veterinara; f) radno i poslovno vrijeme, odnosno na~in osiguravanja permanentne zdravstvene za{tite `ivotinja; g) po~etak i vrijeme trajanja koncesije; h) izvor finansiranja obavljanjem javne slu`be; i) kontrolu nad obavljanjem javne slu`be; j) prestanak koncesije nosiocu koncesije, odnosno veterinaru; k) rok za otkazivanje koncesije. 2. Nosioci koncesija i veterinari, koji dobiju dozvolu za obavljanje javne veterinarske slu`be, za rad su odgovorni nadle`nom organu entiteta i Br~ko Distrikta. ^lan 68. Prestanak koncesije 1. Koncesija prestaje: a) istekom roka na koji je ugovor o koncesiji zaklju~en; b) raskidom ugovora o koncesiji, i c) u drugim slu~ajevima u skladu s odredbama ovog zakona. 2. Detaljnije uslove za prestanak koncesije propisuje nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. ^lan 69. Odgovornost za izvo|enje koncesije Nosilac koncesije je, u skladu s op}im propisima o obligacionim odnosima, odgovoran za {tetu, koju u obavljanju ili u vezi s obavljanjem koncesije uzrokuje kod njega zaposleni radnik korisnicima ili drugim licima. VIII - STRU^NO USAVR[AVANJE U VETERINARSTVU ^lan 70. Stru~no usavr{avanje 1. Veterinari i veterinarski asistenti imaju pravo i du`nost da se stru~no usavr{avaju. 2. Slu`beni veterinari moraju se periodi~no obrazovati i obaviti propisane provjere znanja prema programu, koji priprema nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. 3. Ostali veterinari moraju se periodi~no obrazovati i obaviti propisane provjere znanja prema programu, koji priprema veterinarska komora. 4. Pro gram osposobljavanja i na~in izvo|enja osposobljavanja na podru~ju veterinarskih djelatnosti u praksi pripremaju NVI u saglasnosti s nadle`nim organima entiteta, Br~ko Distrikta i Veterinarskom komorom. IX - SAVJETODAVNO TIJELO ^lan 71. Dr`avno veterinarsko vije}e 1. Dr`avno veterinarsko vije}e je savjetodavno tijelo ministra. ^lanove imenuje ministar, a od predstavnika Ureda, nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta, NVI, veterinarskih fakulteta, veterinarsko-sto~arskih centara, veterinarskih komora i drugih priznatih stru~njaka iz oblasti veterinarske medicine. 2. Zadaci Dr`avnog veterinarskog vije}a su: a) priprema stru~nih osnova i programskih usmjerenja; b) pra}enje sistemskih, razvojnih i kadrovskih pitanja u veterinarstvu i predlaganje prioritetnih zadataka; c) sara|ivanje na pripremi programa zdravstvene za{tite `ivotinja; d) sara|ivanje na pripremi kadrovskih i radnih normativa; e) predlaganje razvojnih programa u veterinarstvu; f) sara|ivanje na pripremi osnova za propise u oblasti veterinarstva. 3. Detaljne uslove i mjerila za osnivanje Dr`avnog veterinarskog vije}a propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 72. Vije}e korisnika 1. Radi zastupanja interesa imaoca `ivotinja, osniva se Vije}e korisnika. 2. Zadaci Vije}a korisnika su posebno: a) saradnja s veterinarskom komorom pri formiranju cijena veterinarskih usluga; b) davanje mi{ljenja na pripremi osnova za propise u oblasti veterinarstva; c) davanje mi{ljenja i prijedloga za razvojni pro gram u oblasti veterine. 3. Detaljnije uslove i mjerila za osnivanje Vije}a korisnika propisuje Ministarstvo, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona. X - REGISTRI, EVIDENCIJE, BAZE PODATAKA I INFORMATIVNI SISTEM ^lan 73. Registri, evidencije, baze podataka i informativni sistem 1. Sva lica koja provode veterinarsku djelatnost moraju voditi propisane evidencije, registre i baze podataka, koji su povezani u informativni sistem. 2. Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta osiguravaju povezivanje informativnog sistema iz stava 1. s me|unarodnim informativnim sistemima na podru~ju veterinarstva. 3. Detaljnije uslove vo|enja registara, evidencija i baza podataka propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda. ^lan 74. Prikupljanje podataka 1. Radi ispunjavanja svrhe veterinarske prakse, Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta mogu, radi vo|enja i odr`avanja baze podataka, prikupiti i upotrebljavati podatke koje, u okviru propisanih baza podataka, vode dr`avni organi, javni zavodi i agencije, koncesionari, kao i drugi ovla{teni organi i odnose se na: a) zemlji{ni katastar; b) poljoprivredna imanja; c) baze podataka o lijekovima i hemikalijama; Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1285 d) pojave i {irenje zoonoza kod ljudi; e) osnovne podatke iz centralnog registra stanovni{tva, potrebne za odr`avanje svojih baza podataka i stanja iz centralnog registra stanovni{tva; f) centralni registar `ivotinja. 2. Rukovaoci baza podataka proslje|uju Uredu, nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta podatke besplatno, a mogu zara~unati neposredne materijalne tro{kove za potrebne dodatne izvode. 3. Baze podataka, koje prema ovom zakonu uspostavlja i vodi Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta, finansiraju se iz bud`eta Vije}a ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Br~ko Distrikta u visini njihovog u~e{}a u cijelom poslu. XI - NADLE@NOSTI DR@AVNIH ORGANA A) Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Br~ko Distrikta (u daljem tekstu: vlade) ^lan 75. Nadle`nosti vlade Vlade, prema ovom zakonu, imaju sljede}a prava i obaveze: a) odre|uju mre`u javne veterinarske slu`be; b) daju saglasnost na statut Veterinarske komore u dijelu koji se odnosi na javna ovla{tenja. ^lan 76. Posebna ovla{tenja vlade 1. U slu~aju prirodnih i drugih nesre}a, koje uzrokuju oboljenje ve}eg broja `ivotinja ili pojave epizootije i u vanrednim prilikama ili ratu, vlade mogu odrediti za {ire podru~je sljede}e mjere: a) mobilizaciju veterinara i veterinarskih asistenata, kao i drugih ~lanova op}ine radi izvo|enja propisanih mjera; b) oduzimanje opreme, lijekova i prijevoznih sredstava u skladu s posebnim propisima i trenutnom upotrebom zemlji{ta, kao i zgrada za izvo|enje propisanih mjera zdravstvene za{tite `ivotinja; c) posebne zadatke nacionalnim veterinarskim institutima, veterinarskim i drugim organizacijama radi izvo|enja propisanih mjera. 2. U slu~aju ve}ih epizootija vlade mogu odrediti da i policija i jedinice civilne za{tite moraju pomo}i u spre~avanju {irenja i suzbijanju zaraznih bolesti, a mogu zahtijevati i pomo} vojske. B) Ministarstvo i ministarstva entiteta ^lan 77. Nadle`nosti 1. Ministarstvo, u saradnji s ministarstvom entiteta, odnosno Br~ko Distriktom izdaje podzakonske propise predvi|ene u odredbama ovog zakona. 2. Ministarstvo izdaje, u saglasnosti s ministrom nadle`nim za zdravstvo, propis iz stava 2. ~lana 44. ovog zakona. 3. Ministarstvo, ministarstvo entiteta, odnosno Br~ko Distrikt mo`e prenijeti svoja ovla{tenja na rukovodioca NVI kojem je nadre|en. ^lan 78. Posebna ovla{tenja Ministarstva U vanrednom ili ratnom stanju, u slu~ajevima prirodnih ili drugih nesre}a, koje uzrokuju oboljenje ve}eg broja `ivotinja, ili s pojavama epizootije, Ministarstvo mo`e nalo`iti veterinarima, veterinarskim asistentima, NVI, veterinarskim i drugim organizacijama posebne stru~ne i druge zadatke. ^lan 79. Vanredne mjere 1. U slu~aju epizootija, Ministarstvo mo`e narediti za{titnu vakcinaciju `ivotinja. 2. Ako unutar mre`e javne veterinarske slu`be u Bosni i Hercegovini nije mogu}e osigurati obavljanje odre|ene djelatnosti javne veterinarske slu`be, Ministarstvo, u saradnji s ministarstvom entiteta, organizira obavljanje ove djelatnosti u odgovaraju}im drugim institucijama u Bosni i Hercegovini ili u drugim dr`avama. ^lan 80. Mjere na granici Radi spre~avanja uno{enja i {irenja odre|enih `ivotinjskih zaraznih bolesti s liste A i drugih naro~ito opasnih zaraznih bolesti iz drugih dr`ava i njihovog suzbijanja u Bosni i Hercegovini, Vije}e ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ureda, mo`e ograni~iti ili zabraniti licima prijelaz preko dr`avne granice u oba smjera, ako se na grani~nom podru~ju u Bosni i Hercegovini ili u odgovaraju}em pograni~nom podru~ju u susjednoj dr`avi odre|ena bolest pojavi, odnosno ra{iri. ^lan 81. Stru~ni uslovi 1. Inspekcijsku kontrolu mo`e obavljati samo slu`beni veterinar, koji je obavio propisano jednogodi{nje stru~no osposobljavanje, kao i stru~ni ispit za inspektora. 2. Direktor ili {ef regionalnog (kantonalnog ili op}inskog) ureda, nadle`nog organa entiteta i Br~ko Distrikta mo`e biti slu`beni veterinar s polo`enim stru~nim ispitom za inspektora, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u veterinarstvu. 3. Pomo}nik ministra za veterinarstvo u entitetu mo`e biti slu`beni veterinar, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u veterinarstvu. 4. Direktor Ureda je slu`beni veterinar, koji ima najmanje tri godine radnog iskustva u veterinarstvu. ^lan 82. Upravni zadaci Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta obavljaju sljede}e upravne zadatke: 1) izdavanje obaveznih uputstava cjelokupnom veterinarskom sektoru i veterinarskim organizacijama u skladu s odredbama ovog zakona; 2) ispunjavanje, odnosno potvr|ivanje ostalih veterinarskih certifikata, odnosno potvrda (~lan 51. ta~ka 4.); 3) osiguravanje korektnog i vjerodostojnog rada AIMCS u trenutku kada se AIMCS bude pro{irio na ostala zootehni~ ka pol ja, a koja propi{e Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta u skladu sa svojim kompetencijama; 4) osiguravanje izvo|enja kontrole imuniteta kod `ivotinja, propisuje Ured a provode nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta; 5) formiranje, razvoj i u~vr{}ivanje epidemiolo{kih jedinica i informacionog sistema u veterinarskom sektoru BiH, koji propisuje Vije}e ministara, na prijedlog Ureda; 6) pra}enje kretanja `ivotinjskih zaraznih bolesti u dr`avi i u inostranstvu i obavje{tavanje svih zainteresiranih u Bosni i Hercegovini i inostranstvu - Ured u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta; 7) informiranje svih zainteresiranih strana BiH o kretanju zaraznih bolesti `ivotinja i mjera koje su preduzeli nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta na osnovu informacija dobijenih od Ureda; Broj 34 - Strana 1286 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. 8) sara|ivanje s organima Evropske unije i drugim me|unarodnim organizacijama - Ured; 9) sara|ivanje na oblikovanju programa studijskog obrazovanja i stru~nog usavr{avanja, na bazi programa sa~injenog u saradnji Ureda i nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta; 10) me|usobno sara|ivanje i obavje{tavanje administrativnih veterinarskih oblasti drugih dr`ava - Ured; 11) usvajanje programa uskla|ivanja rada i odre|ivanje mjera za izvo|enje programa kontrole i spre~avanja {irenja `ivotinjskih zaraznih bolesti i epidemija; 12) pra}enje i prou~avanje epizootiolo{kih prilika i preduzimanje mjera, u skladu s obavezama usvojenim u okviru Me|unarodnog ureda za zarazne bolesti (OIE) i stalnog Veterinarskog komiteta EU, kao i u skladu s programom zdravstvene za{tite `ivotinja u Bosni i Hercegovini zajedno s veterinarskim organizacijama i NVI; 13) vo|enje propisanih evidencija, registara i baza podataka, izdavanje mjese~nih izvje{taja o kretanju `ivotinjskih zaraznih bolesti u dr`avi na propisan na~in, izvje{tavanje me|unarodne organizacije za zarazne bolesti (OIE) i obavje{tavanje svih zainteresiranih u dr`avi i inostranstvu o stanju zaraznih bolesti i usvojenim mjerama; 14) registriranje i vo|enje registra prijevoznika `ivotinja; 15) osiguravanje povezivanja evidencija, baza podataka i registara, prema ovom zakonu, u jedinstveni informativni sistem; 16) osiguravanje povezivanja informacionog sistema u me|unarodne informacione sisteme na podru~ju veterinarstva - Ured; 17) s pojavom epizootije i u drugim vanrednim prilikama, mogu}nost nametanja veterinarskim radnicima i veterinarskim organizacijama, posebnih stru~nih i drugih zadataka; 18) imenovanje komisije za ponovni veterinarski pregled; 19) briga za izvo|enje propisa o veterinarstvu i osiguravanje obrazovanja na tom podru~ju; 20) upravna kontrola provo|enja ovog zakona i drugih propisa o veterinarstvu; 21) upravljanje sredstvima za zdravstvenu za{titu `ivotinja; 22) izdavanje dozvola za obavljanje odre|enih veterinarskih djelatnosti; 23) izvo|enje javnih konkursa za dodjeljivanje koncesija, izdavanje odluka o dodjeli koncesija i o ispunjavanju propisanih uslova veterinarske komore za izvo|enje javnih ovla{tenja, kao i sklapanje ugovora s koncesionarima, kao i veterinarskom komorom; 24) izdavanje dozvola za plasiranje lijekova na tr`i{te za upotrebu u veterinarskoj medicini na podru~ju Bosne i Hercegovine; 25) mogu}nost zabrane upotrebe odre|enih {tetnih materija i lijekova; 26) odre|ivanje obima gradiva za stru~ne ispite i provjeru znanja, imenovanje ispitne komisije, obavje{tavanje o datumu, koji je odre|en za ispit, i vo|enje knjige ispita; 27) publiciranje obrazaca, certifikata, drugih potvrda o zdravstvenoj ispravnosti, {tampe, i izdavanje obavje{tenja, izvje{taja i drugog; 28) osiguravanje godi{nje analize rezultata pra}enja {tetnih materija u prehrambenim proizvodima, izrade procjene rizika u pogledu tih ostataka u prehrambenim proizvodima i priprema godi{njeg izvje{taja; 29) sistematsko pra}enje zdravstvenog stanja i sposobnosti za oplo|ivanje rasnih `ivotinja, zdravstvene ispravnosti `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija i embriona; 30) priprema propisa sa svog radnog podru~ja; 31) me|usobno sara|ivanje i obavje{tavanje ministarstva za zdravstvo i Ureda, nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta u slu~aju pojava zoonoza, alimentarnih infekcija i intoksikacija. C) Inspekcijska kontrola ^lan 83. Podru~je kontrole 1. Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta obavljaju neposrednu inspekcijsku kontrolu nad provo|enjem ovog zakona, drugih propisa i me|unarodnih ugovora, koji se odnose na: a) veterinarstvo u Bosni i Hercegovini (entitetima i Br~ko Distriktu); b) za{titu od zaraznih bolesti `ivotinja; c) osiguravanje za{tite stanovni{tva od zaraznih bolesti, u pogledu obaveze veterinarske slu`be u spre~avanju i suzbijanju zoonoza; d) trgovinu lijekovima, koji se upotrebljavaju u veterinarskoj medicini; e) zdravstvenu ispravnost i zdravstvenu kontrolu prehrambenih proizvoda; f) higijenu proizvodnje i trgovinu mlijekom; g) veterinarske mjere u sto~arstvu u pogledu osiguravanja nesmetane reprodukcije `ivotinja, u pogledu mjera za spre~avanje i suzbijanje neplodnosti, u pogledu zdravlja `ivotinja i zdravstvene ispravnosti za razmno`avanje, trgovine i skladi{tenja `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija, embriona, ikre, inkubiranih jaja i p~elinjih matica, u pogledu dobijanja i pripreme `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija i embriona, kao i osjemenjivanja i zdravstvene ispravnosti `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija i embriona; h) mjere za za{titu `ivotinja od {tetnih djelovanja joniziraju}eg zra~enja; i) za{titu `ivotinja od mu~enja; j) zdravstvenu ispravnost sto~ne hrane i vode za napajanje. 2. Predmete inspekcijske kontrole u pogledu provo|enja propisa, navedenih u stavu 1., obavljaju neposredno slu`beni veterinari nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta za inspekcijsku kontrolu, koji imaju polo`en stru~ni ispit za inspektore (u daljem tekstu: veterinarski inspektor). 3. Ured }e preko svog odjeljenja za inspekcijske poslove ostvarivati inspekcijsku kontrolu u me|unarodnoj trgovini i uvid u provo|enje mjera iz ovog ~lana. 4. Prije polaganja stru~nog ispita iz stava 2. slu`beni veterinar mora obaviti stru~no osposobljavanje, koje organizira nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. 5. Detaljniji sadr`aj i trajanje stru~nog usavr{avanja iz stava 4. propisuje Ured u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta. ^lan 84. Saradnja 1. Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta sara|uju me|usobno, u skladu s odredbama ovog zakona. Kada se radi o hitnim mjerama u cilju za{tite zdravlja i `ivota ljudi i `ivotinja, Ured donosi samostalno hitne mjere. 2. Nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta moraju usagla{avati svoje akte s ovim zakonom i aktima Ureda. 3. Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta u svom radu sara|uju s drugim inspekcijama, drugim organizacijama, kao i istra`iva~kim organizacijama i stru~njacima. Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1287 ^lan 85. Veterinarski inspektor 1. Veterinarski inspektor identificira se slu`benom legitimacijom, koju izdaju Ured, nadle`ni organi entiteta i Br~ko Distrikta po teritorijalnoj nadle`nosti. 2. Obveznik, prema ovom zakonu, mora veterinarskom inspektoru omogu}iti nesmetano obavljanje kontrole. 3. Vije}e ministara, na prijedlog Ureda, u saradnji s nadle`nim organima entiteta i Br~ko Distrikta propisuje izgled i upotrebu slu`bene legitimacije iz stava 1. ^lan 86. Nadle`nosti veterinarskog inspektora Prilikom inspekcijske kontrole, veterinarski inspektor ima sljede}a prava i du`nosti: 1) pregledati `ivotinje, kao i odre|ivati mjere za spre~avanje pojava, za otkrivanje, suzbijanje, kao i iskorjenjivanje zarazne bolesti; 2) nadgledati i pregledati proizvode, sirovine i prehrambene proizvode, `ivotinjsko sjeme, jajne }elije i embrione, sto~nu hranu, vodu za napajanje `ivotinja i otpatke u proizvodnji, skladi{tenju i trgovini, radi osiguravanja zdravstvene ispravnosti; 3) narediti otklanjanje nepravilnosti i zabranu trgovine `ivotinjama koje nisu propisano ozna~ene; 4) zabraniti proizvodnju, trgovinu i upotrebu sto~ne hrane i vode za napajanje `ivotinja, ako sadr`e patogene mikroorganizme ili materije {tetne po zdravlje `ivotinja ili ljudi; 5) zabraniti trgovinu ko`ama `ivotinja, koje su bile zaklane bez veterinarskog pregleda ili vode porijeklo od uginulih `ivotinja za koje nema veterinarske potvrde o nezara`enosti podru~ja, kao i ako nisu uskladi{tene odvojeno od ispitanih ko`a; 6) zabraniti utovar i premje{tanje `ivotinja, proizvoda, sirovina, prehrambenih proizvoda, sto~ne hrane i otpadaka, ako ne ispunjavaju propisane uslove; 7) zabraniti upotrebu vozila za prijevoz `ivotinja, proizvoda, sirovina, prehrambenih proizvoda, sto~ne hrane, vode za napajanje `ivotinja i otpadaka, ako ne ispunjavaju propisane uslove; 8) zabraniti upotrebu {tala i drugih objekata za uzgoj `ivotinja, stanica i pristani{ta za utovaranje, premje{tanje i istovaranje `ivotinja, ako ne ispunjavaju propisane uslove; 9) zabraniti klanje `ivotinja, sakupljanje i obradu sirovina, kao i proizvodnju prehrambenih proizvoda, ako nisu ispunjeni propisani uslovi; 10) zabraniti trgovinu i upotrebu sirovina, kao i prehrambenih proizvoda, koji nisu zdravstveno ispravni; 11) zabraniti trgovinu i upotrebu lijekova za upotrebu u veterinarskoj medicini; l2) kontrolirati efikasnost i {tetnost lijekova; 13) zabraniti izdavanje veterinarskih certifikata, ako se pojavi zarazna bolest ili sumnja na zarazne bolesti, ili ako je `ivotinja iz {tale s nejasnim epizootiolo{kim prilikama; 14) narediti oduzimanje i uni{tenje sirovina, prehrambenih proizvoda, sto~ne hrane i lijekova, koji nisu ispravni; 15) narediti na~in osposobljavanja uslovno upotrebljivih sirovina, prehrambenih proizvoda i sto~ne hrane ili preradu u druge namjene; 16) narediti otklanjanje nepravilnosti u proizvodnji i trgovini `ivotinjama, prehrambenim proizvodima, sirovinama, sto~nom hranom i lijekovima; 17) zabraniti upotrebu poslovnih prostora, opreme i priprema za proizvodnju i trgovinu, u industrijske, zanatske i druge namjene, ako nisu ure|eni u skladu s propisima; 18) uzeti uzorke prehrambenih proizvoda i sirovina, aditiva i otpadaka, sto~ne hrane, vode, sredstava za za{titu `ivotinja, `ivotinjskog sjemena, jajnih }elija i embriona, radi provjere, da li odgovaraju propisima o zdravstvenoj ispravnosti; 19) narediti uni{tenje prehrambenih proizvoda u trgovini, ako nisu ozna~eni i nemaju veterinarske potvrde; 20) zape~atiti sredstva za rad, radne prostorije, opremu i predmete, koji su pod njegovom kontrolom; 21) narediti mjere iz ~lana 15. ovog zakona, kao i kontrolirati njihovo izvo|enje; 22) odrediti granice zara`enog i ugro`enog podru~ja i izvje{tavati o pojavama zaraznih bolesti i o radu veterinarskih organizacija u vezi s pojavom zarazne bolesti; 23) kontrolirati trgovinu i upotrebu lijekova, sredstava za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, prema ovom zakonu; 24) pregledati evidencije, koje su du`ni voditi uvoznici; 25) narediti potrebne veterinarske mjere za za{titu sto~ne hrane i vode za napajanje `ivotinja; 26) narediti uklanjanje nepravilnosti u vezi s dobijanjem, skladi{tenjem i trgovinom `ivotinjskih sjemena, jajnih }elija i embriona; 27) narediti uklanjanje nepravilnosti pri izboru, transportu i preradi otpadaka; 28) zabraniti trgovinu zdravstveno neodgovaraju}im `ivotinjskim sjemenom, jajnim }elijama i embrionima; 29) uni{titi zdravstveno neispravno sjeme, jajne }elije i embrione; 30) kontrolirati izdavanje veterinarskih certifikata, skupljanje i upotrebu sredstava; 31) pregledati poslovne knjige, evidencije o rezultatima ispitivanja i druge dokumente fizi~kih i pravnih lica, koji se odnose na izvo|enje propisa o veterinarstvu i propisa o plasiranju lijekova na tr`i{te; 32) sakupljati podatke i obavje{tenja od odgovornih lica, svjedoka, stru~njaka i drugih lica, ako je to potrebno; 33) oduzimati `ivotinje, prehrambene proizvode, sirovine, sto~nu hranu, lijekove, `ivotinjsko sjeme, jajne }elije i embrione, kao i otpatke i druge predmete, u vezi s ka`njivim ~inom ili prekr{ajem; 34) narediti mjere za uklanjanje nepravilnosti u veterinarskim organizacijama, NVI, veterinarskoj komori i drugim organizacijama s koncesijom, prema ovom zakonu; 35) narediti mjere za odstranjivanje `ivotinjskih trupova, otpadaka od klanja i drugih otpadaka `ivotinjskog porijekla; 36) izricati nov~ane (mandatne) kazne u slu~ajevima propisanim ovim zakonom, pokretati postupak zbog prekr{aja, odnosno prijaviti ka`njivo djelo; 37) narediti mjere za za{titu `ivotinja od mu~enja. ^lan 87. Nadle`nosti veterinarskog inspektora na grani~nom prijelazu Na grani~nom prijelazu nadle`ni veterinarski inspektor ima sljede}a prava i du`nosti: 1) nakon prethodnog veterinarskog pregleda po{iljke i prate}e dokumentacije, odobriti uvoz i tranzit `ivotinja, sirovina, prehrambenih proizvoda, proizvoda, lijekova i medicinskih pomagala, sto~ne hrane i otpadaka, odlukom kojom za svaki slu~aj posebno ustanovljava da, na osnovu propisanih uslova, nema veterinarskih smetnji za njihov uvoz i tranzit; 2) obavljati veterinarsku kontrolu po{iljki, iz ovog zakona, koje su namijenjene za izvoz, ako se na grani~nom prijelazu premje{taju, odnosno skladi{te u registriranim skladi{tima, prema propisanim uslovima, kao i izdavati veterinarske certifikate za te po{iljke; Broj 34 - Strana 1288 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. 3) uzimati uzorke prehrambenih proizvoda, sirovina, otpadaka, kao i sto~ne hrane i slati ih na pregled u ovla{tene laboratorije, odnosno obaviti potrebna ispitivanja u laboratorijama na grani~nom prijelazu; 4) pregledati poslovne knjige i dokumente lica i organizacija, koja se bave {pediterstvom; 5) potvrditi i kontrolirati veterinarski red na grani~nim prijelazima, skladi{tima, carinskim skladi{tima i slobodnim carinskim zonama; 6) izricati mandatne kazne, prijavljivati ka`njivu djelatnost, odnosno pokretati prekr{ajni postupak; 7) voditi evidenciju izvoznih, uvoznih i tranzitnih po{iljki prilikom prijelaza preko dr`avne granice; 8) obavljati kontrolu nad dezinfekcijom vozila, skladi{ta i opreme na grani~nim prijelazima, carinskim skladi{tima i slobodnim carinskim zonama; 9) pratiti pojave i kretanja zaraznih bolesti `ivotinja u susjednoj dr`avi i o tome obavje{tavati Ured, nadle`ne organe entiteta i Br~ko Distrikta. ^lan 88. Mjere veterinarskog inspektora na granici 1. Pri obavljanju inspekcijske kontrole, veterinarski inspektor na granici ima pravo i du`nost narediti sljede}e mjere: a) zabranu izvoza, uvoza i tranzita po{iljke iz ovog zakona: 1) ako po{iljka ili prijevozno sredstvo ne odgovara propisanim uslovima; 2) ako vodi porijeklo sa zara`enog podru~ja; 3) ako je zara`ena; 4) ako nema propisani veterinarski certifikat ili druga potrebna dokumenta, koja moraju pratiti po{iljku; 5) ako ustanovi da po{iljka ugro`ava zdravlje ljudi i `ivotinja; 6) ako prehrambeni proizvodi, koji su namijenjeni za ishranu ljudi, sadr`e {tetne materije iznad dozvoljene granice; 7) ako prehrambeni proizvodi nisu zdravstveno ispravni za ishranu ljudi; 8) ako ne ispunjava propisane zahtjeve za za{titu `ivotinja od mu~enja; b) privremenu zabranu uvoza, izvoza i tranzita po{iljaka, ako je potrebno otkloniti nedostatke na po{iljci ili dokumentu, koji je prati ili, ako sumnja da je zara`ena; c) skladi{tenje po{iljke u registriranom skladi{tu, ako je potrebno utvrditi njenu zdravstvenu ispravnost; d) oduzimanje licima, koja pre|u preko dr`avne granice Bosne i Hercegovine, `ivotinje, prehrambene proizvode, kao i sirovine i bezopasno ih uni{titi, ako je takva mjera izre~ena odlukom nadle`nog organa entiteta i Br~ko Distrikta; e) za za{titu `ivotinja u skladu s propisima i me|unarodnim ugovorima; f) za dezinfekciju vozila, objekata i opreme, koje se upotrebljavaju u tretiranju po{iljaka; g) zabranu upotrebe objekata na grani~nom prijelazu, ako ne ispunjavaju propisane uslove; h) zabranu upotrebe sto~ne hrane i otpadaka, ako ne ispunjavaju propisane uslove; i) zabranu upotrebe vozila za prijevoz po{iljaka, ako ne ispunjavaju propisane uslove; j) uklanjanje utvr|enih nepravilnosti u vezi s po{iljkama na grani~nom prijelazu; k) privremeno oduzimanje po{iljke u vezi s prekr{ajem ili ka`njivim ~inom. 2. Veterinarski inspektor na granici ima obavezu u toku rada nositi propisanu uniformu s jasnim obilje`jem i imati propisanu legitimaciju izdatu od nadle`nog organa. 3. Detaljnije propise iz stava 2. donosi Vije}e ministara na prijedlog Ureda. XII - UPRAVNI POSTUPAK ^lan 89. Upravni akti 1. Protiv odluke slu`benog veterinara, veterinarskog inspektora i veterinarske komore dozvoljena je `alba nadle`nom drugostepenom organu, u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke. 2. @alba ne odga|a izvr{avanje nare|enih mjera. Izuzetno, or - gan, koji je nadle`an za odlu~ivanje o `albi, mo`e dozvoliti da se izvr{enje odre|enih mjera odgodi, ako se utvrdi da bi izvo|enjem odre|ene mjere nastala nepopravljiva {teta, koju druga~ije nije mogu}e otkloniti, a tim odga|anjem zdravlje ljudi i `ivotinja nije ugro`eno. 3. Ako se radi o hitnim mjerama u javnom interesu, da bi se otklonila neposredna opasnost po zdravlje ljudi i `ivotinja, koje nije mogu}e odga|ati, veterinarski inspektor ima pravo, bez prisustva pravnog lica ili pojedinca ~ije je poslovanje, odnosno ~ije su prostorije, objekti i oprema predmet inspekcijske kontrole, odnosno njegovog odgovornog lica, obaviti pregled i donijeti naredbu po hitnom postupku. 4. U izuzetno hitnim slu~ajevima, da bi se osigurali od opasnosti ili da bi se otklonila opasnost po zdravlje ljudi i `ivotinja, veterinarski inspektor mo`e donijeti i usmenu naredbu, a najkasnije u roku od tri dana pismenu naredbu. XIII - ZADACI POLICIJE, CARINSKE SLU@BE I CIVILNE ZA[TITE ^lan 90. Policijska kontrola 1. Ako policija u obavljanju svojih zadataka ustanovi da imaoci `ivotinja nemaju veterinarski certifikat za `ivotinje, iz ~lana 16., koje vode, ja{u ili {alju `eljeznicom, brodom, avionom ili putnim prijevoznim sredstvima, o tome bez odga|anja obavje{tavaju nadle`nog slu`benog veterinara i nude potrebnu pomo}, u skladu s propisima. 2. Ako policija u obavljanju svojih zadataka ustanovi da `ivotinje nemaju veterinarski certifikat ili veterinarsku uputu ili da `ivotinje dolaze sa zara`enog podru~ja, takve `ivotinje mora zadr`ati do dolaska slu`benog veterinara, ali najvi{e do dva sata. Policija }e ponuditi odgovaraju}u pomo}, u skladu s propisima. 3. Ako policija u obavljanju svojih zadataka ustanovi da se ne izvode mjere u pogledu o~uvanja okoline, iz ovog zakona, mora o tome obavijestiti najbli`eg veterinarskog inspektora. ^lan 91. Pomo} policije i civilne za{tite 1. Na zahtjev veterinarskog inspektora, policija poma`e u ograni~avanju trgovine `ivotinjama, zabrani kretanja `ivotinja ili lica na zara`enom podru~ju, kao i u izvo|enju drugih mjera, propisanih ovim zakonom. 2. U slu~aju ve}ih epizootija, prema odluci nadle`ne vlade, policija i civilna za{tita moraju pomo}i u spre~avanju {irenja i u suzbijanju zaraznih bolesti. 3. Ako veterinarska organizacija ili slu`beni veterinar u obavljanju svojih zadataka i u izvo|enju mjera, nai|e na fizi~ki otpor ili na ometanje u obavljanju svojih zadataka ili ako takav otpor i ometanje s razlogom o~ekuje, mo`e zahtijevati pomo} policije. Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1289 ^lan 92. Spre~avanje nedozvoljenog prelaska 1. Policija i organi carinske slu`be, u skladu sa svojim nadle`nostima, spre~avaju nedozvoljen prijelaz, odnosno prijevoz po{iljaka, van odre|enih grani~nih prijelaza. 2. Po{iljke, koje su uvezene na podru~je Bosne i Hercegovine van odre|enog grani~nog prijelaza, organi iz stava 1. zadr`avaju i o tome obavje{tavaju veterinarskog inspektora ili upu}uju na nadle`ni grani~ni prijelaz, ako je prijevoznik zbog neznanja ili iz drugog opravdanog razloga do{ao na pogre{an grani~ni prijelaz. 3. S po{iljkama iz stava 2. postupa se prema me|unarodnom ugovoru, ako je u njemu odre|en na~in postupanja s njima, odnosno prema uputstvu Ureda, nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta. XIV - KAZNENE MJERE ^lan 93. Prekr{aji pravnih lica i samostalnih preduzetnika 1. Nov~anom kaznom u iznosu od 4.350 KM do 87.000 KM ka`njava se za prekr{aj pravno lice: 1) ako ne obavijesti veterinarske organizacije, odnosno slu`benog veterinara (~lan 4. stav 5.); 2) ako ne vodi propisane evidencije (~lan 4. stav 6.); 3) ako nema osnovno znanje iz ~lana 7. stav 1.; 4) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 10.; 5) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 11.; 6) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 12. st. 1. i 2.; 7) ako veterinar postupa u suprotnosti sa ~lanom 13. stav 1.; 8) ako veterinar pravnog lica ili organizacija, koja obavlja dijagnosti~ka ispitivanja, postupa u suprotnosti sa ~lanom 13. stav 2.; 9) ako organizacija, koja obavlja javni prijevoz, odnosno osigurava dostavu, postupa u suprotnosti sa ~lanom 13. stav 3.; 10) ako ne uzima u obzir mjere odre|ene u ~lanu 15.; 11) ako proizvodi u trgovini nisu propisano ozna~eni ili ako ih u trgovini ne prati propisani veterinarski certifikat (~lan 17. st. 1. i 2.); 12) ako klaonica ne osigura klanje iz ~lana 18. stav 4.; 13) ako prehrambeni proizvodi u trgovini nisu na propisan na~in ozna~eni, odnosno certificirani (~lan 19. stav 1.); 14) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 20.; 15) ako postupa u suprotnosti s ograni~enjem ili zabranom trgovine iz ~lana 21.; 16) ako imalac ili prijevoznik ne osigura propisane uslove, odnosno ne postupa u skladu sa ~lanom 23. st. 1., 2., 4. i 7. 17) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 23. stav 3.; 18) ako veterinarsko-higijenska slu`ba ili organizacija ne postupa u skladu sa ~lanom 23. stav 6.; 19) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 24.; 20) ako ne obavi propisane veterinarske preglede, u skladu sa ~lanom 25.; 21) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 27.; 22) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 28.; 23) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 32. st. 2. i 3.; 24) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 33. stav 1.; 25) ako ne izvede, odnosno ne uzme u obzir neku od nare|enih mjera iz ~lana 33. st. 2. i 3.; 26) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 34. st. 1. i 3.; 27) ako plasira na tr`i{te ili trguje zdravstveno neispravnom sto~nom hranom (~lan 34. stav 2.); 28) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 37. stav 2.; 29) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 38. st. 1. i 2. 30) ako ne ispunjava propisane uslove, odnosno nema koncesiju za obavljanje osjemenjivanja (~lan 39. stav 1.); 31) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 40.; 32) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 41.; 33) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 42.; 34) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 43. stav 1.; 35) ako ne prijavi uginu}e na propisan na~in (~lan 43. stav 2.); 36) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 43. st. 3., 4., 5., 6. i 7; 37) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 44.; 38) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 53. stav 3.; 39) ako postupa u suprotnosti sa ~lanom 56. st. 1., 5. i 6.; 40) ako NVI postupa u suprotnosti sa ~lanom 57., stav 4.; 41) ako NVI ne osigura implementaciju zadataka iz ~lana 57., stav 2.; 42) ako veterinarska komora ne obavlja zadatke javnog ovla{tenja (~lan 58. stav 4.); 43) ako veterinarska komora ne postupa u skladu sa ~lanom 58. stav 5.; 44) ako veterinarska komora ne izda odluku iz ~lana 63. st. 1. i 2. u roku, koji odre|uju propisi o op}em upravnom postupku; 45) ako veterinarska organizacija obavlja veterinarsku djelatnost u suprotnosti sa ~l. 62. i 63.; 46) ako ne vodi propisane evidencije, registre i baze podataka (~lan 73. stav 1.); 47) ako ne izvodi propisane mjere veterinarskog inspektora (~lan 86. i 88.). 2. Nov~anom kaznom od 1.740 KM do 43.000 KM, za prekr{aj iz stava 1.ovog ~lana, kaznit }e se odgovorno lice pravnog lica. 3. Nov~anom kaznom od 430 KM do 4.350 KM za prekr{aj kaznit }e se fizi~ko lice ako radi nelegalno i neovla{teno, odnosno bez dozvole za rad, kao i ako napravi prekr{aj iz stava 1. u vezi sa samostalnim obavljanjem djelatnosti. 4. Postupak za utvr|ivanje prekr{aja i izricanja nov~anih kazni propisanih ovim zakonom pokre}e nadle`ni veterinarski inspektor kod nadle`nog suda prema teritorijalnoj pripadnosti. ^lan 94. Mandatne kazne pravnim licima 1. Nov~anom kaznom od 2.600 KM, koja se napla}uje odmah na licu mjesta, za prekr{aj }e se kazniti pravno lice: a) ako nije omogu}ilo izvo|enje zadataka predvi|enih ~lanom 4. stav 4.; b) ako se pona{a u suprotnosti sa ~lanom 8. st. 4. i 5.; c) ako se pona{a u suprotnosti sa ~lanom 9.; d) ako vlasnik ne osigura propisano obilje`avanje `ivotinja (~lan 16. stav 1.); e) ako vlasnik `ivotinje ne osigura propisani veterinarski certifikat (~lan 16. stav 2.); f) ako ne omogu}i obavljanje zadataka iz ~lana 4. stav 4.; g) ako nema propisane saglasnosti iz ~lana 22.; h) ako sto~na hrana nema propisanu veterinarsku potvrdu ili dokumenta (~lan 35. stav 2.); i) ako ne omogu}i neometano obavljanje inspekcijske kontrole (~lan 85. stav 2.). Broj 34 - Strana 1290 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. 2. Nov~anom kaznom od 870 KM, koja se napla}uje odmah na licu mjesta, za prekr{aj iz stava 1. kaznit }e se i odgovorno lice pravnog lica. 3. Nov~anom kaznom od 1.740 KM, koja se napla}uje odmah na licu mjesta, za prekr{aj iz stava 1. kaznit }e se fizi~ko lice koje u~ini prekr{aj u vezi sa samostalnim obavljanjem djelatnosti. 4. Mandatne kazne utvr|ene ovim zakonom izri~u i napla}uju nadle`ni veterinarski inspektori zavisno od vrste u~injenog prekr{aja. ^lan 95. Prekr{aji fizi~kog lica Nov~anom kaznom od 430 KM do 870 KM kaznit }e se fizi~ko lice koje u~ini prekr{aj iz ~lana 93. stav 1. ovog zakona, osim ~lana 93. stav 1. alineja 3. ^lan 96. Mandatne kazne fizi~kim licima Nov~anom kaznom od 260 KM, koja se napla}uje odmah na licu mjesta, kaznit }e se fizi~ko lice koje u~ini prekr{aj iz ~lana 94. stav 1. ^lan 97. Za{titne mjere 1. Za prekr{aj iz ~lana 93. stav 1. al. 14. i 15. izri~e se osim kazne i za{titna mjera oduzimanja predmeta kojima je prekr{aj u~injen. 2. Za prekr{aj iz ~lana 93. stav 1. alineja 21. izri~e se osim kazne i za{titna mjera zabrane obavljanja djelatnosti. 3. Za{titne mjere utvr|ene ovim ~lanom izri~u nadle`ni sudovi. XV - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lan 98. Rok za dono{enje podzakonskih propisa i propisi koji ostaju na snazi 1. U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, nadle`ni organi donijet }e podzakonske propise u skladu s ovim zakonom. 2. Do stupanja na snagu ovog zakona i podzakonskih propisa iz prethodnog stava 1. primjenjivat }e se va`e}i podzakonski propisi doneseni na osnovu Zakona o zdravstvenoj za{titi `ivotinja i veterinarskoj djelatnosti ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", br. 11/95, 10/97 i 52/01) i Zakona o veterinarstvu ("Slu`beni list Federacije BiH", broj 46/00) i drugi propisi, koji se primjenjuju na osnovu va`e}ih propisa, ukoliko nisu u suprotnosti s ovim zakonom. ^lan 99. Harmonizacija postoje}ih zakona i podzakonskih akata U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, entiteti su du`ni uskladiti s odredbama ovog zakona Zakon o zdravstvenoj za{titi `ivotinja i veterinarskoj djelatnosti ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", br. 11/95, 10/97 i 52/01) i Zakon o veterinarstvu ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 46/00). ^lan 100. Prijelazni pe riod 1. U roku koji ne mo`e biti du`i od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, nacionalni veterinarski instituti }e, u okviru svojih nadle`nosti, obavljati djelatnost u skladu s ovim zakonom. 2. U roku od {est mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona, moraju se osnovati ili prilagoditi veterinarske komore entiteta u skladu sa ovim zakonom. Zaposleni se raspore|uju na radna mjesta u veterinarskoj komori, u skladu s ispunjavanjem propisanih uslova. 3. Ako se veterinarske komore ne osnuju ili transformiraju u roku iz stava 2., potreban postupak za osnivanje veterinarske komore, prema ovom zakonu, provest }e nadle`ni or gan entiteta i Br~ko Distrikta. 4. Do izdavanja veterinarskih licenci iz ~lana 58. ovog zakona, doktori veterinarske med i cine, odnosno diplomirani veterinari mogu s polo`enim stru~nim ispitom obavljati veterinarske djelatnosti i upravne zadatke, u skladu s dosada{njim ovla{tenjima. 5. Koncesijski ugovori, sklopljeni do stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi i uskla|uju se s odredbama ovog zakona, najkasnije u roku od jedne godine nakon stupanja na snagu ovog zakona. 6. Doktori veterinarske med i cine, odnosno diplomirani veterinari imaju pravo dobiti veterinarsku licencu prema ovom zakonu, u roku od devet mjeseci nakon stupanja na snagu ovog zakona. 7. Doktori veterinarske med i cine, koji su polo`ili stru~ni ispit prema propisima va`e}im do stupanja na snagu ovog zakona, nisu obavezni polagati stru~ni ispit. ^lan 101. Promjena organiziranosti i trans fer opreme i ljudi U aktu o osnivanju NVI, prema ~lanu 57., ure|uju se i odnosi izme|u nacionalnih veterinarskih instituta, Ureda i nadle`nih organa entiteta i Br~ko Distrikta. ^lan 102. Prestanak primjene va`e}ih zakona Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje va`iti Zakon o za{titi `ivotinja od zaraznih bolesti koje ugro`avaju cijelu zemlju ("Slu`beni list RBIH", br. 2/92 i 13/94) i Zakon o zdravstvenoj za{titi `ivotinja ("Slu`beni list SRBIH", broj 14/78) . ^lan 103. Stupanje na snagu Ovaj zakon stu pa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasniku BiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta i Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. PS BiH broj 88/'02 4. oktobra 2002. godine Sarajevo Predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Mariofil Ljubi}, s. r. Predsjedavaju}i Doma naroda Parlamentarne skup{tine BiH dr. Nikola [piri}, s. r. Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1291 PRILOG 1. Lista A - List A Dis eases Oznaka Naziv bolesti Naziv bolesti - engleski A010* Slinavka i {ap Foot and mouth dis ease A020* Vezikularni stomatitis Ve sic u lar stomatitis A030* Vezikularna bolest svinja Swine ve sic u lar dis ease A040* Gove|a kuga Rin der pest A050* Kuga malih pre`ivara Peste des pe tits ru mi nants A060* Zarazna pleuropneumonija Con ta gious bo vine pleuropneumonia A070* Bolest kvrgave ko`e Lumpy skin dis ease A080* Groznica riftske doline Rift Val ley fe ver A090* Bolest plavog jezika Bluetongue A100* Ov~ije boginje i kozje boginje Sheep pox and goat pox A110* Konjska kuga Af ri can horse sick ness A120* Afri~ka svinjska kuga Af ri can swine fe ver A130* Klasi~na svinjska kuga Clas si cal swine fe ver A150* Kuga `ivine Highly patho genic avian in flu - enza A160* Njukastl bolest New cas tle dis ease Lista B - List B Dis eases Zarazne bolesti raznih vrsta `ivotinja - Mul ti ple spe cies dis eases B051* Bedrenica (antraks) An thrax B052 Bolest Aujeszkog Aujeszky's dis ease B053 Ehinokokoza (hidatidoza) Echinococcosis/hydatidosis B055 Vodenasto srce Heartwater B056 Leptospiroza Leptospirosis B057 Q-groznica Q Fe ver B058* Bjesnilo Ra bies B059 Paratuberkuloza Paratuberculosis B060 Skrivorm novi New World screwworm (Cochliomyia hominivorax) B061 Skrivorm stari Old World screwworm (Chrysomya bezziana) Zarazne bolesti goveda - Cat tle dis eases B101 Anaplazmoza Bo vine anaplasmosis B102 Babezioza Bo vine babesiosis B103* Bruceloza goveda Bo vine brucellosis B104 Gove|a genitalna kampilobakterioza Bo vine gen i tal campylobacteriosis B105* Gove|a tuberkuloza Bo vine tu ber cu lo sis B106 Cisticerkoza Bo vine cysticercosis B107 Dermatofiloza Dermatophilosis B108* Enzootska gove|a leukoza Enzootic bo vine leucosis B109 Hemoragijska septikemija goveda Haem or rhagic sep ti cae mia B110 Zarazni gove|i rinotraheitis / zarazni pustularni vulvovaginitis In fec tious bo vine rhinotracheitis / in fec tious pustular vulvovaginitis B111 Tajlerioza Theileriosis B112 Trihomonijaza Trichomonosis B113 Tripanozoza Trypanosomosis (tsetse-borne) B114 Maligna kataralna groznica Ma lig nant ca tarrhal fe ver B115* Gove|a spongiformna encefalopatia Bo vine spongiform encephalopathy Zarazne bolesti ovaca i koza - Sheep and goat dis eases B151* Brucella ovis infekcija Ovine epididymitis (Brucella ovis) B152* Bruceloza ovaca i koza - melitokokoza Caprine and ovine brucellosis (ex - clud ing B. ovis) B153 Artritis i encefalitis koza Caprine ar thri tis/en ceph a li tis B154 Zarazna agalakcija Con ta gious agalactia B155 Zarazna pleuropneumonija koza Con ta gious caprine pleuropneumonia B156 Enzootski poba~aj ovaca Enzootic abor tion of ewes (ovine chlamydiosis) B157 Plu}na adenomatoza ovaca Ovine pul mo nary adenomatosis B158 Najrobi bolest ovaca Nai robi sheep dis ease B159 Salmoneloza Salmonellosis (S. abortusovis) B160 Skrepi Scra pie B161 Maedi-visna Maedi-visna Zarazne bolesti kopitara - Equine dis eases B201 Kontagiozni metritis konja Con ta gious equine metritis B202 Durina Dourine B203 Epizootski limfangitis (afri~ka sakagija) Epizootic lymphangitis B204 Konjski encefalomijelitis Equine encephalomyelitis(East ern and West ern) B205* Infektivna anemija kopitara Equine in fec tious anae mia B206 Influenca konja (vi rus tip A) Equine in flu enza B207 Piroplazmoza konja Equine piroplasmosis B208 Virusni rinopneumonitis konja Equine rhinopneumonitis B209 Sakagija Glan ders B210 Boginje konja Horse pox B211 Zarazni arteritis konja Equine vi ral arteritis B212 Japanski encefalitis Jap a nese en ceph a li tis B213 [uga konja Horse mange B215 Sura Surra (Trypanosoma evansi) B216 Venecuelski encefalitis konja Ven e zue lan equine encephalomyelitis Zarazne bolesti svinja - Swine dis eases B251 Atrofi~ni rinitis svinja Atro phic rhi ni tis of swine B252 Cisticekoza svinja Por cine cysticercosis B253* Bruceloza svinja Por cine brucellosis B254 Transmisivni gastroenteritis svinja Trans mis si ble gastroenteritis B255* Trihineloza Trichinellosis B256 Zarazna uzetost svinja Enterovirus encephalomyelitis B257 Reproduktivni i respiratorni sindrom u svinja Por cine re pro duc tive and re spi ra - tory syn drome Zarazne bolesti `ivine - Avian dis eases B301 Zarazni bronhitis koko{i Avian in fec tious bron chi tis Broj 34 - Strana 1292 S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Petak, 22. novembra 2002. * Zarazne bolesti od posebnog interesa (naro~ito opasne zarazne bolesti) za Bosnu i Hercegovinu B302 Zarazni laringotraheitis `ivine Avian in fec tious laryngotracheitis B303 Tuberkuloza `ivine Avian tu ber cu lo sis B304 Virusni hep a ti tis pa ta ka Duck vi rus hep a ti tis B305 Virusni en ter i tis pa ta ka (pa~ja kuga) Duck vi rus en ter i tis B306 Kolera `ivine Fowl chol era B307 Boginje `ivine Fowl pox B308 Koko{ji tifus i pulorozis Fowl ty phoid B309 Zarazna bolest burze (gumborska bolest) In fec tious bursal dis ease (Gumboro dis ease) B310 Marekova bolest Marek's dis ease B311 Mikoplazmoza Avian mycoplasmosis (M. gallisepticum) B312 Psitakoza Avian chlamydiosis B313 Salmoneloza `ivine Pullorum dis ease Zarazne bolesti kuni}a i ze~eva - Lagomorph dis eases B351 Miksomatoza Myx o ma to sis B352 Tularemija Tu la re mia B353 Virusna hemoragijska bolest kuni}a Rab bit haem or rhagic dis ease Bolesti riba - Fish dis eases B401 Virusna hemoragijska septikemija pastrmki Vi ral haem or rhagic sep ti cae mia B404 Proljetna viremija {arana Spring viraemia of carp B405 Zarazna hematopoetska nekroza In fec tious haematopoietic ne cro sis B413 Epizootska hematopetska nekroza Epizootic haematopoietic ne cro sis B415 Bolest uzrokovana virusom masou Oncorhynchus masou vi rus dis ease Bolesti {koljki i rakova - Mol lusc dis eases and Crus ta cean B431 Bonamioza dis eases Bonamiosis B432 Haplosporidioza Haplosporidiosis (H. nelsoni or H. costale) B433 Perkinsoza Perkinsosis B434 Marteilioza Marteiliosis B436 Mikrocitoza Mikrocytosis (Mikrocytos mackini) B445 Taura sindrom Taura syn drome B446 Bolest - vajt spot White spot dis ease B447 Bolest `ute glave Yellowhead dis ease Zarazne bolesti p~ela - Bee dis eases B451 Akarioza p~ela Acariosis of bees B452 P~elinja kuga (ameri~ka trule` p~elinjeg legla) Amer i can foulbrood B453 Evropska trule` p~elinjeg legla Eu ro pean foulbrood B454 Nozemoza Nosemosis of bees B455 Varooza Varroosis Ostale bolesti liste B - Other List B dis eases B501 Laj{manioza Leishmaniosis Ostale bolesti (Lista C) - Other dis eases (List C) C611 Listerioza Listeriosis C612 Toksoplazmoza Toxoplasmosis C613 Melioidoza Melioidosis C614 Blekleg Black leg C615 Botulizam Bot u lism C616 Ostale klostridijalne infekcije Other clostridial in fec tions C617 Ostale pastereloze Other pasteurelloses C618 Aktinomikoza Actinomycosis C619 Crijevna infekcija salmonelama In tes ti nal Sal mo nella In fec tions C620 Kokcidioza Coccidiosis C621 Distomatoza Distomatosis (liver fluke) C622 Filarioza Filariosis C652 Gove|a virusna dijareja Mucosal dis ease/Bo vine vi rus di ar - rhoea C653 Vibrionik dizenterija Vib ri onic dys en tery C654 War ble infestacija War ble in fes ta tion C701 Kontagiozni pustularni der - ma ti tis Con ta gious pustular der ma ti tis C702 Fut-rot Foot-rot C703 Kontagiozna oftalmija Con ta gious oph thal mia C704 Enterotoksemija En tero tox aem ia C705 Limfadenitis Ca se ous lymphadenitis C706 [uga ovaca Sheep mange C751 Egzantema koitale konja Equine coital exanthema C752 Ulcerativni limfangitis Ul cer ative lymphangitis C753 Stran gles Stran gles C754 Salmoneloza konja Salmonellosis (S.abortus equi) C801 Erizipelas svinja Swine ery sip e las C851 Infektivna korica In fec tious co ryza C853 Encefalomielitis `ivine Avian encephalomyelitis C854 Spirohetoza `ivine Avian spirochaetosis C855 Salmoneloza `ivine Avian salmonellosis (ex clud ing fowl ty phoid and pullorum dis - ease) C856 Leukoza `ivine Avian leucosis Petak, 22. novembra 2002. S L U @ B E N I G L A S N I K B i H Broj 34 - Strana 1293
Zakon o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prevozu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 01/02 30.01.2002 SG BiH 14/03 cestovni prevoz,prevoz,bih Jezik Službena glasila Oglašavanje Izdavaštvo Pretraga Info Kontakti Vijesti Pregled Dokumenata| Broj 1/02 Početna Dokumenti Službeni glasnik BiH Dokumenti pregled Službeni glasnik BiH, broj 1/02 Na osnovu člana IV. 4. a. Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 24.oktobra 2001. godine i na sjednici Doma naroda, održanoj 20.decembra 2001. godine, usvojila je ZAKON O MEĐUNARODNOM I MEĐUENTITETSKOM CESTOVNOM PRIJEVOZU I - OPĆE ODREDBE Član 1. Ovim zakonom uređuju se način i uvjeti obavljanja prijevoza putnika i roba vozilima u međunarodnom cestovnom prijevozu (u daljem tekstu: međunarodni prijevoz) i međuentitetskom cestovnom prijevozu (u daljem tekstu: međuentitetski prijevoz), poslovi vangabaritnog prijevoza roba, inspekcijskog nadzora, carinske kontrole i obaveze plaćanja naknade za korištenje cesta. Član 2. Međunarodni prijevoz može se obavljati kao prijevoz putnika i roba u dovozu iz druge zemlje u Bosnu i Hercegovinu, u odvozu iz Bosne i Hercegovine za drugu zemlju ili u tranzitu preko teritorije Bosne i Hercegovine. Međunarodni i međuentitetski prijevoz putnika i roba obavlja se kao linijski ili vanlinijski prijevoz. Međunarodni linijski prijevoz obavljaju pravne i fizičke osobe na osnovu međunarodnog ugovora, na kooperantskoj osnovi, uz uvažavanje principa reciprociteta. Međunarodni vanlinijski prijevoz roba i putnika obavlja se na principima liberalizacije, a linijski prijevoz putnika na načelima selektivnog pristupa transportnom tržištu. Član 3. Međuentitetski prijevoz mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje posjeduju licencu za obavljanje entitetskog prijevoza. Član 4. Pojedini izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja: 1. "cjenovnik" je dokument, izdat od strane prijevoznika, kojim se utvrđuju cijene usluga prijevoza i ostale usluge prijevoznika; 2. "domaće vozilo" je motorno ili priključno vozilo registrirano u Bosni i Hercegovini; 3. "domaći prijevoznik" je pravna ili fizička osoba sa sjedištem odnosno prebivalištem na teritoriji Bosne i Hercegovine; 4. "dozvola" je dokument, izdat od strane nadležnog organa predviđenog ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom, na osnovu koga se prijevozniku dozvoljava obavljanje međunarodnog prijevoza; 5. "kabotaža" je prijevoz putnika ili roba između pojedinih mjesta na teritoriji Bosne i Hercegovine; 6. "javni prijevoz"je prijevoz koji je uz jednake uvjete dostupan svim korisnicima prijevoznih usluga a obavlja se kao linijski ili kao vanlinijski prijevoz u cestovnom prometu; 7. "karta za prijevoz" je dokument, izdat od strane prijevoznika korisniku prijevoza, kojim se potvđuje da je korisnik prijevoza platio prijevozniku odgovarajući iznos za uslugu prijevoza i time stekao pravo na korištenje prijevoza; 8. "licenca" je odobrenje za obavljanje međunarodnog ili međuentitetskog cestovnog prijevoza putnika ili roba; 9. "linija" je relacija ili skup relacija odvijanja prijevoza u cestovnom prometu, od početne do završne stanice,odnosno stajališta, na kojoj se prevoze putnici ili roba po registrovanom i objavljenom redu vožnje sa jednim ili više polazaka; 10. "linijski prijevoz" je prijevoz putnika ili roba koji se obavlja na određenim linijama po unaprijed utvrđenoj skici puta, redu vožnje, utvrđenoj i objavljenoj cijeni i drugim uvjetima prijevoza; 11. "međunarodni prijevoz" je svaki cestovni prijevoz koji obuhvata prelaženje najmanje jedne državne granice; 12. "međunarodni linijski prijevoz" je redovni prijevoz putnika ili roba na međunarodnoj liniji, sa ili bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba; 13. "međunarodni vanlinijski prijevoz" je povremeni međunarodni prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti utvrđuju posebno za svaki prijevoz; 14. "međunarodni ugovor" je svaki međunarodni multilateralni ili bilateralni sporazum, protokol, odnosno razmjena nota, kojima se uređuje međunarodni prijevoz, a koji obavezuju Bosnu i Hercegovinu; 15. "međuentitetski prijevoz" je svaki cestovni prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine, kao i prijevoz između entiteta Bosne i Hercegovine i Distrikta Brčko; 16. "međuentitetski linijski prijevoz" je redovni prijevoz putnika ili roba na međuentitetskoj liniji, sa ili bez usputnog ulaska ili izlaska putnika odnosno ukrcavanja ili iskrcavanja roba; 17. "međuentitetski vanlinijski prijevoz" je povremeni međuentitetski prijevoz putnika ili roba za koje se relacija i drugi uvjeti utvrđuju posebno za svaki prijevoz; 18. "prijevoz iz, odnosno za treće zemlje" je prijevoz putnika ili roba koji obavlja prijevoznik koji nema sjedište odnosno prebivalište u zemlji u kojoj započinje, odnosno završava prijevoz;" 19. "prijevoznik" u međunarodnom prijevozu je pravna ili fizička osoba registrovana za međunarodni prijevoz putnika i roba; 20. "prijevoznik" u međuentitetskom prijevozu znači pravnu ili fizičku osobu koja obavlja međuentitetski prijevoz putnika ili roba; 21. "putnik" je osoba koja se prevozi, osim vozača i članova posade vozila; 22. "red vožnje" je akt kojim se utvrđuje naziv prijevoznika, vrsta prijevoza, relacija na kojoj se obavlja linijski prijevoz, redoslijed stanica i njihova udaljenost od početne stanice, vrijeme polaska i dolaska za svaku stanicu, period održavanja linije, učestalost održavanja linije i rok važenja reda vožnje; 23. "relacija" je dio linije kojim saobraćaju vozila u prijevozu putnika i roba između dva mjesta na kojima se vrši ulazak i izlazak putnika, odnosno utovar ili istovar roba; 24. " roba" je zajednički naziv za stvari koje se prevoze teretnim motornim vozilom ili skupom vozila; 25. "skica puta" je grafički prikaz linije; 26. "autobuska stanica" je objekat namijenjen prijemu i otpremi autobusa, prihvat, zadržavanje i otpremu putnika, prodaju karata, davanje informacija i drugih usluga; 27. "strani prijevoznik" je prijevoznik sa sjedištem odnosno prebivalištem u inozemstvu koji obavlja međunarodni prijevoz; 28. "strano vozilo" je motorno ili priključno vozilo registrirano u inozemstvu; 29. "taksa" je propisan iznos naknade za određenu uslugu; 30. "tranzit" je međunarodni prijevoz putnika ili roba preko teritorije Bosne i Hercegovine, bez ulaska ili izlaska putnika, ukrcavanja ili iskrcavanja roba; 31. "vangabaritni prijevoz" je prijevoz kod kojeg vozilo sa ukrcanim teretom premašuje propisane limite u pogledu težine ili dimenzija ili osovinskog opterećenja vozila; 32. "vozač" je osoba kvalificirana za upravljanje vozilom; 33. "vozilo" je motorno ili priključno vozilo kojim se obavlja cestovni prijevoz. Član 5. Domaći prijevoznik može obavljati međunarodni prijevoz ako posjeduje licencu za obavljanje te vrste prijevoza. Licencu za obavljane prijevoza iz stava 1 izdaje Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija (u daljem tekstu: nadležno ministarstvo) na osnovu licence koju izdaje ministarstvo entiteta, ako domaći prijevoznik, između ostalog, ispunjava i uvjete evropskih propisa u pogledu: 1. tehničke opremljenosti; 2. stručne osposobljenosti; 3. finansijske sposobnosti u koju ne ulaze vrijednosti osnovnih sredstava; 4. nepostojanja pravomoćno izrečene zabrane obavljanja djelatnosti; 5. drugih uvjeta utvrđenih zakonom i međunarodnim ugovorima. Licenca izdata u skladu sa stavom 2. izdaje se prijevozniku za svako vozilo koje ispunjava uvjete za obavljanje međunarodnog prijevoza. Bliže odredbe o ispunjavanju uvjeta iz stava 2., pravilnikom propisuje ministar ministarstva entiteta, koji mora biti usaglašen sa pravilnikom koji propisuje ministar nadležnog ministarstva ( u daljem tekstu: ministar). Član 6. Strani prijevoznik može obavljati prijevoz na teritoriji Bosne i Hercegovine, samo na osnovu dozvole za prijevoz koju izdaje nadležno ministarstvo, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Zahtjev za izdavanje dozvole strani prijevoznik dostavlja nadležnom ministarstvu, putem nadležnog organa svoje zemlje. Za izdatu licencu i dozvolu prijevoznik plaća taksu čija se visina utvrđuje zakonom, međunarodnim ugovorom i drugim propisima. Član 7. Prijevoznik ne može obavljati kabotažu u međunarodnom prijevozu, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Član 8. Pri obavljanju međunarodnog i međuentitetskog prijevoza, posada vozila mora imati odgovarajuću dozvolu, odnosno odgovarajuće rješenje za prijevoz i druge isprave propisane zakonom, međunarodnim ugovorima i drugim propisima. Član 9. Domaći prijevoznik koji posjeduje dozvolu za obavljanje prijevoza putnika ne može angažirati fizičku ili pravnu osobu, imaoca motornog vozila, da u njegovo ime, uz odgovarajuću naknadu obavlja prijevoz putnika, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Ako je dopušteno međunarodnim ugovorom, angažirani domaći prijevoznik, za obavljane prijevoza na način iz stava 1., obavezan je ispunjavati uvjete iz člana 5. stav 1. Bliže odredbe o uvjetima i načinu odobravanja obavljanja prijevoza na način predviđen u stavu 2., pravilnikom propisuje ministar. II - PRIJEVOZ PUTNIKA 1. Međunarodni prijevoz putnika 1.1. Međunarodni linijski prijevoz putnika Član 10. Međunarodni linijski prijevoz putnika između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja i tranzitni linijski prijevoz putnika preko teritorije Bosne i Hercegovine obavlja se u skladu sa zakonom i uvjetima utvrđenim međunarodnim ugovorima. Prijevoz putnika iz stava 1. na teritoriji Bosne i Hercegovine obavlja se na osnovu dozvole. Dozvole za obavljanje međunarodnog linijskog prijevoza putnika izdaje nadležno ministarstvo, na zahtjev zainteresiranog prijevoznika. Zahtjev iz stava 3. podnosi se nadležnom ministarstvu i uz zahtjev se prilaže: 1. usklađen red vožnje; 2. cjenovnik; 3. skica puta; 4. ugovor o kooperaciji; 5. saglasnost nadležnih ministarstava entiteta odnosno Brčko Distrikta na predloženi red vožnje; 6. i drugi prilozi propisani zakonom, međunarodnim ugovorom i drugim propisima. Član 11. Prijevoznik može obavljati međunarodni linijski prijevoz putnika za odobreni red vožnje i sa više vozila prema tom redu vožnje, ako to nije u suprotnosti sa međunarodnim ugovorom i ako se prijevoz obavlja sa svim vozilima na cijeloj relaciji za koju je red vožnje odobren. U toku cijelog putovanja u svakom vozilu, kojim se obavlja prijevoz, mora se nalaziti original dozvole sa prilozima. Prilikom obavljanja međunarodnog prijevoza putnika domaći prijevoznik ne može obavljati istovremeno i unutarnji prijevoz putnika. Član 12. Prijevoznik je dužan povjeriti prodaju ili prodavati karte za prijevoz na prodajnom mjestu autobusne stanice ili na drugim posebno organiziranim prodajnim mjestima ( turističke agencije, poslovnice i sl.), a izuzetno, u autobusu, prije početka vožnje, ako ne postoji prodajno mjesto. Član 13. Pri obavljanju međunarodnog linijskog prijevoza putnika u vozilu se mora nalaziti original dozvole izdate u skladu sa članom 10., red vožnje, cjenovnik i skica puta, ovjereni od nadležnog ministarstva i originali dozvola drugih država preko čijih se teritorija obavlja prijevoz. Prijevoznik kojem je izdata dozvola za međunarodni linijski prijevoz dužan je taj prijevoz obavljati u skladu sa uvjetima iz dozvole. Bliže odredbe o sadržaju saglasnosti iz člana 10. stav 4. tačka 5., postupku usklađivanja i registracije redova vožnje, načinu i postupku izdavanja dozvole, obrascu dozvole i sl. pravilnikom propisuje ministar. Član 14. Na vozilu kojim se obavlja međunarodni linijski prijevoz mora biti istaknut uočljiv natpis s naznakom početne i završne stanice. Bliže odredbe o načinu isticanja natpisa iz stava 1. pravilnikom propisuje ministar. Član 15. Prijevoznik je dužan po pribavljanju svih potrebnih dozvola, najmanje 15 dana prije početka obavljanja prijevoza na odobrenoj liniji, u mjestu početka i završetka prijevoza, i na svim stanicama navedenim u redu vožnje na teritoriji Bosne i Hercegovine objaviti početak prijevoza. Prijevoznik je dužan odmah obavijestiti o odobrenoj promjeni reda vožnje, stanica, neobavljanja prijevoza ili bilo kojoj drugoj promjeni vezano za odobrenu liniju, u vrijeme važenja dozvole. Član 16. Za vrijeme važenja dozvole iz člana 10., prijevoz putnika se može privremeno obustaviti kad nastanu i dok traju okolnosti koje prijevoznik nije mogao predvidjeti, a čije posljedice nije mogao otkloniti (viša sila ). Obustavu prijevoza iz stava 1. prijevoznik je dužan prijaviti nadležnom ministarstvu, odmah po nastanku okolnosti koje su tu obustavu izazvale. Član 17. Ako se utvrdi da prijevoznik, iz neopravdanih razloga, ne obavlja prijevoz na odobrenoj liniji odnosno neki od polazaka u periodu dužem od tri dana ili 2 uzastopne vožnje, nadležno ministarstvo izriče opomenu, a u ponovljenom slučaju donosi rješenje o poništenju dozvole u cjelini odnosno za polaske koje nije održavao. Ako u roku važenja dozvole prijevoznik iz opravdanih razloga ne može obavljati prijevoz, u periodu dužem od tri dana ili 2 uzastopne vožnje, dužan je ministarstvu podnijeti zahtjev za privremeni prekid ili trajnu obustavu. Prijevoz se može privremeno prekinuti, u slučaju iz stava 2., na rok do šest (6) mjeseci, kad nadležno ministarstvo izda pisano rješenje. Po isteku roka iz stava 3., ukoliko prijevoznik ne nastavi obavljanje prijevoza, nadležno ministarstvo donosi rješenje o prestanku važenja dozvole za obavljanje prijevoza. 1.2. Međunarodni vanlinijski prijevoz putnika Član 18. Međunarodni vanlinijski prijevoz putnika se obavlja, u skladu sa međunarodnim ugovorom, u bilateralnom i u tranzitnom prijevozu kao: 1. "naizmjenični prijevoz" kod kojeg se nizom polaznih i povratnih vožnji prethodno formirane grupe putnika prevoze s istog polaznog mjesta na isto odredišno mjesto.Svaka skupina koja je obavila putovanje u polasku, vratit će se u polazno mjesto kasnijom vožnjom istog prijevoznika. Polazno odnosno odredišno mjesto, označavat će mjesta gdje vožnja počinje odnosno završava, zajedno sa mjestima u prečniku od 50km. Kod naizmjeničnog prijevoza ni jedan putnik se ne smije uzimati ili ostavljati tokom putovanja. Prva povratna i posljednja vožnja u nizu naizmjeničnih vožnji, obavlja se praznim vozilom. Značenje naizmjeničnog prijevoza se ne mijenja ako se, uz odobrenje nadležnog organa, putnici vraćaju s drugom grupom ili prijevoznikom, usput uzimaju ili ostavljaju ili prva polazna i posljednja povratna vožnja obavlja praznim vozilom. 2. Povremeni prijevoz koji može biti: a) kružna vožnja "zatvorenih vrata", tj. vožnje koje se obavljaju istim vozilom koje tokom cijelog putovanja prevozi istu grupu i vraća je na polazno mjesto. Polazno mjesto je u zemlji osnivanja prijevoznika; b) vožnje koje se obavljaju s putnicima pri polaznoj vožnji, te praznim vozilom pri povratnoj vožnji. Polazno mjesto je u zemlji osnivanja prijevoznika; c) vožnje pri kojima se polazno putovanje obavlja bez putnika i svi se putnici uzimaju na istom mjestu. 3. Ostali prijevozi koji se odnose na prijevoz putnika oštećenog vozila ili na zamjenu vozila u kvaru, kao i drugi prijevozi koji ne ulaze u kategoriju naizmjeničnog ili povremenog prijevoza. Član 19. Prijevozi iz člana 18. obavljaju se bez dozvole, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Ako se prijevozi iz člana 18., u skladu sa međunarodnim ugovorom, obavljaju uz dozvolu, original dozvole, ovjeren od strane nadležnog carinskog organa, mora se nalaziti u stranom vozilu, dok se ono nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine, a domaći prijevoznik obavezan je posjedovati dozvolu zemlje u kojoj je odredište putovanja i na teritoriji Bosne i Hercegovine. Dozvole iz stava 2. izdaje nadležno ministarstvo ili drugi organ koji ono ovlasti. Bliže odredbe o kriterijima i načinu izdavanja strane dozvole za vanlinijski prijevoz putnika domaćim prijevoznicima, pravilnikom propisuje ministar. Član 20. Pri obavljanju vanlinijskog prijevoza putnika u vozilu se mora nalaziti uredno popunjen putni list sa spiskom putnika koji se prevoze, ovjeren od strane domaćeg odnosno stranog prijevoznika, kao i od nadležnog organa za kontrolu na graničnom prijelazu, prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu i izlaska iz Bosne i Hercegovine. Ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno, domaći prijevoznik izdaje i vodi putni list na obrascu i na način koji pravilnikom propisuje ministar, a strani prijevoznik, na obrascu i na način koji je uređen zakonodavstvom njegove države. Stranom prijevozniku koji ne posjeduje uredno popunjen putni list sa spiskom putnika na graničnom prijelazu ne dozvoljava se ulazak na teritoriju Bosnu i Hercegovinu, a domaćem prijevozniku izlazak iz Bosne i Hercegovine. 1. Međuentitetski prijevoz putnika 2.1. Međuentitetski linijski prijevoz putnika Član 21. Međuentitetski linijski prijevoz putnika obavlja se na bazi reciprociteta, prema redu vožnje kojeg, na zahtjev prijevoznika, odobrava nadležno ministarstvo, a ukoliko ne postoji zainteresiranost prijevoznika iz oba entiteta odnosno Brčko Distrikta prijevoz se može obavljati i na zahtjev samo jednog prijevoznika. Zahtjev iz stava 1. podnosi se nadležnom ministarstvu i uz zahtjev se prilaže: 1. usklađen red vožnje; 2. cjenovnik; 3. skica puta; 4. saglasnost nadležnih ministarstava entiteta odnosno Distrikta Brčko na predloženi red vožnje; 5. i drugi prilozi propisani zakonom, međunarodnim ugovorom i drugim propisima. Prijevoznik je obavezan obavljati međuentitetski linijski prijevoz putnika u periodu važenja registriranog i ovjerenog reda vožnje. Nadležno ministarstvo donosi rješenje o registraciji i obavljanju prijevoza na međuentitetskoj liniji. Bliže odredbe o sadržaju saglasnosti iz stava 2. tačka 4., uvjetima odobravanja međuentitetskih linija i postupku usklađivanja i registriranja redova vožnje, pravilnikom propisuje ministar. Član 22. Pri obavljanju međuentitetskog linijskog prijevoza putnika u vozilu se mora nalaziti original rješenja koje je doneseno u skladu sa stavom 4. člana 21., ovjereni red vožnje i skica puta, koje izdaje i ovjerava nadležno ministarstvo. Prijevoznik kojem je izdato rješenje o registraciji i obavljanju prijevoza na međuentitetskoj liniji, dužan je obavljati taj prijevoz u skladu sa izdatim rješenjem. Na vozilu kojim se obavlja međuentitetski linijski prijevoz mora biti istaknut uočljiv natpis s naznakom početne i završne stanice. Bliže odredbe o načinu isticanja natpisa iz stava 3., pravilnikom propisuje ministar. Član 23. Za vrijeme važenja odobrenog reda vožnje međuentitetske linije prijevoz se može privremeno obustaviti kad nastanu i dok traju okolnosti koje prijevoznik nije mogao predvidjeti, a čije posljedice nije mogao otkloniti (viša sila). Obustavu prijevoza iz stava 1. prijevoznik je dužan prijaviti nadležnom ministarstvu odmah po nastanku okolnosti koje su tu obustavu izazvale. Član 24. Ako se utvrdi da prijevoznik ne obavlja prijevoz ili neki od polazaka na odobrenoj liniji u periodu dužem od tri dana ili 2 uzastopne vožnje, nadležno ministarstvo izriče opomenu, a u ponovljenom slučaju donosi rješenje o poništenju odobrenog reda vožnje u cjelini ili za polaske koje nije održavao. Ako u roku važenja odobrenog reda vožnje prijevoznik iz opravdanih razloga ne može obavljati prijevoz u periodu dužem od tri dana ili 2 uzastopne vožnje, dužan je nadležnom ministarstvu podnijeti zahtjev za privremeni prekid ili trajnu obustavu. Prijevoz se može privremeno prekinuti, u slučaju iz stava 2., na rok do šest (6) mjeseci, kad nadležno ministartvo izda pisano rješenje. Po isteku roka iz stava 3., ukoliko prijevoznik ne nastavi obavljanje prijevoza, nadležno ministarstvo donosi rješenje o prestanku važenja rješenja za obavljanje prijevoza. 2.2. Međuentitetski vanlinijski prijevoz putnika Član 25. Međuentitetski vanlinijski prijevoza putnika obavlja se bez dozvole. Pri obavljanju vanlinijskog prijevoza putnika u vozilu se mora nalaziti uredno popunjen putni list sa spiskom putnika koji se prevoze, ovjeren od strane domaćeg prijevoznika. Sadržaj, oblik i način popunjavanja putnog lista iz stava 2., uređen je propisima ministarstava entiteta odnosno Brčko Distrikta. III - PRIJEVOZ ROBA 1. Međunarodni prijevoz roba 1.1. Međunarodni linijski prijevoz roba Član 26. Međunarodni linijski prijevoz roba obavlja se u skladu sa zakonom i međunarodnim ugovorima, kao bilateralni i tranzitni prijevoz. Međunarodni linijski prijevoz roba na teritoriji Bosne i Hercegovine obavlja se na osnovu dozvola za međunarodni linijski prijevoz roba koju izdaje nadležno ministarstvo. Dozvola izdata u skladu sa stavom 2. mora se, svo vrijeme obavljanja prijevoza nalaziti u teretnom vozilu domaćeg ili stranog prijevoznika. Prijevoznik kome je izdata dozvola za međunarodni linijski prijevoz roba obavezan je taj prijevoz obavljati u skladu sa uvjetima iz dozvole, redom vožnje i uvjetima utvrđenim međunarodnim ugovorom. 1.2. Međunarodni vanlinijski prijevoz roba Član 27. Za obavljanje međunarodnog vanlinijskog prijevoza roba domaći prijevoznik je dužan pribaviti dozvolu za obavljanje međunarodnog prijevoza roba, koju izdaje nadležno ministarstvo, ukoliko međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Član 28. Dozvole za prijevoz roba koje nadležnom ministarstvu dostave nadležni organi drugih država i Konferencija evropskih ministara transporta (CEMT), domaćim prijevoznicima izdaje nadležno ministarstvo. Ukupan broj ( kontingent ) dozvola za prijevoz roba između Bosne i Hercegovine i drugih zemalja, dozvole za tranzit robe i dozvole za prijevoz robe u treće zemlje i iz trećih zemalja, kao i rok važenja pojedinih dozvola utvrđuje nadležno ministarstvo. Kada se prijevoz roba obavlja kombinacijom vozila, dozvolu izdaje nadležno ministarstvo zemlje registracije vučnog vozila. Ova dozvola istovremeno važi i za prikolicu ili poluprikolicu, bez obzira gdje su registrirane. Bliže odredbe o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prijevoz roba domaćim prijevoznicima, pravilnikom propisuje ministar. Član 29. Strani prijevoznik obavlja međunarodni vanlinijski prijevoz roba na teritoriji Bosne i Hercegovine na osnovu dozvole koju izdaje nadležno ministartvo, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Original dozvole za prijevoz roba iz stava 1. mora se nalaziti u stranom vozilu, dok se ono nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine. Član 30. Izuzetno od odredaba iz čl. 27. i 29., pod uvjetima reciprociteta, dozvola za prijevoz nije potrebna za: 1. prijevoz vozilima čija ukupna težina, uključujući prikolice, nije veća od 6 tona, ili dozvoljeni korisni teret, uključujući prikolice, nije veći od 3, 5 tone; 2. prijevoz oštećenih vozila i ulaz vozila za pomoć na cesti; 3. prijevoz selidbenih stvari u posebno opremljenim i isključivo za takve prijevoze namijenjenim prijevoznim sredstvima; 4. prijevoz posmrtnih ostataka; 5. prijevoz poštanskih pošiljaka; 6. prijevoz eksponata za sajmove i izložbe, uključujući i arheološke predmete; 7. prijevoz sprava, opreme ili životinja za pozorišne, muzičke, filmske, sportske ili cirkuske priredbe, kao i za radio, filmska i televizijska snimanja; 8. prijevoz pčela i ribljeg mlađa; 9. prijevoz cvijeća, ukrasnog bilja i biljnih sadnica; 10. prijevoz stvari koje su poslane kao humanitarna i druga pomoć, u slučaju prirodnih i drugih katastrofa; 11. prijevoz stvari na aerodrom i sa aerodroma u slučaju havarije ili druge avionske nezgode; 12. prijevoz priključnim vozilom u skupu vozila koji čine motorno vozilo domaćeg prijevoznika i strano priključno vozilo; 13. ulazak praznih vozila, s kojima se zamjenjuju vozila u kvaru i preuzimaju za prijevoz roba iz vozila u kvaru. Međunarodnim ugovorom mogu se odrediti i druge vrste prijevoza za koje nije potrebna dozvola. Izuzeci iz stava 1. tač. 6. i 7. važe samo, ako se prevezena roba vraća u državu porijekla. Za prijevoz iz stava 1. posada vozila mora imati isprave i drugu dokumentaciju iz kojih se nesumnjivo može utvrditi da je u pitanju taj prijevoz. Član 31. Strani prijevoznik može obavljati prijevoz roba iz Bosne i Hercegovine za treću zemlju i obratno, ako je to utvrđeno međunarodnim ugovorom i ako za to dobije dozvolu nadležnog ministarstva. 2. Međuentitetski prijevoz roba Član 32. Međuentitetski prijevoz roba obavlja se slobodno, bez odobrenja. 3.Vangabaritni prijevoz roba Član 33. Strano vozilo koje ne ispunjava propisane uvjete u pogledu ukupne mase, dozvoljenih dimenzija vozila ili vozila zajedno sa teretom na njemu, odnosno dozvoljenog osovinskog opterećenja ( u daljem tekstu: vangabaritni prijevoz) može obavljati prijevoz cestama Bosne i Hercegovine, ako je izdata dozvola za vangabaritni prijevoz. Zahtjev za dobijanje dozvole iz stava 1. strani prijevoznik, putem nadležnog ministarstva, podnosi nadležnim ministarstvima entiteta odnosno Brčko Distrikta. Uz dozvolu za vangabaritni prijevoz, prijevoznik mora imati i dozvolu za vanlinijski prijevoz robe, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Bliže odredbe o uvjetima za obavljanje vangabaritnog prijevoza roba, pravilnikom propisuje ministar. IV - NAKNADA ZA CESTE Član 34. Za strano vozilo koje koristi ceste u Bosni i Hercegovini plaća se naknada za ceste, izuzev za prijevoze koji su međunarodnim ugovorom ili drugim propisima oslobođeni plaćanja naknada. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara) donosi odluku o visini, načinu plaćanja naknade za ceste i načinu raspodjele tih prihoda, u saradnji sa vladama entiteta. Član 35. Naknadu za ceste iz člana 34. ovog zakona naplaćuju kontrolni organi na graničnom prijelazu ili na drugom mjestu gdje se obavlja carinski nadzor, od kojeg strano vozilo počinje da koristi ceste Bosne i Hercegovine. V - ODUZIMANJE I STAVLJANJE VAN SNAGE DOZVOLE ZA PRIJEVOZ Član 36. Nadležno ministarstvo donosi rješenje o oduzimanju ili stavljanju van snage dozvole iz člana 10. stav 2., člana 13.stav 1., člana 26. stav 2. i člana 27., izdate domaćem ili stranom prijevozniku, odnosno dozvole iz člana 9. stav 1. izdate stranom prijevozniku, ako prijevoznik, i pored prethodnog upozorenja, ne obavlja prijevoz u skladu sa zakonom ili međunarodnim ugovorom. Ako prijevoznik obavlja prijevoz putnika ili roba suprotno odredbama ovog zakona nadležno ministarstvo može izdati prethodno upozorenje. Nadležno ministarstvo donosi rješenje iz stava 2. i u slučaju ako je domaćem prijevozniku doneseno rješenje o prestanku važenja licence izdate na osnovu člana 5. stav 1. ovog zakona. Dozvola iz člana 10. stav 2. i člana 26. stav 2. izdata stranom prijevozniku, može se staviti van snage pod uvjetom iz stava 1., kao i ako nadležni organ države u kojoj je prijevoznik registriran odbije da izda odgovarajuću dozvolu domaćem prijevozniku. Odredbe st. 3. i 4. neće se primijeniti prema stranom prijevozniku ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Član 37. Nadležno ministarstvo donosi rješenje o privremenoj zabrani pristupa na teritoriju Bosne i Hercegovine vozilima stranog prijevoznika koji, i pored prethodnog upozorenja, ne obavlja prijevoz putnika odnosno roba u skladu sa odredbama ovog zakona ili međunarodnog ugovora. Privremena zabrana iz stava 1. izriče se u trajanju od tri (3 ) do dvanaest (12) mjeseci, ako međunarodnim ugovorom nije drukčije uređeno. Rješenje o oduzimanju dozvole i o privremenoj zabrani pristupa na teritoriju Bosne i Hercegovine stranom prijevozniku donosi nadležno ministarstvo, a izvršavaju nadležni inspekcijski i carinski organi na graničnom prijelazu ili na drugom mjestu gdje se obavlja inspekcijski ili carinski nadzor. VI - INSPEKCIJSKI NADZOR I OVLAŠTENJE NADLEŽNIH ORGANA Član 38. Nadzor nad provođenjem ovog zakona i drugih propisa kojima se uređuje međunarodni i međuentitetski cestovni prijevoz obavlja nadležno ministarstvo i nadležni organi entiteta i Brčko Distrikta, putem inspekcijskih organa. Nadzor nad provođenjem ovog zakona obavljaju i nadležni carinski organi i organi državne granične službe na graničnim prijelazima. Prijevoznik je dužan nadležnom inspekcijskom i carinskom organu i organu državne granične službe omogućiti uvid u dokumentaciju i obavljanje radnji za koje su isti ovlašteni. Član 39. Ako organi nadzora iz člana 38. utvrde da prijevoznik u vozilu nema potrebnu dozvolu i odgovarajuću dokumentaciju neće mu dozvoliti dalje obavljanje prijevoza. Član 40. Nadležni organi iz člana 38. koji obavljaju inspekcijski nadzor i kontrolu, ovlašteni su na graničnom prijelazu odnosno drugom mjestu gdje se obavlja nadzor i kontrola provjeravati da li strani prijevoznik ima dozvolu i druge isprave propisane zakonom i međunarodnim ugovorima. Ako nadležni organi utvrde da strani prijevoznik nema u vozilu propisanu dozvolu, zabranjuje mu se ulazak vozila na teritoriju Bosne i Hercegovine, odnosno upućuje ga na najbliži granični prijelaz radi izlaska iz zemlje. Nadležni organi iz člana 38. ovlašteni su privremeno oduzeti dozvolu stranom prijevozniku, ako utvrde njenu neispravnost, odnosno ako se prijevoznik ne pridržava uvjeta iz dozvole. Privremeno oduzeta dozvola sa zapisnikom o oduzimanju dostavlja se nadležnom ministarstvu u roku od 24 sata, radi daljeg odlučivanja. VII - KAZNENE ODREDBE Član 41. Novčanom kaznom od 5. 000 KM do 50. 000 KM kaznit će se za prekršaj domaći prijevoznik: 1) ako obavlja međunarodni prijevoz, a ne posjeduje licencu nadležnog ministarstva (član 5. stav 1); 2) ako obavlja prijevoz, a prestane ispunjavati neke od uvjeta propisanih članom 5. stav 2. Za prekršaj iz stava 1. kaznit će se i odgovorna osoba domaćeg prijevoznika novčanom kaznom od 300 KM do 3. 000 KM. Za prekršaj iz stava 1. koji je izvršen u ponovljenom slučaju, pored novčane kazne izriču se i zaštitne mjere: 1) zabrane obavljanja djelatnosti međunarodnog prijevoza u trajanju od dvije do deset godina; 2) zabrane odgovornoj osobi da obavlja dužnost koju je obavljala u vrijeme izvršenja prekršaja u trajanju od jedne do tri godine. O izrečenim mjerama iz stava 3. tač. 1) i 2) obavještava se nadležno ministarstvo i nadležni registracijski sud. Član 42. Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj domaći ili strani prijevoznik: 1) ako obavlja međunarodni linijski prijevoz putnika ili roba na teritoriji Bosne i Hercegovine bez dozvole izdate od nadležnog ministarstva (član 10. stav 2. i član 26. stav 2.); 2) ako za obavljanje međunarodnog linijskog prijevoza putnika ne posjeduje dozvolu, red vožnje, cjenovnik,skicu puta i druge priloge utvrđene ovim zakonom (član 13. stav 1.) i međunarodnim ugovorom; 3) ako međunarodni linijski prijevoz putnika ne obavlja, u skladu sa uvjetima iz dozvole (član 13. stav 2.); 4) ako međunarodni linijski prijevoz roba, za koji mu je izdata dozvola, ne obavlja u skladu sa uvjetima iz dozvole, redom vožnje i uvjetima predviđenim ovim zakonom i međunarodnim ugovorom ( član 26. stav 3. ). Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorna osoba domaćeg prijevoznika ili vozač stranog vozila novčanom kaznom od 200 KM do 2.000 KM. Za prekršaj iz stava 1. tačka 2) u odsustvu stranog prijevoznika novčanom kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se samo vozač stranog vozila. Član 43. Novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se strani prijevoznik za prekršaj učinjen na teritoriji Bosne i Hercegovine, i to: 1) ako obavlja prijevoz putnika ili roba između pojedinih mjesta na teritoriji Bosne i Hercegovine (kabotažu) suprotno odredbama člana 7. ovog zakona; 2) ako bez dozvole obavlja međunarodni vanlinijski prijevoz putnika koji se može obaviti samo uz dozvolu (član 19. stav 1.); 3) ako se original dozvole za vanlinijski prijevoz putnika ili roba ne nalazi u stranom vozilu, kad se prijevoz može obaviti samo uz dozvolu (član 19. stav 2. i član 27.); 4) ako se vanlinijski prijevoz putnika ne obavlja u skladu sa uvjetima iz dozvole, kad se taj prijevoz može obaviti samo uz dozvolu (član 19. stav 3.); 5) ako međunarodni vanlinijski prijevoz roba na teritoriji Bosne i Hercegovine obavlja suprotno odredbama čl. 27. i 30. ovog zakona; 6) ako bez dozvole obavlja prijevoz roba iz Bosne i Hercegovine za treće zemlje, odnosno iz treće zemlje u Bosnu i Hercegovinu (član 31.); 7) ako obavlja prijevoz putnika ili roba u periodu u kojem mu je izrečena zaštitna mjera zabrane pristupa na teritoriju Bosne i Hercegovine (član 37.). Za prekršaj iz stava 1. kaznit će se i vozač stranog vozila novčanom kaznom od 300 KM do 2.000 KM. Za prekršaj iz stava 1., u odsustvu stranog prijevoznika novčanom kaznom iz stava 2. kaznit će se samo vozač stranog vozila. Član 44. Novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj domaći ili strani prijevoznik: 1) ako na vozilu kojim se obavlja međunarodni linijski prijevoz putnika ne istakne uočljiv natpis sa naznakom početne i završne stanice (član 14.); 2) ako odmah po nastanku okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti ne prijavi nadležnom ministarstvu obustavljanje prijevoza (član 16. stav 2.); 3) ako obavlja vanlinijski prijevoz putnika suprotno odredbama člana 18. stav 1. tač.1., 2., 3. i 4. ovog zakona; 4) ako se pri obavljanju međunarodnog vanlinijskog prijevoza putnika u vozilu ne nalazi propisno izdata i uredno popunjena kontrolna isprava - putni list sa spiskom putnika, ovjeren od strane prijevoznika, kao i nadležnog carinskog organa na graničnom prijelazu (član 20. stav 1.); 5) ako onemogući ili ometa inspekcijski organ u vršenju poslova inspekcijskog nadzora ili ne postupi po njegovom naređenju (član 38. stav 3.); Za prekršaj iz stava 1. kaznit će se i odgovorna osoba domaćeg prijevoznika ili vozač stranog vozila novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM. Za prekršaj iz stava 1., u odsustvu stranog prijevoznika novčanom kaznom iz stava 2. kaznit će se samo vozač stranog vozila. Član 45. Novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj domaći prijevoznik: 1) ako međuentitetski linijski prijevoz putnika ne obavlja na osnovu odobrenog i registriranog reda vožnje ( član 21. stav 1.); 2) ako pri obavljanju međuentitetskog linijskog prijevoza putnika nema u vozilu original rješenja i ovjereni red vožnje (član 22. stav 1.); 3) ako obavlja međuentitetski linijski prijevoz suprotno izdatom rješenju ( član 22. stav 2.); 4) ako na vozilu kojim se obavlja međuentitetski linijski prijevoz putnika nije istaknut uočljiv natpis sa naznakom početne i završne stanice (član 22. stav 3.); 5) ako odmah po nastanku okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti ne prijavi nadležnom ministarstvu obustavljanje prijevoza (član 23. stav 2.); 6) ako se pri obavljanju međuentitetskog vanlinijskog prijevoza putnika u vozilu ne nalazi propisno izdat i uredno popunjen putni list sa spiskom putnika, ovjeren od strane prijevoznika (član 25.). VIII - OVLAŠTENJE ZA DONOŠENJE PROPISA Član 46. Odluku o naknadi za ceste iz člana 34. stav 1. donosi Vijeće ministara, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Član 47. U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona ministar donosi propise: 1. o određivanju uvjeta za izdavanje licence ( član 5. stav 3.); 2. o načinu angažiranja fizičke ili pravne osobe (član 9. stav 3.); 3. o načinu i postupku usklađivanja i registracije redova vožnje međunarodnog linijskog prijevoza putnika (član 13. stav 3. ); 4. o isticanju natpisa sa naznakom početne i završne stanice (član 14. stav 2.); 5. o određivanju kriterija za izdavanje dozvola za međunarodni vanlinijski prijevoz putnika (član 19. stav 4.); 6. o obrascu putnog lista za obavljanje međunarodnog vanlinijskog prijevoz putnika ( član 20. stav 2.); 7. o načinu i postupku usklađivanja i registriranja redova vožnje međuentitetskog linijskog prijevoza putnika ( član 21. stav 4.); 8. o isticanju natpisa sa naznakom početne i završne stanice (član 22. stav 4.); 9. o obrascu putnog lista za obavljanje međuentitetskog vanlinijskog prijevoza putnika ( član 25.); 10. o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za međunarodni vanlinijski prijevoz roba (član 28. stav 3.); 11. o uvjetima za obavljanje vangabaritnog prijevoza roba (član 33. stav 4). Bližim propisima iz stava 1., može se predvidjeti prenošenje određenih poslova nadležnog ministarstva na druge istitucije i privredne asocijacije. IX - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 48. Licence i dozvole izdate u skladu sa Zakonom o međunarodnom drumskom transportu, Uredbom o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prijevoz roba domaćim prijevoznicima i Uredbom o regulisanju međunarodnog autobusnog prometa važit će do isteka roka njihovog važenja. Za produženje važećih licenci i dozvola iz stava 1., primjenjivat će se postupak propisan ovim zakonom. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o međunarodnom drumskom transportu ("Službeni list RBiH",br.13/94 i 33/95), Uredbe o regulisanju međuentitetskog autobuskog saobraćaja ("Službeni glasnik BiH", broj 9/98), Uredbe o kriterijima, postupku i načinu raspodjele stranih dozvola za prijevoz roba domaćim prijevoznicima ("Službeni glasnik BiH", broj 13/98) i Uredbe o regulisanju međunarodnog autobusnog prometa ("Službeni glasnik BiH", broj 16/98) i svi drugi propisi koji su regulirali ovu oblast. Član 49. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH", a objavit će se i u službenim glasilima entiteta i Brčko Distrikta. PS BiH broj 78/01 20. decembra 2001. godine Sarajevo Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sejfudin Tokić, s. r. Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dr. Željko Mirjanić, s. r. Hvala što ste naš pretplatnik. Koristite pogodnosti koje dobijate pretplatom. O nama Javno preduzeće Novinsko-izdavačka organizacija SLUŽBENI LIST BOSNE I HERCEGOVINE. Sva prava pridržana. 2014 Adresa Džemala Bijedića 39/III 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Email: sllist@sllist.ba Kontakti Centrala Tel: 033/722-030 Email Uredništvo Tel: 033/722-038 Email Pravna služba Tel: 033/722-051 Email Računovodstvo Tel: 033/722-045, Fax: 033/722-046 Email Pretplata Tel: 033/722-054 Email Ekspedit Tel: 033/722-041 Email Prodaja Tel: 033/722-079 Email Oglasni odjel Tel: 033/722-049 i 033/722-050, Fax: 033/722-074 Email Tehnički sekretar Tel: 033/722-061, Fax: 033/722-064 Ured direktora Tel: 033/722-061 Komercijala Tel: 033/722-042 2014 © JP NIO Službeni list Bosne i Hercegovine. Sva Prava Pridržana.
Zakon o mjernim jedinicama BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 19/01 03.08.2001 mjerne jedinice ZAKONO MJERNIM JEDINICAMA BOSNE I HERCEGOVINEI - OP]E ODREDBE^lanak 1.Ovim zakonom odre|uju se mjerne jedinice u Bosni iHercegovini, njihovi nazivi i oznake, podru~ja i na~in primjene iobveza uporabe tih mjernih jedinica radi osiguranja primjenemjernog jedinstva u Bosni i Hercegovini.^lanak 2.1.Mjerne jedinice su odre|ene na temelju me|unarodnihugovora koji obvezuju Bosnu i Hercegovinu.2.Pojedinosti o odre|enju mjernih jedinica i njihovoj uporabimoraju biti u skladu sa me|unarodnim standardima ISO 2955.,serije ISO 31. i ISO 1000.^lanak 3.U svakom javnom navo|enju mjernih podataka i uporabimjernih jedinica, u radu pravnih i fizi~kih osoba u Bosni iHercegovini, moraju se upotrebljavati mjerne jedinice odre|eneovim zakonom, po njihovim nazivima i oznakama.^lanak 4.1.Osim zakonskih mjernih jedinica iz ~lanka 3. ovog zakona, uBosni i Hercegovini, se iznimno mogu upotrebljavati i drugemjerne jedinice i to:a)ako je uporaba takvih mjernih jedinica odre|ename|unarodnim ugovorom kojeg je ratificirala Bosna iHercegovina;b)ako se za robu, usluge i podatke namijenjene izvozu udrugu zemlju, u toj zemlji upotrebljavaju takve mjernejedinice.^lanak 5.Pri stavljanju u promet uvezene robe, zatim kod davanjausluga ili informacija, pored podataka koji nisu u skladu saodredbama ovog zakona, moraju biti navedeni i podaci umjernim jedinicama utvr|enim ovim zakonom.^lanak 6.Za prijenos ili obradu podataka mogu se mjerne jediniceiznimno navoditi propisanim oznakama za sustave saograni~enom skupinom oznaka, a na temelju pripadaju}ihme|unarodnih normi.^lanak 7.Osim oznaka mjernih jedinica propisanih ovim zakonommogu se u me|unarodnoj trgovini upotrebljavati slovni i broj~anikodovi prema pripadaju}im me|unarodnim preporukama.^lanak 8.Nadzor nad primjenom ovog zakona provodi Institut zamjeriteljstvo Bosne i Hercegovine, i nadle`ne inspekcijskeslu`be.II - ZAKONSKE MJERNE JEDINICE^lanak 9.1.Zakonske mjerne jedinice u Bosni i Hercegovini su:1)Jedinice me|unarodnog sustava (u daljnjem tekstu:jedinice SI) i to:a)osnovne jedinice SI (tabela 1. a),b)dopunske jedinice SI (tabela 1. b),c)izvedene jedinice SI sa posebnim nazivima ioznakama (tabela 1. c),d)neke izvedene jedinice SI sa nazivima i oznakamakoje se mogu izraziti osnovnim jedinicama (tabela 1.d).2)Iznimno dopu{tene jedinice izvan SI, neke sa ograni~enom uporabom (tabela 2.)3)Decimalne jedinice koje se tvore od jedinica iz to~. 1. i 2.ovog stavka pomo}u predmetaka (tabela 3.), na na~in i uziznimke navedene u prilogu 2.4)Slo`ene izvedene jedinice sastavljene od jedinica iz to~. 1., 2. i 3. ovog stavka. Tabele 1.a, 1.b, 1.c, 1.d, 2. i 3., te prilozi1., 2. i 3., sa pripadaju}im sadr`ajem prilog su ovog zakona i ~ine njegov sastavni dio.III - KAZNENE ODREDBE^lanak 10.1.Nov~anom kaznom od 2.000 KM do 20.000 KM kaznit }e se pravna osoba ako u prometu robe ili pri obavljanju usluga ne upotrijebimjernu jedinicu propisanu ovim zakonom (~l. 3., 4., 5. i 9.).Broj 19 - Stranica 224S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 3. kolovoza 2001. 2.U slu~ajevima iz stavka 1. ovog ~lanka, nov~anom kaznom od 120KM do 1.200 KM kaznit }e se odgovorna osoba u pravnoj osobi.3.U slu~ajevima iz stavka 1. ovog ~lanka, nov~anom kaznom od200 KM mo`e se kazniti na licu mjesta odgovorna osoba kojane upotrijebi mjernu jedinicu sa nazivom i oznakomutvr|enom Zakonom.^lanak 11.1.Nov~anom kaznom od 600 KM do 2.000 KM kaznit }e sepravna osoba ako u svome poslovanju upotrebljava mjernejedinice protivno odredbama ovog zakona (~lanak 9.).2.U slu~ajevima iz stavka 1. ovog ~lanka, nov~anom kaznom od200 KM do 500 KM kaznit }e se odgovorna osoba u pravnojosobi.3.U slu~ajevima iz stavka 1. ovog ~lanka, nov~anom kaznom od200 KM mo`e se kazniti na licu mjesta odgovorna osoba kojane upotrijebi mjernu jedinicu sa nazivom i oznakomutvr|enom Zakonom.III - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 12.1.Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje va`iti Zakon omjernim jedinicama i mjerilima ("Slu`beni list RBiH", broj14/93 i 13/94).2.Ovaj zakon u daljnjem tekstu sadr`i tri priloga i stu pa na snaguosmog dana od dana objavljivanja u "Slu`benom glasnikuBiH", a objavit }e se i u slu`benim glasilima entiteta.PRILOG 1.1. JEDINICE ME\UNARODNOG SUSTAVAOSNOVNE JEDINICE SITabela 1 a.Veli~inaImeOznakadu`inametarmmasaki lo gramkgvrijemesekundaselektri~na strujaamperAtermodinami~katemperarturakel vinKja~ina svjetlostikandelacdkoli~ina materije(supstance)molmolDefinicije osnovnih jedinica SIDu`inaJedinica za du`inu je metar. Metar je du`ina puta koju uvakuumu napravi svjetlost u vremenu 1/2999 792 458 sekunde.MasaJedinica za masu je ki lo gram. Ki lo gram je masame|unarodnog etalona kilograma.VrijemeJedinica za vrijeme je sekunda. Sekunda je trajanje 9 192631 770 perioda zra~enja koje odgovara prijelazu izme|u dvahiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezija 133.Elektri~na strujaJedinica elektri~ne struje je amper. Amper je ja~ina stalneelektri~ne struje koja me|u dva paralelna vodi~a, neograni~enedu`ine i zanemarivo malim kru`nim presjekom, koji su uvakuumu razmaknuti jedan metar, proizvodi me|u tim vodi~imasilu od 2x10-7 njutna po metru du`ine.Termodinami~ka temperaturaJedinica termodinami~ke tem per a ture je kel vin. Kel vin jetermodinami~ka temperatura koja je jednaka 1/273. diotermodinami~ke tem per a ture trojne ta~ke vode.Ja~ina svjetlostiJedinica ja~ine svjetlosti je kandela. Kandela je ja~inasvjetlosti u odre|enom smjeru izvora koji oda{iljemonohromatsko zra~enje frekvencije 540•1012 herca i kojemu jeenergetska ja~ina u tom smjeru 1/683 vata po steradijanu.Koli~ina materijeJedinica za koli~inu materije je mol. Mol je koli~ina materijeu sastavu koji sadr`i toliko elementarnih jedinki koliko imaatoma u 0,012 kilograma ugljika 12
Zakon o mjeriteljstvu BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 19/01 03.08.2001 mjeriteljstvo ZAKONO MJERITELJSTVU BOSNE I HERCEGOVINEI - OP]E ODREDBE^lanak 1.1.Ovim zakonom ure|uje se sustav zakonskog mjeriteljstva uBosni i Hercegovini koji osigurava ta~na i me|unarodnouskla|ena mjerenja, ostvarivanje, ~uvanje i upotrebu etalona ireferentnih materijala; uporabu, ispitivanje, verifikaciju imjeriteljski nadzor nad mjerilima; primjenu zakonskogmjeriteljstva u Bosni i Hercegovini; sudjelovanje Bosne iHercegovine u me|unarodnoj i me|udr`avnoj suradnji upodru~ju mjeriteljstva; znatstveno-istra`iva~ki i stru~ni rad upodru~ju mjeriteljstva.2.Sustav zakonskog mjeriteljstva uskla|en je sa odgovaraju}imsustavom u Europskoj uniji ({to je preduvjet za integraciju uUnutarnje tr`i{te Unije).^lanak 2.1.Odredbe ovog zakona se odnose samo na mjerila koja seprimjenjuju u oblastima:a)za{tite zdravlja ljudi i `ivotinja,b)za{tite okoli{a i tehni~ke sigurnosti,c)prometa dobara i usluga i za{tite potro{a~a,d)postupka pred upravnim i pravosudnim organima.^lanak 3.1.Ter mi ni i definicije koji se koriste u ovom zakonu imajusljede}e zna~enje:1)Mjeriteljstvoa)Mjeriteljstvo je znanstveno-stru~na oblast koja seodnosi na mjerenje.b)Zakonsko mjeriteljstvo je oblast mjeriteljstva koja sebavi mjernim jedinicama, mjernim metodama imjerilima sa stanovi{ta primjene obveznih tehni~kihi zakonskih zahtjeva u cilju ostvarivanja sigurnosti ito~nosti mjerenja.c)Mjerenje je skup postupaka kojima se odre|ujevrijednost neke veli~ine.d)Mjeriteljski nadzor je skup postupaka koji seprovode u cilju odr`avanja ispravnosti mjerila i/ilireferentnih materijala.e)Mjeriteljski zahtjev je skup mjeriteljskih osobinakoje moraju ispunjavati mjerila i/ili referentnimaterijali da bi im se na temelju va`e}ih propisapriznala odgovaraju}a mjeriteljska kakvo}a.f)Mjeriteljska kakvo}a je skup mjeriteljskih osobinakoje moraju ispunjavati mjerila i/ili referentnimaterijal da bi rezultati mjerenja i/ili pore|enja saetalonima unutar verifikacijskog podru~ja biliponovljeni u granicama utvr|ene mjerne nesigur -nosti mjerila i/ili referentnog materijala.2)Etaloni i mjerilaa)Etalon je mjera, mjerilo ili mjerni sustav namijenjenodre|ivanju, pohranjivanju i reprodukciji nekemjerne jedinice radi preno{enja njezine vrijednostina druga mjerila da bi mogla poslu`iti kao referentnavrijednost.b)Me|unarodni etalon je etalon koji na osnovume|unarodnog dogovora slu`i kao me|unarodnaosnova za odre|ivanje vrijednosti svih drugihetalona neke mjerne jedinice.c)Dr`avni etalon je etalon najvi{e mjeriteljskekakvo}e u Bosni i Hercegovini, koji slu`i kao osnovaza odre|ivanje vrijednosti svih drugih etalona nekemjerne jedinice.d)Primarni etalon je etalon neke mjerne jedinice kojiima najve}u mjeriteljsku kakvo}u u jednoj oblasti.Ponekad dr`avni etalon mo`e biti prihva}en kaoprimarni etalon.e)Sekundarni etalon je etalon ~ija se vrijednostodre|uje kalibracijom pomo}u primarnog etalona.f)Radni etalon je etalon kalibriran pomo}u etalonavi{e razine.g)Referentni materijal je materijal ili supstanca ~ija je jedna ili vi{e vrijednosti osobine dovoljno homogenai dobro definirana da se mo`e uporabiti zakalibriranje mjerila, za ocjenu mjerne metode iliodre|ivanje vrijednosti materijala.h)Certificirani referentni materijal (CRM) jereferentni materijal, za koji postoji certifikat, ~ija jejedna ili vi{e vrijednosti osobine certificirana uzpomo} pro ce dure kojom se uspostavlja sljedivostprema to~nom realiziranju jedinice u kojoj suvrijednosti osobine izra`ene, i za koju je svakacertificirana vrijednost pra}ena nesigurno{}u prinavedenoj razini povje renja. Certificirani referentnimaterijal se koristi kao radni etalon.i)Materijalizirana mjera je ure|aj namijenjen datrajno reproducira, odnosno ostvaruje jednu ili vi{epoznatih vrijednosti neke veli~ine.j)Kalibracija je skup postupaka kojima se uodre|enim uvjetima uspostavlja odnos izme|uvrijednosti veli~ina koje pokazuje neko mjerilo ilivrijednosti koju predstavlja neki referentni materijal i odgovaraju}ih vrijednosti ostvarenih etalonom.k)Sljedivost je osobina da se rezultat nekog mjerenjamo`e dovesti u vezu sa odgovaraju}im dr`avnim i/ilime|unarodnim etalonom preko neprekinutog lancaupore|ivanja.l)Mjerilo je ure|aj namijenjen za izvo|enje mjerenjasamostalno ili sa dodatnim ure|ajima.m)Mjerni sustav je funkcionalno povezan skup mjerilai druge mjerne opreme koji slu`i za izvo|enjeodre|enih mjerenja.3)Verificiranje i ispitivanje mjerilaVerificiranje mjerila ili referentnih materijala je nizpostupaka kojima se utvr|uje da li mjerilo ili referentnimaterijal ispunjava propisane mjeriteljske zahtjeve.a)Prvo verificiranje je verificiranje novog mjeriladoma}e i inozemne proizvodnje prije njegovogstavljanja u promet.b)Naredno verficiranje su sva verificiranja koja seprovode nakon prvog verificiranja, a zbog isteka roka verificiranja, izvr{ene popravke i/ili modificiranjamjerila i izvanrednog zahtjeva korisnika mjerila.c)Rok verifikacije je propisani vremenski razmakizme|u uzastopnih verificiranja mjerila u ciljuosiguranja propisane mjerne nesigurnosti mjerila.d)Verifikacijski `ig je oznaka koja se stavlja na mjerilo da bi se verificirala ispravnost mjerila i/ili sprije~iloBroj 19 - Stranica 230S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 3. kolovoza 2001. odvajanje, pomicanje, izmjena ili zamjena pojedinihsastavnih elemenata mjerila.e)@igovanje je skup postupaka koji se provode pristavljanju verifikacijskog `iga na propisan na~in ipropisano mjesto na mjerilo.f)Ispitivanje tipa je ispitivanje jednog ili vi{e mjerilaistog tipa radi dobijanja "odobrenja tipa".g)Odobrenje tipa je dokument koji izdaje Institut zamjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (u daljnjemtekstu: Institut) a kojim se potvr|uje da tip mjerilazadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve.h)Uskla|enost mjerila je osobina mjerila da ispunjava sve propisane mjeriteljske zahtjeve za odgovaraju}uvrstu mjerila, a dokazuje se uz pomo} pro ce dureocjenjivanja uskla|enosti sa odgovaraju}im propi -sima odnosno direktivama.i)Ocjenjivanje uskla|enosti je svaka aktivnost kojase neposredno ili posredno odnosi na utvr|ivanje dasu odgovaraju}i zahtjevi zadovoljeni.4)Pretpakirani proizvodiPretpakirani proizvodi u smislu ovog zakona su proizvodiu bilo kakvoj ambala`i koji su pakovani i zatvoreni beznazo~nosti kupca, a ~iju koli~inu nije mogu}e mijenjati bez otvaranja i o{te}enja ambala`e.II -SUSTAV ZAKONSKOG MJERITELJSTVA^lanak 4.1.Institut za mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Institut) obavljaupravne, stru~ne i organizacijske poslove na podru~juzakonskog mjeriteljstva u Bosni i Hercegovini, odre|ene ovimzakonom i nadzire njegovu provedbu.2.Institut ostvaruje etalonsku bazu u Bosni i Hercegovini,razvija, stvara, progla{ava i odr`ava dr`avne etalone zakonskih mjernih jedinica, osigurava sljedivost dr`avnih etalona premame|unarodnim etalonima, propisuje mjeriteljske zahtjeve zaetalone, referentne materijale i mjerila, donosi odluke opriznavanju etalona za dr`avne etalone, provodi ocjenjivanjeuskla|enosti uklju~uju}i, ispitivanje tipa mjerila i odobrenjetipa mjerila.3.Entitetske institucije za mjeriteljstvo pod okriljem VladeFederacije BiH i Vlade Republike Srpske vr{e prvo i narednaverificiranja mjernih instrumenata koji su uspje{no pro{liproceduru ocjenjivanja uskla|enosti i sve druge poslove izoblasti mjeriteljstva koji nisu u nadle`nosti Instituta {to }e bitipropisano posebnim zakonom entiteta.4.Etalone, referentne materijale i opremu za verificiranje kojeposjeduju entitetske institucije za mjeriteljstvo kalibrira iverificira Institut sukladno propisima uskla|enim sapreporukama i dokumentima Me|unarodne organizacije zazakonsko mjeriteljstvo-OIML.5.Institut se bavi istra`iva~ko-razvojnom djelatno{}u u oblastimjeriteljstva, predla`e i odre|uje prioritete realiziranjarazvojnih projekata u oblasti mjeriteljstva, te u~estvuje u radume|unarodnih organizacija za mjeriteljstvo i u njimapredstavlja Bosnu i Hercegovinu. Institut provodi me|u -dr`avne ugovore o suradnji u oblasti mjeriteljstva.6.Direktor Instituta uz suglasnost Savjeta vr{i imenovanjemjeriteljskih laboratorija i centara za verificiranje koje suprethodno pro{le proceduru akreditiranja sukladnostandardima Serije EN 45000, odnosno ISO 17025 iliproceduru jednako vrijednu proceduri akreditiranja.^lanak 5.1.Usmjeravanje razvoja djelatnosti Instituta obavlja Savjet zamjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Savjet) koji djeluje u okviruInstituta.2.Zadaci Savjeta su da:a)djeluje kao stru~no savjetodavno tijelo,b)u dogovoru sa entitetskim mjeriteljskim institucijamapredla`e na~ine zadovoljavanja mjeriteljskih potrebaBosne i Hercegovine,c)sudjeluje u formiranju stru~nih mjeriteljskih povjerenstavakoja razmatraju pojedine aspekte zakonskog mjeriteljstva i rezultate prezentiraju Savjetu,d)predla`e nau~ne i obrazovne aktivnosti u podru~jumjeriteljstva,e)daje stru~nu ocjenu godi{njih planova i izvje{}a o raduInstituta i entitetskih institucija za mjeriteljstvo uFederaciji BiH i Republici Srpskoj na zahtjev Vije}aministara BiH ili resornog ministra.3.^lanove Savjeta imenuje Vije}e ministara Bosne iHercegovine na prijedlog direktora Instituta i entitetskihinstitucija za mjeriteljstvo u Federaciji BiH i RepubliciSrpskoj.4.Eksperti koji sa~injavaju Savjet su iz oba entiteta Bosne iHercegovine.5.Savjet donosi poslovnik o radu Savjeta.6.Stru~ne i tehni~ke poslove za Savjet obavljaju odgovaraju}estru~ne slu`be Instituta.^lanak 6.1.Institut izdaje slu`beni glasnik u kojem se objavljuju:a)odluke o progla{avanju etalona za dr`avne etalone u Bosnii Hercegovini,b)slu`bene objave o izdatim rje{enjima sukladno ovomzakonu,c)odluke o imenovanju ~lanova Savjeta i stru~nihmjeriteljskih povjerenstava,d)stru~ne upute, mi{ljenja i obja{njenja iz oblasti zakonskogmjeriteljstva,e)informacije o doma}im i me|unarodnim znanstvenim istru~nim skupovima iz oblasti mjeriteljstva.^lanak 7.1.Institut sudjeluje u radu me|unarodnih organizacija u oblastimjeriteljstva, imenuje predstavnike koji sudjeluju ili prate radtih organizacija i u njima predstavljaju Bosnu i Hercegovinu.2.Sredstva za realiziranje navedenih aktivnosti iz stavka 1. ovog~lanka osiguravaju se u prora~unu Bosne i Hercegovine.^lanak 8.1.Institut organizira i usmjerava znanstveno-istra`iva~ki rad uoblasti mjeriteljstva.2.U okviru Instituta realiziraju se projekti ili djelovi projekata izoblasti mjeriteljstva uz sudjelovanje kompetentnih znans -tveno-istra`iva~kih organizacija, institucija i pojedinaca izzemlje i inozemstva.III - ZAKONSKE MJERNE JEDINICE^lanak 9.1.U Bosni i Hercegovini u uporabi su jedinice me|unarodnogsustava mjernih jedinica SI.2.Zakonske mjerne jedinice, njihove definicije, nazivi i oznake,podru~ja i na~ini primjene propisani su posebnim zakonom.3.U zakonskom mjeriteljstvu moraju se primjenjivati samopropisane mjerne jedinice.IV - ETALONI I REFERENTNI MATERIJALI^lanak 10.1.Prema namjeni i mjeriteljskim svojstvima etaloni se svrstavajuu: me|unarodne, primarne, dr`avne, sekundarne i radne.2.Direktor Instituta rje{enjem progla{ava etalon neke mjernejedinice za dr`avni etalon.3.Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom donosi propisekojima se detaljno definira ostvarivanje, ~uvanje i odr`avanjedr`avnih etalona i ostalih etalona, uvjete za progla{avanjeetalona za dr`avne, postupak kalibriranja, te mjerne metode.4.Ako u Bosni i Hercegovini ne postoji dr`avni etalon zaodre|enu mjernu jedinicu, direktor Instituta odobravapostupak osiguranja sljedivosti mjerne jedinice prema etalonuvi{e mjeriteljske kakvo}e druge dr`ave. Etalon koji se na tajna~in verificira postaje osnova za verificiranje ostalih etalonani`e mjeriteljske kakvo}e.^lanak 11.1.Dr`avne etalone ostvaruje, ~uva i odr`ava Institut koji ujednoosigurava njihovu sljedivost na me|unarodnoj razini.Petak, 3. kolovoza 2001.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 19 - Stranica 231 2.Imenovane pravne osobe koje zadovoljavaju propisanemjeriteljske zahtjeve tako|er mogu da ostvaruju, ~uvaju iodr`avaju etalone, a Institut mo`e takve etalone priznati kaodr`avne.3.Prijave za progla{avanje etalona za dr`avni etalon prikupljaInstitut na osnovu objavljenog javnog natje~aja.4.U prora~unu Bosne i Hercegovine posebno se izdvajajusredstva za sufinanciranje ostvarivanja etalona, osiguranjenjihove sljedivosti na me|unarodnoj razini, i za ~uvanje iodr`avanje etalona.^lanak 12.1.Verificiranje dr`avnih etalona vr{i Institut na na~in i premamjernim metodama koje propisuje direktor Instituta uzkonzultacije sa Savjetom u formi mjeriteljskih uputa.2.Ukoliko se pri kalibriranju ustanovi da dr`avni etalon nezadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve, direktor Instituta}e rje{enjem poni{titi akt o priznavanju etalona za dr`avnietalon.3.Protiv rje{enja iz stavka 2. ne mo`e se ulo`iti `alba Institutu, alise mo`e pokrenuti upravni spor.^lanak 13.1.Uzorke certificiranih referentnih materijala propisanihmjeriteljskih osobina ostvaruje, ~uva, odr`ava i upore|uje same|unarodnim uzorcima Institut ili imenovana pravna osoba.2.Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom donosi propisekojima se definiraju osobine certificiranih referentnihmaterijala i primjena certificiranih referentnih materijala zakalibriranje i verificiranje mjerila.^lanak 14.1.Mjeriteljski nadzor nad referentnim materijalima koji seupotrebljavaju za verificiranje mjerila i provjeru mjernihmetoda vr{i Institut.2.Osobine i uporabljivost uzoraka referentnih materijala ispitujuimenovane pravne osobe.V - LABORATORIJE^lanak 15.1.Ispitivanje i verificiranje etalona i mjerila obavljaju se umjeriteljskim laboratorijima i centrima za verificiranje mjerilakoje imenuje direktor Instituta.2.Direktor Instituta mo`e imenovati samo one pravne osobe kojesu prethodno pro{le proceduru akreditiranja sukladnoeuropskim standardima serije EN 45000, odnosno ISO 17025ili proceduru jednako vrijednu proceduri akreditiranja.^lanak 16.Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom propisujezahtjeve koje moraju ispunjavati mjeriteljske laboratorije i centriza verificiranje mjerila da bi dobili sta tus imenovanih laboratorija i centara za verificiranje mjerila.^lanak 17.Imenovati se mogu: samostalne znanstvene laboratorije,laboratorije Instituta i ostale laboratorije u svojstvu pravnihosoba, kao i centri za verificiranje mjerila koji pripadajuentitetskim institucijama za mjeriteljstvo u Federaciji BiH iRepublici Srpskoj.^lanak 18.Imenovane pravne osobe iz ~lanka 17. moraju biti nezavisne.^lanak 19.Ukoliko proizvo|a~i mjerila posjeduju vlastite laboratorije,one mogu biti imenovane samo ako su odvojene od proizvodnih ikomercijalnih odjela poduze}a, tako da mogu djelovati kaoneovisna, tre}a strana.^lanak 20.Ako je proces masovne proizvodnje ili ispitivanja mjerilaautomatiziran, entitetska institucija za mjeriteljstvo mo`epovjeriti proizvo|a~ima prvo verificiranje mjerila.VI - MJERILA^lanak 21.1.U Bosni i Hercegovini pravne i fizi~ke osobe morajuposjedovati i koristiti sukladno ovom zakonu mjerila koja supropisana za obavljanje njihove djelatnosti.2.U Bosni i Hercegovini se u promet mogu stavljati samo onamjerila koja ispunjavaju zahtjeve ovoga zakona i mjeriteljske itehni~ke zahtjeve sadr`ane u odgovaraju}im propisima i zakoje je zahtijevana uskla|enost po propisanim na~inima ipostupcima ocjenjivanja uskla|enosti.3.U promet se mogu pustiti samo ona mjerila koja posjedujucertifikat o uskla|enosti i na propisan na~in su ozna~ena.4.Mjerila, za koja nije ocijenjena uskla|enost po propisanimna~inima i postupcima ocjenjivanja uskla|enosti, koja nisuozna~ena i za njih nije izdat certifikat o uskla|enosti samjeriteljskim propisima, ne smiju se upotrebljavati.5.Direktor Instituta uz konzultiranje sa Savjetom, za pojedinevrste mjerila propisuje na~ine ocjenjivanja uskla|enosti, vrste i na~ina ozna~avanja mjerila te sadr`aj i oblik certifikata ouskla|enosti sa mjeriteljskim propisima.^lanak 22.1.Direktor Instituta imenuje pravnu osobu za ocjenjivanjeuskla|enosti ~ija je osposobljenost bila provjerena popravilima akreditiranja ili po pravilima koja su jednakovrijedna kao i pravila akreditiranja i koje ispunjava dodatnezahtjeve ocjenjivanja uskla|enosti koje je propisao direktorInstituta.2.Direktor Instituta, uz konzultacije sa Savjetom, propisujepostupak imenovanja pravnih osoba koje u~estvuju u postupku ocjenjivanja uskla|enosti.^lanak 23.1.Ocjenjivanje uskla|enosti mjerila sa mjeriteljskim propisimavr{i Institut ili imenovana pravna osoba na zahtjev proizvo|a~a ili uvoznika mjerila odnosno zastupnika inozemne firme kojavr{i konsignacijsku prodaju.2.Zahtjev za ocjenjivanje uskla|enosti mjerila podnosi seInstitutu, a uz zahtjev se obvezno prila`e propisana tehni~kadokumentacija i odgovaraju}i broj uzoraka mjerila.^lanak 24.1.Ako se u proceduri ocjenjivanja uskla|enosti mjerila utvrdi damjerilo zadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve i da jepogodno za uporabu, direktor Instituta }e izdati certifikat ouskla|enosti.2.Ukoliko tijekom upotrebe mjerila odgovaraju}a entitetskainstitucija za mjeriteljstvo utvrdi da mjerilo za koje jeprethodno izdat certifikat o uskla|enosti, nije pogodno za dalju uporabu, direktor Instituta }e donijeti rje{enje kojim se ukida iprestaje da va`i ranije izdat certifikat o uskla|enosti.3.Protiv rje{enja iz st. 2. i 3. ovog ~lanka nije dopu{tena `alba,ve} podnosilac zahtjeva mo`e pokrenuti upravni spor.^lanak 25.Sva mjerila na kojima je izvr{eno modificiranje obveznopodlije`u ponovnom ocjenjivanju uskla|enosti mjerila samjeriteljskim propisima.^lanak 26.1.Direktor Instituta mo`e priznati inozemni certifikat ouskla|enosti mjerila sa mjeriteljskim propisima, ako ga jeobavio nadle`an or gan zakonskog mjeriteljstva zemlje u kojojje izvr{eno ocjenjivanje uskla|enosti, pod uvjetom da Institutsa istim ima zaklju~en bilateralni ili multilateralni sporazum opriznavanju rezultata ocjenjivanja uskla|enosti.2.Direktor Instituta mo`e u iznimnim slu~ajevima dozvolitiuporabu pojedinih vrsta mjerila bez prethodnog provo|enjapostupka ispitivanja tipa, o ~emu donosi pismeno rje{enje.VII -VERIFICIRANJE MJERILA^lanak 27.1.Mjerila za koja je prema ovom zakonu obvezan mjeriteljskinadzor, podlije`u prvom verificiranju, narednim verifici -ranjima i izvanrednom verificiranju.Broj 19 - Stranica 232S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPetak, 3. kolovoza 2001. 2.Verificiranje mjerila, po{tuju}i va`e}e tehni~ke propise, vr{eentitetske institucije za mjeriteljstvo u Federaciji BiH iRepublici Srpskoj ili imenovane pravne osobe koje suprethodno pro{le proceduru akreditiranja ili proceduru jednako vrijednu akreditiranju.3.Tehni~ke propise o verificiranju (prvo, periodi~no iizvanredno verificiranje) donose direktori entitetskihinstitucija za mjeriteljstvo uz prethodne konzultacije sadirektorom Instituta.4.Direktor Instituta du`an je upozoriti Vladu Federacije BiH iVladu Republike Srpske ako nacrt propisa nije uskla|en saodgovaraju}im propisom Europske unije ili odgovaraju}imdokumentom OIML-a.5.O ispravnosti mjerila koja se nalaze u uporabi du`ni su sebrinuti vlasnici mjerila ili njihovi korisnici.^lanak 28.1.Prvom verificiranju podlije`u nova mjerila doma}e iliinozemne proizvodnje.2.Prvo verificiranje vr{i se prije nego {to se mjerilo stavi uuporabu ili promet.3.Zahtjev za prvim verificiranjem mjerila proizvedenih u Bosni iHercegovini podnosi proizvo|a~ mjerila, a za prvoverificiranje uvezenih mjerila zahtjev podnosi uvoznikodnosno zastupnik inozemne tvrtke koji prodaje mjerila sakonsignacijskog skladi{ta.4.Mjerila koja se uvoze, i za koja je obvezan mjeriteljski nadzordr`ave, moraju imati potvrdu o ispunjavanju mjeriteljskih idrugih uvjeta izdatu od odgovaraju}e entitetske institucije zamjeriteljstvo. Zahtjev za izdavanje potvrde o ispunjavanjumjeriteljskih i drugih uvjeta podnosi uvoznik mjerila odnosnozastupnik inozemne tvrtke.^lanak 29.1.Narednom verificiranju podlije`u mjerila koja se nalaze uuporabi ili ona koja se ~uvaju radi stavljanja u uporabu ipromet.2.Naredno verificiranje mjerila vr{i se obvezno prije nego {toistekne rok va`nosti prethodne verifikacije.3.Zahtjev za naredno verificiranje mjerila podnosi vlasnik ilikorisnik mjerila.4.Naredno verificiranje mjerila vr{i se u rokovima koje zapojedinu vrstu mjerila propi{e direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom.5.Mjerilo za koje je istekao rok va`nosti verifikacije ne smije seupotrebljavati.^lanak 30.1.Izvanrednom verificiranju podlije`u mjerila na kojima jeizvr{ena popravka ili neko tehni~ko modificiranje.2.Zahtjev za izvanredno verificiranje mjerila podnosi pravnaosoba koja je izvr{ila popravku ili modificiranje mjerila.3.Ako se kod izvanrednog verificiranja utvrdi da mjerilo nezadovoljava propisane mjeriteljske zahtjeve, ovla{tenidjelatnik entitetske institucije za mjeriteljstvo u Federaciji BiHi Republici Srpskoj }e poni{titi `ig na mjerilu i rje{enjem oodbijanju verifikacije poni{titi prethodno rje{enje o ispravnostimjerila.^lanak 31.1.@igovi koji se upotrebljavaju kod verificiranja mjerila prestajuda va`e:a)ako je istekao rok va`nosti prethodnog verificiranja,b)ako je `ig promijenjen, o{te}en ili uklonjen,c)ako je `ig poni{ten.2.Prestankom va`enja `iga prestaje da va`i i rje{enje oispravnosti mjerila.VIII -MJERITELJSKI NADZOR I INSPEKCIJA^lanak 32.Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih zanjegovu provedbu obavljaju Institut i entitetske institucije zamjeriteljstvo u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.^lanak 33.1.Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom propisujemjerila, etalone i referentne materijale nad kojima vr{imjeriteljski nadzor, kao i na~in i sadr`aj mjeriteljskog nadzora.2.Institut obavlja nadzor nad imenovanim laboratorijama, adirektor Instituta uz konzultacije sa Savjetom propisuje na~inmjeriteljskog nadzora tih laboratorija.^lanak 34.Entitetske institucije za mjeriteljstvo imaju pravo izvr{itikontrolni pregled mjerila koja su u uporabi, bez obzira {to nijeistekao rok va`enja verifikacijskog `iga.^lanak 35.1.Ako pri obavljanju nadzora nad ispravno{}u mjerila ovla{}enidjelatnik utvrdi da mjerilo nema ispravan `ig, odnosno rje{enje o ispunjavanju mjeriteljskih uvjeta, odgovaraju}a entitetskainstitucija za mjeriteljstvo }e donijeti rje{enje o zabraniuporabe, odnosno zabrani prometa mjerila.2.Ako pri obavljanju nadzora nad ispravno{}u mjerila ovla{}enidjelatnik utvrdi da mjerilo nije ispravno iako ima ispravanverifikacioni `ig, odnosno va`e}e rje{enje o ispunjavanjumjeriteljskih uvjeta, odgovaraju}a entitetska institucija zamjeriteljstvo }e donijeti rje{enje o zabrani uporabe, odnosnozabrani prometa mjerila.3.Ako pri obavljanju nadzora Institut utvrdi da imenovanapravna osoba ne radi sukladno propisima i ne ispunjavapropisane uvjete za imenovanje, direktor Instituta }e donijetirje{enje o ukidanju imenovanja.4.Protiv rje{enja iz stavka 1. 2. i 3. ovog ~lanka nije dopu{tena`alba, ali se mo`e pokrenuti upravni spor.^lanak 36.1.Provedbu ovog zakona u domenu nadzora da li mjerilo imaispravan `ig, odnosno va`e}e rje{enje o ispunjavanjumjeriteljskih uvjeta i ispravnost pretpakiranih proizvoda, vr{i itr`i{na inspekcija.2.Organi tr`i{ne inspekcije }e rje{enjem zabraniti uporabu ipromet neverificiranih i neispravnih mjerila u smislu ovogzakona.IX -NADZOR KOLI^INA I OZNA^AVANJEPRETPAKIRANIH PROIZVODA^lanak 37.Pretpakirani proizvodi u smislu ovoga zakona mogu sestavljati u promet samo ako na sebi imaju oznaku koli~ine,odnosno ako je stvarna koli~ina u dopu{tenim granicamaodstupanja od nazna~ene koli~ine.^lanak 38.1.Nadzor nad koli~inama pretpakiranih proizvoda koji se nalazeu prometu ili tek treba da se stave u promet vr{i ovla{}enidjelatnik entitetske institucije za mjeriteljstvo, tr`i{nainspekcija, odnosno pravna osoba koja je imenovana od straneInstituta.2.Pravne osobe koje se bave pretpakiranjem proizvoda o tojsvojoj djelatnosti obavje{tavaju entitetsku instituciju zamjeriteljstvo nadle`nu za mjerila.^lanak 39.1.Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom propisuje na~innadzora nad pretpakiranim proizvodima, na~in ozna~avanjakoli~ina i dozvoljena odstupanja stvarne od ozna~ene koli~ine.2.Ako se tijekom nadzora utvrdi da pretpakirani proizvododstupa od propisanih zahtjeva, da nema odgovaraju}e oznakekoli~ine ili da stvarna koli~ina nije u granicama dozvoljenogodstupanja od nazna~ene koli~ine, odgovaraju}a entitetskainstitucija za mjeriteljstvo, odnosno tr`i{na inspekcija }erje{enjem zabraniti njihovu prodaju.3.Protiv ovog rje{enja nije dopu{tena `alba, ali se mo`epokrenuti upravni spor.X - PREDMETI OD PLEMENITIH METALA^lanak 40.1.U oblasti kontrole predmeta od plemenitih metala Institutobavlja sljede}e poslove:Petak, 3. kolovoza 2001.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 19 - Stranica 233 a)Izrada nacrta propisa o kontroli predmeta od plemenitihmetala, uklju~uju}i i na~ine ocjenjivanja uskla|enostipredmeta od plemenitih metala sa propisima.b)Osiguranje me|unarodne sljedivosti opreme za ispitivanjepredmeta od plemenitih metala,c)Koordiniranje aktivnosti entitetskih institucija zazakonsko mjeriteljstvo u oblasti kontrole predmeta odplementih metala.d)Me|unarodna suradnja u oblasti kontrole predmeta odplemenitih metala.^lanak 41.Neposrednu kontrolu predmeta od plemenitih metala vr{eentitetske institucije za mjeriteljstvo.XI - FINANCIRANJE^lanak 42.1.Rad Instituta financira se dvojako: iz prora~una Bosne iHercegovine i iz prihoda od usluga koje Institut pru`a tre}imosobama.2.Iz prora~una Bosne i Hercegovine financiraju se aktivnostikoje su rezultat izri~itih naredbi navedenih u ovom zakonu(~l.6., 7., stavak 1.; ~lanak 8., stavak 2.; ~lanak11., stavak 4.).^lanak 43.Direktor Instituta uz konzultacije sa Savjetom donosi i izdajeuredbu sa tarifom o visini i na~inu pla}anja usluga koje Institutpru`a tre}im osobama.^lanak 44.Tro{kove iz ~lanka 43. ovoga zakona snose proizvo|a~imjerila, uvoznici, serviseri odnosno vlasnici ili korisnici mjerila ireferentnih materijala.XII - KAZNENE ODREDBE^lanak 45.1.Nov~anom kaznom od 2.000 KM do 20.000 KM kaznit }e seza privredni prijestup pravna osoba:a)ako stavi u promet ili upotrebljava mjerilo koje nije napropisan na~in verificirano (~lanak 27., stavak 1.),b)ako upotrebljava mjerilo za koje nije izdat certifikat oocjenjivanju uskla|enosti ili je ukinut certifikat oocjenjivanju uskla|enosti mjerila (~lanak 21., stavak 2.),c)ako stavi u promet ili upotrebljava mjerilo iz uvoza za kojenije pribavljena potvrda entitetske institucije zamjeriteljstvo da ispunjava mjeriteljske i druge uvjete(~lanak 28., stavak 4.),d)ako upotrebljava mjerilo koje rezultate mjerenja neizra`ava u mjernim jedinicama propisanim posebnimzakonom (~lanak 9., stavak 3.).2.Za privredni prijestup iz stavka 1. ovog ~lana nov~anomkaznom od 120 KM do 1.200 KM kazniti }e se i odgovornaosoba u pravnoj osobi.^lanak 46.1.Nov~anom kaznom od 600 KM do 2.000 KM kazniti }e se zaprekr{aj pravna osoba:a)ako ne vr{i prvo, naredno ili izvanredno verificiranjemjerila (~lanak 27., stavak 1.),b)ako upotrebljava mjerilo kojemu je istekao propisani rokperiodi~nog verificiranja (~lanak 29., stavak 5.),c)ako stavi u promet pretpakirani proizvod bez oznakekoli~ine ili ako stvarna koli~ina nije u okviru dozvoljenihodstupanja od ozna~ene koli~ine (~lanak 37., stavak 1.).2.Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka nov~anom kaznom od 200KM do 500 KM kaznit }e se fizi~ka osoba i odgovorna osoba upravnoj osobi.^lanak 47.1.Nov~anom kaznom od 250 KM kaznit }e se za prekr{aj na licumjesta pravna osoba:a)ako ne obavijesti nadle`nu entitetsku instituciju zamjeriteljstvo o djelatnosti pretpakiranja (~lanak 38., stavak 2.),b)ako ne vodi evidenciju ispitivanja etalona, mjerila iuzoraka referentnih materijala (~lanak 35., stavak 3.),c)ako ne omogu}i nesmetan nadzor ili ne da podatkepotrebite za obavljanje nadzora (~lanak 34., stavak 1.),d)ako upotrebljava neispravno mjerilo ili ga upotrebljava nana~in kojim se ne osigurava potrebna to~nost mjerenja(~lanak 35., stavak 2.),e)ako uop}e ne posjeduje mjerilo propisano za obavljanjedjelatnosti (~lanak 21., stavak 1.).2.Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka nov~anom kaznom od 50KM kaznit }e se na licu mjesta fizi~ka osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi.3.Za ponovljene prekr{aje iz ~lanka 46. i ~lanka 47. ovogazakona mo`e se izre}i i za{titna mjera trajnog oduzimanjamjerila ~ijom uporabom je na~injen prekr{aj, a pored togamo`e se izre}i i za{titna mjera trajne ili privremene zabraneobavljanja djelatnosti u trajanju od 6 mjeseci.XIII- PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE^lanak 48.1.Do dono{enja propisa kojima se bli`e ure|uju pitanja u svezi sa mjeriteljstvom, primjenjivat }e se podzakonski akti donesenina temelju Zakona o mjernim jedinicama i mjerilima("Slu`beni list SFRJ", br. 9/84, 18/84, 59/86, 20/89 i 9/90).2.Sva odobrenja, certifikati, ovla{tenja i rje{enja, donijeta prijestupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi do dono{enjapropisa iz stavka 1. ovog ~lanka.3.@igovi na mjerilima koja su verificirana prije stupanja na snagu ovoga zakona, ostaju na snazi do roka koji odrede entitetskeinstitucije za mjeriteljstvo.4.Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da va`i Zakon omjerilima i mjernim jedinicama Republike BiH ("Slu`beni listRBiH", br. 14/93 i 14/94).^lanak 49.Sukladno ~lanku 13., stavak 3. Zakona o osnivanju Institutaza standarde, mjeriteljstvo i intelektualno vlasni{tvo, uprijelaznom periodu od tri godine od dana usvajanja gorenavedenog zakona poslove Instituta za mjeriteljstvo Bosne iHercegovine obna{at }e Institut za standarde, mjeriteljstvo iintelektualno vlasni{tvo Bosne i Hercegovine
Zakon o vanjskotrgovinskoj politici BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 07/98 05.11.1998 SG BiH 35/04 zakon,politika,vanjskotrgovinska ZAKONO VANJSKOTRGOVINSKOJ POLITICI BiHGLAVA IOsnovne odredbe^lan 1.1. Zakon o vanjskotrgovinskoj politici (u daljem tekstu: zakon)regulira osnovne elemente sistema za izvoz i uvoz roba i usluga iodre|uje uslove za izvr{avanje ekonomskih djelatnosti u inozemstvui za izvr{avanje ekonomskih djelatnosti od strane stranih fizi~kih ipravnih lica u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH).2. U svrhe me|unarodne trgovine, protok roba i usluga jeslobodan.3. Slobodni protok roba i usluga ne isklju~uje zabrane ilirestrikcije na uvoz, izvoz ili tranzit, opravdane prema uvjetimadefiniranim u ~lanu 6. stav 2, ~lanu 25. stav 1. i ~lanu 31. ovogzakona. Me|utim, takve zabrane i restikcije ne}e predstavljatisredstva proizvoljne diskriminacije ili bilo kakvu mjeru i teretekvivalentnog efekta za me|unarodnu trgovinu.4. Zakon, tako|er, utvr|uje pravila dosljedna me|unarodnimobavezama koje proizilaze iz trgovinskih sporazuma za vanrednuprimjenu za{titnih mjera i za za{titu doma}eg tr‘i{ta odme|unarodne nepravedne konkurencije, kao {to su damping isubvencije.5. Zakon unapre|uje postoje}u i budu}u ekonomsku saradnjuBiH i njenih entiteta sa susjednim dr‘avama i me|unarodnimorganizacijama, u skladu sa odredbama Ustava Bosne i Herce-govine.^lan 2. 1. Zakon je zasnovan na Ustavu Bosne i Hercegovine, kojipredvi|a nadle‘nost BiH za vanjskotrgovinsku politiku.2. Unilateralne mjere u vezi sa vanjskom trgovinom i spo-razumi sa tre}im zemljama u pogledu vanjske trgovine su odgo-vornost institucija BiH.^lan 3.1. U smislu ovog zakona pod "vanjskotrgovinskom poli-tikom" podrazumijevaju se jednoobrazni dr‘avni principi zaprimjenu svih unilateralnih mjera, koje se ti~u me|unarodnogprotoka roba i usluga, te za pregovore i zaklju~ivanje svih spo-Broj 7 - Strana 334S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPonedjeljak, 11. maja 1998. razuma sa tre}im zemljama, regionalnim ili me|unarodnim or-ganizacijama povezanim sa me|unarodnom trgovinom.2. U smislu ovog zakona pod "unilateralnim mjerama koje seti~u vanjske trgovine" podrazumijevaju se za{titne mjere, kao ida‘bine za antigamping i za antisubvencije.3. U smislu ovog zakona pod "sporazumima sa tre}im zem-ljama koji se ti~u vanjske trgovine" podrazumijeva se svakisporazum ili instrument u vezi sa me|unarodnom trgovinom, anaro~ito svaki trgovinski sporazum sa drugim zemljama, svakisporazum sa Europskom Unijom, svako ~lanstvo u carinskimunijama, na podru~jima slobodne trgovine i u Svjetskoj trgovin-skoj organizaciji.^lan 4.1. Vanjskotrgovinsku politiku iz prethodnog ~lana ovog zak-ona utvr|uju organi BiH u saradnji sa nadle‘nim organima en-titeta.2. Entiteti }e preuzeti sve odgovaraju}e mjere, bez obzira dali su to op}e ili posebne mjere, kako bi osigurali ispunjavanjeobaveza koje nastaju iz zakona ili koje su rezultat akcije koju supreduzeli organi BiH.3. Organi BiH i nadle‘ni organi entiteta du‘ni su me|usobnosara|ivati u razmjenjivati sve informacije prijeko potrebne da seosigura ispunjenje obaveza koje nastaju iz ovog zakona.4. Nadle‘ni organi entiteta ne mogu donositi mjere koje bimogle ugroziti postizanje ciljeva ovog zakona.^lan 5.1. U smislu ovog zakona pod "entitetima" se podrazumi-jevaju Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska.2. U skladu sa ovim zakonom, vlade entiteta su na svojimodgovaraju}im podru~jima kontrole i administracije odgovorneza propisnu administraciju i nadzor carinske teritorije i za urednuimplementaciju carinskih zakona, carinskih propisa i drugih zak-ona i odredbi.GLAVA IIIzvozni i uvozni re‘imi^lan 6.1. Izvoz i uvoz roba je slobodan od bilo kakvih koli~inskihograni~enja ili drugih mjera istog efekta.2. Odredbe stava 1. ovog ~lana ne isklju~uju zabrane iliograni~enja me|unarodnog prometa roba opravdane na osnovujavnosti, morala, javne politike ili javne sigurnosti, za{titezdravlja i ‘ivota ljudi, ‘ivotinja ili biljaka, za{tite nacionalnihbogatstava koji imaju umjetni~ku, historijsku ili arheolo{ku vri-jednost, ili za{tite industrijsko-komercijalne svojine, odnosnoradi eliminacije droga i otpadnih materijala.3. Pored odredbi iz prethodnog stava:-izvoz i uvoz roba osigurat }e se pod istim uvjetima na~itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine;-Vije}e ministara BiH, propisuje prema uvjetima ovogzakona da izvoz i uvoz odre|enih roba mo‘e bit podlo‘ancarinskim tarifama i drugim specificiranim uvjetima, uk-lju~uju}i zahtjeve za stasti~ke podatke.4. Uvezena roba je podlo‘na istim poreskim i zakonskimuvjetima koji su uvedeni za iste ili sli~ne robe proizvedene u BiH.5. Klasifikacija roba prema indiviualnim re‘imima izvoza iuvza, obim ili vrijednost kvota, na~in, vremenski period, i uvjetiza njihovu kalsifikaciju bit }e propisani od strane Vije}a minis-tara BiH.6. Ministarstvo vanjske trogivine i ekonomskih odnosa BiH(u daljem tekstu: Ministarstvo vanjske trgovine BiH) osiguravapotreban broj bilateralnih i multilateralnih dozvola, kvota, kon-tigenata, deta{mana i sl. za potrebe privrede BiH, saglasno potre-bama entiteta i mogu}nostima koje dozvoljavaju me|unarodniugovori. Raspodjela se vr{i na entitete, a ovi na krajnje korisnike.^lan 7.1. Roba koja se uvozi mora biti u skladu sa standardima itehni~kim i kvalitativnim normama propisanim ili priznatim kaouvjet za njihovo stavljanje u promet i/ili upotrebu u Bosni iHercegovini, uklju~uju}i i standarde entiteta.2. Sanitarna, veterinarska, fitopatolo{ka, ekolo{ka i kontrolakvaliteta uvezene robe obavezne su u skladu sa posebnim pro-pisima.3. Roba }e ostati pod carinskom administracijom i nadzoromsve dok ne ispuni propisane uvjete iz stava 2. ovog ~lana.4. Roba za koju je propisana procedura sticanja uvjerenja oobaveznom atestu mora bit propisno obilje‘ena nakon {to sedobije odgovaraju}e uvjerenje o atestu.5. Roba ~iji je promet zabranjem u Bosni i Hercegovini nemo‘e biti uvezena ili privremeno uvezena.6. Vije}e ministara BiH mo‘e, u skladu sa obavezama iztrgovinskih sporazuma, zabraniti izvoz, uvoz ili tranzit odre|enihroba preko Bosne i Hercegovine ili propisati uvjete prema kojimatakve robe mogu bit uvezene, izvezene ili transportirane utranzitu da bi se sprije~ilo ugro‘avanje ljudskih ‘ivota, zdravljai okoline.7. Izuzetno od stava 1. i stava 2. ovog ~lana robe mogu nitprivremeno uvezene u svrhu oplemenjivanja, ukoliko ovo nedovodi u opasnost ‘ivot i zdravlje ljudi, ‘ivotinja ili biljaka.Dokumenti koji se prila‘u uz robu za uvoz i izvoz^lan 8.1. Ako ugovori sa stranim pravnim licima, propisi stranihzemalja ili me|unarodni ugovori predvi|aju da se uz robu kojase izvozi ili uvozi moraju prilo‘iti potvrdu ili ovjereni dokumenti,takve potvrde ili dokumenti bit }e izdani ili ovjereni od stranenadle‘nog organa.2. Ako propisi zemlje u kojoj se trebaju upotrijebit potvrdeili drugi dokumenati iz prethodnog stava ovog ~lana predvi|ajuda takve potvrde ili dokumente trebaju ovjeriti dr‘avne vlasti,ovjerit }e ih Ministarstvo vanjske trgovine BiH potpisom i suhim‘igom, a ministarstva entiteta mokrim ‘igom i potpisom.3. Ministarstvo vanjske trgovine BiH }e, uz prethodnopribavljena mi{ljenja resornih organa entiteta, i po potrebiprivredne asocijacije, propisati na~in izdavanja ovih potvrda iliovjere dokumenata koji se prila‘u uz robu za izvoz i uvoz,kriterije za utvr|ivanje da robe vode porijeklo iz Bosne i Herce-govine i uvjete pod kojima }e se zahtijevati potvrda porijeklaizvezenih ili uvezenih roba.Datum stalnog izvoza i uvoza i prolaz carine^lan 9.1. Izvoz ili uvoz roba smatra se zavr{enim kada su robe pro{lecarinu i pro{le carinsku liniju. Kao datum izvoza ili uvoza smatrat}e se datum prihvatanja deklaracije za robe od strane nadle‘necarinske administracije.Ponedjeljak, 11. maja 1998.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 7 - Strana 335 2. U smislu ovog zakona, pod "prihvatanjem" se smatraprihvatanje carinske deklaracije u carinskom uredu nadle‘necarinske administracije.3. Izuzetno od odredbi stava 1. ovog ~lana resorna ministar-stva entiteta, uz saglasnost Ministarstva vanjske trgovine BiH,mogu izdati odobrenje da se izvr{i izvozno-uvozno carinjenjerobe i bez prelaska carinske linije, ako je zaklju~en ugovor sastranim licem i ako se smanjuju tro{kovi transporta robe. Priizvozno-uvoznom carinjenju ove robe primjenjuju se propisi kojise odnose na izvoz i uvoz robe koja prelazi carinsku liniju.Ulaganja kapitala stranih lica^lan 10.Promet roba koje predstavljaju ulaganje kapitala od stranestranog pravnog i fizi~kog lica ili pove}anje uloga kapitala, osimroba ~iji je uvoz podlo‘an posebnim ograni~enjima, slobodan je,ako je u skladu sa pravnim poslom na osnovu kojeg se vr{iulaganje.Uvoz kapitalnih roba nakon zavr{etka investicionihprojekata u inozemstvu^lan 11.1. Preduze}e iz Bosne i Hercegovine koja ula‘u kapital iliizvode investicione radove u inozemstvu nakon prestankaupotrebe opreme i pripadaju}ih rezervnih dijelova kupljenih ikori{tenih u izvr{enju tih radova ili u izvr{enju projekata ulaganjakapitala u inozemstvu, mogu slobodno uvoziti tu opremu i rez-ervne dijelove u Bosnu i Hercegovinu.2. Prije uvoza opreme i rezervnih dijelova iz stava 1. ovog~lana, preduze}e mora, uz dokaz o kupovini, prezentirati i knjigo-vodstveni dokaz da su ove robe bile kori{}ene u izvr{enju inves-ticionih i projekata ulaganja kapitala u inozemstvu.Zamjena prethodno izvezenih ili uvezenih roba^lan 12.1. Preduze}e iz Bosne i Hercegovine mo‘e, u okviru zak-lju~enih ugovora o izvozu ili uvozu, a prije isteka vremenaodre|enog za ispravljanje nedostataka prema ovim ugovorima,izvesti ili uvesti robe koje zamjenjuju prethodno dostavljene robeza koje je utvr|eno da imaju nedostatke ili da ne ispunjevajuuvjete iz ugovora.2. Izvoz i uvoz roba iz prethodnog stava bit }e slobodan.Privremeni izvoz i uvoz roba^lan 13.1. U cilju obavljanja usluga za strana pravna lica ili kori{}enjausluga stranih pravnih lica i u drugim slu~ajevima kada se robeizvoze ili uvoze, robe se mogu privremeno uvoziti ili izvoziti.2. Procedura o privremenom uvozu ili izvozu mora bitiobavljena u okviru propisanih uvjeta u skladu sa Carinskimpropisima.3. Privremeno izvezene robe moraju bit vra}ene na carinskuteritoriju Bosne i Hercegovine ili stalno izvezene, a uvezene robemoraju bit vra}ene u stranu zemlju ili stalno uvezene u ocarinjeneod strane entiteta, u skladu sa carinskim propisima, u okviruvremenenskog perioda propisanog za privremeni uvoz i izvoz.^lan 14.1. Privremeno izvezene ili uvezene robe mogu se koristitisamo u svrhu za koju su privremeno izvezene ili uvezene.2. Promet roba za privremeni izvoz ili uvoz bit }e slobodanbez obzira da li je izvoz ili uvoz takvih roba podlo‘an kvantita-tivnim ograni~enjima.^lan 15.Vije}e ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjsketrgovine BiH, odre|uje tip, svrhu i vremenski period privre-menog izvoza i uvoza, a isto tako mo‘e odrediti da odre|ene robene mogu bit privremeno uvezene da bi se sprije~ilo ugro‘avanjeljudskih ‘ivota ili zdravlja ‘ivotinja i biljaka.Re‘imi za izvoz i uvoz roba iz slobodnih zona iu slobodne zone^lan 16.1. Preduze}e mo‘e slobodno vr{iti promet roba i usluga uslobodne zone i iz slobodnih zona i vr{iti snabdijevanje rez-ervnim dijelovima i drugim materijalom za kori{}enje iodr‘avanje opreme i sredstava prijeko potrebnih za obavljanjeposlovnih aktivnosti u takvim zonama.2. Za uvoz roba iz slobodnih zona na carinsku teritoriju Bosnei Hercegovine ili za njihov izvoz sa carinske teritorije Bosne iHercegovine u slobodne zone, primjenjivat }e se op}i uvjeti iz~lana 6. ovog zakona.3. U svrhu dalje obrade i pod specijalnim nadzorom carine,robe se mogu privremeno slobodno uvesti na carinsku teritorijuBosne i Hercegovine dok obra|ene robe ne budu vra}ene u zonuili dok ne budu izvezene.4. ^lanovi 12, 13. i 14. ovog zakona primjenjuju se naprivremeni izvoz sa carinske teritorije Bosne i Hercegovine uslobodne zone i za privremeni uvoz iz slobodnih zona na carinskuteritoriju Bosne i Hercegovine.Izvoz i uvoz roba bez pla}anja^lan 17.Preduze}e mo‘e primiti sprave, mjerne instrumente i sred-stva, slu‘bena vozila i opremu koju mu je poslalo strano pravnolice s kojim je potpisan ugovor o komisionu, konsignacijskomskladi{tu ili uslugama u svrhu pru‘anja usluga u okviru zak-lju~enog ugovora, u skladu sa carinskim propisama.Dugoro~na proizvodna saradnja^lan 18.U smislu ovog zakona pod "dugoro~nom proizvodnomsaradnjom" se podrazumijeva svaki dugoro~ni ugovorni odnos utrajanju od najmanje tri godine izme|u doma}eg pravnog licakoje obavlja proizvodne aktivnosti u Bosni i Hercegovini i stra-nog pravnog lica koji se ti~e razvoja, uvo|enja proizvodnje,proizvodnje i uzajamnog snabdjevanja proizvodima i njihovimsastavnim dijelovima.^lan 19.1. Ako u vrijeme kada su ugovori i aneksi zaklju~eni, aodnose se na robe koje se izvoze ili uvoze na osnovu ugovora odugoro~noj proizvodnoj saradnji koje su bile klasificirane kaorobe koje trebaju bit izvezene ili uvezene slobodno, onda }e onebit izvo‘ene u re‘imu slobodno do kraja ispunjenja ugovora.2. Ako je izvoz ili uvoz roba preduzet na osnovu ugovora odugoro~noj proizvodnoj saradnji podlo‘an kvoti ili dozvoli, pre-duze}e }e izvesti ili uvesti takve robe na osnovu odobrenjaMinistarstva vanjske trgovine BiH i resornih ministarstava obaentiteta, koji moraju odlu~iti o zahtjevu za odobrenje. TakvoBroj 7 - Strana 336S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPonedjeljak, 11. maja 1998. odobrenje }e predstavljati pravo na izvoz ili uvoz po tom osnovu,i va‘it }e onoliko dugo koliko je ugovor na snazi.^lan 20.1. Ugovor o dugoro~noj proizvodnoj saradnji se radi u pis-menoj formi i za odre|eni vremenski period, a mo‘e bit dopun-javan i mijenjan.2. Vrijednost roba izvezenih na osnovu ugovora iz prethod-nog stava ovog ~lana mora bit najmanje jednaka vrijednost robauvezenih na osnovu tog istog ugovora.3. Uvjeti za registraciju ugovora o dugoro~noj proizvodnojsaradnji bit }e propisani od strane Vije}a ministara BiH, a naprijedlog Ministarstva vanjske trgovine BiH.Zakup opreme^lan 21.1. Preduze}e mo‘e privremeno izvoziti ili uvoziti opremupod zakupom za kori{}enje u proizvodnji i za obavljanje usluga.2. Ugovor o zakupu mora bit zaklju~en u pismenoj formi, asadr‘i uvjete zakupa. Mo‘e, tako|er, sadr‘avati uvjete po kojimazakupac postaje vlasnik privremeno izvezene ili uvezene opremenakon isteka ugovorenog roka zakupa.3. Entiteti izdaju dozvole za privremeni izvoz ili uvoz zaku-pljene robe pod uvjetima utvr|enim propisima, kao {to jepredvi|eno u ~lanu 43. ovog zakona. Ako takvi izvozi ili uvozipodlije‘u kvoti ili dozvoli, entiteti ih dozvoljavaju ako suuvozniku odobrena prava na kvotu i dozvolu. Ako nikakva kvotaili dozvola nije odobrena za takve uvoza ili izvoze, entiteti mogudati dozvolu za privremeni uvoz.4. Ako je u vrijeme privremenog izvoza ili uvoza zakupljenaoprema razvrstana kao roba koja se slobodno izvozi ili uvozi, i uvrijeme njenog trajnog izvoza ili uvoza slobodno }e se izvesti iliuvesti, bez obzira na eventualnu promjenu re‘ima uvoza iliizvoza.Kompenzacioni poslovi^lan 22.1. Preduze}e mo‘e zaklju~ivati ugovore o izvozu roba iusluga koje se pla}aju uvozom roba i usluga.2. Ministarstva trgovine entiteta evidentirat }e izvr{ene ugo-vore iz stava 1. ovog ~lana na osnovu uputstva.Uputstvo iz prethodnog stava donosi Vije}e ministara BiHna prijedlog Ministarstva vanjske trgovine BiH.GLAVA IIIMe|unarodna trgovina uslugama^lan 23.1. Usluge se mogu slobodno pru‘ati u okviru teritorije Bosnei Hercegovine.2. Bez obzira na odredbu prethodnog stava, Vije}e ministaramo‘e propisati, u mjeri u kojoj je to u skladu sa trgovinskimsporazumima u kojima je BiH i/ili Entitet jedna od strana, da seme|unarodna trgovina odre|enim uslugama mo‘e vr{iti u skladusa posebnim uvjetima.3. U smislu ovog zakona:-pod terminom "usluge" podrazumijeva se svaka usluga usvakom sektoru, osim "usluga koje se pru‘aju u okviruvr{enja dr‘avnih ovlasti";-pod terminom "trgovina uslugama" podrazumijeva sepru‘anje usluga izme|u pravnih i fizi~kih lica iz Bosne iHercegovine i iz strane zemlje ili carinske teritorije;-pod terminom "usluge koje se pru‘aju u okviru vr{enjadr‘avnih ovlasti" podrazumijeva se svaka usluga koja nijepru‘ena na komercijalnoj bazi niti u konkurenciji jednogili vi{e davalaca usluga.Nacionalno tretiranje^lan 24.1. Bez obzira na odredbe koje se odnose na pravo obavljanjaaktivnosti stranih fizi~kih i pravnih lica u Bosni i Hercegovini,lice koje pru‘a uslugu u Bosni i Hercegovini mo‘e, da bi tou~inilo, privremeno obavljati svoju aktivnost u Bosni i Herce-govini tamo gdje se usluga pru‘a, pod istim uvjetima koji suodre|eni za gra|ane Bosne i Hercegovine od strane Vije}a min-istara BiH i vlada entiteta.2. Strana fizi~ka lica koja pru‘aju usluge u Bosni i Herce-govini podlije‘u propisima koji su sadr‘ani u prethodnom stavuovog ~lana u onoj mjeri u kojoj primjena takvih propisa neograni~ava primjenu BiH mjera koje se ti~u fizi~kih lica kojatra‘e pristup na tr‘i{tu radne snage ili se odnose na dr‘avljanstvo,boravak ili zaposlenje na trajnoj osnovi.3. Strana fizi~ka lica koja pru‘aju usluge u Bosni i Herce-govini podlije‘u propisima koji su sadr‘ani u stavu 1. ovog ~lanau onoj mjeri u kojoj primjena takvih propisa ne ograni~avaprimjenu mjera kojima se regulira ulaz ili privremeni boravakfizi~kih lica u Bosni i Hercegovini, uklju~uju}i mjere prijekopotrebne za za{titu integriteta i osiguranje normalnog kretanjafizi~kih lica preko njenih granica.4. Mjere predvi|ene u st. 2. i 3. ovog ~lana ne primjenjuju sena na~in koji poni{tava ili umanjuje korist trgovine uslugama.5. Usluge stranih i fizi~kih i pravnih lica u Bosni i Herce-govini podlije‘u oporezivanju i propisima pod istim uvjetima kaoiste ili sli~ne usluge doma}ih fizi~kih i pravnih lica.^lan 25.1. Odredbe ~lana 23. ne isklju~uju zabrane me|unarodnetrgovine uslugama opravdane na osnovu javnog morala, javnepolitike ili javne sigurnosti, za{tite zdravlja i ‘ivota ljudi, ‘ivot-inja ili biljaka, za{tite nacionalnog blaga koje ima umjetni~ku,historiju ili arheolo{ku vrijednost, ili za{tite industrije komerci-jalne svojine.2. Takve zabrane ili ograni~enja ne}e predstavljati sredstvadiskriminacije ili prikrivenog ograni~enja me|unarodne trgo-vine.Izvoz i uvoz usluga bez naknade^lan 26.1. Fizi~ka i pravna lica mogu bez naknade pru‘ati usluge uhumanitarne, nau~ne, obrazovne, kulture, zdravstvene, socijalne,sportske, religijske i druge nekomercijalne svrhe prema uvjetimakoje utvr|uje Vije}e ministara BiH, a na prijedlog Ministarstvavanjske trgovine BiH.2. Odobrenja iz stava 1. ovog ~lana }e izdati resorna minis-tarstva entiteta u skladu sa propisanim uvjetima.Ponedjeljak, 11. maja 1998.S L U @ B E N I G L A S N I K B i HBroj 7 - Strana 337 Obavljanje odre|enih usluga od strane stranihpravnih lica u Bosni i Hercegovini^lan 27.1. Strana pravna lica mogu obavljati usluge u Bosni i Herce-govini ako ispunjavaju uvjete koje propisuje Vije}e ministaraBiH i vlade entiteta.2. Vije}e ministara BiH i vlade entiteta mogu u primjeniZakona propisati uvjete i kriterije u skladu sa kojima stranapravna lica mogu preuzeti obavezu da obavljaju odre|ene uslugeu Bosni i Hercegovini pod uvjetom da:-strana pravna lica mogu obavljati ili nuditi odre|eneusluge u Bosni i Hercegovini prema uvjetima recipro-citeta;-stranim pravnim licima nije dozvoljeno da obavljajuodre|ene usluge u Bosni i Hercegovini ukoliko ne osnujupravna lica sa sjedi{tem u Bosni i Hercegovini ili zaklju~eodgovaraju}e ugovore sa doma}im pravnim licima regis-triranim za obavljanje predmetnih usluga;-strana pravna lica mogu zaposliti utvr|eni omjer doma}ihi stranih dr‘avljana za obavljanje odre|enih usluga u BiH.Obavljanje privrednih djelatnosti u inozemstvu^lan 28.1. Doma}a pravna lica mogu osnovati preduze}e u stranojzemlji ili otkupiti ili pove}ati dioni~arski kapital u preduze}u ustranoj zemlji i ulo‘iti u strano preduze}e koriste}i vlastita sred-stava ili sredstava dobijanjem zajma.2. Sredstva za svrhu nazna~enu u stavu 1. ovog ~lana koristese na osnovu dozvole date od strane ministarstva trgovine entitetaprema uvjetima koje propisuje Vije}e ministara BiH.^lan 29.Odredbe ~lana 28. ovog zakona koje se odnose na osnivanjepreduze}a u inozemstvu shodno se primjenjuju i na osnivanjepredstavni{tava, poslovnih jedinica (prodavnica, servisa, konsig-nacija, gradili{ta i sl.), kao i na obavljanje bankarskih i finansi-jskih poslova u inozemstvu i obavljanje poslova osiguranja ireosiguranja u inozemstvu.Aspekti prava intelektualne svojine za trgovinu^lan 30.1. U smislu ovog zakona pod terminom "prava intelektualnesvojine" podrazumijevaju se:-autorska i srodna prava;-za{titni znakovi;-geografske indikacije;-industrijski nacrti;-patenti;-{eme (topografije) integralnih kola;-za{tita neotkrivenih informacija.2. Aspekti prava intelektualne svojine vezani za vanjskutrgovinu su nadle‘nost institucija Bosne i Hercegovine. U smisluovog zakona, pod terminom "aspekti prava intelektualne svojinevezani za vanjsku trgovinu" podrazumijeva se osiguranjeadekvatnih standarda i principi u vezi sa raspolo‘ivo{}u, obimomi kori{}enjem prava intelektualne svojine vezanim za vanjskutrgovinu, kao i osiguranje efikasnih i odgovaraju}ih sredstava zaprovo|enje prava intelektualne svojine vezanih za vanjskutrgovinu u skladu sa obavezama iz trgovinskih sporazuma ukojima je BiH i/ili entiteti jedna od strane.3. Vije}e ministara BiH mo‘e u skladu sa standardima izprethodnog stava propisati mjere za{tite doma}ih subjekata ipotro{a~a od {tetnih klauzula u ugovoru o licenci ili drugomprijenosu prava intelektualne i industrijske svojine.4. Me|unarodni sporazumi u oblasti aspekta prava intelektu-alne svojine vezanih za trgovinu spadaju u nadle‘nost BiH.GLAVA IVZa{titne mjere^lan 31.1. Vije}e ministara BiH propisuje primjenu za{titnih mjerana proizvod kada utvrdi da se takav proizvod uvozi u Bosnu iHercegovinu u pove}anim koli~inama, apsolutno ili relativno uodnosu na doma}u proizvodnju i pod takvim uvjetima pod ko-jima se prouzrokuje ili prijeti opasnost ozbiljne povrede doma}eproizvodnje istih ili sli~nih proizvoda.2. Prijedlog za{titnih mjera sa~injava Ministarstvo vanjsketrgovine BiH uz pribavljeno mi{ljenje entiteta.3. Ovakve za{titne mjere se primjenjuju na proizvod koji seuvozi bez obzira na porijeklo.^lan 32.1. U smislu ovog zakona:-Pod terminom "ozbiljna povreda" podrazumijeva sezna~ajno ukupno pogor{anje pozicije doma}e proizvod-nje;-Pod terminom "opasnost ozbiljne povrede" podrazumi-jeva se ozbiljna povreda koja o~igladno prijeti;-Pod terminom "doma}a proizvodnja" podrazumijevaju seproizvo|a~i u cjelini koji proizvode iste ili sli~ne proiz-vode unutar Bosne i Hercegovine, ili oni ~iji zajedni~kiobim proizvodnje istih ili sli~nih proizvoda unutar Bosnei Hercegovine predstavlja ve}i dio doma}e proizvodnjetih proizvoda.2. U istra‘ivanja da li pove}an uvoz prouzrokuje ili prijeti daprouzrokuje ozbiljne povrede doma}oj proizvodnji u smisluovog zakona, Ministarstvo vanjske trgovine BiH na bazi po-dataka ministarstva trgovine eniteta procjenjuje sve bitne ~in-jenice kvalitativne i kvantitativne prirode koji vr{e uticaj nasituaciju u doma}oj proizvodnji.^lan 33.Vije}e ministara BiH mo‘e propisati primjenu za{titnih mjerau ograni~enom periodu budu}i da mo‘e bit potrebno da sprije~iili otkloni ozbiljnu {tetu, te da olak{a pode{avanje.GLAVA VAntidamping za{tita^lan 34.1. Smatra se da postoji damping kada se neka roba uvozi pocijeni koja je ni‘a od tr‘i{ne cijene ili proizvodnih tro{kova uzemlji porijekla, odnosno u zemlji izvoza, pri ~emu izaziva iliprijeti da izazove ozbiljnu {tetu privredi BiH, ili ako takav uvozusporava razvoj odre|ene grane privrede BiH.2. Vije}e ministara BiH propisuje definicije, uvjete i procedureantidampin{ke istrage, te mjere i rokove antidampin{ke za{tite.Broj 7 - Strana 338S L U @ B E N I G L A S N I K B i HPonedjeljak, 11. maja 1998. ^lan 35.1. Postupak u smislu utvr|ivanja postojanja stepena i efekatanavodnog dampinga pokre}e se na osnovu pismenog zahtjevapravnog lica ili udru‘enja koje nema status pravnog lica, kojidjeluju u ime BiH privrede.2. Smatrat }e se da je zahtjev podnesen u ime BiH privredeukoliko ga podr‘e oni proizvo|a~i ~iji obim proizvodnje istih ilisli~nih proizvoda i usluga izosi vi{e od 50% ukupne proizvodnjeistog ili sli~nog proizvoda ili usluga u BiH.3. Zahtjev treba da sadr‘i dokaze u dampingu, povredi iuzro~noj vezi izme|u navodnog damping uvoza i navodne nas-tale i mogu}e {tete.4. Zahtjev se odbacuje kada nema dovoljno dokaza o damp-ingu ili {teti, ~ime bi se opravdalo nastavljanje postupka.^lan 36.1. Vije}e ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjsketrgovine BiH i prethodno pribavljenog mi{ljenja entiteta, preduz-ima privremene mjere u slu~aju krajnje hitnosti.2. Privremene mjere mogu bit uvedene na {est mjeseci i mogubit produ‘ene na jo{ tri mjeseca.^lan 37.Antidamping mjere ostaju na snazi samo za period i do nivoapotrebnog za djelovanje protiv dampinga koji je izazvao {tetu.^lan 38.Privremene mjere i antidamping da‘bine primjenjuju se jed-ino na proizvode i usluge koji ulaze u BiH nakon odluke onjihovog uvo|enju.GLAVA VIZa{tita od subvencioniranog uvoza^lan 39.Smatra se da su proizvod ili usluge subvencionirani ukolikoza iste postoji finansijska podr{ka vlade i druge institucije uzemlji porijekla ili izvoza proizvoda ili usluga.^lan 40.Odredbe ~l. 34. do 38. ovog zakona shodno se primjenjuju ina za{titu od subvencioniranog uvoza.GLAVA VIIPrimjena ZakonaOrgani vlasti odgovorni za primjenu Zakona^lan 41.1. Ministarstvo vanjske trgovine BiH i resorna ministarstvaentiteta su odgovorna za primjenu politike vanjske trgovineprema uvjetima zakona.2. Da bi se izvr{ila primjena zakona, odgovaraju}i organientiteta obavljat }e sve dr‘avne funkcije i ovla{}enja koja nisuizri~ito dodijeljena Ministarstvu za vanjsku trgovinu BiH.3. Entiteti i sve njihove administrativne jedinice }e se upotpunosti pridr‘avati Ustava Bosne i Hercegovine i poku{at }eolak{ati koordinaciju izme|u entiteta po svim pitanjima koja seu vezi sa vanjskotrgovinskom politikom, a koja su u njihovojnadle‘nosti.^lan 42.1. Kontrolu nad primjenom ovog zakona vr{i Ministarstvovanjske trgovine BiH.2. Ministarstvo vanjske trgovine BiH vr{i nadzor nadizvr{avanjem obaveza preuzatih me|unarodnim bilateralnim imultilateralnim ugovorima, sporazumima i konvencijama.^lan 43.1. Vije}e ministara BiH donosi podzakonske akte i drugepropise na osnovu ovog zakona na prijedlog Ministarstva vanjsketrgovine BiH.2. Ministarstvo vanjske trgovine BiH prije predlaganjapodzakonskih akata i drugih propisa Vije}u ministara BiHobavezno je pribaviti mi{ljenja nadle‘nih organa entiteta i popotrebi asocijacija privrede.3. Ministarstvo vanjske trgovine BiH je, tako|er, obaveznopribaviti mi{ljenja nadle‘nih organa entiteta i po potrebi asoci-jacija privrede prije dono{enja propisa za koje je ono ovimzakonom ovla{}eno.4. Propise iz st. 2. i 3. ovog ~lana predla‘e, odnosno donosiministar vanjske trgovine BiH, uz saglasnost svojih zamjenika.5. Svi propisi iz st. 1. i 3. ovog ~lana objavljuju se u"Slu‘benom glasniku BiH" i slu‘benim glasilima entiteta.^lan 44.Vije}e ministara BiH donosi propise kojima se utvr|ujuuvjeti za odre|ivanje kazni preduze}ima ili udru‘enjima pre-duze}a u slu~ajevima kada usljed nemara ili namjerno:-dostave neta~ne ili pogre{ne informacije koje zahtijevazakon;-izvr{e prekr{aj bilo koje obaveze koja je neposrednoutvr|ena za preduze}a ili udru‘enja preduze}a u skladu sazakonom.GLAVA VIIIPrijelazne i zavr{ne odredbe^lan 45.1. Svi prethodni propisi koji se ti~u vanjske trgovine prestat}e da va‘e najkasnije {est mjeseci od dana stupanja ovog zakonana snagu.2. Sve propise za provo|enje ovog zakona organi BiH iresorni organi entiteta donijet }e, odnosno usuglasiti sa ovimzakonom u istom roku.^lan 46.1. Ovaj zakon stupa na snagu u roku od osam dana nakonnjegovog objavljivanja u "Slu‘benom glasniku BiH" i primjen-juje se na sve postupke pokrenute nakon ovog datuma.2. Slu‘bena glasila entiteta du‘na su objaviti ovaj zakon.Predsjedavaju}iDoma narodaParlamentarne skup{tine BiHMomir To{i}, s. r. Predsjedavaju}iPredstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiHIvo Lozan~i}, s. r
Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH Bosna i Hercegovina Službeni glasnik BiH 17/98 14.09.1998 SG BiH 22/15, SG BiH 48/10, SG BiH 13/03 zakon,strana ulaganja ZAKON O POLITICI DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U BOSNI I HERCEGOVINI PREAMBULA S obzirom na to: da je Bosna i Hercegovina ušla u novo razdoblje mira i stabilnosti; da je Bosna i Hercegovina usvojila otvorenu, slobodnu tržišno vođenu ekonomsku politiku; da je Bosna i Hercegovina odlučna u nastojanju da promoviše, omogući i zaštiti ulaganja privatnog sektora; da ulaganja treba da budu podstaknuta povoljnim investicionim okruženjem; da Ustavi Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske stvaraju uslove za podsticanje stranih ulaganja; da je Bosna i Hercegovina članica Multilateralne agencije za davanje garancija za ulaganja, a i strana ugovornica u Konvenciji za rješavanje investicionih sporova između država i državljana drugih država; Bosna i Hercegovina smatra potrebnim i primjerenim da utvrdi jasnu, transparentnu, predvidljivu i stabilnu politiku i pravni okvir za obezbjeđenje prava povlastica i zaštite stranih ulagača. I - OSNOVNE ODREDBE Član 1. Zakon o politici direktnih stranih ulaganja (u daljem tekstu: Zakon) reguliše osnovne politike i principe učešća stranih ulagača u privredi Bosne i Hercegovine. Član 2. U smislu ovoga zakona, upotrebljeni izrazi imaju sljedeća značenja: "Strani ulagač": znači fizičko lice koje nema stalni boravak u Bosni i Hercegovini i nema svoje glavno mjesto poslovanja u Bosni i Hercegovini ili pravno lice formirano u skladu sa stranim zakonom koje ima svoju registrovanu kancelariju, centralnu upravu ili glavno mjesto poslovanja u nekoj stranoj zemlji; "Direktno strano ulaganje " ili "Strano ulaganje": znači sticanje, stvaranje ili proširenje bilo kojeg poslovnog poduhvata, ili bilo koje aktivnosti koja, sama ili sa drugom, istovremeno ili jedna za drugom, ima za ishod omogućavanje jednom ili više stranih ulagača sticanje ili povećanje kontrole nad nekom kompanijom koja pod svojom kontrolom obavlja, industrijske, poljoprivredne, komercijalne i finansijske poslove i poslove vezane za nekretnine, usluge ili druge aktivnosti, ili da omogući proširenje preduzeća koje je već pod kontrolom stranog ulagača. Takve investicije mogu obuhvatiti bilo koji objekat stvarnih i prava intelektualne svojine uključujući ali ne i neophodno ograničeno na: slobodno konvertibilnu valutu ili na lokalnu valutu, pozajmice, avanse, vrijednosne papire, licence, zakupe i prava zasnovana na ugovoru, uključujući koncesije, postrojenja, opremu, rezervne dijelove, sirovine, prava industrijske ili intelektualne svojine ili bilo koje finansijske pogodnosti date od strane fizičkog ili pravnog lica pod stranom kontrolom, izuzev situacije između matičnih kompanija i njihovih filijala ako to ne rezultira povećanjem strane kontrole nad domaćim preduzećima; "Strana kontrola": znači svako učešće od preko 10% kapitala i, odnosno ili glasačkih prava čiji su izravni nosioci strani ulagači ili neko domaće pravno lice pod takvom kontrolom; "Rezident Bosne i Hercegovine": znači fizičko lice koje ima prebivalište ili boravište u Bosni i Hercegovini, zaposleno ili samostalno radi ili ima svoj centar ekonomskog interesa u Bosni i Hercegovini, ili neko pravno lice konstituisano po zakonima Bosne i Hercegovine ili entiteta i koje ima registrovano sjedište, centralnu upravu ili glavno mjesto poslovanja u Bosni i Hercegovini. "Ulog": znači vlasnički interes koji neki ulagač posjeduje u nekom preduzeću; "Slobodno konvertibilna valuta": znači svaka valuta koju tako okvalifikuje Međunarodni monetarni fond; "Entiteti": znači Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska; i "Javno informisanje": znači prenos informacija na radiju, televiziji (isključujući kablovsku), elektronskim medijima (isključujući Internet), novinama i drugim publikacijama koje se proizvode prvenstveno za lokalno tržište. II - POSTUPAK DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA Član 3. Ukoliko ovim zakonom nije drugačije predviđeno, strani ulagač ima pravo da investira, reinvestira dobit iz takvih ulaganja u bilo koji i sve sektore privrede Bosne i Hercegovine, i to u istom obliku i pod istim uslovima definisanim za rezidente Bosne i Hercegovine i važećim zakonima i propisima Bosne i Hercegovine i Entiteta. Član 4. (a) Bez obzira na politiku slobodnih direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini utvrđenu u članu 3. ovoga zakona, strani ulog u glavnici nekoga preduzeća koje se bavi proizvodnjom i prodajom oružja, municije, eksploziva za vojnu upotrebu, vojne opreme te javnim informisanjem neće preći 49% od glavnice u tom preduzeću. (b) U slučaju ulaganja u sektore koji podliježu restrikcijama na koje se poziva u stavu (a) ovoga člana, strani ulagači moraju dobiti prethodnu saglasnost od nadležnog organa u odgova-rajućem Entitetu. (c) U roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za odobrenje na koje se poziva u stavu (b) ovoga člana, nadležni organ u odgovarajućem Entitetu će obavijestiti podnosioca zahtjeva o svojoj odluci. Ako odluka nije donesena unutar pomenutog krajnjeg roka, direktno strano ulaganje se smatra odobrenim, ukoliko nadležni organ nije podnosioca zahtjeva u pismenoj formi obavijestio o svojoj odluci da donošenje odluke odgađa preko roka od 30 dana. (d) Ako nadležni organ u odgovarajućem Entitetu ima namjeru da odgodi donošenje odluke o zahtjevu za odobravanje stranog ulaganja nakon roka od 30 dana, obavijestiće o tome podnosioca zahtjeva u istom roku. Konačna odluka sa obra-zloženjem, o stranom ulaganju biće dostavljena podnosiocu zahtjeva u roku od 90 dana od dana prijema zahtjeva. Ako takva odluka ne bude donešena ni u roku od 90 dana direktno strano ulaganje će se smatrati odobrenima. (e) Odobrenje direktnog stranog ulaganja na koje se poziva u ovome članu je trajno. (f) Uslovi pod kojima strani ulagač mora da podnese prijavu za odobrenje biće definisan u podzakonskim aktima na koje se poziva u članu 21. ovoga zakona i objavljeni istovremeno u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima Entiteta. Član 5. (a) Strani ulagači u Bosni i Hercegovini moraju registrovati svoja pojedinačna ulaganja istovremeno kod nadležnog organa Države i kod nadležnog organa u odgovarajućem Entitetu. (b) Da bi se olakšao položaj stranog ulagača: (i) Država i Entiteti osiguravaju u svojim podzakonskim aktima iz člana 21. ovoga zakona da su im dokumenti vezani za registraciju istog sadržaja i u skladu sa međunarodnim standardima. Nikakve dodatne informacije neće se tražiti u svrhu registracije. (ii) Nadležni organi Države i svakog pojedinačnog Entiteta u roku od 10 radnih dana od dana preduzimanja njihove radnje iz stava (a) ovog člana će stranom ulagaču potvrditi da je njegovo ulaganje registrovano. Ako dokument vezan za registraciju ne bude u potpunosti uredno podnešen, nadležni organ obavještava stranog ulagača u navedenom roku od 10 radnih dana od preduzimanja radnje u smislu stava (a) ovoga člana, koja pojedinačna stavka ili stavke dokumenta vezanog za registraciju nije, odnosno nisu, zadovoljeni. (iii) Registracija od strane nadležnog organa Države ili odgovarajućeg Entiteta, zavisno od slučaja, smatra se izvršenom ako takav nadležni organ nije postupio u skladu i u roku postavljenom u tački (ii) ovoga stava. (c) Bez obzira na stavove (a) i (b) ovoga člana, nadležni organ u odgovarajućem Entitetu potvrđuje registraciju svakog ulaganja za koje je potrebno odobrenje iz člana 4. ovoga zakona tek nakon izdavanja takvog odobrenja. Strani ulagač podnosi dokument za registraciju u skladu sa tačkom (i) ovoga stava zajedno sa kopijom potvrde o registraciji koju mu je izdao nadležni organ u odgovarajućem Entitetu, nadležnom organu Države u roku od 10 radnih dana od prijema te potvrde. (d) Bosna i Hercegovina i Entiteti mogu objavljivati opće podatke o stranim ulaganjima. Pri tome će poštovati legitimne interese preduzeća o kojima se radi i osiguravati da se njihove poslovne tajne ne otkrivaju. (e) Procedure registracije i objavljivanje podataka o stranim ulaganjima iz ovog člana biće propisane u podzakonskim aktima iz člana 21.ovoga zakona. Član 6. (a) U svrhe podsticanja i olakšavanja direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine osniva odgovarajuću instituciju . (b) I Entiteti mogu osnovati takve institucije koje će se baviti promocijom i potpomaganjem ulaganja svaki na svome teritoriju. Član 7. Ako budu osnovane, institucije na koje se poziva u članu 6. ovoga zakona sarađuju i razmjenjuju sve potrebne informacije radi unapređenja direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini i ostvarivanja ciljeva ovoga zakona. III - PRAVA, POVLASTICE I OBAVEZE STRANIH ULAGAČA Član 8. (a) U skladu sa odredbama ovoga zakona, i drugih zakona i sporazuma Bosne i Hercegovine i sa zakonima Entiteta, strani ulagači imaju ista prava i obaveze kao i rezidenti Bosne i Hercegovine. (b) Bosna i Hercegovina i Entiteti neće vršiti diskriminaciju stranih ulagača u bilo kom obliku, uključujući ali ne i ograničavajući se na njihovo državljanstvo, sjedište odnosno boravište, religiju ili državu porijekla investicije. Član 9. (a) Oporezivanje stranih ulagača i direktnih stranih ulaganja obavljaće se u skladu sa poreskim zakonodavstvom Entiteta. (b) Da bi podstakli strana ulaganja, Entiteti će obezbijediti da poresko zakonodavstvo iz stava (a) ovog člana sadrži odlike i stope koje su privlačne za stranog ulagača. Entiteti će s vremena na vrijeme zajednički vršiti pregled poreskog zakonodavstva da bi ono zadržalo privlačnost. (c) Poreski režimi u dva Entiteta će se rukovoditi sljedećim načelima: (i) Režimi oporezivanja preduzetništva neće vršiti diskriminaciju stranih i domaćih ulagača; i (ii) Entiteti prihvataju da je nepoželjna konkurencija u odobravanju olakšica i obavezuju se da izbjegavaju takvu konkurenciju. Član 10. Strana ulaganja će biti izuzeta od plaćanja carina i carinskih obaveza, isključujući carinsko evidentiranje ukoliko drugačije nije predviđeno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine. Član 11. (a) Strani ulagači imaju pravo, da radi svojih ulaganja, na teritoriji Bosne i Hercegovine otvore račune kod bilo koje poslovne banke u domaćoj ili slobodno konvertibilnoj valuti. (b) Strani ulagači, imaju pravo da slobodno vrše konverziju domaće valute u Bosni i Hercegovini u bilo koju slobodno konvertibilnu valutu radi plaćanja koja se odnose na njihova ulaganja u Bosni i Hercegovini. (c) Strani ulagači imaju pravo da vrše transfer u inostranstvo, slobodno i bez odlaganja, u slobodno konvertibilnoj valuti, dobit koja nastane kao rezultat njihovog ulaganja u Bosni i Hercegovini, uključujući ali i ne ograničavajući se na: (i) dobit od ulaganja ostvarena u obliku profita, dividendi, kamata i drugih oblika; (ii) sredstva koja ulagači steknu nakon djelimične ili potpune likvidacije svojih ulaganja u Bosni i Hercegovini, ili od prodaje imovine , odnosno vlasničkih prava; i (iii) nadoknadu na koju se odnosi član 16. ovoga zakona. (d) Sve transakcije vršiće se u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine i Entiteta. Član 12. Strani ulagači imaju ista prava vlasnička prava na nekretninama kao i lica koja imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine, odnosno pripadnost Bosni i Hercegovini. Strani ulagači iz jedne od država nasljednica bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, imaju takva prava pod uslovom da ulagači koji imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine odnosno pripadaju Bosni i Hercegovini, imaju ista takva prava u državi nasljednici o kojoj se radi. Član 13. Strani ulagači će voditi poslovne knjige i sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa međunarodno prihvaćenim računovodstvenim i revizorskim standardima i načelima kao i zakonima Entiteta. Član 14. Strani investitori će imati pravo da slobodno zapošljavaju namještenike iz inostranstva ukoliko nije određeno drugačije zakonima u Bosni i Hercegovini o radu i useljavanju. Član 15. (a) Strani ulagači će poštovati zakone i propise Bosne i Hercegovine i Entiteta. (b) Ograničenja koja se primjenjuju na domaća ulaganja u oblasti javnog poretka (l'ordre public ), javnog zdravstva i zaštite okoline će se jednako primjenjivati na direktna strana ulaganja. Član 16. (a) Strana ulaganja neće biti nacionalizovana, eksproprisana ili rekvirirana, te podvrgnuta mjerama sa sličnim posljedicama izuzev u javnom interesu i u skladu sa važećima zakonima i podzakonskim aktima i uz plaćanja primjerene naknade. (b) Takva će se nadoknada smatrati primjerenom ako je adekvatna, efektivna i brza. (c) Razrada standarda za nadoknadu u slučaju nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije ili sličnih mjera koje se pominju u stavu (a) ovoga člana biće u skladu s međunarodnim standardima i biće propisani u podzakonskim aktima iz člana 21. ovoga zakona. IV - RJEŠAVANJE SPOROVA Član 17. Sporovi vezani za strana ulaganja rješavaće se u nadležnim sudovima u Bosni i Hercegovini, osim ako se zainteresovane strane ne dogovore o nekoj drugoj proceduri kojom će se ti sporovi rješavati, uključujući ali i ne ograničavajući se na domaće ili međunarodno mirenje ili arbitražu. V - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Član 18. (a) Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od datuma njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku BiH". (b) Službena glasila Entiteta će istovremeno objaviti ovaj zakon. Član 19. (a) Na dan stupanja na snagu ovoga zakona, odredbe zakona i propisa koji se odnose na direktna strana ulaganja u Bosni i Hercegovini, a koje su suprotne ili nisu u saglasnosti sa ovim zakonom će prestati da važe bez povrede prava i povlastica koje su stranim ulagačima data i obaveza koje su im nametnute po osnovu ranijih zakona i propisa. (b) Bez obzira na odredbu iz stava (a) ovoga člana, postojeći strani ulagač može u pisanoj formi da obavijesti nadležni organ u odgovarajućem Entitetu u roku od (120) dana nakon stupanja ovoga zakona na snagu da želi da se na njega primjenjuju odredbe ovoga zakona. Član 20. Prava i povlastice dati stranim ulagačima i obaveze koje proizilaze iz ovoga zakona ne mogu se ukinuti niti poništiti stupanjem naknadno donesenih zakona i podzakonskih akata na snagu. Ukoliko su takvi naknadno doneseni zakoni podzakonski akti povoljniji za strane ulagače, oni imaju pravo da biraju režim koji će biti mjerodavan za njihovo ulaganje. Član 21. Bosna i Hercegovina i Entiteti će, u područjima svoje odgovarajuće nadležnosti, donijeti podzakonska akta koja se odnose na provedbu ovoga zakona u roku od 60 dana od dana stupanja ovoga zakona na snagu. Ti podzakonski akti će biti objavljeni u "Službenom glasniku BiH" i službenim glasilima Entiteta, a stupiće na snagu osmoga dana od dana njihovog objavljivanja u navedenim službenim glasilima. Član 22. Entiteti su odgovorni svaki na svojoj teritoriji za provedbu ovoga zakona. Član 23. Bosna i Hercegovina i Entiteti moraju u potpunosti sarađivati da bi se ostvarili ciljevi politike utvrđeni ovim zakonom i poduzimati sve mjere da obezbijede ispunjenje obaveza koje proizlaze iz ovoga zakona. Član 24. U slučaju sukoba, odredbe međunarodnih sporazuma i ugovora u kojima Bosna Hercegovina predstavlja jednu od strana imaju jaču pravnu snagu od odredaba ovoga zakona. Broj 02/98 11. mart 1998. godine Sarajevo Visoki predstavnik Carlos Westendorp, s. r.

KONTAKT INFORMACIJE

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (UPFBiH)
Maršala Tita 6
71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 264-830
Fax: +387 (33) 552-461

Mail: info@upfbih.ba
ID: 4200019920007

UDRUŽENJE POSLODAVACA

Udruženje poslodavaca u FBIH osnovano je 2002. godine kao dobrovoljna neprofitna i nezavisna organizacija poslodavaca u FBiH. UPFBiH štiti i zastupa prava i interese svojih članova radeći na stvaranju uslova za povoljnije poslovno okruženje.

POSJETITE NAS

SOCIAL MEDIA

Copyright © 2019 - Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine - Sva prava zadržana